SEDMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.12.2009.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

SEDMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

22.12.2009

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 18:10

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Sedme sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2009. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 86 narodnih poslanika.
Podsećam vas da je članom 86. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine predviđeno da kvorum za rad Narodne skupštine prilikom usvajanja zapisnika i utvrđivanja dnevnog reda postoji ako je na sednici prisutno najmanje 126 narodnih poslanika, dok su za redovan rad potrebna 84 narodna poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice. Izvolite.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 86 narodnih poslanika, što je Poslovnikom utvrđen uslov da možemo početi današnji rad.
Samo utorkom i četvrtkom nakon otvaranja sednice i utvrđivanja broja narodnih poslanika koji prisustvuju sednici, a pre prelaska na dalju raspravu, tok sednice definisan je članom 235. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, koji se odnosi na traženje obaveštenja i objašnjenja.
''Narodni poslanik ima pravo da traži obaveštenja i objašnjenja od predsednika Narodne skupštine, predsednika odbora Narodne skupštine, ministara i funkcionera u drugim republičkim organima i organizacijama o pitanjima iz okvira prava i dužnosti ovih funkcionera, iz nadležnosti organa na čijem se čelu nalaze, a koja su mu potrebna za ostvarivanje funkcije narodnog poslanika, osim na sednici Narodne skupštine.
Izuzetno, predsednik, odnosno ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe pravo iz stava 1. ovog člana može ostvariti i na sednici Narodne skupštine, usmeno, u jednom obraćanju, u trajanju do pet minuta, utorkom i četvrtkom, i to odmah nakon otvaranja sednice i utvrđivanja broja narodnih poslanika koji prisustvuju sednici, a pre prelaska na dalju raspravu''.
Da li neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi da zatraži obaveštenje ili objašnjenje u skladu sa članom 235?
Obaveštavam vas da je za poslaničku grupu DSS ovlašćeni predstavnik narodni poslanik Slobodan Samardžić, koji želi reč.

