PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 10.03.2010.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

6. dan rada

10.03.2010

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:10 do 19:05

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovani narodni poslanici, nastavljamo rad. Saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam povodom razmatranja 15. tačke dnevnog reda, Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o međunarodnom prevozu u drumskom saobraćaju, pored predstavnika predlagača Milutina Mrkonjića, ministra za infrastrukturu, pozvala da sednici prisustvuje i Milorad Ilić, pomoćnik ministra za infrastrukturu.
Prelazimo na 15. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEĐUNARODNOM PREVOZU U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU (načelni pretres)
Primili ste Predlog zakona, koji je podnela Vlada.
Primili ste izveštaje Odbora za saobraćaj i veze i Zakonodavnog odbora.
Pre otvaranja načelnog pretresa podsećam vas da, prema članu 94. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničkih grupa.
Pošto ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, konstatujem da je vreme rasprave po poslaničkim grupama sledeće: Poslanička grupa ''Za evropsku Srbiju'' - jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; Poslanička grupa SRS - jedan sat, sedam minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa G17 plus - 28 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa DSS – Vojislav Koštunica - 25 minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa "Napred, Srbijo" - 15 minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa SPS-JS - osam minuta; Poslanička grupa LDP - 14 minuta i 24 sekundi; Poslanička grupa ''Nova Srbija'' - 10 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa manjina - osam minuta i 24 sekunde i Poslanička grupa PUPS - šest minuta.
Saglasno članu 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi nijedne poslaničke grupe imaju pravo da govore svako po jednom do pet minuta.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Obaveštavam vas da su poslaničke grupe ovlastile da ih predstavljaju narodni poslanici: Đorđe Milićević – poslaničku grupu SPS-JS, Vladan Jeremić – poslaničku grupu SRS, Zoran Šami – poslaničku grupu DSS - Vojislav Koštunica.
Saglasno članu 142. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres o Predlogu zakona.
Gospodin Dušan Marić reklamira povredu Poslovnika.
...
Srpska napredna stranka

Dušan Marić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, ukazujem na povredu člana 104. Poslovnika Narodne skupštine. Smatram da je ministar Oliver Dulić prilikom mog prethodnog izlaganja povredio dostojanstvo Narodne skupštine. U toku većeg dela mog izlaganja o protivzakonitim pokušajima ministra Dulića i njegovog ministarstva da u Krnjevu kod Velike Plane skladište opasan otpad, čak i u trenucima kad sam mu se lično obraćao i tražio odgovore na vrlo bitna pitanja, ministar je ćaskao s gospodinom Novakovićem. Zaista smatram da to nije bilo u redu.
Drugo, smatram da je nedopustivo da narodni poslanik ministru koji je prisutan u Skupštini postavi nekoliko vrlo bitnih pitanja koja se tiču zdravlja više od četiri hiljade građana Srbije i da on ta pitanja potpuno ignoriše. U prvi mah sam bio u dilemi da li gospodin ministar ignoriše građane Krnjeva ili, jednostavno, ne zna šta se radi u njegovom ministarstvu, a sada sam ubeđen da je u pitanju i jedno i drugo.
Izneću samo još jedan vrlo bitan podatak. Ministar Dulić je odbio da dođe na jučerašnju sednicu Odbora za zaštitu životne sredine. Odbio je da sučeli svoje argumente o skladištu u Krnjevu s narodnim poslanicima, ali nije propustio priliku da se, nakon izlaska iz ove sale, obrati novinarima na vrlo uvredljiv način. Rekao je, između ostalog, sledeće – sednici su prisustvovali odbornici opozicije, ali oni nisu dovoljno stručni da raspravljaju o ovom problemu.
Smatram da je povređeno dostojanstvo Narodne skupštine.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođa Judita Popović reklamira Poslovnik.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Poštovana gospođo predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, ovo je replika na izlaganje gospodina ministra. Nije mi to običaj, ali moram da se javim, samo iz jednog jedinog razloga, što je izneta jedna neistina.
