ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 26.11.2009.

3. dan rada

OBRAĆANJA

Saša Dragin

Zahvaljujem se poštovanom narodnom poslaniku na upućenom pitanju.
Ministarstvo poljoprivrede, a i država ni u jednoj zemlji ne može da definiše cene poljoprivrednih proizvoda i ponekad, iako je i nama jako žao što su te cene niske, mi jednostavno nemamo mehanizme da utičemo na njih.
Isto tako, Ministarstvo poljoprivrede je u jednom trenutku pokušalo da pomogne predstavnicima Udruženja malinara i da organizuje razgovor između privatnih hladnjača i predstavnika udruženja.
Posle obavljenih razgovora, predstavnici udruženja su napismeno dali izjavu da su zadovoljni svim onim što je Ministarstvo poljoprivrede učinilo u svojim nadležnostima za njih, međutim, i dalje nisu bili zadovoljni dogovorom koji su imali sa hladnjačarima. Ti razgovori su nastavljeni između hladnjačara i samih predstavnika udruženja malina.
Ono što Ministarstvo poljoprivrede pokušava, to je da formira sistem javnih skladišta, koji će omogućiti poljoprivrednicima da budu relaksirani u odnosu na to kada treba da prodaju svoje proizvode, na taj način što će moći da u javna skladišta skladište svoje proizvode, gde će utvrditi kvalitet i količina, a na osnovu toga će moći da dobiju, i već mogu da dobiju, u oblasti ratarstva, naravno, kredite.
Ne na osnovu hipoteke na zemljište ili na kuću ili na neku drugu imovinu, nego na osnovu svog proizvoda, da bi sa time krenuli u sledeći ciklus proizvodnje, a svoju robu prodaju u onom trenutku kada im to najviše odgovara.
Što se tiče problema sa kojima su se susreli proizvođači višnje ove godine, problem nije bio vezan za Ministarstvo poljoprivrede, ali smo mi izašli u pomoć tim ljudima iz prostog razloga što je u Merošini najveća hladnjača koja je otkupljivala višnju već godinu dana bila zatvorena.
To preduzeće je društveno i mi smo se potrudili da, zajedno sa Ministarstvom ekonomije, reprogramiramo njihove dugove i pomogli smo da se odobre krediti za to preduzeće, da bi mogle da se otkupe te višnje od poljoprivrednika. Drago mi je da smo uspeli da tu pomognemo.
Što se tiče proizvođača pšenice, kao što verovatno znate, ove godine je najranije isplaćena subvencija po hektaru za ratarske proizvođače od 12.000 dinara, to je već urađeno krajem avgusta.
Mi smo objasnili poljoprivrednicima koji su imali problem i smatram da je ovo zaista bila katastrofalna godina za cenu pšenice, da nažalost mi ne možemo da odlučujemo o ceni i da jednostavno ne možemo da utičemo na cenu poljoprivrednih proizvoda, koja se kao i svuda u svetu formira na tržištu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Najpre gospođa Jasna Matić da vam odgovori, pa ću vama dati reč.

Jasna Matić

Hvala lepo na pitanju. Kao što znate, u oblasti telekomunikacija nadležnosti su podeljene između Ministarstva, koje ima nadležnosti nad donošenjem zakona, strategije i politike u oblasti telekomunikacija, dok regulaciju tržišta i tehnički nadzor vrši regulatorno telo, koje je nezavisna Republička agencija za telekomunikacije.
Republička agencija za svoj rad odgovara Skupštini i ja bih vas pozvala da njima uputite to pitanje. Ono što bih mogla da kažem je da u proteklih nešto manje od godinu i po dana Ministarstvo je intenzivno radilo sa Republičkom agencijom na donošenju velikog broja podzakonskih akata, upravo u nameri da napravi odgovarajući regulatorni okvir koji će dovesti do jednog stanja višeg poštovanja zakona, nego što smo to zatekli i koje je još uvek nažalost u ovom momentu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
 Gospodin Nikolić želi dopunsko pitanje. Izvolite.

Milan M. Nikolić

Srpska radikalna stranka
Ministre, vi ste bili u potpunosti u toku kada su bili protesti oko malinara. Vi ste čak ljudima i onome ko je na čelu vodio te proteste obećali krivičnu prijavu, ne znam iz kojih razloga. Da li su to bila zastrašivanja za naredni period?
Zato bih želeo da nam date odgovor, to proizvođači malina, sada u ovom momentu, konkretno malina, očekuju - kakva je vizija za narednu godinu? Da li će ta cena biti sve niža i niža, kao što se najavljuje, ili će ljudi imati volje i želje da rade malinu i naredne godine?
Ta mogućnost preko javnih skladišta postoji, ali lagerovanje maline nije to običan magacin, nego moraju postojati hladnjače namenske, koje će tu funkciju moći da obave. To je moglo da je imalo volje da se uradi i ove godine.
Međutim, to nije urađeno, jer postoje mnoge hladnjače koje ste vi finansirali iz Ministarstva sa po pola miliona evra, a koje ne rade. To je hladnjača „Vilamet“ u Prilikama kod Ivanjice, to je hladnjača „Arinova“ u Arilju. Vi ste njih finansirali sa pola miliona evra. Međutim, one i u ovom momentu ne rade.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
 Ima reč gospodin ministar.