Slobodan Samardžić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana predsedavajuća, poštovani narodni poslanici, želim da postavim pitanje i zatražim informaciju o izboru sudija na Kosovu i Metohiji koji je obavljen pre nekoliko dana, a koji je, zapravo, po svojim efektima, napravio čistku među sudijama na Kosovu i Metohiji. Nisu izabrane neke sudije koje su dugo radile taj posao u zna se kakvim uslovima na Kosovu i Metohiji, a izabrani su neki drugi, koji imaju veoma sumnjive kvalifikacije za obavljanje ovakve dužnosti.
Nije izabrano šest sudija koji su radili svoj posao u najtežim uslovima u južnoj srpskoj pokrajini, među kojima i predsednik Okružnog suda, čovek koji ima 30 godina sudskog staža, predsednik Opštinskog suda gospođa Branka Semonov, koja ima 25 godina staža, takođe nije izabrana. Umesto njih je došlo do izbora nekih sudija koji ili ne žive na Kosovu i Metohiji, što je proverena stvar, ili su do sada radili u kosovskom sudstvu, tj. u sudstvu ''nezavisnog Kosova''.
Takvih slučajeva ima dosta. Među sudijama iz Leposavića, a izabrano je njih četvoro, troje je radilo za sudski sistem ''nezavisnog Kosova''. Potom, od sudija iz Vučitrna, Vitine i Gnjilana, a njih je izabrano devetoro, najveći broj ne živi na Kosovu i Metohiji.
U ovom izboru bilo je dosta i nepotizma i raznih drugih stvari. Raspolažem svim imenima i sada vas ne bih time zadržavao. Hoću da kažem da je ovo krajnje neprimeren čin za jednu osetljivu teritoriju, za jedan osetljivi deo Srbije. Poznato je da je i Unmik prethodno, a danas Euleks pokušava ove sudove i sudije da postepeno uključi u svoj sudski sistem, a onda kasnije i u sudski sistem ''nezavisnog Kosova''.
Taj se proces odvija već mesecima i bojim se da je ovaj i ovakav izbor sudija uvod u ovakvu jednu novu situaciju na Kosovu i Metohiji.
Treba takođe skrenuti pažnju na to da su sudije koje nisu izabrane svi iz Mitrovice. Tu je, zapravo, napravljena čistka. Samo bih da vas podsetim na 17. mart 2008. godine, kada su sve sudije iz Mitrovice, bilo ih je 32, i administrativno osoblje Suda bili pohapšeni tog jutra i odvedeni u Prištinu.
Tog dana se narod Mitrovice pobunio i došlo je do nereda, kao što se sećate. Jedan ukrajinski vojnik je poginuo i bilo je dosta povređenih ljudi. Intervencijom naših organa i dogovorom sa predstavnicima Unmika situacija se smirila. Sudije su istog popodneva vraćene iz zatvora u Prištini. Među njima je bila i gospođa Branka Semonov, koja je zapravo bila na čelu ovog otpora sudija.
Oni su, ako se sećate, nekoliko dana ranije, pre 17. marta 2008. godine, ušli u zgradu Suda u Mitrovici da traže da rade svoj posao, da sude po zakonima Srbije i da svoje prinadležnosti regulišu sa Srbijom.
To je, dakle, bila njihova borba. Neki od njih su verovatno danas kažnjeni zbog toga što su se tako postavili. Pre svega, predsednik Okružnog suda i predsednik Opštinskog suda. Oni nisu izabrani, kao i četvoro njihovih kolega, koji takođe nisu izabrani.
Ovo je zaista bio potez bez presedana. Nije se moglo sa Kosovom operisati na isti način kao sa ostatkom Srbije. Ako su sudije birane i neki nisu izabrani, to je stvar konkretne analize zašto su neki izabrani, a zašto neki ne. Na Kosovu i Metohiji morale su biti izabrane sve sudije koje su radile svoj posao.
Uostalom, pre nekoliko meseci su tamo na razgovorima o ovim problemima bili i ministar pravosuđa i državni sekretar za ljudska prava i oni su tada sudijama sa kojima su razgovarali obećali da će, kada dođe do izbora sudija, sve sudije ostati na svojim mestima. Dakle, moje pitanje je i tražim obaveštenje – zašto to nije tako učinjeno i zašto je došlo do, kao što sam rekao, prave čistke među sudijama u sudovima Kosova i Metohije?
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Obaveštavam Narodnu skupštinu da je ovlašćeni predstavnik za poslaničku grupu LDP u primeni člana 235. narodni poslanik Zoran Ostojić, koji želi reč.
Reč ima narodni poslanik Zoran Ostojić.
...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija
Hvala, gospođo Čomić, koleginice i kolege. Moje pitanje upućeno je predsednici Skupštine, koju sam očekivao da ću zateći na mestu predsedavajućeg, a izazvala me je jedna njena sinoćna izjava. Zbog građana koji gledaju, podsetiću.
Svi poslanici opozicije su nedavno tražili da se pre rasprave o budžetu uvrsti u dnevni red ili bar predloži za dnevni red završni račun i izveštaj Državne revizorske institucije za ostvarivanje budžeta u 2008. godini. Predsednica Skupštine je to odbila pravdajući se nekakvim poslovničkim razlozima, pa je to sinoć u izjavi medijima ponovila.
Podsećam da je dan pošto smo mi predložili da se to stavi na dnevni red i da se o tome glasa u nekom ''muljanju'' dela DS-a i nevernog Tome predloženo stavljanje na dnevni red izmena i dopuna Zakona o finansiranju političkih partija. Znači, dan pošto smo mi predložili, o tome ste, gospodo, glasali. Gospođa Đukić-Dejanović je predložila stavljanje na dnevni red.
Pošto nas očekuje rasprava o rebalansu budžeta, zaista pitam gospođu Đukić-Dejanović – kada će da prestane da obmanjuje javnost? Mi insistiramo da se izveštaj Državne revizorske institucije stavi na dnevni red.
