Prva sednica, Drugog redovnog zasedanja, 07.10.2009.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pravo na repliku ima poslanik Vlajko Senić. Izvolite.

Vlajko Senić

Ujedinjeni regioni Srbije
Šta god vi kažete, neću da kažem da je neozbiljno i neodgovorno i poštujem sve vaše argumente, ali upravo se tu sukobljavaju dve koncepcije. To što se desilo 2008. godine, desilo se, tvrdim vam da smo svi to znali 2006. godine, ali nije važno. Možda je sada neko zaboravio da je znao.
Hoću da kažem šta je naša alternativa. Ako je 2008. godine proglašena nezavisnost, da li mi tim vašim planom i vašom strategijom, šta činimo, da li dobijamo veći broj zemalja koje će nam pomoći da vratimo Kosovo i Metohiju? Da li imate plan da vojno intervenišemo da vratimo Kosovo i Metohiju u sastav Srbije? Koji je to vojni savez van NATO pakta kom Srbija treba ili može da se priključi da bi eventualno ostvarila svoje interese?
Ovde govorim isključivo o ostvarivanju interesa Srbije kroz učešće, na primer, u tim multinacionalnim operacijama. Vi dobro znate da ta nezavisnost Kosova nije zbog Koštunice ili Đinđića ili ne znam koga, to je proces koji je trajao 30 ili 40 godina i svoje ishodište je doživeo 2008. godine kada su oni to učinili. Šta mi možemo da radimo? Da se začaurimo i da čekamo narednih 50 godina da proradi međunarodno pravo? Međunarodno pravo tu očigledno nije radilo, kao što nije radilo ni na primeru Abhazije, gde je Rusija prekršila međunarodno pravo kada je bilo njima u interesu. Velike sile mogu da gaze međunarodno pravo, kada se pozivaju na međunarodno pravo, kada je to njima u interesu.
Šta Srbija tu može da uradi? Da li vi imate neki plan? U redu, ako imate plan, to ću da podržim. Ali ne vidim da možemo da popravimo naš status bez saradnje sa onima koji su, kako vi kažete, prekršili međunarodno pravo. Žao mi je što smo mi žrtva kršenja međunarodnog prava i žao mi je što mi nismo bili ti partneri koji su možda zajedno sa njima kršili međunarodno pravo.
I, pravo da vam kažem, za interes Srbije pre bih pristao da budem partner nekom i da kršim međunarodno pravo, nego da ovako virtuelno branimo međunarodno pravo i kao rezultat toga imamo izgubljeno Kosovo, imamo izolaciju Srbije i nemamo nikakvu perspektivu. To je rezultat 30 ili 40 godina procesa. Ne mogu naredne generacije da čekaju pet decenija da se neko u svetu seti i da vidi da li primenjuje ili ne primenjuje međunarodno pravo.
Uostalom, mi smo kroz našu diplomatsku akciju pokušali (kako se zagrcnem od tog međunarodnog prava) i pokušaćemo da iskoristimo ponovo institut međunarodnog prava. Nisam neki veliki optimista, ali smo pokušali. Pravo je jedno, a realan život je drugo. Zbog toga podržavamo ovaj zakon. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Pravo na repliku, narodni poslanik Dragan Šormaz. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dragan Šormaz

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Nećemo ništa lično, ne želim da mi bude žao. Nema tu da mi bude žao, borba mora da se nastavi.
Naravno da mi imamo strategiju, naravno da imamo plan, to je sve rađeno, to je sve napušteno i zbog toga su raspisani izbori prošle godine. Da imamo konsenzus, kao što ga nemamo, a ovde govorite šta ćemo da radimo, a glasaćete za Strategiju nacionalne bezbednosti u kojoj piše šta je jedna od mera, čitao sam vam dva-tri puta za ova dva dana, i na šta sve ima pravo država Srbija. Nemojte sada kao kolege iz DS da vam kažem, pitajte gospodu u uniformama da vam objasne šta piše u Strategiji. Nismo to mi napisali. To ste vi doneli u Skupštinu i vi ćete za to glasati.