Rečeno je da se LDP zalagao za to da se zemljište besplatno dodeli određenim tajkunima, odnosno onima koji su nekretnine stekli (govorim o privrednim i ostalim pravnim licima) u toku privatizacije, u toku stečaja ili izvršnog postupka.
LDP nikada nije rekao da traži da se zemljište dodeli besplatno. Nikada LDP nije forsirao taj način rešavanja problema konverzije prava korišćenja u pravo svojine. Mi smo od početka tvrdili i načelno se zalagali za to da ne može jedan zakon da ima retroaktivnu snagu na određene pravne poslove. To je pod jedan.
Pod dva, rekli smo da ne mogu naknadno da se menjaju uslovi pod kojima su nekretnine stečene u ranijem periodu. Posebno smo isticali da se protivimo tome da se konverzija prava korišćenja u pravo vlasništva radi i donosi u jednom takvom zakonu kao što je Zakon o planiranju i izgradnji.
Pored toga, isticali smo da se, ako se već odlučilo da se konverzija unese u predmet i sadržinu ovog zakona, odrede precizni uslovi u tom famoznom članu 103. koji ne bi proizvodili konfuziju, a sam ministar je govorio da su sve bivše republike SFRJ uradile konverziju prava korišćenja u pravo vlasništva bez naknade i nisu pravili razlike između dve kategorije sticalaca, dakle fizičkih lica koji su vlasnici stambenih zgrada i stanova i pravnih i privrednih lica koja su nekretnine stekli u privatizaciji, stečaju ili izvršnom postupku.
Od početka tvrdimo da je to veoma loša poruka za sadašnje i buduće investitore, da su posledice zaista veoma loše i da će se tek pokazati koliko je to loše rešenje, zato što bi svojina, privatna svojina morala da bude u prvom planu i da bude sistemski zaštićena, a ne na ovaj način, da stalno menjamo uslove sticanja iste.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Pošto je to bila replika, nema komentara.
Da li predstavnik predlagača Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, želi reč? (Da.) Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

Kao i uvek, posebna mi je čast da u ovom visokom domu mogu da govorim o izmenama i dopunama Zakona o međunarodnom prevozu u drumskom saobraćaju, upravo zbog toga što su, uvek to ističem, ljudi koji su vodili ovaj posao i Ministarstvo u prethodnim godinama, sada ovde narodni poslanici, čije mišljenje uvažavam i poštujem iznad svega. Sada je tu samo prof. Šami, ali kada govorim o ovome, mislim i na gospodina Velju Ilića i gospodina Dragana Todorovića, koji su ove resore vodili. Onda je meni lako da i ostalim poslanicima dočaram ono što želim da kažem.
Osnovna karakteristika ovog zakona je da je vremenski neusaglašen, ograničen u primeni i u određenoj meri neusklađen s aktuelnim zakonskim regulativama u zemlji, okruženju, zemljama EU i multilateralnim ugovorima kojima je Republika Srbija pristupila. Sadašnje izmene i dopune zakona su obaveza Srbije prema članstvu u Međunarodnom transportnom forumu, u kome je Srbija obnovila svoje članstvo od 2002. godine.
Sadašnji zakon, koji je donet 1998. godine, ne poznaje CEMT, međunarodnu multilateralnu dozvolu, ni pojedinačnu stranu dozvolu s kojom srpski prevoznici obavljaju prevoz kroz i prema stranim zemljama. Takođe, kaznena politika Republike Srbije prema stranim prevoznicima na teritoriji Republike Srbije je daleko blaža od kaznene politike stranih zemalja kroz koje se kreću srpski prevoznici, što ih dovodi u neravnopravan položaj na međunarodnom transportnom tržištu. Ovim izmenama i dopunama zakona se izlazi u susret zahtevima srpskih prevoznika ka ravnomernoj i recipročnoj kaznenoj politici u odnosu na strane prevoznike.
