SEDMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.12.2009.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

SEDMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

22.12.2009

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 18:10

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Jovan Nešović, a posle njega narodni poslanik Slobodan Maraš.

Jovan Nešović

Ujedinjeni regioni Srbije
Poštovani predsedavajući, poštovana gospođo ministre, koleginice i kolege narodni poslanici, pred nama je danas drugi rebalans budžeta za 2009. godinu, a smisao rebalansa jeste usklađivanje primanja i izdataka u budžetu u okviru jedne kalendarske godine.
Ako pogledamo brojke, videćemo da se ovom budžetu za 2009. godinu menja prihodovna strana. Sa 649,4 milijarde, koliko je bilo planirano rebalansom budžeta za 2009. godinu, ovim drugim rebalansom prihodovna strana se menja na oko 615 milijardi dinara, znači povećava se budžetski deficit za 34,4 milijarde dinara. To znači da će biti negde oko 105 milijardi dinara za 2009. godinu i to je budžetski deficit koji je dogovoren sa MMF-om i nešto što je preuzela Vlada Republike Srbije.
Takođe je važno pogledati i stavke koje se menjaju na prihodnoj strani budžeta za 2009. godinu. Videćete da je porez na dohodak građana smanjen sa 81 milijarde na 71 milijardu, porezi na dobit preduzeća su takođe smanjeni, PDV na domaće proizvode i proizvode iz inostranstva je otprilike smanjen za 2%, oko tri stotine milijardi dinara je, akcize su takođe ostale na nivou koje su planirane, carine su povećane sa 42,6 milijardi na 47,5 milijardi, znači rast je za 11,5%.
To jeste važno jer su mnogi tvrdili da će jednostrana primena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju uticati na smanjenje prihoda od carina. Desilo se nešto suprotno. Pored toga što smo dobili određene benefite, što znači da je počela primena Sporazuma od strane EU, trgovinskog dela, faktički, kada smo jednostrano primenili Sporazum, desilo se da nikakve veće štete nije bilo, jer su carine povećane za čitavih skoro pet milijardi dinara. Ostalo je da su ostali prihodi, koji su vezani za određene administrativne takse i stvari koje su vezane za kazne, smanjeni sa 63,1 na 44 milijarde.
Kada se pogledaju svi ovi prihodi, vidi se da je uticaj globalne ekonomske krize na realan sektor taj koji je doveo do smanjenja ovih prihoda. Moramo, takođe, da se setimo da je kriza u državi Srbiji počela negde krajem 2008. godine i nastavljena je u 2009. godini.
Kolege su rekle da je najveći pad proizvodnje bio u industrijskoj proizvodnji, odnosno prerađivačkoj delatnosti, negde oko 15%, u trgovini je 10%, u građevinarstvu (što je takođe vrlo važno, jer je građevinska operativa, odnosno građevinska industrija ta koja pokreće niz dugih grana privrede) je pad 22,4%. Rasle su telekomunikacione usluge sa 27,3% i poljoprivreda sa 2,5%.
Kada se sve sabere i oduzme, onda je BDP u 2009. godini pao otprilike oko tri, tri zarez nešto posto i inflacija će biti negde 7,5%. Možemo da kritikujemo da je to moglo bolje ili lošije. Da budemo potpuno iskreni, ako pogledamo zemlje u okruženju, videćemo da je pad društvenog proizvoda znatno veći u Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Mađarskoj i moramo takođe priznati da su to države koje su u vreme početka ekonomske krize bile daleko na višem stadijumu ekonomskog razvoja nego što je država Srbija.
Da li je pad mogao da bude veći? Sigurno je mogao da bude veći, a razlog što se ipak zadržao na 3% jesu mere koje je Vlada Republike Srbije, čini mi se, na vreme donosila. Prve mere su već definisane 2008. godine. Hajde da se setimo, kada je, pri kraju 2008. godine, došlo do povlačenja velikog broja štednih depozita iz banaka, kada je povučeno negde oko 900 miliona evra, kada su mnogi predviđali da će doći do kraha bankarskog sistema u Srbiji, Vlada je izašla sa dve važne mere, da se osigura visina depozita u oročenoj štednji na 50.000 evra i da se porez na kapitalnu dobit na štedne uloge ne zaračunava u 2009. godini. To je dovelo do toga da mi sada imamo u bankarskom sistemu štednju negde preko pet milijardi evra.
S druge strane, Vlada je, takođe, odmah već početkom 2009. godine donela paket mera koje su direktno bile vezane za privredu. Jedan od paketa je vezan za povećanje likvidnosti privrede i za investiciona ulaganja u privredi. Vlada je tada donela odluku da se samo subvencioniše smanjenje kamatne stope, a da su banke te koje će pregledati programe privrednika, ocenjivati i dodeljivati kredite. Znači, Vlada nije ta koja je odlučivala kod poslovnih banaka, već je imala zadatak samo da snizi kamatnu stopu preko dela kojim je ona učestvovala u subvencionisanju te kamatne stope.