Nema tu šta da pričamo o tome da li nam je žao ili nije. Međunarodno pravo je važeće još uvek i moramo za to da se borimo. Mi smo rekli da treba tužiti države koje su priznale, vi ste se odlučili da tražite mišljenje suda. Eto, u tome je razlika. Ako neko govori šta bismo radili, mi govorimo. Šta znači trčanje i onda izjava ministra inostranih poslova, otprilike, u ovom trenutku se na još 30 novih država vrši pritisak da se prizna nezavisnost Kosova. Je li imaš informaciju, ministre, kakva je to izjava za javnost?
Znate li šta bi uradio naš ministar inostranih poslova? Naš ministar inostranih poslova bi rekao – na 30 država vrši vašingtonska administracija pritisak, kao što zna i ministar inostranih poslova da Vašington vrši pritisak. To je odgovoran odnos prema narodu. To je odgovoran odnos prema građanima. Dokle, obmane? Dokle zamajavanja? Dokle mislite da ćete marketingom da postižete stvari?!
Izmišljate razne sukobe, magovi, o kojima priča gospodin Velimir Ilić, a narod – sto hiljada otpuštenih, ništa od akcija koje ste obećali.
Kada pričamo o strategijama, pa, mi smo učestvovali u donošenju tog zakona, ponosimo se time, odličan, pravedan zakon, obesmišljen akcijama Mlađana Dinkića i obećanjima od hiljadu evra po akcijama. Mi to nikada nismo rekli kao izvršna vlast. Nikada to ljudima nismo obećali, ali smo dali mogućnost da se pravedno raspodeli. E, tako se radi. Mi smatramo da se tako radi.
Treba jasno reći, ako je Vašington taj koji na 30 država u ovom trenutku vrši pritisak, a to je rekao i ministar inostranih poslova, recimo, države Bangladeš, sa kojom ne znam da li imamo ijedan dinar razmene u ekonomskom odnosima, a rekao je da se na njega vrši pritisak, ako se tu to dešava, zašto to ne reći? Ako to radi Vašington, a to je okosnica NATO pakta, šta ćemo mi tu? Mi opet kažemo, ne – članstvu, a ne kažemo – ne saradnji. Nemojte stalno da mešamo ta dva termina.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li se još neko od predsednika ili ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa javlja za reč, pošto u elektronskom sistemu nema prijavljenih?  (Ne.)
Podsećam narodne poslanike da, u tom slučaju, prelazimo na raspravu u načelu, a po prijavama za reč.
Obaveštavam vas da su saglasno članu 93. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine, do otvaranja zajedničkog načelnog pretresa, prijave za reč, u pisanom obliku, a sa redosledom narodnih poslanika, podnele sledeće poslaničke grupe: LDP, SPS-JS, NS, ZES, DSS, Napred Srbijo i SRS.
Prvi prijavljeni po redosledu prijava narodnih poslanika je narodni poslanik Saša Dujović, a posle njega narodna poslanica Aleksandra Janković.
Reč ima narodni poslanik Saša Dujović.
...
Pokret veterana Srbije

Saša Dujović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Uvažena predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi predstavnici Vlade, poštovani ministre, set ponuđenih predloga zakona iz ove oblasti ima za cilj da unapredi  i uredi oblast koja se odnosi na Vojsku Srbije, odbranu Republike Srbije, vojnu, radnu i materijalnu obavezu, civilnu službu i upotrebu Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama van Republike Srbije.