Srbija danas raspolaže malim brojem CEMT dozvola za 2010. godinu. Od Međunarodnog transportnog foruma dobijena je samo 941 dozvola. Ovaj broj je daleko od potreba srpskih prevoznika. S navedenim brojem CEMT dozvola srpski prevoznici nisu u mogućnosti da prevezu sve robe koje se pojavljuju na srpskom transportnom tržištu. Na srpskom transportnom tržištu se pojavljuju strani prevoznici, odnosno prevoznici iz regiona, koji nisu konkurencija srpskim prevoznicima, ni po ceni ni po kvalitetu prevoza, već raspolažu dovoljnim brojem dozvola za međunarodni prevoz stvari.
Kako sam već rekao, sve izmene i dopune zakona su posledica međunarodnih obaveza Republike Srbije prema Međunarodnom transportnom sporazumu i zato se i donose po hitnom postupku. Ministarstvo za infrastrukturu će, u saradnji s Privrednom komorom Srbije i udruženjima prevoznika, do kraja godine pripremiti potpuno nov zakon o prevozu stvari i zakon o prevozu putnika u međunarodnom drumskom saobraćaju.
Novi zakoni će na potpuno nov način urediti pre svega promene koje su se odigrale na međunarodnom i domaćem transportnom tržištu od 1998. godine do danas. Navešću kao primer samo jednu suštinsku promenu. U vreme donošenja osnovnog zakona, 1998. godine, većina preduzeća u međunarodnom prevozu putnika i stvari bila je u društvenoj svojini. Danas su sva preduzeća i u prevozu putnika i stvari u privatnoj svojini, a u međunarodnom prevozu stvari izvršena je najuspešnija privatizacija u zemlji.
Predložene izmene i dopune Zakona o međunarodnom prevozu u drumskom saobraćaju stvoriće osnovu za uspešniju diplomatsku borbu Srbije za veći broj međunarodnih multilateralnih dozvola, što će omogućiti srpskim prevoznicima ravnopravniji položaj na međunarodnom transportnom tržištu.
Ministarstvo za infrastrukturu predlaže da Narodna skupština Republike Srbije usvoji zakon o izmenama i dopunama Zakona o međunarodnom prevozu u drumskom saobraćaju, u predloženom tekstu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li izvestioci odbora žele reč? Gospodin Ilić nije tu. Da li gospodin Vlatko Ratković želi reč? (Ne.)
Da li narodni poslanik Srboljub Živanović, koji je izdvojio mišljenje na sednici Odbora za saobraćaj i veze, želi reč? (Nije tu.)
Ko od predsednika, odnosno predstavnika poslaničkih grupa želi reč? Gospodin Đorđe Milićević. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Uvažena gospođo predsedavajuća, poštovano predsedništvo, poštovani ministre Mrkonjiću, dame i gospodo narodni poslanici, na samom početku želim da kažem da će poslanička grupa SPS-JS u Danu za glasanje podržati predložene izmene i dopune zakona. Za nas su potpuno prihvatljivi razlozi koji su navedeni u obrazloženju ovog zakonskog predloga. Dakle, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o međunarodnom prevozu u drumskom saobraćaju poslanički klub SPS-JS će podržati, još jednom potpuno jasno i precizno želim da istaknem, pre svega iz razloga koji su dati u obrazloženju ovog zakonskog predloga.
Ovo, pre svega, shvatamo kao usaglašavanje, kao što je i rečeno u uvodnom izlaganju ministra, s propisima Međunarodnog transportnog foruma, čiji je Srbija član, i izjednačavanje domaćih i stranih prevoznika u međunarodnom drumskom transportu i, s druge strane, to moramo da zapazimo, pooštravanje kaznene politike, pre svega za strane prevoznike u Srbiji.
