PRVA SEDNICA, PRVOG VANREDNOG ZASEDANjA, 23.02.2010.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, PRVOG VANREDNOG ZASEDANjA

1. dan rada

23.02.2010

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 20:40

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Gordana Pop-Lazić ima reč.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Poštovane kolege narodni poslanici, izdvojila sam mišljenje na Zakonodavnom odboru iz više razloga, ali ću samo dva-tri navesti zbog nedostatka vremena, a verujem da će moje kolege elaborirati sve ono što mi mislimo o ovom zakonu.
Član 110. Ustava govori o tome da smo dužni da donesemo zakon o Narodnoj skupštini. Ustav smo doneli 2006. godine. Evo tek nakon četiri, peta godina teče, mi tek sad donosimo zakon o Narodnoj skupštini, a već 10 godina pričamo o tome da nam je neophodan. Zašto?
Zato da bi ojačali instituciju Narodne skupštine i verujem da je to intimna želja svakog narodnog poslanika, ali je očigledno da smo mi nečiji taoci i da nismo kadri da to uradimo. Ili smo taoci medija, ili smo taoci tajkuna, ili nekih drugih službi, uglavnom svi su radili evo već godinama da ova institucija bude moneta za potkusurivanje, a ne za poštovanje, kako bi to Ustav propisivao i kako bismo mi to želeli ovim zakonom da propišemo.
Sami smo uveliko krivi zbog takve situacije, jer ni do sada Ustav nismo poštovali, a upravo neke članove koje ovde predviđamo, a koje ne znam da li ćemo retroaktivno primenjivati, takođe ne poštujemo, kao što je član 40. koji govori o tome da narodnom poslaniku prestaje funkcija koja je nespojiva sa poslaničkom funkcijom na dan potvrđivanja poslaničkog mandata. Mi znamo da imamo takve slučajeve u parlamentu i oglušavamo se o to.
Imamo član 62. Gospodin Ristić je potencirao taj član, govoreći o tome da Narodna skupština ostvaruje međunarodnu saradnju i da će to biti sve intenzivnije kako se budete pridruživali EU.
Međutim, činjenica je da mi imamo delegacije koje je Skupština izglasala, ali da te delegacije krnje idu u međunarodne institucije. Najnovije što se dogodilo, a što mislim da nema objašnjenja, žao mi je što to govorim jer se tiče mene, jer sam kao stalni član delegacije pri OEBS-u potpuno bila neinformisana da naša delegacija ide na put u Beč. Dakle, oni su otišli bez predstavnika jedne poslaničke grupe.
Ako je to ono što vi želite, džaba što to ovde piše, mi to očigledno ne primenjujemo i iskreno da vam kažem ne verujem čak i da je idealan ovaj zakon da biste ga vi primenjivali, jer uvek ste nalazili načina da zakon ne poštujete, da Ustav ne poštujete.
Ono što je osnovno zbog čega smatramo da je ovaj zakon sada u ovom trenutku donet, jeste taj famozni član 37. koji nam stavlja u izgled da vi želite da promenite izborni zakon i to u pravcu većinskog izbornog sistema i to već sada radite ovim zakonom, da ne biste posle dolazili u situaciju da ga menjate. Ustav je jasan po pitanju toga kome pripadaju poslanički mandati, jer prekrajanje izborne volje za nas je najveći kriminal koji može da se desi u jednom društvu.
Obzirom da su građani nosioci suvereniteta, ako mi njima u izbornoj kampanji, kao učesnici u izbornom procesu sa svojim izbornim listama, obećavamo jedan program, kažemo – zalagaćemo se po pitanju Kosova za to i to, za ulazak u EU za to i to, protiv smo NATO-a, ne damo Mladića, hoćemo ovakvu ekonomiju, hoćemo onakvu, i posle toga kad uđemo u parlament i dobijemo 78 mandata neko se odjednom iz nekog razloga prosvetli, postaje pametniji nego što je bio, zaboravi šta je obećavao, formira novu poslaničku grupu, a parlament ćuti i to legalizuje, onda je to krađa nad krađama i onda je odgovornost na svima nama.
