TREĆA POSEBNA SEDNICA, 29.03.2011.

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li po ovom amandmanu, gospođo Radović? (Da.) Izvolite, imate reč. Narodni poslanik Milica Radović.

Milica Radović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Koristiću vreme ovlašćenog predstavnika. Mi smo i ranije u načelnoj raspravi rekli da je dobro što se popis poljoprivrede vrši, prvi put posle 1960. godine, samo meni nije jasno, to sam i u načelnoj raspravi pitala, nisam dobila odgovor na to pitanje, zašto se popis poljoprivrede ne vrši u isto vreme kada i popis stanovništva? Smatram da bismo na taj način uštedeli značajna finansijska sredstva, a i bili bismo u prilici da saznamo rezultate popisa poljoprivrede mnogo pre nego što je sada predviđeno. Prvenstveno ističem da se ovako popis poljoprivrede odlaže ne samo za šest meseci, kao što je to slučaj sa popisom stanovništva, već za godinu dana.
Za jednu agrarnu državu, što bi Srbija trebalo da predstavlja, mislim da bi od veliki važnosti bilo da ima informacije o tome koliko poljoprivrednih gazdinstava trenutno postoji u Srbiji, koliki je njen zemljišni fond, koliko obradivih površina u Srbiji ima, a te podatke bismo mogli da dobijemo što pre ukoliko bi popis poljoprivrede bio izvršen zajedno sa popisom stanovništva.
O tome kako danas izgleda poljoprivreda u Srbiji najbolje svedoči srpsko selo, koje se gasi i nestaje. Seosko stanovništvo masovno migrira ka većim gradskim sredinama i predviđanja su da će od 4.800 srpskih sela, koliko danas imamo, za deceniju i po da ih bude manje za 1.200 ili 25%, samo zbog toga što je prosek starosti u njima danas preko 60 godina. Danas u Srbiji postoji 200 sela u kojima nema ni jednog jedinog stanovnika koji je mlađi od 20 godina i postoji takođe, ako uopšte mogu da kažem da postoji, 190 sela bez ijednog jedinog stanovnika.
S obzirom na činjenicu da je Srbija agrarna država, poljoprivreda bi trebalo da bude izvozna i razvojna šansa Srbije, ali je za to ipak potrebno da dođe do određenog redefinisanja naše agrarne politike. Da je poljoprivreda zaista strateška grana privrede, ne bismo bili u situaciji, bilo bi neprihvatljivo da se za nju izdvaja iz republičkog budžeta svega 2,5%.
Rezultat te činjenice, kao i činjenice da država ne vodi računa o poljoprivredi jeste da danas imamo nestašice osnovnih prehrambenih proizvoda, kao što su mleko, ulje, šećer. Zatim, rezultat te činjenice jeste da se naš stočni fond svake godine smanjuje u ogromnom broju. Rezultat te činjenice je da imamo nekontrolisano kretanje cena na tržištu i naglo poskupljenje osnovnih prehrambenih proizvoda, što je, na kraju, najveći generator inflacije.
Samo u prošloj godini stočni fond se smanjio za 110.000 grla, a kakva je situacija u stočarstvu najbolje pokazuje podatak da je od ukupno 9.000 tona junetine, koliko je iznosila kvota koju nam je odobrila Evropska unija, Srbija uspela da izveze ili da ispuni svega jednu petinu.
Srbija nema nikakvu strategiju kada je u pitanju poljoprivreda. Nemamo ni zemljišnu politiku, koja je osnov agrarne reforme. Danas je proizvodnja u poljoprivrednim gazdinstvima u Srbiji, posebno u onim koja se nalaze u ruralnim područjima, isključivo namenjena za individualnu potrošnju, a ne za tržište. Svake godine, u proseku, u Srbiji ostane neobrađeno oko 600.000 hektara, što je možda jedan u nizu razloga zbog kojih Srbija danas uvozi ono što nikada nije uvozila u svojoj istoriji, a to su osnovni poljoprivredni proizvodi.
Takođe je alarmantan podatak da smo samo prošle godine uspeli da uvezemo poljoprivrednih proizvoda u vrednosti od milijardu i trista miliona evra, i četiristo tona maline, koja je oduvek predstavljala srpski brend i naši izvozni adut! Pored toga što Srbija na neki način ipak ostvaruje suficit u izvozu hrane, predviđa se da ćemo uskoro postati zavisni od uvoza hrane.
Danas imamo ovakvu situaciju u državi zato što, ponavljam, država nedovoljno posvećuje pažnje i nedovoljno vodi brigu o poljoprivredi. Kolike su uopšte mogućnosti za to najbolje pokazuje podatak da je Srbija jedina zemlja u Evropi gde po glavi stanovnika imamo 0,6 hektara obradivih površina. Zamislite, kada bismo samo deo toga iskoristili, kakve bi naše razvojne mogućnosti bile!
Ako nam je zaista stalo do toga da u neko dogledno vreme imamo pregled strukture nacionalne poljoprivrede, smatram da bi bilo vrlo važno da se ovaj popis poljoprivrede izvrši što pre, odnosno, ako ne u onom predviđenom roku, onda bar zajedno sa popisom stanovništva. Molim odgovor na pitanje zbog čega to nije moguće. Prihvatam da možda nemam dovoljno informacija o tome, ali tražim odgovor od prisutne ministarke ili bilo koga iz Vlade ko se ovom tematikom bliže bavi, da nam kaže zbog čega nije moguće da se u isto vreme obave dva popisa, zato što smatram da bi došlo do određenih ušteda koje nisu male i da bismo bili u prilici da rezultate popisa poljoprivrede imamo u dogledno vreme. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Na član 2. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanik Milorad Krstin i grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo.
Da li neko želi reč? Narodni poslanik Zoran Antić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Antić