Predlog zakona, kao što je konstatovano, prvi put definiše CEMT dozvolu, međunarodnu multilateralnu dozvolu za prevoz stvari, koju izdaje Međunarodni transportni forum, ali i pojedinačnu dozvolu, koja se izdaje na osnovu međunarodnog sporazuma naše i strane zemlje, kojom se mogu obaviti najviše dve vožnje. Međunarodni transportni forum je Srbiji za 2010. godinu odobrio 940 CEMT dozvola, što ne zadovoljava ni 10% potreba prevoznika.
Srpski prevoznici stvari najčešće voze, a time imaju potrebu za najvećim brojem pojedinačnih dozvola, pre svega u Mađarsku, Italiju, Austriju, Rusiju itd. Godišnji kontingent italijanskih bilateralnih dozvola je oko 9.000, ruskih samo 3.000. Tranzit srpskim prevoznicima kroz Austriju, a pogotovu kroz Mađarsku, strogo je ograničen. Neke zemlje su dozvolile potpunu liberalizaciju odnosa u međunarodnom drumskom transportu, dakle kretanje vozila bez režima dozvola, poput Slovenije, BiH, Crne Gore, a sa drugima postoji sporazum da se broj dozvola razmeni u dovoljnom broju za prevoznike – Hrvatska, Bugarska, Rumunija. Želim da istaknem i najvažniji sporazum, s Belgijom, koji je premijer Republike Srbije potpisao pri nedavnoj poseti Belgiji.
Nedovoljan broj međunarodnih CEMT dozvola, i to pojedinačnih dozvola pre svega sa, kao što sam rekao, Italijom, Austrijom, Mađarskom i Rusijom, predstavlja jednu vrstu sankcija i ozbiljnog ograničenja pristupu evropskom transportnom tržištu kada je reč o srpskim prevoznicima. Istim intenzitetom kojim je Vlada Republike Srbije godinama vodila upornu borbu za ukidanje viza građanima Srbije, ubeđen sam da se tako mora zalagati i za povećanje broja dozvola srpskim prevoznicima i potpunu liberalizaciju u međunarodnom drumskom transportu.
U međunarodnom drumskom transportu, to želim posebno da istaknem i to je opštepoznato, srpski prevoznici su stvarni lideri u regionu, kako po broju i kvalitetu vozila, tako i po kvalitetu i sigurnosti usluga koje pružaju. Stoga im je zaista potrebna podrška države, i ja očekujem i ubeđen sam da ona neće izostati, da na slobodnom tržištu usluga iskažu svoje prednosti kada je reč o regionalnom transportu.
Ovim predlogom zakona se pooštrava kaznena politika, kao što sam rekao, prema stranim prevoznicima koji voze kroz Srbiju, odnosno uvodi se recipročna kaznena politika prema stranim prevoznicima, odnosno mere reciprociteta. Do sada su strane zemlje, prema svom zakonodavstvu, izricale neuporedivo oštrije mere prema srpskim prevoznicima nego što su srpski državni organi mogli da to urade prema stranim prevoznicima, odnosno prema stranom prevozniku.
Poslanička grupa SPS-JS smatra da je donošenje predloženih izmena i dopuna zakona koji je danas pred nama prvi i, rekao bih, hitan korak u regulisanju odnosa u prevozu putnika i prevozu stvari u međunarodnom saobraćaju i da treba da sledi potpuno nov zakon, kao što je to ministar rekao, ili nov zakon o prevozu stvari u međunarodnom saobraćaju.
Iz obrazloženja zakona se vidi da je sadašnji zakon, i to je ministar vrlo precizno naglasio u uvodnom izlaganju, donet čak 1998. godine, u vreme kada je u ovoj oblasti dominantan svojinski oblik bila društvena svojina.
Danas su sva preduzeća u međunarodnom prevozu putnika i stvari uglavnom u privatnoj svojini. Zakon ima brojne oblike zaštite rada preduzeća u društvenoj svojini, poput vrlo strogih zaštitnih vremena u prevozu putnika, a na slobodnom tržištu i u privatnoj inicijativi za tim, prosto, nema potrebe.