Ona juče reče kako je on nekompletan. Šta to znači? Zašto je nekompletan? O tome treba da raspravljamo u Skupštini, zašto DRI nema kapacitet da izvrši reviziju svih ministarstava, svih lokalnih samouprava, svih javnih preduzeća. Setimo se šta je bilo u NIS-u sa revizijom i šta se dešavalo.
Mi insistiramo da DRI uđe u političke partije i vidi kako se troši novac iz budžeta, pozivamo ih da dođu prvo u LDP, ali gospođa Đukić-Dejanović kaže - može tek u martu. Nije tačno. To može da se stavi na sednicu i pre marta, može da se zakaže vanredna sednica posle Nove godine.
Znači, samo molim predsednicu Skupštine da nema dvostruke aršine. Kad se neko nešto dogovori, pa se ubaci posle našeg predloga, onda može, a nama se, svim poslanicima opozicije, kaže da smo zakasnili.
Gospodo, podneli smo ili ćemo podneti kandidaturu danas. Nije suština evropskih integracija fingiranje evropskih integracija. Nije suština forma, nego sadržina. Sadržina je da vidimo kako se troše narodne pare. Za to je u svim normalnim zemljama nadležna revizorska institucija. Mi smo je uz teške porođajne muke dobili, ali kao da je nekome stalo do toga da to ostane samo forma.
Insistiramo da se o tome raspravlja i insistiramo da DRI uđe u političke partije. Ponavljam, neka dođe prvo u LDP, pa onda kod svih koji troše novac iz budžeta, pa ćemo videti kako neko ko troši novac iz budžeta jedva sastavlja kraj s krajem, a neko ko nije na budžetu se rasipa i troši milione evra u kampanji za lokalne izbore.
Gospođa Đukić-Dejanović treba da mi odgovori na pitanje zašto obmanjuje javnost da to ne može da se stavi na dnevni red. Čak je rekla i jednu čudnu rečenicu, da je nekompletno.
Šta znači to? Ono što je uradila DRI, tih 27% što je snimila i što je otkrila brojne nepravilnosti, koliko god da predsednik Vlade kaže da su krive knjigovođe, to nikom ništa.
Pošto nije kompletno, oni što su trošili pare mimo zakona, što nisu poštovali javne nabavke, to ćemo da preskočimo, pa kad bude 100%, a to će biti na "sveti nikad", onda ćemo da se ozbiljno odnosimo prema tome. Mislim da to nije u redu i mislim da tako ova Vlada ne pokazuje baš neki puni kapacitet da zaista iskreno zemlju povede prema EU.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Zahvaljujem. Pre nego što nastavimo rad, dozvolite da vas obavestim da će deo naše današnje sednice, počevši od 10.00 časova, sa galerije Velike sale Doma Narodne skupštine pratiti grupa učenika srednjih škola iz Novog Sada, članova đačkog parlamenta, koji se danas nalaze u poseti Domu Narodne skupštine Republike Srbije.
To su: iz Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" u Novom Sadu - Nemanja Predojević, Budimir Ćirić, Nevena Đokić, Ilija Orlović, Emilija Jocić, Nikola Vukić i Jovana Milić; iz Gimnazije "Isidora Sekulić" - Anja Šušak, Aleksandar Simurdić, Jelena Malešević i Milana Milosavljević; iz Gimnazije "Svetozar Marković" - Bajazit Pomak; iz Gimnazije "Laza Kostić" - Nađa Balać; iz Elektro-škole - Đorđe Lukač; iz Medicinske škole - Miloš Dejanović; iz Baletske škole - Marijana Penović; iz Tehničke škole - Dragoslav Dimitrijević i Marko Kovač i iz Saobraćajne škole - Marko Krtinić i Dragana Ćirić.
Dobro došli u vašu kuću, u vaš parlament, članovi đačkog parlamenta.
Da li narodni poslanik Zoran Ostojić želi da mu ja dam odgovor, s obzirom da sam na to obavezna jer predsedavam?
Gospođa Slavica Đukić-Dejanović, predsednica Narodne skupštine, ne obmanjuje javnost u davanju obrazloženja o toku razmatranja izveštaja DRI i zaključaka koje je uputio Odbor za finansije Narodne skupštine.
Da bi u poslovnički određenom roku moglo da se predloži stavljanje akata na dnevni red, oni moraju da imaju hitan postupak, što predlog Odbora za finansije nije imao, za razliku od Predloga izmena i dopuna Zakona o finansiranju političkih stranaka, koji je tu poslovničku obavezu ispunio. Voljom većine Narodne skupštine nije stavljen na dnevni red i o njemu neće biti rasprave.
Dakle, nema obmanjivanja javnosti. Ima pune i striktne primene Poslovnika Narodne skupštine, koji jasno definiše pod kojim uslovima i u kojim rokovima bilo koji akt može biti stavljan na dnevni red, biti upućivan u Skupštinu i biti razmatran. Moja je obaveza da to kažem, zbog poštovanja procedure. Dakle, nema obmanjivanja...
Molim narodne poslanike da ne dobacuju. Predsedavajući, ko god da je, u obavezi je da da odgovor koji se tiče rada Skupštine, odnosno procedure koja je u primeni, i samo o proceduri dajem odgovor. Dakle, neistina je da je obmanuta javnost o proceduri stavljanja na dnevni red.
Narodni poslanik Zoran Ostojić dobacuje - Poslovnik. U Poslovniku, na koji vas upućujem, jasno piše da na sednici, kada su poslanička pitanja ili član 235, nema pozivanja na povrede Poslovnika, nema replika, nego se samo postavljaju poslanička pitanja.
U Poslovniku, takođe, u članu 104, jasno stoji da narodni poslanici ne smeju da dobacuju ni kolegama narodnim poslanicima, ni predsedavajućem, i da je predsedavajući u obavezi da upozori na poštovanje Poslovnika, a nakon upozorenja da izriče mere. Tako da, ako svi malo više čitamo Poslovnik, svima je bolje. Zahvaljujem.
Narodni poslanik Miroslav Markićević ima reč.
...
Nova Srbija