Dalje, izašla je sa programom kupovine domaćih proizvoda, isto preko kredita, i tu je odvojena prilična svota oko jedne milijarde, i takođe je, u septembru, da bi se pospešila građevinska industrija, uvedeno subvencionisanje stambenih kredita, ali samo u novogradnji.
Takođe je važan pokazatelj da je od marta do oktobra odobreno preko banaka, direktno za privredu, preko devet stotina miliona evra, što je, potpuno sam siguran, poboljšalo kako investicione projekte u privredi, tako i likvidnost privrednih subjekata. Čini mi se da i tu treba tražiti jednu dobru stranu u toku 2009. godine da pad bruto društvenog proizvoda nije bio kao što je u zemljama u okruženju preko 5% i da će, kao što se predviđalo, biti pet do šest, čak se i sedam posto pominjalo, već je ostao i zadržao se na tri posto.
Takođe mi se čini da je važno nešto što je radila Vlada u 2009. godini, direktno je pomagala privredi u zameni, onom što se zvalo "staro za novo", i to je imalo ulogu i za nekoliko preduzeća, kao što su FAP iz Priboja, IMT - proizvodnja traktora, "punta" u Kragujevcu, stari automobili, tako da su, čini mi se, te mere u 2009. godini bile sasvim odgovarajuće i daju optimizam da ćemo u 2010. godini uspeti ono što je Vlada i projektovala, a to je da rast bruto domaćeg proizvoda bude 1,5%.
Sagledavajući sve ovo, siguran sam da će G17 plus u Danu za glasanje podržati rebalans budžeta za 2009. godinu.
Drugi zakon se odnosi na izmene i dopune Zakona o Agenciji za privredne registre. Zakon o Agenciji za privredne registre je donet 2004. godine i do danas su se desile mnoge izmene, delatnost agencije se proširivala i bilo je potrebno uraditi izmene i dopune ovog zakona.
Da se podsetimo, u 2009. godini Narodna skupština Republike Srbije donela je niz zakona kojima je propisano uvođenje određenih novih registara i evidencija, i potrebno je da te poslove obavlja Agencija za privredne registre.
To je bilo potrebno ugraditi u Zakon o Agenciji za privredne registre, tako da je članom 2, koji se odnosi na član 4. osnovnog zakona, definisano da Agencija obavlja poslove registra privrednih subjekata, registra založnog prava nad pokretnim stvarima i pravima, registra finansijskog lizinga, to je bilo do sada, a sada se taj deo proširuje na registar javnih glasila, udruženja, stranih udruženja, mera i podsticaja regionalnog razvoja, komora i turizma.
Pošto smo pre nekoliko dana usvojili Zakon o stečaju, takođe će se u Agenciji za privredne registre voditi i registar stečajnih masa, a takođe će se voditi i registar o registraciji finansijskih izveštaja, podataka o bonitetu pravnih lica i preduzetnika, počev od 2010. godine.
Ovo zadnje je, takođe, jako važno, jer će se to uvek naći na sajtu i svako ko bude želeo da nađe podate o bonitetu privrednih subjekata u državi Srbiji moći će jednostavno da to sada besplatno dobije preko Agencije za privredne registre, na sajtu Agencije za privredne registre, i mislim da je to važna stvar u poslovanju privrednih subjekata u Srbiji.
Ovaj zakon predviđa i bolje finansijsko upravljanje Agencije za privredne registre. Ovde je definisano da Agencija za privredne registre do 15. decembra donosi svoj finansijski plan za tekuću godinu, na koji daje saglasnost Vlada.
Takođe je zakonom definisano da, ako su prihodi Agencije za privredne registre veći nego što su njihovi rashodi, ta dobit ide u budžet Republike Srbije, a ostavljena je mogućnost de se, ako slučajno neki prihodi u toku godine ne budu dovoljni za pokrivanje troškova Agencije, iz budžeta može na neki način dopuniti određenim sredstvima i funkcionisanje Agencije.
Pošto Agencija izveštaj o svom radu podnosi direktno ministarstvu, odnosno Vladi, onda je definisano zakonom da više ne postoji nadzorni odbor Agencije i to znači da se smanjuje i broj ljudi koji će biti finansirani nekim javnim sredstvima. I to sve ide u pravcu smanjenja administracije i smanjenja broja ljudi koji će obavljati određene poslove. Ostaje upravni odbor i definisano je precizno koje poslove obavlja direktor i koje poslove obavlja registrator.
Čini mi se da je dobro što je u ovom zakonu definisano da Agencija ima obavezu interne revizije, takođe jednom godišnje ima obavezu eksterne revizije, i to je sve u duhu boljeg upravljanja finansijama, odnosno boljeg upravljanja Agencijom za privredne registre, što jeste i intencija Vlade Republike Srbije.