Saša Dragin

Poštovani gospodine poslaniče, lično nisam finansirao nikoga sa pola miliona evra. Verovatno ste imali pogrešnu informaciju.
Što se tiče investicionih ulaganja koja su postojala od 2004. do 2006. godine, meni je žao što ne postoje sada, kada su se davala dosta visoka sredstva za hladnjače.
Nažalost, ove godine nisam imao dovoljno sredstava iz budžeta da pokrenem takve investicije. Iskreno se nadam da ćemo ubuduće moći da pokrenemo takve investicije.
Što se tiče sredstava koja su nam potrebna, ona se uglavnom nalaze u evropskim fondovima. To su Ipard fondovi i iz tog razloga smo ove godine usvojili Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju i osnovali Upravu za agrarna plaćanja, institucija koja je potrebna da bi se ti fondovi mogli da prime.
Ono što očekujemo i što su otprilike sredstva koja mogu da uđu u Srbiju, na osnovu tih evropskih fondova, kada kreditujemo Upravu za agrarna plaćanja, upravo su sredstva između 50 i 60 miliona evra na godišnjem nivou. To je ono što je jako važno da možemo da dobijemo.
Sistem javnih skladišta je sistem koji jedini preferiše ili izjednačava cene tokom godine i omogućava poljoprivrednicima da sami odlučuju kada će da prodaju svoj proizvod, jer ukoliko vi prodajete proizvod u kratkom vremenskom periodu od jednog meseca, kada svi pokušavaju taj proizvod da prodaju, samim tim je i ponuda na tržištu veća i cena je manja.
Sistem javnih skladišta ne pogoduje samo samim poljoprivrednicima, već on pogoduje isto tako i hladnjačarima. Iz kog razloga? Prvenstveno zato što oni ne moraju da pripreme sve pare da bi isplatili poljoprivrednike u toku tih mesec dana.
Iz tog razloga smo potpisali i ugovor sa EBRD, sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, i oni koji uzimaju kredite preko sistema javnih skladišta, dobijaju te kredite sa 3% kamate na godišnjem nivou, što je složićete se negde dva-tri puta manje čak i od projektovane inflacije, zaista se isplati.
Ponovo ponavljam, pretpostavljam da me niste prvi put čuli, da država nema sistem da utiče na cene poljoprivrednih proizvoda. Vi ste mene pitali – šta mislim i kakva će cena biti sledeće godine?
Bilo bi pre svega nekulturno, nepristojno i nefer prema poljoprivrednim proizvođačima da nagađamo cene, jer verovatno svaka osoba koja zna ili koja bi mogla da zna kolika će cena nekog poljoprivrednog proizvoda biti u sledećih godinu ili dve godine, sigurno ne bi radila ovde, nego bi bila na Čikaškoj berzi i zarađivala milijarde dolara godišnje.
To ne zna niko na svetu. Najbolji analitičari koji su napravili programe za analize tržišta, ne mogu da predvide kako će se kretati cene pojedinih poljoprivrednih proizvoda, jer je poljoprivreda fabrika pod vedrim nebom.
Na nju utiče ne samo ljudski faktor, nego i vreme, sezona, ponuda, potražnja, kao i druge grane ekonomije, kao što znate, recimo cene nafte mnogo utiču na poljoprivrednu proizvodnju, pogotovu na cene uljarica. Sličan problem je i sa nekim drugim poljoprivrednim proizvodima.
Mogu da kažem da se uvek isplati ulagati u tehnologiju, koja će omogućiti da se troškovi poljoprivredne proizvodnje snižavaju, jer na takav način vi možete da budete konkurentniji sa nižom cenom. Ja bih jako voleo da vidim poljoprivredne proizvođače koji su udruženi, koji mogu da dobiju sredstva, šta od države, šta od evropskih fondova u vrlo skorijem vremenu, pa bi mogli da uđu u velika ulaganja kao što su hladnjače i na takav način da budu nezavisni od hladnjačara, koji u ovom trenutku su jedini koji mogu da otkupe njihove proizvode.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li želite da se izjasnite o odgovoru? (Da.) Izvolite.

Milan M. Nikolić

Srpska radikalna stranka
Ministre, vidim da me niste razumeli. Nisam rekao da ste vi dali po pola miliona za ove dve hladnjače, ali je Ministarstvo poljoprivrede preko Fonda za razvoj uložilo 2005. i 2006. godine u te dve hladnjače, nisu u pitanju samo te dve, samo njih pominjem, tolike pare, a one trenutno ne rade, u dubiozi su, ima problema. Prema tome, država mora da vodi računa kako troši pare.
Što se tiče subvencija, ministre, prošle godine subvencije su bile u Ministarstvu poljoprivrede za poljoprivredne proizvođače i poljoprivredu 25 milijardi, a ove godine 15 milijardi. Kako mi možemo očekivati, kako seljaci, poljoprivrednici mogu očekivati bolje dane, više para u bilo kom obliku – da li za poljoprivredne proizvode, sadnice, da li za tehnologiju, da li za magacine ili za hladnjače?
Šta nam je sa proizvodnjom jabuka? Koliko je u ovoj zemlji Srbiji propalo ove godine? Koja je cena i što smo doveli našu zemlju u takvu poziciju? Bio je izvoz za Rusiju, ove godine nema izvoza za Rusiju – ko je kriv za to?
Šta nas očekuje za proizvođače krompira? Nama dolazi roba sa strane, iz drugih zemalja, a naši proizvođači ne mogu da prodaju robu. Šta mogu proizvođači u narednoj godini očekivati? Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč gospođa Vjerica Radeta, narodni poslanik. Izvolite.