Napred Srbijo
Samo bih kratko. Mi smo na sve članove ovog zakona podneli amandmane, mislim da je obrazloženje za prethodni amandman bilo sasvim dovoljno. Znači, uglavnom se ovi rokovi koji su predloženi zakonom menjaju. Nema potrebe da se javljam povodom ostalih amandmana Srpske napredne stranke.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 3. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanik Dobrislav Prelić i grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo.
Da li neko želi reč? Narodni poslanik Dobrislav Prelić. Izvolite.

Dobrislav Prelić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman da se član 3. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o popisu poljoprivrede briše, pre svega iz razloga što smo mi, kada je prošle godine usvajan Zakon o popisu domaćinstava, stanova i poljoprivrede, decidirano bili za to da se ova dva popisa objedine, ali smo i tada upozoravali da se popis verovatno neće izvršiti u roku koji ste predvideli.
U prilog toj činjenici ide i to da je na sastanku Biroa za popis, koji je održan 14. decembra 2010. godine, doneta odluka da se popisi odlažu zbog nedostatka finansijskih sredstava za sprovođenje popisa, jer u budžetu Republike Srbije za 2011. godinu nema sredstava i jednostavno nećemo biti u mogućnosti da ovaj popis izvršimo. Malo je diskutabilno, ovaj sastanak je održan 14. decembra, a budžet je usvojen kasnije. Znači, upozorili su vas na vreme da sredstava za ovako nešto neće biti.
Srpska radikalna stranka je i prilikom usvajanja budžeta mislila da sredstva za Ministarstvo poljoprivrede treba da budu veća. Upozoravali smo vas u kontinuitetu da će se desiti mnogi problemi kada je naša poljoprivredna proizvodnja u pitanju, ali ste vi jednostavno ostajali gluvi i nemi na naše kritike. Mi smo samo svojim amandmanima na budžet Republike Srbije za 2011. godinu smanjili deficit za nekih trideset milijardi dinara, sa stavki kao što su specijalizovane usluge, usluge po ugovoru, stavki koje praktično svim ministrima služe za predizborne kampanje. To su one stavke koje služe ministrima, što bi naš narod rekao – leva ruka, desni džep. Jednostavno, odgovornosti prema našim građanima nema.
Više je nego sramno, pre svega, šta će biti prioriteti ove rekonstruisane vlade. Premijer Mirko Cvetković, a sada i ministar ekonomije, rekao je da je jedan od prvih prioriteta snabdevenost osnovnim životnim namirnicama po prihvatljivim cenama za sve građane. Zamislite, u zemlji koja ima ovakav agrarni potencijal... A, svi smo svesni činjenice kakva je sada cena poljoprivrednih proizvoda, da je nestašica krompira, cilj nam je bio da bude između 15 i 20 dinara maksimalna cena, a danas je već cena krompira stigla do 100 dinara, da je pšenica otkupljena po 13 dinara, da je danas 30 dinara; da ne pričamo o stočnom fondu, koji je više nego prepolovljen.
Jednostavno, i uz svu dobru volju Ministarstva, nije se moglo uticati na poboljšanje u našoj poljoprivredi, jer našom poljoprivredom pre svega vlada monopol, nešto čemu se i prethodni ministar opirao ovde, pokušavao na neki način da se opire, ali kasnije, kada je shvatio to, uvidevši na terenu i kada je počeo da proziva određene tajkune, ljude koji drže monopol u našoj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, u našoj konditorskoj proizvodnji, u prerađivačkoj... Možda je i to jedan od razloga zbog kojih vam nije sada odgovarao.
Srpska radikalna stranka nema problem da kaže kada je nešto dobro, ali svakako je jedan od najvećih problema i za našu poljoprivredu to što niste uvažavali naše amandmane i sugestije. Zbog toga smo sada u jednoj stvarno vrlo teškoj i nezavidnoj situaciji.
Kažete u razlozima za donošenje izmena i dopuna ovih zakona da su, pre svega, ciljevi popisa poljoprivrede dobijanje sveobuhvatnog pregleda strukturnih karakteristika nacionalne poljoprivrede, izrada baze podataka, međunarodno uporedive, zasnovane na ključnim poljoprivrednim obeležjima. Toga se mi poprilično i plašimo i to nas na neki način najviše i zabrinjava. Vaši prijatelji iz EU žele da imaju tačnu evidenciju i tačna saznanja koliko mi imamo obradivih površina, jer su apsolutno svesni da je naša zemlja najplodnija u Evropi i da to treba iskoristiti, pre svega za njihove interese, pored toga što žele da plasiraju njihove proizvode na naše tržište, proizvode koji su sumnjivog kvaliteta.