Čini mi se, treba na kraju reći, da se ovim zakonom potpuno podržava veliki napor Vlade Republike Srbije, a samim tim i Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja i Agencije za privredne registre, a to jeste uvođenje jednošalterskog sistema za otpočinjanje poslova privrednih subjekata. Do sada je, u proseku, registracija preduzeća, registracija privrednog subjekta trajala otprilike 23 dana. Potrebno je bilo ići u četiri javne institucije. Danas to traje otprilike pet dana i sve se završava u Agenciji za privredne registre.
Agencija za privredne registre je ta koja uzima podatke iz Poreske uprave o PIB, uzima podatke od Fonda PIO i zdravstvenog osiguranja i sada one poslove koje su nekada privredni subjekti sami morali da rade da bi bili registrovani Agencija za privredne registre radi za njih, a to znači da se ubrzava i pojednostavljuje postupak, što i jeste intencija i Vlade Republike Srbije i resornog ministarstva.
Sagledavajući ostala dva predloga i ove predloge, poslanička grupa G17 plus smatra da su ovi zakoni u ovom trenutku nužni, prvenstveno mislim na izmene i dopune Zakona o budžetu, a da su zakoni o Agenciji za privredne registre i ostala dva zakona dobri zakoni, i u Danu za glasanje će podržati sva četiri predloga i poziva ostale poslaničke grupe da urade isto. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Dvanaest minuta je iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Slobodan Maraš, a posle njega narodni poslanik Janko Veselinović.

Slobodan Maraš

Poštovana potpredsednice, gospođo ministarka, dame i gospodo narodni poslanici, decembar 2008. godine, Manifest LDP – dogovor za budućnost Srbije da radi, to je bilo pre donošenja budžeta za 2009. godinu.
Tada smo vam skrenuli pažnju da nadolazeća kriza ne sme da izvrši najjači udar na najzdraviji deo društva, onaj koji radi, na srednju klasu, tada smo vam rekli da PDV mora drugačije da se formuliše, odnosno da se uvede naplata tek po realizaciji posla i naplati potraživanja, tada smo rekli da treba 12 ministarstava, da država treba prva pokaže, da od sebe krene kada je u pitanju štednja, i drago nam je da u nekim stavovima i predstavnici vlasti, odnosno ministri, dolaze sad na takve naše pozicije, ali to treba i sprovesti u delo.
U ovom rebalansu budžeta imamo sledeće obrazloženje - da se uz pad industrijske proizvodnje, građevinske aktivnosti itd., beleži i povećanje, odnosno rast bruto dodate vrednosti u prvom polugodištu od 2,5% poljoprivrede. Ali koliko je to licemerno u Predlogu za budžet 2010. godine, odnosno pratećem zakonu, pa i Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju, da se penzije zamrzavaju, uprkos amandmanima koje je podnela LDP, govori sledeći podatak – kada su u pitanju poljoprivredni penzioneri, sve obaveze koje dospevaju u 2009. godini biće isplaćene tek 2011. godine.
Interesantno je i to da je na Odboru za poljoprivredu, kada smo raspravljali o budžetu za 2010. godinu, predstavnik PUPS-a napustio sednicu, oduzeo kvorum i nismo mogli da izdvojimo mišljenje baš kada smo čekali odgovor pomoćnika ministra finansija zbog čega je to odloženo tek za 2011. godinu.
Pa se onda setimo, kolege će se setiti, prošle godine, kada su zakoni o poljoprivredi bili ovde usvajani, kada je bio ministar Dragin, bar 20 puta sam ga pitao kako je moguće da Vlada donese uredbu kojom kaže da će biti subvencionisani svi koji zaseju na tom hektaru toliko i toliko kroz dizel, đubrivo itd., da nakon 20 dana donese novu uredbu gde isključuje poljoprivredne penzionere. Pitao sam 20 puta i 20 puta nisam dobio odgovor.
Onda, to prebacivanje lopte u tuđe dvorište i pokušaj da se prikaže kako se brine o jednom sloju stanovništva, veoma velikom, veoma ugroženom, kroz to što će im biti zamrznute penzije, bez ikakve želje da se napravi neki dogovor, na kojem LDP insistira već godinu i po dana.
U ovom rebalansu budžeta ne vidimo ni u jednoj stavci gde su gubici javnih preduzeća, na primer onih javnih preduzeća, gospođo Kalanović, za koje je predviđeno da će država u 2010. godini dati garancije. Između ostalog, jedno od tih javnih preduzeća je subvencionisano sa 12 milijardi, od toga 11 i po milijardi ide na plate. Govorim o „Železnici“.
Koliki su gubici javnih preduzeća? Isto tako, ne vidimo kolika je dobit iz tih javnih preduzeća, pošto iz sredstava informisanja saznajemo da, recimo NIS, koji sada posluje tako što je većinski partner ruska strana, ima i u drugom i u trećem kvartalu dobit nekoliko milijardi. Naravno, to se više ne sliva u budžet Republike Srbije, bar u onolikom procentu u kolikom je trebalo do 31. decembra 2008. godine.