Posle ratova koji su vođeni na prostorima bivše Jugoslavije, ova oblast je ostala krajnje neuređena ili sa zakonskim rešenjima, najblaže rečeno, u pokušaju. Posle usvajanja predloženih zakona verujemo da će se pre svega pripadnicima Vojske Srbije, ali i oružanim snagama olakšati zadatak koji imaju ispred sebe, a to je pre svega zaštita građana, imovine, ukratko zaštita državnosti Republike Srbije na celoj svojoj ustavno definisanoj teritoriji.
Kroz istoriju stvarane svetle tradicije srpske vojske nameće se obaveza svima nama da i u današnjosti učinimo sve kako bismo omogućili profesionalizaciju Vojske Srbije, a u svrhu zaštite, pre svega, suvereniteta Republike Srbije.
Predlog zakona o odbrani je po opštem mišljenju kvalitetno pripremljen. Posebno je za pohvalu deo koji predviđa saradnju sa nevladinim sektorom u svrhu sprovođenja projekata koji afirmišu i imaju za cilj poboljšanje odbrambene gotovosti oružanih snaga Srbije.
Posle ratnih sukoba koji su se odigrali na prostorima bivše Jugoslavije, kao posledicu imamo veliki broj učesnika ratnih veterana okupljenim u raznim organizacijama, a koji mogu biti kvalitetan partner državnim institucijama u sprovođenju Zakona o odbrani Republike Srbije.
Predlog zakona o Vojsci Srbije izazvao je veliku polemiku u javnosti, posebno kod korisnika vojnih penzija i socijalno zdravstvenog osiguranja vojnih osiguranika.
Kontradiktorne izjave u javnosti stvorile su sliku da bi moglo doći do redukovanja stečenih prava kod ovih korisnika i njihovo stavljanje u jedan neravnopravan položaj. Problem je složen i sveobuhvatan, ali ne bi bio on toliko velik da nisu u pitanju živi ljudi, njihova socijalna sigurnost, zdravlje i egzistencija. Radi se o sudbini stotine hiljade građana Srbije čija su ostvarena prava iz oblasti socijalnog prava vojnih osiguranika, u većoj ili manjoj meri, dovedena u pitanje.
Postavlja se još jedno ozbiljno pitanje, a to je način na koji predlagač definiše rešenje vojnih penzija. Smatram da je neophodno razmisliti o načinu usklađivanja istih, jer ponuđeno rešenje nije dobro, vojne penzije po mom mišljenju treba da prate rast plata u Vojsci i to bi bilo krajnje prirodno.
Predlog zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi dobro je urađen. Celovito reguliše predmetnu materiju i državi daje odrešene ruke da koristi ljudske i materijalne resurse za odbranu zemlje. Uz navedene dobre strane Predloga ovoga zakona, ostaće nejasnoća i to šta je profesionalizacija Vojske i drugih oružanih snaga i bezbednosti, ako je odbrana opšte pravo i obaveza, ako svi građani Srbije podležu opštoj vojnoj obavezi. Verujem da je predlagač predvideo kroz podzakonske akte zaštitu građana od moguće zloupotrebe tih prava, koje se inače mogu široko sagledavati i primenjivati.
Predlog zakona o civilnoj službi pored pristojno uređene zakonske regulative koju reguliše nameće i dilemu da li je ova problematika mogla biti i deo Zakona o odbrani, a ne poseban zakon.
Predlog zakona o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Srbije detaljno reguliše način učešća oružanih snaga van granica Republike Srbije. Potrebno je voditi računa o načinu odlučivanja za slanje pripadnika oružanih snaga u misije, pre svega mirovne, ali i humanitarne. Jer oružane snage Republike Srbije čine više faktora, a Ustav Srbije obavezuje donošenje skupštinskih odluka o slanju pripadnika samo jednog od faktora, a to je Vojska Srbije.
Na kraju svega iznetog, naglašavam da su zakonski predlozi koji su predmet razmatranja i rasprave po ovoj tački prihvatljivi za Pokret veterana. Poslanički klub SPS-JS će u danu za glasanje će glasati za navedene predloge. Hvala. (Aplauz.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Poštovani narodni poslanici, ovim završavamo rad u prepodnevnom delu sednice. Određujem pauzu i rad nastavljamo u 15.00 časova po redosledu narodnih poslanika.