Poslanička grupa SPS-JS podržava, još jednom želim da kažem, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o međunarodnom prevozu u drumskom saobraćaju i zalaže se da se pripremi potpuno nov zakon, koji će biti usaglašen sa zahtevima međunarodnog transportnog tržišta, ali i sa savremenim potrebama srpskih prevoznika i korisnika usluga u međunarodnom saobraćaju.
Na samom kraju ovog izlaganja želimo da uputimo određene sugestije i predloge za razmišljanje nadležnom ministarstvu. To je član 7. ovih izmena i dopuna zakona, odnosno predlog koji se odnosi na to da se posle člana 13. dodaju član 13a. i 13b. Član 13a. se odnosi na polaganje stručnog ispita kada je reč o direktoru ili drugom odgovornom licu transportnog preduzeća, a član 13b. se odnosi na obaveznu stručnu obuku.
Dajemo kao predlog za razmišljanje da se, kada je reč o članu 13a, uvede promena da član 13a. omogući da nadležno ministarstvo, odnosno Ministarstvo za infrastrukturu, propiše uslove za oslobađanje od polaganja stručnog ispita, ili dela stručnog ispita, imajući na umu činjenicu da, recimo, u nekim preduzećima ima direktora koji imaju 20 i više godina stručnog rada u ovoj oblasti, odnosno u saobraćaju. Prosto, smatramo da možda ne bi bilo ni logično da polažu stručni ispit, koji je, ne želimo da potcenjujemo, ali nešto nižeg nivoa znanja od onog koji oni već poseduju.
Kada je reč o članu 13b, to je još jedan predlog za razmišljanje, tu je predviđeno da svi pre polaganja stručnog ispita imaju obaveznu stručnu obuku.
U redu je da postoji stručni ispit, ali smatramo da obuka možda i ne bi trebalo da bude obavezna, već fakultativna, kako bi svaki zaposleni, svako ko ima obavezu da polaže ispit, imao prilike da se izjasni da li će pohađati tu obuku ili ne.
Na samom kraju, uz ove predloge za razmišljanje, potpuno jasno i precizno ističemo da će poslanički klub SPS-JS u Danu za glasanje podržati predložene izmene i dopune zakona. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Milićeviću.
Reč ima narodni poslanik dr Zoran Šami.

Zoran Šami

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Gospođo predsednice, dame i gospodo kolege poslanici, gospodine ministre, dozvolite mi, pre nego što pređem na načelnu priču o samom zakonu, da kažem nekoliko stvari vezanih za celokupnu ovu oblast.
Ako postoji oblasti za koju bi država Srbija trebalo da bude veoma zainteresovana, to je, po mom dubokom uverenju, saobraćaj. Ne bih sada da držim predavanje o tome, ali je potpuno jasno da je saobraćaj jedna od onih grana privrede u kojoj država Srbija ima realnu šansu da iskoristi, pre svega svoj geografski položaj, a zatim i neke druge prednosti koje u toj oblasti ima. Pri tome, kad kažem saobraćaj, ne mislim samo na drumski saobraćaj, iako je ovde reč o drumskom transportu, već mislim na sve vrste saobraćaja - i vazdušni i rečni i železnički i drumski, pa, ako hoćete, i PTT saobraćaj.
Mnogo je u javnosti proteklih meseci i godina pričano o jednom delu problema u saobraćaju, a to je izgradnja saobraćajnica. Bez obzira da li se opet radi o autoputevima, prugama, raščišćavanju plovnih puteva itd., to su problemi saobraćajnica i oni danas nisu na dnevnom redu. Ali, ima jedna druga vrsta problema, a to je problem transporta. Opet transporta, i drumskog i železničkog i svih ostalih.
Sada ću reći nešto o čemu obično ne razmišljamo, ali postoji jedna bitna razlika između te dve vrste problema i moramo to da razumemo. Ako je reč o saobraćajnicama, tada se interes naše države podudara s interesom država ne samo u okruženju i ne samo u EU, nego uopšte u Evropi. I oni imaju interes kao i mi, da mi gradimo saobraćajnice, renoviramo pruge, gradimo autoputeve, osposobljavamo vodne puteve, aerodrome itd.