Miroslav Markićević

Nova Srbija
Poštovane kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije koji gledate ovaj prenos, pošto verujem da većina zna šta ću da pitam, pošto sam dao reč i imam čast pa neću da odustanem, pitam prvo predsedništvo Skupštine šta će da preduzme da bi se ovde ispoštovala prava narodnih poslanika.
O čemu se radi? U vezi je sa današnjim dnevnim redom, sa rebalansom budžeta, sa budžetom, sa parama. Pošto narod pita gde su pare, pitao sam neke ljude na vrlo odgovornim pozicijama za neki novac koji se okreće daleko od domašaja i očiju građana Srbije, pa su neki odgovorili u zakonskom roku, a neki nisu. Nisu odgovorili Aleksandar Tijanić, direktor Javnog servisa, gospodin Mirko Cvetković i prisutna gospođa ministarka Diana Dragutinović.
Želim da obavestim javnost i kolege narodne poslanike. Pošto oni nisu dobili papire koje sam ja dobio, zatražiću pomoć službi Skupštine Srbije, a ako ne budem tu pomoć imao, ja ću o svom trošku iskopirati sve materijale koje sam dobio i dati svim kolegama narodnim poslanicima koji participiraju, rade ili ne rade u ovoj Skupštini, tako da sa mnom preuzmu odgovornost za ono što ja pitam.
Radi se, gospođo ministarka, o parama iz javnog preduzeća koje se zove Telekom. Postoji jedan crni trougao: Telekom - Šaper - Javni servis. Tu su progutane stotine miliona dinara. Sve te papire imam kod sebe i čekam državne organe da nešto preduzmu, da nešto počnu da rade.
Od predsedništva Skupštine tražim obaveštenje – kako će da natera ove ljude koji neće da odgovore da mi dostave obaveštenja koja sam tražio? Kad se radi o Javnom servisu, oni nemaju (vidi se iz papira koje sam dobio) ugovor o reklamiranju sa Telekomom, nego imaju otprilike sa Srđanom Šaperom, pa se pitam šta je sprečavalo Telekom da direktno sklopi ugovore o nekom brendiranju, reklamiranju sa Javnim servisom.
Želim da podsetim odgovorne na Javnom servisu da su oni servis građana Srbije, a ne vladajuće koalicije (kako se oni ponašaju u poslednje vreme, pogotovu u informativnim emisijama), da TV pretplatu plaćaju svi građani Srbije (a ja, pre svega, govorim u njihovo ime), i oni kojima se ne sviđa kako radi vladajuća koalicija.
Dakle, molim predsedništvo da se izjasni i kaže šta će da preduzme da gospodin Tijanić odgovori.
Indirektno mi je gospodin Radujko, direktor Telekoma, odgovorio i sad ja imam papira jedno desetak kilograma. Mislim da bi se građani Srbije, kad bi imali priliku da pročitaju te ugovore, krstili i levom i desnom rukom. Podsećam, to se dešava u državi u kojoj ima 500.000 gladnih (to je nov podatak, od sinoć).
U jednom tom ugovoru se Srđan Šaper obavezuje da uplati milion dinara u humanitarne svrhe. A kad biste videli ostale cifre i anekse, gde je skoro svaki po 30, 40, 50 miliona, i svaki aneks je isti od reči do reči, onda bi ovo novo sudstvo koje je izabrano ovako kako je izabrano i tužilac trebalo nešto da preduzmu.
Dobio sam odgovore od svih tih organa da oni praktično ništa ne rade. Kako vidimo iz jučerašnjih izjava, direktor Telekoma kaže da on više neće da finansira Crvenu zvezdu i Partizan ako se ne budu ponašali onako kako on misli da treba da se ponašaju. Moje je pitanje – majstore, a ko je tebe ovlastio uopšte? To su pare građana Srbije. Koga si ti pitao uopšte da bilo koga pomažeš osim svoje delatnosti?
Zbog toga je građanima Srbije prošle godine u ovo vreme povećana cena usluga Telekoma za 63%, pri čemu je to isto javno preduzeće iskazalo dobit od 80 miliona evra. Zašto su onda cene građanima podignute? Osnovano sumnjam da se ta razlika u ceni, koja je neosnovano podignuta građanima Srbije, prelila u privatne džepove. Kažem - sumnjam.
Prema tome, tražim ponovo od vas da dobijem odgovor. Nije mi odgovorio Tijanić, nije odgovorio Mirko Cvetković, nije odgovorila Diana Dragutinović. Ostali su odgovorili. Da li se ti odgovori meni sviđaju ili ne, oni su formu ispoštovali. Hvala lepo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima poslanik Dragan Todorović.
...
Srpska radikalna stranka