Prema prijavama za reč prva na redu, za dobijanje reči, u popodnevnom delu je narodna poslanica Aleksandra Janković, a posle nje narodni poslanik Vlatko Ratković. Hvala vam.
(Posle pauze – 15.15)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik gospođa Aleksandra Janković.

Aleksandra Janković

Nova Srbija
Ovo je tek drugi dan Redovnog jesenjeg zasedanja. U Skupštini gotovo da nema poslanika vladajuće stranke, kao iz one pesme "List se žuti, već je po drveću, dole već je pad". Ovo sa ''padom'' mi se najviše sviđa. ''Žuto'' jeste aut, uprkos kompletnoj medijskoj cenzuri u Kabinetu bivšeg ministra odbrane, gde kao dragstor radi marketinški tim ''Idola'', pa tamo ne može da prođe ni "k" od ''Kurira'', u NIN-u se napravi haos zbog priča o antiraketnom štitu, a na televizijama koje smo nekada oslobađali stalno isti lobisti, po "sarma" principu – red geja, red NATO-a, a sve je preliveno ''žutim''.
Još bih i razumela poslanice vladajuće većine, da učešće u setu ovih zakona o vojsci i bezbednosti zamene pečenjem paprika, ljuštenjem istih i pravljenjem zimnice. Razumela bih i njihove muške kolege, koji moraju da razmotre detalje pregovora sa današnjim specijalnim stranim gostom – Euleksom. Kada već sarađuju na priznavanju takozvane nezavisnosti Kosova, onda, ljudi, moraju bar da materijalizuju tu saradnju. Sve bih to razumela da nije reč o plaćenim narodnim predstavnicima, koji, ako već nisu zainteresovani za nacionalna i državotvorna pitanja, bar mogu da glume ozbiljnost i daju značaj na ovako važnom pitanju, kroz elementarno prisustvo tela, ako im duh već ''vrluda''. Ovako, ministar odbrane je na Pešteru, sad, koliko vidim, nema ni ministra trgovine i usluga, zanimljivo, može se očekivati da je verovatno i predsednik te ''žute'' stranke negde opet na nekoj Karpatskoj turneji; obilazi zamkove grofa Drakule, jer kada god nešto zagusti, on je tamo.
Svakako, nažalost, kompetentan ministar opšte prakse nije tu, tako da ne mogu da postavim neka pitanja koja bi spadala u njegov resor, a to je na primer – šta se događa sa ovim dugom Iraka, koji nam duguje više od milijardu i 200 miliona dolara? Ali, dobro, o tom potom, kada bude došlo do trgovine i usluga, verovatno će se pojaviti ministar "Šunatovac", pa ću onda njemu postaviti to pitanje.
Čak, više nije ni pitanje čime Srbija trguje – južnom pokrajinom, u najavi severnom pokrajinom, a onda, kako NATO kaže. Jedan principijelni čovek koji je dosledno vodio državotvornu politiku, čiji je rezultat Ustav, na koji se i vi, gospodo i gospođe, iz "semafor koalicije" pozivate, vratio je mandat narodu, jer nije pristajao da bude trgovac i nije pristajao da bude uslužitelj. Stoga, on ima i moralno pravo da na izborima koji su, ipak, jedini izlaz za Srbiju, napravi novi dogovor sa narodom. Seća se narod ovih meseci i Vojislava Koštunice i Velimira Ilića. Seti se, onda, kada na našem grbu, grbu ove praktično partijske države, umesto čuvena četiri "S", stoje četiri "O": ojađena, obmanuta, opustošena i osiromašena Srbija.