Zbog toga što ovaj član 37. po nama ne može kao protivustavan ovde da opstane da biste samo legalizovali tu krađu formiranja jedne nove poslaničke grupe, koja na izborima nije učestvovala, smatram da sam imala pravo da izdvojim svoje mišljenje i da to izložim kako bi građani Srbije čuli o čemu se radi.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Vjerica Radeta ima reč.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, u uvodnom izlaganju predstavnik predlagača i kolege predsednici nadležnih odbora izneli su neke svoje stavove koji svakako ne odgovaraju činjeničnom stanju.
Od svega onog što su rekli tačno je da član 110. Ustava Republike Srbije obavezuje parlament da se donese zakon o Skupštini, ali je tačno i nešto što niko nije želeo da pomene, da član 15. zakona o sprovođenju Ustava je obavezao ovaj parlament da se ovaj zakon donese do 31. avgusta 2008. godine.
Mi srpski radikali, kao članovi ozbiljne, odgovorne i državotvorne stranke i kao ljudi koji su u stranci koja je učestvovala aktivno u donošenju Ustava, shvatili smo da je obaveza parlamenta da ispuni sve svoje ustavne obaveze, pa i obavezu donošenja zakona o Narodnoj skupštini.
Iz tog razloga smo još u prethodnom sazivu, pa i u ovom, odredili predstavnika naše poslaničke grupe da aktivno učestvuje u izradi Predloga zakona o Narodnoj skupštini. I u jednom i u drugom sazivu u ime naše poslaničke grupe formalni član te radne grupe bila sam ja. Zato mislim da sam pozvana da u ovom prvom delu svog izlaganja kažem nekoliko činjenica vezanih upravo za rad te radne grupe.
Neću mnogo vremena trošiti da se vraćam na onaj prethodni saziv, ali je činjenica da je u tom prethodnom sazivu započet ozbiljan rad na izradi ovog zakona, da smo svi aktivno učestvovali u izradi predloga tog zakona i da je rad na izradi tog predloga prestao onog momenta kada nam je na tu radnu grupu donet neki predlog. Rečeno je da je to predlog gospodina Dragoljuba Mićunovića. Niko nije znao da nam objasni zašto baš njegov. Tada je prestala da funkcioniše ta radna grupa.
U novom sazivu parlamenta jedan od prvih poslova bio je da se ponovo formira radna grupa koja bi izradila predlog ovog zakona i u toj radnoj grupi mislili smo da su vam ozbiljne namere, da su vam iskrene namere, kao što reče gospođa Kolundžija, da ovaj zakon ne bude zakon vladajuće većine, već da to bude zaista zakon svih ili bar većine narodnih poslanika, da to bude zaista zakon u kojem su učestvovali svi.
Mi smo mislili da nam je mesto u toj radnoj grupi i već na prvom sastanku te radne grupe shvatili smo da vama iz vladajuće većine zapravo treba samo forma da biste mogli da kažete u javnosti – evo, sve poslaničke grupe učestvuju u izradi predloga ovog zakona, a u stvari vi ste već imali zakon o kojem su mediji već godinu i po dana svakodnevno, ne u jednom periodu, maltene, pisali.
Mi nismo želeli da učestvujemo na taj način u tom poslu zato što nismo želeli da budemo vama maska. Nismo želeli da budemo tu samo radi forme i iz tog razloga poslanici SRS, konkretno ja, nismo više želeli da učestvujemo u radu te radne grupe.
Ovde je kolega predsednik Zakonodavnog odbora, kada je pokušao da nam objasni zašto nije tačna naša tvrdnja, a jeste, da član 37. Predloga zakona nije u skladu sa Ustavom Republike Srbije, govorio o članu 2. Ustava Republike Srbije, koji kaže da suverenost potiče od građana, koji je vrše referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika, što nije sporno. Ali, u ovom kontekstu se treba podsetiti na član 5. Ustava, koji kaže da se jemči i priznaje uloga političkih stranaka u demokratskom oblikovanju političke volje građana.
Vi niste želeli odnosno… (Predsednik: Vreme.) Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li još neko od onih koji su izdvojili mišljenje želi reč? Gospodine Jojiću, izvolite, prijavite se. Sreto Perić se prijavio.
...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Srpska radikalna stranka
Uvažene dame i gospodo narodni poslanici, gospođo predsedniče, malo ste uneli zabunu, rekli ste kolega Petar Jojić, pa ste dali reč meni, što ne smeta.