Dragan Todorović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pre nešto više od mesec dana pokrenuo sam pitanje konsalting mafije u Srbiji. Dobio sam odgovor od Ministarstva unutrašnjih poslova da nemaju saznanja i informacije koje bi navodile na to da takva mafija u Srbiji postoji. Međutim, ili oni nisu hteli da pogledaju neke podatke vezane za firme koje su se bavile ovim poslom, ili, jednostavno, imaju nalog da se tim poslom ne bave.
Između ostalog, postavio sam pitanje firme „Morgan Stenli“, koja je izvršila privatizaciju Duvanske industrije Niš 2003. godine i za to uzela u to vreme oko deset miliona evra. Naveo sam podatak da nisam uspeo da tu firmu nađem u Agenciji za privredne registre, a po zakonu takva firma nije mogla da posluje u Srbiji. Da vas podsetim da je u to vreme direktor Agencije za privatizaciju bio Mirko Cvetković.
U međuvremenu sam na postavljeno pitanje ko se sve bavio ovim poslom dobio od Agencije za privatizaciju imena firmi koje su se bavile konsaltingom. Ukupno ih ima oko 1.500, a ja ovde imam spisak 41 firme koje su se bavile konsaltingom, koje su za taj posao dobile oko četiri milijarde dinara.
E, sad vi vidite da li tu postoji mafija ili ne postoji. Ja sam siguran da ta mafija postoji i da su u nju uključene najviše političke strukture u Srbiji, od direktora Agencije za privatizaciju, u to vreme Mirka Cvetkovića, pa do ostalih političkih struktura.
Postavljam pitanje – kako je jedna firma mogla da vrši posao u Srbiji, a da ne bude registrovana u privrednom registru? Ja sam jutros pozvao Privredni registar i pitao da li je moguće da neka strana firma obavlja taj posao, a da nije registrovana. Rekli su mi da nije moguće, ali su pitali o kojoj se firmi radi da bi mi dali konkretan odgovor. Kad sam rekao šta je u pitanju, prekinuli su mi vezu i posle pet-šest ponovnih pokušaja da ih dobijem, niko se više na taj broj telefona nije javljao.
Upućujem direktno poziv Republičkom javnom tužilaštvu da pokrene ovo pitanje vezano za firmu „Morgan Stenli“ – kako je mogla da radi, ko ju je angažovao i da, ukoliko je radila nezakonito, a siguran sam da mora da dođe do podataka da jeste, oni koji su zloupotrebili svoj položaj (iz kog razloga - verovatno će dalja istraga to utvrditi)...
Siguran sam da su u pitanju materijalni razlozi, kao što je sve vreme taj razlog bio dominantan i prilikom privatizacije koja je sprovedena u Srbiji u proteklih devet godina. Srbija je potpuno opljačkana Ostalo je još nešto malo – elektroenergetski sistem, javna komunalna preduzeća, Bor itd., a drugo je sve opljačkano. Vrednost preduzeća koja su privatizovana procenjuje se na nešto između 30 i 40 milijardi evra, a prodata su za 2.700.000.000.
To govori o razmerama pljačke koja je izvršena u Srbiji u proteklih devet godina, ali i o brutalnom kršenju zakona i bezobzirnosti vlasti kada su u pitanju pokušaji da se bar na neki način pomogne da se ovo prekine. Jer, evo, ostalo je još nešto od te imovine pa da bar ta imovina ne bude prodata kao što je prodata i ova prethodna, ali oni uporno izbegavaju da daju odgovore i pokušaju da ovo spreče.
Tražim od Republičkog javnog tužilaštva da pokrene ovu istragu i da u zakonom predviđenom roku dostavi odgovor šta je po ovom pitanju preduzelo i da li su uspeli da dođu do određenih podataka koji bi pomogli građanima Srbije da oni koji su odgovorni za pljačku u proteklih devet godina odgovaraju. Hvala vam veliko.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko od predsednika ili ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi reč po članu 235? (Ne.)

Pošto se niko od predsednika, odnosno predstavnika poslaničkih grupa ne javlja za reč, nastavljamo sa radom.

Obaveštenje o odsutnosti narodnih poslanika – obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Milica Radović, Željko Tomić i Dragan Šormaz.