Naravno, "dragstor marketing" bivšeg ministra odbrane, odmah je odreagovao, pa je na dnevni red Prvog redovnog zasedanja stavio bezbednost, vojsku, odbranu itd. Doduše, po starom principu koji postoji samo u Skupštini Srbije i u reklamama za "nes kafu – tri u jedan", u našem slučaju "šest u jedan", što je naravno bolje nego "petnaest u jedan", što je bilo sa poljoprivredom.
Isti oni koji su napravili prvu NATO državu na teritoriji Evrope sa glavnim gradom Bonstilom, koja uskoro naravno dobija i štit, imaju za cilj reviziju Dejtonskog sporazuma i razbijanje Republike Srpske. Na delu je naravno ''Bajdenova osmorka'', sastanak u Butmiru treba da dovede do promene Ustava BiH, što bi omogućilo ulazak u NATO.
U situaciji u kojoj postoji namera Vlade Republike Srpske da raspiše referendum o ulasku u NATO, svaka država koja ima ozbiljnu bezbednosnu strategiju i cilj ostvarivanja nacionalnih interesa, ne samo da bi podržala referendum o NATO-u u Republici Srpskoj, već bi ga raspisali i ovde u Srbiji. Međutim, kod nas "žuto" i dalje razbija Srbiju, dogovarajući se o "NATO šlihtanju", iza leđa sopstvenog naroda.
Znate šta, možda sam ja plavuša, možda žene ne treba da se mešaju u vojnobezbednosna pitanja, ali krajnje su upadljive omaške i na planu forme i na planu sadržaja u nizu ovih zakona. Regularno se izostavlja termin NATO agresija, a u formalnom, pa i terminološkom smislu, uvode se direktni prevodi američkih pojmova. Svaki đak zna da prepisivanje mora da bude na brzinu, pa se uvek potkradu omaške. Ali, ako je ta omaška, na primer – upotreba vojske i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Srbije, onda ona nije ni nesvesna ni slučajna. Uostalom, NATO agresija na našu zemlju predstavlja dobar primer takve multinacionalne operacije.
U članu 2. ovog zakona o upotrebi Vojske u multinacionalnim operacijama kaže se da je reč o operacijama očuvanja, održavanja i izgradnje mira u svetu, odnosno uspostavljanje mira.
Izgradnja mira u svetu nije definisana na pravi način, već po američkom modelu. Američki model po definiciji podrazumeva da se više ne koristi termin "rat", već "borba za mir". Ratni sukob je ''intervencija uspostavljanja mira''.
"Milosrdnog anđela" mi smo već iskusili, a o humanitarnom karakteru tih multinacionalnih operacija, gospodo, pričajte roditeljima Milice Rakić, koja je, nažalost, postala zbirno ime svih naših žrtava agresije, koja se po vama nije dogodila, već je bilo samo intervencija sa koleteralnim štetama. Probajte sa tom retorikom ispred Instituta za onkologiju, gde su vam i neposredne i odložene žrtve, ili kako vi to već prihvatate da zovete, kolateralne štete dejstva municije sa osiromašenim uranijumom.
Znate, Srbija treba da učestvuje samo u mirovnim misijama za očuvanje mira sa mandatom u UN, a po odluci ove skupštine.
Moram da primetim da, pored odsustva poslanika vladajuće većine, oni retki koji su prisutni, prilično su sa gnušenjem, izrazom narcističkog prezira, govorili o vojnoj neutralnosti Srbije. Znate, Rezoluciju o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Republike Srbije donela je Narodna skupštine, vrhovno zakonodavno telo, 26. decembra 2007. godine.
Meni je jako žao što vi morate da se izvinjavate stranim mentorima i onima sa kojima pregovarate, kako da završite ovaj protokol o saradnji i saučestvovanju u priznavanju takozvane nezavisne države Kosovo, ali, ova rezolucija je izraz volje naroda i ove Narodne skupštine. Posebno njena tačka 6, na koju ću vas podsetiti upravo u kontekstu razgovora o takozvanim multinacionalnim operacijama.