Govoriću sada o izuzetom mišljenju na sednici Zakonodavnog odbora. Za izuzeto mišljenje razloga je više, ali da bi se dobro shvatili moram prvo da postavim jedno pitanje i, naravno, daću i odgovor na to pitanje.
Da li je potreban zakon o Narodnoj skupštini da bi se regulisao rad ovog uvaženog doma? Svakako jeste.
Gospođo Kolundžija mi, narodni poslanici SRS, želimo da donesemo takav zakon gde će nezavisan, kredibilan i ugledan narodni poslanik moći samo da dođe ovde i na takav način da zastupa interese onih koji su glasali za njega.
Moja namera nije da potcenim vaš rad i vaše zalaganje vezano za ovaj zakonski predlog, ali sve što mogu argumentovano da osporim to ću i da učinim. Vi ste na sednici Zakonodavnog odbora rekli da je ovo predlog svih 250 narodnih poslanika, što apsolutno nije tačno, ali ste se sada ispravili i rekli da je to predlog vas 128 koji ste potpisali i saziv za ovo zasedanje.
Još moram da kažem da ste vi rekli da se na ovom predlogu radi otprilike oko dve godine, pa bi se moglo reći da je ovaj predlog u ime svih onih iz dve hiljade i neke. Zaista je to lepo.
Setite se, neki iz dve hiljade i neke su sada maksimalno sa deset godina, i to je možda najlepši deo našeg društva, ali zasigurno to nisu oni koji mogu i nemaju dovoljno zrelosti da donesu jedan ovakav zakon.
Mnogo bi bilo bolje i kvalitetnije da ste i vi u provedenom vremenu išli ka tome da zaštite ovu instituciju. Setite se samo brojnih napisa novinara, a pretpostavljam da je to iz Vlade dato zeleno svetlo da se piše o tome, i otprilike ova institucija je svedena na najniži nivo u Srbiji, a što ne zaslužuju narodni poslanici, ako ne zbog sebe, a ono bar zbog onih kojih su na određenim izborima glasali za njih i ukazali im poverenje.
Ono što je najproblematičnije, što zaista jeste protivustavno u ovom predlogu zakona, jeste svakako član 37. ovog predloga zakona. Gospođa Slavica Đukić-Dejanović, kao predsednik ovog parlamenta, na najbolji način je to pokazala kada je pročitala obaveštenje pre otvaranje rasprave po ovom predlogu zakona o ostavci jednog bivšeg narodnog poslanika.
Mi smo pre godinu i po dana se pitali ko će biti sledeći narodni poslanik u ime tih i sada želite ovim predlogom zakona ono što ste svesno uradili pre godinu i po dana da ozakonite, da legalizujete.
Vi to možete, to ste učinili i onda, ali to nije u redu. Na zadnjim izborima u maju 2008. godine lista SRS – dr Vojislav Šešelj je dobila 78 mandata. Naša politika je tada bila potpuno jasno i, kako volite da kažete, transparentno predstavljena našim biračima i dobili smo 78 mandata narodnih poslanika.
Sada imate jedan od tih mandata koji sedi, zajedno s vama, nezvanično možda član vaše stranke. Sa određenim brojem mandata raspolažu oni ljudi koji su naprasno i potpuno promenili svoju politiku i odustali od onoga što su objašnjavali građanima šta će biti njihovo zalaganje i koji će biti njihov cilj u narednom periodu, kada budu ušli u parlament Skupštine Republike Srbije.
Član 7. je, po meni, najviše sporan, ali o njemu ću više govoriti kada budemo pričali o raspravi u načelu po ovom zakonu, jer predstavnička uloga parlamenta i kontrolna uloga parlamenta zasigurno da je najmanje i do sada bila prisutna u ovom parlamentu i sa ovakvim zakonom to neće biti ni u narednom parlamentu.
Zakonodavnu ulogu ovaj parlament će imati, izbornu ulogu će imati, ono što je predviđeno Ustavom i zakonima da će se vršiti izbor u Narodnoj skupštini to će i biti, ali predstavnička uloga naši građana neće biti dovoljno zastupljena.