Obaveštenje o pozvanima na sednicu – obaveštavam vas da je predsednica Narodne skupštine gospođa Slavica Đukić-Dejanović, povodom razmatranja 11, 12, 13. i 24. tačke dnevnog reda sednice, a saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, pored predstavnika predlagača Diane Dragutinović, ministarke finansija, i Verice Kalanović, ministarke za Nacionalni investicioni plan, pozvala da sednici prisustvuju i Ružica Stojiljković, pomoćnica ministra finansija, i Zoran Milošević, pomoćnik ministra rada i socijalne politike.

Prelazimo na 11-13. i 24. tačku dnevnog reda - PREDLOZI ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O: BUDžETU REPUBLIKE SRBIJE ZA 2009. GODINU, RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI i AGENCIJI ZA PRIVREDNE REGISTRE i PREDLOG ZAKONA O POTVRĐIVANjU SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE SRBIJE I REPUBLIKE SLOVENIJE O SOCIJALNOM OSIGURANjU (zajednički načelni i jedinstveni pretres)

Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni pretres o predlozima zakona iz dnevnog reda po tačkama 11, 12. i 13. i jedinstveni pretres o predlogu zakona iz dnevnog reda pod tačkom 24, pre otvaranja pretresa podsećam vas da, shodno članu 94. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.

Poslanička grupa ''Za evropsku Srbiju'' – jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; Poslanička grupa SRS – jedan sat, sedam minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa G17 plus – 28 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa DSS - Vojislav Koštunica – 25 minuta 12 sekundi; Poslanička grupa "Napred, Srbijo" – 25 minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa SPS - JS – 18 minuta; Poslanička grupa LDP – 14 minuta i 24 sekunde; Poslanička grupa ''Nova Srbija'' – 10 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa manjina – osam minuta i 24 sekunde i Poslanička grupa PUPS – šest minuta.

Saglasno članu 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi nijedne poslaničke grupe imaju pravo da govore svako po jednom, do pet minuta.

Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika.

Istovremeno obaveštavam da su poslaničke grupe ovlastile da ih predstavljaju: narodni poslanik Milan Nikolić – poslaničku grupu SPS - JS, narodna poslanica Donka Banović – poslaničku grupu DSS, narodni poslanik Vlajko Senić – poslaničku grupu G17 plus, narodni poslanik Milorad Buha – poslaničku grupu SRS.

Ako bude još odluka o ovlašćenim predstavnicima, molim da ih dostavite u toku sednice.

Saglasno članu 142. stav 2. i članu 152. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2009. godinu, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o računovodstvu i reviziji, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za privredne registre i jedinstveni pretres o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Republike Slovenije o socijalnom osiguranju.

Starajući se o primeni Poslovnika, na osnovu čl. 27. i 88. stav 2, istovremeno obaveštavam narodne poslanike da je tok ove sednice istovremen sa tokom sednice Odbora za finansije Narodne skupštine.

S obzirom na to da je pravo narodnih poslanika da na sednicama odbora izdvoje mišljenje bez obzira na to da li je izveštaj nakon završene sednice stigao na plenarnu sednicu ili ne, a smatrajući da su narodni poslanici koji žele da izdvoje mišljenje o tome odluku doneli pa doneli, molim sve prisutne narodne poslanike koji su izdvojili mišljenje ili žele da izdvoje mišljenje na sednicama odbora koji prate rad ovih tema da se prijave u elektronski sistem i dobiće reč.

Ukoliko to ne u rade u ovom delu toka sednice, onda će nakon završetka, po prijavama za reč, kada pitamo da li ima još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 93, svaki narodni poslanik koji izdvaja mišljenje imati pravo da u pet minuta obrazloži na plenumu razloge za izdvajanje mišljenja o predlozima zakona u zajedničkom načelnom pretresu i jedinstvenom pretresu.

Da li narodna poslanica Vjerica Radeta želi da govori o povredi Poslovnika? (Ne.)

Da li predstavnici predlagača žele reč? Diana Dragutinović? (Da.) Molim vas da se registrujete u elektronski sistem.

Reč ima ministarka Diana Dragutinović. Izvolite.