Međutim, kada je reč o transportnim sredstvima, tu interesi više nisu isti. Tu svi oko nas, ako hoćete i u Evropi, imaju interes da mi uopšte nemamo transportna sredstva. Ništa ne karikiram. Koji je interes neke strane države da mi imamo železnicu? Nemaju nikakav interes, možemo da je ukinemo odmah. Njih interesuje pruga. Ne interesuju ih putnički ili teretni vozovi, ni ovi kamioni o kojima sada pričamo, odnosno drumski transport. Ako mi nemamo drumske transportere, odlično, imaju oni, radiće poslove i zaradiće pare.
Naravno da smo mi jako zainteresovani da to sve imamo i naravno da smo jako zainteresovani da imamo potpuno regulisanu tu oblast. Zainteresovani smo iz više razloga. Prvo, pare koje zarade naši prevoznici, uopšte nije bitno da li su u vlasništvu države, kao npr. Železnica (ne bih se složio da nemamo državno vlasništvo; naprotiv, Železnica je državno vlasništvo), ili su pretežno u privatnom vlasništvu kao sitni transporteri ako je reč o drumskom saobraćaju.
Dakle, imamo interes da to razvijamo, jer novac koji se na tome zaradi ostaje u državi. Na stranu što ubiramo, naravno, od transportera porez i sve ostalo i sigurno je mnogo jeftinije da našu ili tuđu robu prevoze naši ljudi i da novac koji na tome zarade ostaje u državi Srbiji, a ne stranim prevoznicima. Naprosto, to je tako. Kad ovo pričam, nemam nikakvu lošu nameru. Naši prevoznici, bez obzira o kojoj vrsti prevoza je reč, moraju da izađu na evropsko tržište i da u tome plivaju koliko plivaju. Na nama je da propišemo pravila igre i to je predmet ovog zakona.
Radi se o jednoj od oblasti o kojima ozbiljno treba voditi računa. Nije sve u Koridoru 10, nije sve u putevima, prugama itd., nego je nešto i u transportu. I to je jedna ozbiljna oblast, koju valja urediti ne samo zato da bismo, naravno, izvršili sve neophodne modernizacije i usaglašavanja s našim okruženjem vezano za CEMT dozvole i sve ostalo, nego i zato što je to jedna oblast u kojoj, čini mi se, ima dosta toga što bi se moglo srediti i urediti.
Ako je reč o ovom zakonu, on je korektan, ali imam dve primedbe. O jednoj od njih je na svoj način govorio gospodin Milićević, a druga je primedba vezana za ono čega nema u ovom zakonu, a po mom uverenju bi trebalo da bude.
Naime, delimično i zbog situacije u kojoj se naša država nalazila 90-ih godina prošlog veka, raznih političkih i ekonomskih blokada kojima smo bili izloženi, na polju izdavanja dozvola vladao je pravi eldorado. U jednom trenutku sam bio ministar saobraćaja u saveznoj vladi, čija je to tada bila jurisdikcija, a to je pozna jesen 2000. godine, i moram da priznam da sam zatekao situaciju za koju mislim da su mito i korupcija blage reči. To je mnogo gore izgledalo.
Dozvole su se bukvalno kupovale, u to vreme za nemačke marke. Ja sam pokušao to na određeni način da sprečim. Nažalost, nisam dugo bio ministar i moram priznati da nisam dovršio posao. Kasnije je taj posao prešao u nadležnost republičkog ministarstva za saobraćaj. Moram priznati da nisam oduševljen rezultatima gospođe Rašete u tom trenutku na tom polju i bojim se da u toj oblasti još uvek ima koječega.