Imamo i javno preduzeće „Železnice Srbije“. Država će dati garancije u iznosu od 800 i nešto miliona evra i 600 miliona dolara sledeće godine za „Železnice“. A iste te „Železnice“, moram da vam kažem... Prošli put sam rekao da je jedan od onih koji sedi u Upravnom odboru vlasnik firme koja nije registrovana, odnosno ne nalazi se u Agenciji za privredne registre. Danas smo saznali da on faktički jeste u Agenciji za privredne registre i da je vlasnik SUR „Tamara“. I sad jedan takav gospodin, pretpostavljam da je sposoban, ali nalazi se u upravnom odboru javnog preduzeća koje država subvencioniše sa 12 milijardi. Ponavljam, 11,5 milijardi ide samo na plate.
Potpuno je pogrešan način na koji je koncipiran i budžet za 2010. godinu, ali ne čudi, jer je rečeno da je on nastao od budžeta za 2009. godinu. Imamo puno razumevanje za uslove u kojima Vlada radi. Zaista nije lako kada vam privreda ne radi. Zaista nije lako kada je i ta svetska ekonomska kriza ostavila traga i na samu Republiku Srbiju. Ali, pokušaj da se na svaki način izbegnu reforme koje su neophodne i koje bi donele boljitak ovoj državi je potpuno neverovatan.
Meni još nešto nije jasno. Ovde, u ovom predlogu rebalansa, stoji da udeo akciza, odnosno da je smanjena potrošnja motornog benzina. Kako je onda NIS ostvario toliki profit u 2009. godini ako je smanjena potrošnja motornog benzina? Meni to zaista nije jasno.
Da zaključim, LDP ne može podržati ovaj rebalans. Smatramo da ima dosta rešenja koja ukazuju da će budžet za 2010. godinu biti svaljen na teret srednje klase, svaljen na teret onih koji rade i bez ikakve šanse za mlade. To je ono na šta smo pokušali i u raspravi budžeta za 2010. godinu da skrenemo pažnju, da pokušamo da napravimo zajednički dogovor, da mi koji imamo mogućnosti i oni koji su mlađi od nas dobijemo priliku da radimo i da stvorimo neku novu vrednost iz koje će moći i naši stariji sugrađani da žive na način koji je dostojan. Znači, LDP neće podržati ovaj rebalans budžeta za 2009. godinu.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Sedam minuta i 15 sekundi je iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Janko Veselinović, posle njega narodni poslanik Zoran Šami. Izvolite.
...
Stranka slobode i pravde

Janko Veselinović

Za evropsku Srbiju
Poštovana predsedavajuća, uvažena ministarko, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, govoriću o dva zakona – Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za privredne registre i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Republike Slovenije o socijalnom osiguranju.
Izmene Zakona o Agenciji za privredne registre predstavljaju predlog kojim se dodatno uvodi red u oblast evidentiranja privrednih subjekata, izmena koje nastaju u njihovom statusu, ali i drugih okolnosti bitnih za pravnu sigurnost pre svega trećih lica koja sa njima stupaju u poslovne odnose.
Izašli smo iz perioda kada je vođenje evidencija o privrednim subjektima bilo nedovoljno uređeno, sa puno manjkavosti. Ovim izmenama, pored registra privrednih društava, Agencija za privredne registre ima obavezu vođenja i ustanovljavanja evidencije udruženja, stranih udruženja, komora, registar turizma, registar mera i podsticaja regionalnog razvoja, javnih glasila i još nekih drugih registara. Svi ovi podaci će biti dostupni građanima, dostupni javnosti, što je najbitnije.
Kakva je korist od ovoga za društvo, privredu i građane Srbije? Registar će omogućiti tačan uvid u pravni status privrednih društava, ali i nevladinog sektora i drugih organizacija koje se registruju kod Agencije. Time će se ostvariti veći stepen pravne sigurnosti, a zainteresovana lica će moći da imaju uvid u te podatke. Smanjiće se mogućnost dovođenja u zabludu, što smo do sada imali i što je vrlo često imalo veoma štetne posledice za treća lica.
Ovaj zakon predviđa povezanost ovog registra elektronskim putem s bazama podataka koje se vode u Srbiji i drugim zemljama, kao i povezivanje s drugim korisnicima putem telekomunikacione mreže i kompjuterskih medija. Ovo je od presudnog značaja za nesmetan i blagovremen pristup potrebnim podacima od strane svih državnih organa, što je veoma bitno, ali i od strane zainteresovanih lica i privrednih subjekata. Očekuje se da će ovo dovesti do primene imperativnih normi koje se odnose na zabranu učešća u privrednom prometu lica koja su, zloupotrebom položaja usled nedovoljno informacija, oštetila treća lica.