Zbog ukupne uloge NATO pakta od protivpravnog bombardovanja Srbije 1999. godine, bez odluke Saveta bezbednosti, do Aneksa 11, odbačenog Ahtisarijevog plana, da li ste ga vi "žuti" zaista odbacili, u kome se određuje da je NATO konačan organ vlasti u nezavisnom Kosovu, Narodna skupština Republike Srbije donosi Odluku o proglašenju vojne neutralnosti Republike Srbije u odnosu na postojeće vojne saveze, do eventualnog raspisivanja referenduma, kojim bi se donela konačna odluka o tom pitanju.
Kada je reč o vojnoj neutralnosti i o ciljevima spoljnopolitičke strategije i bezbednosti, ako smo mi strateški partner EU, zašto se našoj zemlji pravnim nasiljem otima deo teritorije?
Ako smo strateški partner SAD, zašto se oni svakodnevno pojavljuju kao mentor takozvane nezavisne države Kosovo? I, sad nešto, pred posetu predsednika Medvedeva Srbiji, pitanje opet za vas, gospodo, koji ste u vrhu ove partijske države, može li Srbija zaista uveriti Rusiju u iskreno strateško partnerstvo, bez saglasnosti u oblasti ljudskih sloboda?
U pogledu nacionalnih organizacija, Srbija se u odnosu na Rusiju ponaša sasvim suprotno. Dok su u Moskvi i Rusiji ''parade srama'' zabranjene u narednih sto godina, kod nas se upućuju pred Palatu "Srbija". Dok se u Rusiji podstiče rad nacionalnih organizacija, u Srbiji se zabranjuju. Dok se u Rusiji zabranjuje rad nevladinog sektora koji razara društvo iznutra, unižava tradicionalne verske i nacionalne vrednosti, u Srbiji se taj sektor finansira iz budžeta i medijski propagira. U Srbiji nijedna nacionalna organizacija, računajući i zavičajna udruženja, poput Udruženja Srba iz BiH, koje se bavi izdavaštvom, prosvetnim izdavačkim radom, ne dobija ni dinara državne pomoći, istovremeno sav ostali nevladin sektor dobija po četiri miliona evra godišnje.
I najzad, da li se u Rusiji dopušta napad nevladinog sektora na Rusku pravoslavnu crkvu, u toj meri u kojoj se to dopušta u Srbiji, gde se zahteva zatvaranje i osuda crkvenih velikodostojnika koji se ne slažu sa paradiranjem ''Sodome i Gomore'', gde se izruguje i karikira ličnost Njegove svetosti patrijarha Pavla. Pitanje jeste možda malo otišlo u širinu, ali jeste pitanje nacionalne bezbednosti, pitanje ostvarivanja nacionalnih interesa.
Što se tiče ove prepisivačke škole i američkog modela, da li mi, gospodo, možete objasniti zašto se u Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojsci termin "student" zamenjuje terminom "kadet".
(Predsednik: Vreme. Privedite kraju, molim vas.)
Završavam. Ako mi kažete da i u ruskoj vojsci postoje kadeti, reći ću vam - ne, u srpskoj vojnoj tradiciji postoji dobra srpska reč koja se zove "pitomac" i koliko znam, od osnivanja naše akademije, sa ovim prekidima usled ratova, od 1837. godine, uvek je postojala reč "pitomac". Ostavite kadete na Vest Pointu. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Da vas obavestim da ćemo danas raditi i nakon 18.00 časova. Po našoj proceni, to će biti dosta kratko vreme, 30-40 minuta, a do završetka tačke dnevnog reda, u skladu sa članom 85. stav 2. Poslovnika. Obezbedili smo i da TV prenos teče u trajanju od nekih pola sata. Ako budemo radili više od toga, to će onda biti u odloženom prenosu. Gospodine Ratkoviću, izvolite.