Činjenica da ovaj parlament nije zasedao dva meseca, u vreme kada su mnoga brojna pitanja bila sporna i otvorena, ukazuje da se zanemaruje, da se zapostavlja predstavnička uloga, a o kontrolnoj ulozi, pre svega mislim na izvršnu vlast, nema ni govora.
Rekli ste da ovaj zakon definiše podelu vlasti. On ne definiše podelu vlasti. Na ovaj način želite da sakrijete od javnosti, od građana Srbije krađu imovine, podelu imovine koju su oni sticali vekovima.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Petar Jojić, izdvojeno mišljenje na sednici Zakonodavnog odbora.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je ovaj predlog zakona Narodnoj skupštini, imao sam brojne primedbe i istakao sam ih na Zakonodavnom odboru, takođe i na Odboru za pravosuđe.
Prva moja primedba bi se odnosila na osnovne odredbe, prvo jer nisu dobro formulisane. Nije u pitanju osnovna odredba, da bi u članu 1. bila uređena, tu treba da bude opšta odredba koju treba da reguliše ovaj zakon. To je prva primedba moja u odnosu na ovaj predloženi zakon.
Što se tiče člana 15. takođe sam mišljenja da je opet izostalo da Narodna skupština vrši kontrolu nad radom Vlade Republike Srbije i drugih institucija koje formira i bira Narodna skupština.
Imate pred sobom ovaj predlog koji sa formalno-pravnog stanovišta može nešto da znači, ali suštinski ne uređuje i ne formuliše na pravi način rad našeg parlamenta. Ovim se autoritet parlamenta ne podiže.
Nedostaje uporedno-pravna analiza. Predlagač je morao i treba već jednom, ako se pripremaju zakoni, da koristeći Institut za uporedno pravo koji Srbija ima, da se uradi jedna uporedno-pravna analiza kako bi se na taj način moglo sagledati i uporediti kako su zemlje u okruženju, u Evropi i svetu uredile parlamentarni život i kako su uredile prava i obaveze parlamenta.
Što se tiče člana 15. stav 1, on je u kontradikciji sa članom 58. Naime, u članu 15. stav 3. su prava i nadležnosti parlamenta – vrši nadzor nad radom Vlade, službe bezbednosti, guvernera, zaštitnika građana i drugih institucija. U članu 37. ovog predloga, koji je u suprotnosti sa članom 15, govori se da u okviru prava i nadležnosti, Narodna skupština vrši kontrolu nad radom Vlade.
Pitam i želim da mi se objasni šta je kontrola, a šta je nadzor. Hoćemo li da nadziremo vladu sa Avale, hoćemo li sa Fruške Gore, hoćemo li sa avalskog tornja ili sa palate Beograđanka, sa 22 sprata preko Studia B da nadziremo rad Vlade? Ne. Po meni moralo je biti određeno da Narodna skupština vrši kontrolu rada Vlade i ostalih institucija koje ona bira.
Što se tiče člana 41, prava i obaveze narodnih poslanika, mislim da smo danas to i na Odboru za pravosuđe spomenuli. Pored ostalih prava, narodni poslanik treba da ima pravo da traži autentično tumačenje zakona.
Što se tiče člana 46, poslanik je dužan da učestvuje u radu Narodne skupštine. Videćemo sada, od primene ovog zakona, hoće li Skupština biti prazna, a da predsedavajući komunicira sa jednim ili dva poslanika u parlamentu. Videćemo da li će se ostvariti da su narodni poslanici dužni da učestvuju u radu Skupštine, jer javnost ima brojne primedbe kad vidi da je prazna Skupština.
Što se tiče člana 67. finansiranje i budžet Narodne skupštine, opet ste ostavili mogućnost da Vlada umeša svoje prste, a oni su veoma dugački kod premijera i ministra finansija. Šta je ovo predviđeno i kako je to predviđeno? Da opet ministar finansija i Vlada daju mišljenje, to je besmisleno. Besmisleno je da mi tražimo bilo kakvo mišljenje.
Gospođo predsedavajuća, izdvojio sam mišljenje i na Odboru za pravosuđe, pa mi dozvolite da iskoristim to kratko vreme.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Kada dođe na red izdvojeno mišljenje. Zahvaljujem.