Ovim izmenama Zakona upotpunjava se zakonsko uređivanje oblasti nevladinog sektora, ali i primena Zakona o turizmu, Zakona o regionalnom razvoju i Zakona o javnom informisanju. Kao poslanik, izražavam zadovoljstvo što je uređivanje ove oblasti i stvaranja veće pravne sigurnosti deo programa Demokratske stranke, deo svih onih poslova kojima se od Srbije gradi uređeno, moderno, evropsko društvo i moderna zemlja.
Sa zadovoljstvom ću glasati i za zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Republike Slovenije o socijalnom osiguranju. Ovim zakonom obezbeđuje se egzistencija i pravična isplata penzija za preko 10.000, tačnije 10.175 naših građana i članova njihovih porodica koji su penziju zaradili radeći u preduzećima u Republici Sloveniji.
Reč je o rasterećenju našeg penzionog fonda i novom deviznom prilivu. Naši penzioneri dobiće, na kraju krajeva, sve prinadležnosti u punom iznosu, kako su to i zaslužili. Najvažnije je da se ovim ispravlja nepravda prema našim građanima. Ključ je ipak da je naša diplomatija, rekao bih Vlada i predsednik Republike, stvorila neophodne uslove da do ovog sporazuma uopšte dođe, da on bude zaključen sa Republikom Slovenijom. To je neposredna korist, koju građani, po imenu i prezimenu, i njihove porodice mogu da osete. Naravno, kao što je korist da građani Srbije slobodno putuju u zemlje EU, da imaju pošteno i efikasno suđenje, bezbednost na putevima, na kraju krajeva, uređenu državu.
Od raspada SFRJ mnogi ljudi su, pored činjenice da su ostali bez svog doma, izgubili i pojedina imovinska prava. Ostali su i bez zarađenih penzija. Nakon 18 godina i posle dugih godina pregovora, zaključen je Sporazum i ta nepravda je ispravljena. DS se zalaže za zaštitu svih individualnih i kolektivnih prava Srba i drugih njenih građana od posledica nastalih ratnih 90-ih godina. To je zrelost i sposobnost da rešimo konkretne probleme građana.
U Srbiju će se godišnje, po osnovu ovog sporazuma sa Slovenijom, slivati 5,9 miliona evra, gotovo šest miliona evra na ime penzija svake godine, plus milion i dvesta hiljada miliona evra godišnje za zdravstveno osiguranje, što predstavlja 7.100.000 evra na godišnjem nivou deviznog priliva Republike Srbije, koje koriste njeni građani.
Ovim sporazumom će biti omogućeno ostvarivanje prava na penziju građana Srbije koji su deo radnog staža ostvarili u Sloveniji i građana Slovenije koji su deo radnog staža ostvarili u Srbiji. Sporazum sadrži odredbe i o ostvarivanju prava iz penzionog, invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, uključujući i prava po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti i prava za slučaj nezaposlenosti.
Neposredna isplata stečenih davanja korisniku kao i korišćenje zdravstvene zaštite za osobe koje imaju prebivalište ili boravište na teritoriji druge države osnovni su principi ovog sporazuma. Sporazumom je, takođe, utvrđeno ponovno određivanje penzija, odnosno da se penzije koje je nadležni nosilac jedne države priznao u periodu od 8. oktobra 1991. godine do dana stupanja na snagu ovog sporazuma ponovo određuju, po službenoj dužnosti, i to na način da svaka država preuzme na svoj teret isplatu za staž navršen na njenoj teritoriji.
Da zaključim, Republici Srbiji će, potpisivanjem ovog sporazuma, odnosno njegovom ratifikacijom u Skupštini Srbije, prestati obaveza da isplaćuje penzije za 10.175 penzionera i tu obavezu će preuzeti Republika Slovenija.
Naravno da nećemo zaboraviti ni penzionere iz Republike Hrvatske i pravo na zaostale penzije koje, ipak, još nisu ostvarili, bez obzira na zaključeni sporazum, sličan kao što imamo sa Slovenijom. Međutim, zaostale penzije time nisu bile definisane, niti su bile predmet sporazuma. Sigurno da je to novi zadatak za sve državne organe, ali na neki način i obaveza Republike Hrvatske.
Naravno, poslanici DS-a će sa zadovoljstvom glasati za oba ova zakona i zakone koji su danas na dnevnom redu.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Devet minuta i dvadeset pet sekundi iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Zoran Šami, posle njega narodni poslanik Veroljub Arsić.

Zoran Šami

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Zahvaljujem, gospođo predsedavajuća. Dame i gospodo poslanici i gospođo ministar, prvo, dozvolite mi jednu digresiju. Mi smo juče, a i danas, vodili spojenu raspravu o tačkama dnevnog reda koje, nažalost, jedna s drugom nemaju nikakve veze. Tako smo juče pričali o požarima, pa smo pričali o zakonu o upravnim sporovima... I kakve to ima međusobne veze sa zakonom o ukidanju viza sa Izraelom?