Diana Dragutinović

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, dozvolite mi da vam u ime Vlade predstavim četiri predloga zakona: drugi rebalans za 2009. godinu, izmene i dopune Zakona o računovodstvu i reviziji i Zakona o agenciji za privredne registre, i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Republike Slovenije o socijalnom osiguranju.
Ukoliko bismo hteli ovu, 2009. godinu da opišemo rečima, verovatno je najbolje reći da je ona u ekonomskom smislu bila obeležena ekonomskom finansijskom krizom i nesporno je da je to najveća kriza od Drugog svetskog rata. Ovo je prva godina od kako u periodu tranzicije Republika Srbija ostvaruje negativni ekonomski rast. Recesija je uticala na pad javnih prihoda. U značajnom delu godine, u prvoj polovini 2009. godine, došlo je i do nominalnog pada javnih prihoda u odnosu na prethodnu, 2008. godinu.
Glavna karakteristika predloženog rebalansa, koji se nalazi pred vama, jeste da zadrži ukupni nivo javnih rashoda, a da prihode prilagodi onom što će se verovatno desiti, dakle prihodi će biti značajno niži u odnosu na one koje smo planirali u aprilu, i na taj način, kao posledica, poveća deficit za 2009. godinu.
Ovim rebalansom utvrđen je novi iznos deficita, koji je rezultat nižih prihoda od planiranih. Rashodi, kao što sam rekla, ostaju na nivou planiranih - to je 719,8 milijardi. Prihodi se smanjuju sa 649,3 na ispod 615 milijardi dinara. Predloženi deficit je povećan za 34,3 milijarde i umesto 70,5 milijardi dinara, koliko smo mislili u aprilu, iznosiće 104,87.
Najvažniji uzroci promene projekcije prihoda leže upravo u vidno promenjenim makroekonomskim pretpostavkama. Pre svega, rast BDP-a je niži. Pad je veći nego što smo planirali. U aprilu smo mislili da će pad biti najviše 2%. Danas možemo gotovo sa sigurnošću da kažemo da će ekonomski pad iznositi između minus 3 i minus 3,5%.
Ali, ono što daleko više od pada BDP-a utiče na pad javnih prihoda jeste još veći i dramatičniji pad agregatne potrošnje, koja je uslovljena ogromnim prilagođavanjem platnog bilansa.
U 2008. godini imali smo deficit od 18% BDP. U aprilu smo mislili da će deficit biti manji, 10% BDP. Sada gotovo sa sigurnošću možemo da kažemo da će deficit platnog bilansa biti negde oko 6% i na taj način je, ogromnim prilagođavanjem tekućeg dela deficita platnog bilansa, smanjena potrošnja, dakle i poreska osnovica za prikupljanje poreza od potrošnje.
Na ove negativne promene mogli smo da se prilagodimo na tri načina. Jedan način je bio rast poreskih stopa, drugi način je bio pad rashoda, a treći način neka kombinacija ova dva pristupa.
U standardnim uslovima, koji nisu kriza, verovatno bismo se opredelili za jedan od ova tri načina. Međutim, čvrsta fiskalna politika u uslovima krize je kontraproduktivna. Postoje najviše citirane epizode u kojima je, posle pokušaja da se jaz između većih rashoda i manjih prihoda zatvori rastom poreskih stopa - svi uglavnom citiraju iskustvo SAD iz 1937. godine i Japana iz 1997. godine - povećanje poreskih stopa gurnulo ove dve privrede dalje u recesiju.
Da li su mogli dalje da se smanje rashodi? Mislim da ne. To bi još više smanjilo tražnju i delovalo kao bumerang na dalji pad privredne aktivnosti. U tom smislu smo se odlučili na povećanje deficita, ali u skladu sa dogovorenim okvirom koji imamo sa MMF. Hoću da ponovim da će i u ovakvim uslovima deficit koji ćemo ostvariti 2009. godine biti manji nego u većini zemalja EU.
Pored ovoga, rebalans stvara veću fleksibilnost Vladi da brzo i operativno reaguje u odsustvu standardne veličine budžetske rezerve. Kada govorim da brže i operativnije reaguje, moram da pomenem da u toku 2009. godine neki rashodi nisu mogli biti dovoljno dobro planirani zbog toga što je neizvesnost velika u uslovima krize. Povećani su značajni izdaci za socijalnu zaštitu, subvencije i troškove restrukturiranja.
Iskoristila bih još jednom ovu priliku i podsetila sve nas zajedno na mere koje je Vlada Republike Srbije preduzimala u toku 2009. godine. Mislim da je pad ekonomske aktivnosti ipak bio manji nego što je mogao biti da ove mere nisu primenjene.