Na sednici Odbora za pravosuđe i upravu mišljenje su izdvojili sledeći narodni poslanici: Zoran Krasić, Petar Jojić, Mirko Munjić, Vjerica Radeta i Judita Popović.
Narodni poslanik Petar Jojić ima reč. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Što se tiče člana 67. ipak sam pristalica toga, ako se daje Narodnoj skupštini pravo da ima svoj budžet, zašto će ministar finansija više da se u to upliće ili Vlada? Šta će biti ako mišljenje Vlade ili ministra za finansije bude oprečno, da se on ne slaže sa tim? U tom slučaju, Skupština donosi svoj budžet, u skladu sa budžetom Republike Srbije, ali je besmisleno propisivati nešto što je apsolutno neprihvatljivo.
Što se tiče člana 37. pozvao bih se na odredbe Ustava Republike Srbije, i to odredbu člana 102. stav 2. "Narodni poslanik je slobodan da, pod uslovima određenim zakonom (jer mi sada omogućavamo i određujemo zakonom da uredimo na pravi način položaj, prava i izbor poslanika), istovremeno neopozivo stavi svoj mandat na raspolaganje političkoj stranci na čiji je predlog izabran za narodnog poslanika".
Nemam nikakvih dilema o tome ako je narodni poslanik, koji je izabran po volji građana, bio taj koji je sam izašao na izbore, dobio određeni broj glasova i tako ostao narodni poslanik, ali da narodni poslanik učestvuje na listi političke stranke koja ga predlaže, dodeljuje mu mandat, a da mu na neobjašnjiv način sutra omogućite da on može slobodno da raspolaže svojim mandatom, to je apsolutno neprihvatljivo.
To je u suprotnosti sa članom 102. stav 2. Ustava Republike Srbije, a nije ni u skladu sa moralom. Hoćemo li da ovaj parlament uživa ugled? Nemojmo da ovaj parlament ipak dioživljava ili da bude srozan do tih mera da ne možemo da uporedimo naš parlament sa parlamentima u Evropi i u svetu.
Što se tiče člana 78, on reguliše prava i obaveze državnih službenika i nameštenika koji rade u službi Narodne skupštine. Ovo nije dobro i nije pravilno regulisano i ne predlaže se na adekvatan način. Šta ćete sada da iznajmljujete iz zajedničkih službi radnike da budu u najmu i da rade za Skupštinu Srbije, a da ne budu u budžetu Narodne skupštine predviđeni i da ne budu iz budžeta Narodne skupštine finansirani. Po meni je to apsolutno neprihvatljivo.
Dalje, gospođo predsedavajuća, u smislu člana 42. predloga ovog zakona, pošto se predviđa donošenje novog poslovnika prema članu 75, pošto ste vi predsedavajuća, tražim od vas da od Instituta za uporedno pravo mi omogućite uporedno-pravnu analizu, pre svega za rad parlamenta, formiranje parlamenta, prava i obaveza i uporedo tražim analizu Poslovnika o radu Narodne skupštine, odnosno drugih parlamenata, pošto predstoji donošenje Poslovnika o radu po članu 75. Predloga zakona.
Inače, moram primetiti i moram da vas informišem, postavljam brojna pitanja, ali od Vlade ne dobijam odgovore. Intervenišem, ne vredi. Postavio sam pitanje kako je prodato 35 preduzeća u Pančevu i nisam dobio odgovor. Na kraju sam pitao, pošto je sve u Pančevu takoreći prodato, pitao sam pošto je prodato Pančevo. Od Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj ne dobijam odgovor, a Agencija za privatizaciju je obradila deo pitanja i uputila na konačnu doradu i odgovor Ministarstvu za ekonomiju i regionalni razvoj.
Sada se postavlja pitanje odnosa Vlade prema Narodnoj skupštini i vama kao predsedniku Narodne skupštine. Ne može tako. Ministri i Vlada moraju odgovarati konačno parlamentu.
Moram reći da se položaj narodnih poslanika formalno propisuje ovim predlogom zakona, ali suštinski se ništa ovde ne menja, ne unapređuje se rad narodnih poslanika, kako u pravima, tako i u obavezama.
(Predsedavajuća: Pet minuta.)
Zbog toga molim i tražim uporednu pravnu analizu, da vidimo u Evropi koje su države…