Danas pričamo o rebalansu budžeta, pa pričamo, na primer, o Agenciji za privredne registre i o Sporazumu sa Slovenijom o socijalnom osiguranju, što, takođe, međusobno nema nikakve veze. Znam da bi mi, da je ovde, gospođa predsednik Skupštine odgovorila da je to Skupština izglasala, ali znate kako je, skupštinska većina može da izglasa da je danas petak, ali to ipak ne obara činjenicu da je danas, ipak, utorak.
Gospođa Dragutinović je, kako to narod kaže, zbrisala iz Skupštine, ali imam puno razumevanje za to jer očigledno treba da brani nešto što nije branjivo.
Ako se ne varam, i mislim da to niko sporiti neće, danas je 22. decembar. Dakle, mi 22. decembra 2009. godine raspravljamo o rebalansu budžeta za 2009. godinu. Naime, šta znači kad Skupština izglasa budžet ili rebalans budžeta? To praktično znači da Skupština daje dozvolu Vladi da može da prihoduje neke novce i, takođe, daje dozvolu Vladi kako će te novce da potroši.
Naravno, uobičajena je stvar da se prave rebalansi, nije to ništa novo i negativno, ali bih razumeo da smo mi o ovom rebalansu raspravljali u septembru, čak i u oktobru, kad imamo viziju koliko možemo da potrošimo, koliko prihodujemo itd., pa bi onda imalo smisla ulaziti u brojeve, iznose prihoda, iznose rashoda itd. Ne, mi smo ovde danas dobili faktičko stanje stvari i treba da aminujemo ono što je Vlada u međuvremenu, zapravo nezakonito, potrošila.
Pri tome, kako smo obavešteni, manjak će biti 50% veći nego što je planirano, umesto 70 milijardi biće 104 milijarde, iz prostog razloga, što je prihod za toliko manji.
I prilikom donošenja budžeta pre godinu dana, i prilikom rebalansa u aprilu, dobro se sećam šta je govoreno u Skupštini. Tada sam rekao u ime DSS-a – daj bože da ostvarimo 95% prihoda od onih koje smo planirali, čak sam to i obrazlagao. Tol'ko smo i ostvarili. Ostvarili smo 94 i nešto procenata prihoda koji su planirani.
Možemo razumeti razloge, jer smo ih predvideli unapred, ali je onda bilo normalno da se sa rebalansom budžeta izađe u septembru ili oktobru, a ne da 22. decembra naknadno verifikujemo nešto, odnosno verifikujemo prekršaj koji je Vlada očigledno napravila. Jer, ovo je sada već prekršaj, kažnjivi prekršaj. To mu, znate, dođe otprilike onako - lopov opljačka banku, a onda donese zakon kako je pljačka banke dozvoljena. Samo što se, nažalost, ovde ne radi o pljački banke, nego o pljački države ili, bolje rečeno, o pljački njenih građana.
Moram reći, nemam bolju reč za to, ova vlada je čudo. Čudo, gospodo. Jer, treba biti ne samo bahat i osion, nego i vrhunski bezobrazan da se izađe pred Skupštinu sa rebalansom budžeta 22. decembra. Izvinjavam se, ne volim krupne reči, ali blaže ne mogu da pronađem.
Tako da ne znam o čemu sada raspravljamo. Možemo samo da raspravljamo o tome da li će ovde postojati neka skupštinska većina. Juče smo videli prilikom glasanja o budžetu da nje zapravo nema. Doduše, ima je, jer se uvek nađe neki Halimi ili Damjanović ili već kako se zovu, za sada se nađe, ali očigledno ona većina koja je izabrala ovu vladu juče na budžetu nije funkcionisala, a zna se šta to znači.
I gospodin Čanak, iako moj politički neistomišljenik, bio je potpuno u pravu sinoć, kada je rekao – skupštinske većine nema. Radite šta god hoćete, ali ovo što radite je neodgovorno i nije dobro za ovu državu.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Šest minuta i 40 sekundi je iskorišćeno od vremena poslaničke grupe.
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić, a posle njega narodni poslanik Dejan Mirović.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, žao mi je što nije tu ministar finansija gospođa Dragutinović, smatram da je ipak jedino ona kompetentna da nam priča o budžetu i svemu ovom što se dešavalo kod nas po pitanju javnih finansija u poslednjih godinu dana.
Možda budžet za 2010. godinu jeste prvi budžet koji je imao stavku za pretpristupna sredstva EU, ali moram da kažem da je ovo i prvi rebalans budžeta koji će ova skupština da usvaja, a budžet za narednu godinu je već usvojen. I upravo se dešava ono na šta smo vas mi iz SNS upozoravali i kada je bio Zakon o budžetu za 2009. godinu i kada smo raspravljali o rebalansu istog budžeta. Sada, na kraju fiskalne godine, vidimo da se sva ona naša upozorenja, koja ste sa osmehom i podozrenjem odbijali, vide baš u ovom predlogu rebalansa budžeta za 2009. godinu, o kojem raspravljamo 22. decembra.