Kad ovo kažem, nemam ništa na umu, ni aktuelnog ministra ni aktuelnu vladu, te poslove obavljaju ipak neki činovnici, ali zakon mora biti takav da sve takve pokušaje onemogući. Nisam našao u ovom zakonu neka finija pravila igre koja bi to onemogućila i to je neka moja načelna primedba, koja se ne može otkloniti amandmanima.
Drugo, moram priznati da je član 7. meni potpuno nerazumljiv. Lično mislim da član 7, odnosno dva nova člana, 13a i 13b, treba izbrisati. Nisam hteo da stavljam amandman na taj član iz prostog razloga što pretpostavljam da, ako je Vlada to napisala, odnosno ako je ministarstvo to napisalo, stoji iza toga i da to neće uraditi, ali mislim da taj član uopšte ne treba da postoji.
U stvari, tačno je ovo što je gospodin Milićević rekao. Ako je reč o drumskom saobraćaju, ipak su pretežni deo privatnih prevoznika oni mali, koji imaju 1, 2, 3 kamiona, a bogami sada ima i većih. Zašto bismo mi od tih ljudi tražili, prvo, da im se dodeljuju neke posebne licence, i drugo, da polažu neke ispite?
Pazite, nama neko dođe ovde i kupi ogromnu fabriku za sto miliona evra. Da li mi od njega tražimo da polaže ispit? Ako sam kupio tri kamiona i hoću da se bavim prevozom, dakle na svoj sopstveni rizik, valjda imam neka znanja da to radim. Ako nemam, propašću.
Naravno, ne govorim o zakonskim propisima o bezbednosti saobraćaja i svemu ostalom što mora da se ispuni. To piše u zakonu, pa mora. Dakle, nema tu nikakav ispit da polaže. A još manje, zašto bi od nekoga, za koga ste u prethodnom članu rekli da mora da bude školovan, tražili da ide na neku obuku kod nekog Pere ili Žike ili Mike?
Pravo da vam kažem, nisam hteo da pišem amandman, ali najozbiljnije molim gospodina ministra da razmisli i naprosto član 7. izbriše. Mislim da je to potpuno nepotrebno i ne vidim svrhu toga.
Imao sam još neke sitne primedbe na tekst zakona, ali o njima ćemo kada budemo raspravljali o pojedinostima. To nisu neke krupne stvari, radi se o nekim detaljima i verujem da će predlagač zakona imati sluha i za te amandmane kao i za nesumnjivo dobronamerne amandmane svih mojih kolega u ovom parlamentu.
Naime, podsetiću gospodina ministra, on je jednom prilikom u jednom medijskom nastupu, koji sam imao prilike da vidim, kazao da je saobraćaj u tolikoj meri značajan za Srbiju, da on prevazilazi rok trajanja jedne vlade i jednog ministra. Odmah da kažem, potpisujem to što je gospodin ministar rekao. Ovde se radi o jednoj, da kažem, kolektivnoj državnoj dobiti, o jednom velikom državnom poslu. Naravno, danas je ministar jedan, sutra će biti drugi, preksutra treći, a poslovi su takve prirode da se svakako ne mogu obaviti za dva, tri, pet dana ili godinu dana i verujem da mnogo toga valja uraditi, a verujem da ćemo biti valjda toliko pametni da to u nekom narednom periodu i uradimo.
Ponoviću, moja generalna primedba je da su se mogle uvesti još neke fine kontrole vezane za izdavanje dozvola, kako bi se onemogućila i svaka pomisao na manipulacije, lopovluke ili nazovite to kako god hoćete. Od toga nisu imune ni druge zemlje. Koliko sam čitao, bio je veliki skandal u Bosni i mislim da je bio jedan veliki skandal u Hrvatskoj itd. Ima tu skandala u toj oblasti koliko god hoćete. Nažalost, to je nepopravljivo amandmanima, tako da možda treba samo da se razmisli da se to do kraja istera. Moj nezvanični amandman je da ministar razmisli da član 7. naprosto izbriše jer mislim da je potpuno nepotreban. Ako hoćete, hoćete, a ako nećete, kako vam volja.