Negde krajem godine, krajem novembra i početkom decembra, Vlada i Narodna banka Srbije su, radi ublažavanja posledica svetske ekonomske krize, reagovale sa paketom tzv. finansijskih zakona i na taj način povećale likvidnost bankarskog sektora. Krajem januara Vlada je reagovala drugim setom mera radi očuvanja likvidnosti privrede: četiri milijarde dinara za subvencionisanje kamatnih stopa; zatim krediti za investicije, krediti za kupovinu domaćih proizvoda.
Vlada je, takođe, početkom maja usvojila dodatne stimulativne mere za privredu - opet dodatne pare za likvidnost sa kamatnom stopom od 3% na godišnjem nivou, uvođenje dinarskih kredita za likvidnost sa kamatom od 10,5% na godišnjem nivou, dvostruko veći krediti za izvoznike, povoljniji potrošački krediti za kupovinu građevinskih materijala. Sredinom septembra Vlada je usvojila stimulativni paket za subvencionisanje stambenih kredita za novogradnju, koje banke odobravaju od 1. oktobra 2009. godine.
Koji su konkretni efekti ovih paketa mera? Bankarski sektor je od marta do oktobra 2009. godine odobrio oko 900 miliona evra kredita sa subvencionisanim kamatnim stopama i od toga najviše kredita za likvidnost. Nakon svega definitivno može da se kaže da su ove mere, zajedno sa programom MMF-a i zajedno sa Bečkim sporazumom i dogovorom sa bankama, učinile da ova kriza ipak bude prevladana.
Poštovani narodni poslanici i poslanice, činjenica da je pred vama drugi rebalans u istoj godini na najbolji način govori koliko su uslovi u kojima je Vlada radila bili nepredvidivi. Ipak, smatram da je fiskalna politika koju smo vodili u ovoj godini bila dobar odgovor na ekonomske izazove.
Pored rebalansa budžeta, dragi narodni poslanici, pred vama se nalazi i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Republike Slovenije o socijalnom osiguranju. Kao što znate, raspadom SFRJ i priznanjem nezavisnosti Republike Slovenije nastala je potreba da se odnosi između Republike Srbije i Republike Slovenije u oblasti socijalnog osiguranja regulišu zaključivanjem sporazuma o socijalnom osiguranju.
U međuvremenu je naša zemlja zaključila sporazume o socijalnom osiguranju sa svim nekadašnjim republikama. Slovenija je poslednja. Na ovaj sporazum se čekalo punih 18 godina. Nedostatak ovog sporazuma je, praktično, onemogućio velikom broju ljudi da ostvare ona prava koja proizlaze iz staža osiguranja u Republici Sloveniji.
Ovim zakonom regulišu se prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja, zdravstvene zaštite i obaveznog zdravstvenog osiguranja, pravo na novčanu naknadu za vreme porodiljskog odsustva i pravo za slučaj nezaposlenosti. Primenom ovog zakona ostvariće se značajne finansijske uštede.
Na kraju, pred vama se nalaze dva međusobno povezana zakona, zakon o izmenama i dopunama Zakona o računovodstvu i reviziji i Zakon o Agenciji za privredne registre. Ukratko ću reći o osnovnim promenama.
Dakle, od 1. januara 2010. godine finansijski izveštaji privrednih subjekata (ovo se, naravno, ne odnosi na budžet i budžetske korisnike) dostavljaju se samo Agenciji za privredne registre, umesto dosadašnjeg rešenja, gde su se dostavljali i Narodnoj banci i Agenciji za privredne registre. U skladu sa navedenim, u Agenciji za privredne registre formiraće se registar finansijskih izveštaja i podataka o bonitetu pravnih lica i preduzetnika.
Značajnu novinu predstavlja obaveza Agencije da na svojim internet stranicama objavljuje podatke o finansijskim izveštajima obveznika revizije, sa izveštajima revizora, i da svim mogućim korisnicima bez naknade omogući uvid u ove finansijske izveštaje. Novinu, takođe, predstavlja što će biti dostavljene i objavljivane odluke o raspodeli dobiti, odnosno pokriću gubitaka.
Koji su efekti dostavljanja finansijskih izveštaja samo jednoj instituciji? Eliminiše se preklapanje istovetnih poslova i funkcija koje su se obavljale i kod NBS i u Agenciji za privredne registre. Racionalizacija broja zaposlenih - dolazi do pada broja zaposlenih za 30%. Takođe, privreda će biti rasterećena po osnovu plaćanja duplih naknada.
Procenjuje se da će smanjenje troškova po ovoj osnovi biti 52 miliona dinara, a svi oni prateći troškovi vezani za papir, poštarine, vreme, angažovanje zaposlenih znače još dodatno 40 miliona dinara. Na kraju, ovim zakonom obezbediće se integrisanje raznih registara o svim poslovnim subjektima u jedinstvenu informacionu bazu podataka.
Nakon svega, mogu samo da zamolim narodne poslanike da u Danu za glasanje podrže ove zakone. Hvala.