Sve vreme smo vas upozoravali da je prihodna strana budžeta za 2009. godinu nerealna. Sada kao rezultat imamo nova zaduženja budžeta Republike Srbije, odnosno građana, za oko 400 miliona evra. To je rezultat fiskalne politike u 2009. godini, plus one 292 milijarde evra za koje smo se već zadužili u istoj ovoj godini.
Da se podsetimo malo, prvi budžet od petooktobarskih promena iznosio je negde oko 120 milijardi dinara. Onda ste izvršili reforme poreskog sistema, izvršili ste fiskalizaciju u Srbiji i budžet je došao do nekih 360 milijardi dinara. Do tada su to bila realna finansiranja budžeta Republike Srbije, mada su fiskalna opterećenja i po građane i po privredu bila velika.
Sada imamo budžet koji iznosi preko 700 milijardi dinara i pitam vas sve koji ćete ovde da glasate za ovaj rebalans - da li su i prihodi građana Srbije i privrede Srbije uvećani šest puta u odnosu na 2001. godinu, da li je standard šest puta veći u odnosu na 2001. godinu, ili imamo samo šest puta veće umnožavanje državne administracije koja troši sva ova sredstva koja se prikupe iz poreza?
Ne treba dalje da idemo, ne treba dalje ni da gledamo, dovoljno je da vidimo Skupštinu Srbije, da pogledamo broj zaposlenih koji je bio 2001. godine i koliko ih sada ima. Iako su neke nadležnosti iz savezne države prešle u nadležnost Republičke skupštine, ne može takvo povećanje broja zaposlenih da se pravda time. Onda tek mogu da zamislim šta je u ostatku državne administracije.
Do te 2004. i 2005. godine, kao što rekoh, finansiranja budžeta su manje-više bila realna, uz veliko fiskalno opterećenje i privrede i građana. Onda ste otkrili kredite, hartije od vrednosti, zapise, i onda smo krenuli u jednu ludnicu, koju je nekad Dinkić prikazivao kao suficit. Emituje državne hartije od vrednosti, pa kaže - ne trošimo mi toliko. Onda je došao sadašnji premijer za ministra finansija, pa je po istom budžetu iskazao deficit i onda je, povrh svega, kao šlag na ovu ludnicu koju ste napravili, došla i svetska ekonomska kriza.
Nova zaduženja pravdate time da mi, kao Srbija, nismo prezadužena zemlja i da ima mnogo gorih od nas. Navodite primer, recimo, Grčke. Hajde da se ostavimo takvih ideja. Oni imaju izgrađenu infrastrukturu i imaju ogromne prihode. Gde god se okrenete, postoje bescarinske zone. Ne sekiram se ja za njih, oni imaju odakle da vrate te kredite, a mi podižemo kredite da bismo finansirali državnu administraciju, a ne razvijali infrastrukturu. Podižemo kredite da razvijamo, recimo, turizam, a nemamo puteve kojima će turisti da dođu do naših destinacija. Kako onda mislite da mi ove nove kredite vraćamo?
Da ovom poslu prilaze prilično neozbiljno, neiskreno i samo da bi opravdali, napravili ravnotežu između prihodne i rashodne strane budžeta, dokaz je ovaj rebalans. Neke stavke u njemu ne mogu da se pravdaju u odnosu na rebalans koji je bio u aprilu. Recimo, stavka porez na dohodak građana je sada, u decembru, za deset milijardi dinara manja nego što je to bilo planirano rebalansom u aprilu, iako su sve poreske prijave predate daleko pre nego što je ovaj rebalans iz aprila bio stavljen u proceduru i izglasan.
Porez na dobit preduzeća je manji za 5,5 milijardi dinara. To je sasvim razumljivo i na to smo vas takođe upozoravali. Mnoga preduzeća iskazivala su gubitak ili umanjenje svoje dobiti zbog pokrivanja kursnih razlika nastalih od septembra do decembra prošle godine. To što će tek u 2010. godini da nam se desi sa tim stvarima, kad svi oni krediti koji su vraćani od januara do kraja ove godine i sva preduzeća budu iskazala gubitak na kursnim razlikama za kredite koje su uzimali u toku 2008. godine, videćete koliki će onda da bude prihod po osnovu dohotka na dobit preduzeća.
S druge strane, čitava ova kriza jedino je odgovarala bankarskom sektoru. Moram na to da se osvrnem, zato što se kursna razlika kod njih naziva kamata, kamate su oslobođene plaćanja poreza, tako da je bankarski sektor u ovom trenutku najprofitabilniji u Srbiji i mogu da kažem da su banke kod nas bez ikakve zdrave konkurencije. Naravno, u tome učestvuju G17 i Narodna banka, koje otežano dozvoljavaju da se bilo koja druga banka, osim ovih postojećih, nađe na domaćem tržištu.
Ima još jedna stvar koja u ovom rebalansu začuđuje. Recimo, porez na promet proizvoda - manji za 360 miliona dinara. Opet je podatak kojim ste operisali bio iskazan u aprilu, a već 1. januara ste imali taj podatak, potpuno tačan. Znači, cilj je bio da se samo prihodna strana budžeta izbalansira u odnosu na rashodnu i da se mogući deficit, barem tada, što je god moguće više sakrije.
Iznenađuje da su carine naplaćene u većem iznosu nego što je to planirano, za pet milijardi dinara, ali ne sam iznos kao iznos koliko je bilo planirano, nego iznenađuje zašto je porez na dodatu vrednost iz uvoza naplaćen u iznosu manjem za 21 milijardu dinara, što takođe pokazuje da oni koji su projektovali prihodnu stranu budžeta ili nisu znali svoj posao, ili su imali samo jedan cilj, a to je da se budući deficit ne iskaže u rebalansu u aprilu, nego sada.
Sam rebalans nema rashodne strane, a rashodna strana ostaje onakva kakva jeste. Znači, nema nikakvih ušteda u domenu javne potrošnje. Nijedno ministarstvo, nijedna uprava, nijedna agencija nije napravila nikakvu uštedu u toku 2009. godine, a skoro godinu dana pričate o tome kako ćete da smanjite državnu administraciju, kako ćete da smanjite javnu potrošnju, kako je to jedini način da izvučemo državu iz ove krize u koju je zapala, ne krivicom svetske ekonomske krize, nego krivicom neodgovornih ljudi koji su ovu državu vodili.
Žao mi je, moraću još jednom da ponovim, što ministar finansija nije tu, jer bih voleo da vidim ko su pravna lica koja su dobila subvencionisane kredite po 3%. Smatram da takvi ne postoje, jer je 3% plus euribor kamata negde oko 5%. Nijedan dinarski kredit sa kamatom od 10% nisam pronašao u ponudi. Nijedna banka s tim nije operisala niti je jedna banka s tim radila. Ako je to neko i dobio, dobio je mali broj pravnih lica koja su verovatno na određen način povezana sa predstavnicima vlasti.
Ima još jedan problem koji je ministar finansija ovde izneo kao neistinu, a to je da kredite odobravaju banke i sredstva za kredite obezbeđuju banke. To takođe nije tačno. Kredite za Fond za razvoj, prateću dokumentaciju, pripremaju banke. Ne odobravaju banke sredstva nego Fond za razvoj, i postoji ugovor i postoji ugovorna klauzula da ukoliko... Nemojte, gospođo Kalanović, da me terate da idem da skidam mejlove koje sam dobio od banaka. Znači, ukoliko Fond za razvoj ne obezbedi sredstva, a banka uplati, računaće se po drugim uslovima.
Još nešto, ako Fond za razvoj odobrava i obezbeđuje sredstva, odakle pravo bankama da kredite sa valutnom klauzulom plasiraju po svom prodajnom kursu, a privreda i građani te kredite vraćaju po kupovnom kursu? Kažu - to im je jedina marža. Kako to da im bude jedina marža, ako država subvencioniše i dotira do razlike marže koju su oni imali? Kakva je to njihova marža, ako sredstva za kredit obezbedi Fond za razvoj? Njihova marža je platni promet. Njihova marža je prilikom obrade podataka.
To je problem, zato što Srbija nema svoju razvojnu banku i nema banku preko koje će ona sama da plasira sredstva, nego i od ono malo sredstava što obezbedite za građane i privredu nemaju korist oni kojima su namenjena ta sredstva, nego korist isključivo imaju banke. U tome je problem čitavo vreme od kad ste došli na vlast.
Voleo bih da mi neko, ne od ovih iz vlasti, nego od ovih što napominju da će da glasaju za ovaj rebalans budžeta i prateće zakone, makar jedan kolega poslanik ustane i kaže odakle ćemo i kako da vraćamo ove kredite. Jedna ruka je prazna, a u drugoj nema ništa. Ili je sve ovde koji podržavaju većinu i svoje predstavnike u Vladi baš briga za to kako će krediti da se vraćaju, nego je cilj da se preživi do sledećih izbora? Rekao bih da je to ono što najviše interesuje sadašnju vladajuću većinu.
Gospodo iz vladajuće većine, Srbiji ne trebaju ni agencije, ni uprave, ni kancelarije, ni decentralizacija, kada lokalnim samoupravama dajete sve veće nadležnosti, a ne date im realne izvore finansiranja. Srbiji su potrebne fabrike i radna mesta. Kada budete o tome počeli da razmišljate, možemo da pričamo o tome da mislite dobro državi. Za sad, čini mi se da većina misli samo na sebe. Hvala lepo.