Kažete da će se, po propisima i standardima EU, u velikoj meri izmeniti stanje u našoj poljoprivredi. To je ono čega se plašimo i ono na šta smo upozoravali ovde javnost. Naime, radi se o firmama koje žele da preuzmu kompletno tržište i kontrolu agrara u celoj Evropi. Tu je, pre svega, firma „Monsanto“, o kojoj smo pričali i upozoravali na vreme. Godine 2009. Ministarstvo poljoprivrede je dozvolilo da rade na oglednim poljima na našim institutima, koji su prepoznatljivi u celom svetu kada je naša semenska proizvodnja u pitanju. Dozvolili su im da vrše oglede za modifikovani kukuruz i modifikovani krompir. A da ne pričamo o tome da je modifikovana soja na našem tržištu prisutna još od 2002. godine i da je čak sada pokrivenost parcela pod sojom u Srbiji dostigla neverovatnih 30%.
Ministarstvo poljoprivrede se angažovalo na neki način prošle godine, ali je isključivo po nalogu i separatno odrađivalo taj posao. Činjenica je da nisu mogli da pokriju ceo teren, ali su to uradili pogrešno i u opštinama u kojima DS nije na vlasti, tačno po nalogu. Ali, ono što je interesantno, i u tim opštinama gde su uništavali soju bilo je lokalnih funkcionera iz Demokratske stranke, iz bivše stranke G 17 plus. Kod njih slučajno niko nije otišao, a to su bili jedni od jačih proizvođača. Sve je to ovom narodu jasno i ubeđeni smo da će on znati to da proceni, pre svega na nekim narednim izborima.
Što se tiče popisa poljoprivrede i ovog odlaganja, ako već mora da se odloži, a verovatno ćete odložiti, jer vidimo da ministarka ne želi da se uključi u raspravu, pretpostavljam da ima nalog da odbije sve amandmane, predlažemo vam, kada budete vršili popis, da angažujete ljude za popis poljoprivrede, jer vidimo da ne želite da objedinite ova dva popisa, da angažujete ljude iz struke, iz poljoprivrede, pre svega studente poljoprivrednog fakulteta, sve agronome koji su nezaposleni, a ima ih jako puno, sve nezaposlene poljoprivredne tehničare i sve one ljude koji se razumeju u poljoprivredu, jer smatramo da će osnovni kriterijum za ljude koji će vršiti popis biti stranačka pripadnost. U to smo ubeđeni.
Na samom kraju današnjeg izlaganja želim da kažem da možda i nije tako loše što se odlaže ovaj popis, jer ne samo SRS, već cela javnost očekuje izricanje presude našem predsedniku 4. maja u Haškom tribunalu, a kada se on bude vratio ubeđeni smo da se popis neće raditi na ovakav način kao što vi sada radite, već da će se raditi u granicama Srbije koje joj pripadaju, a to su Karlovac–Karlobag–Ogulin–Virovitica. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 3. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milica Vojić Marković, Donka Banović, Milan Dimitrijević i Nikola Lazić. Gospođa Milica Vojić Marković ima reč.

Milica Vojić-Marković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Hvala gospođo predsednice. Gospođo ministre, dame i gospodo narodni poslanici, podneli smo amandman na član 3, tražeći da se rokovi pomere, ali unapred.

Problem ove vlade, najveći problem je u neskladu između onog što govori i onog što radi. Tako kad, recimo, ova vlada kaže da joj je poljoprivreda prioritet, s druge strane imamo činjenice da seosko stanovništvo nikada teže nije živelo nego danas, imamo nestašicu ulja, šećera, enormno se povećala cena krompira, zatim, da je broj stoke, odnosno stočni fond, bez obzira na to o kojoj vrsti domaćih životinja se radi, stalno u padu.

Onda, imamo veliki nesklad između toga što je trebalo da bude održan u 2012. godini popis poljoprivrede i što je on odložen u 2011. za godinu dana, a istovremeno čujemo da se radi neka strategija razvoja poljoprivrede. Mi u stvari ne znamo, a trebalo je da dobijemo podatke od ovog popisa, da li je Srbija zemlja koja može da hrani pet ili šest puta više stanovnika nego što danas ima, ili je to zemlja koja treba da uvozi mnogo više hrane nego što je do sada uvozila? Jer, moram da podsetim da mi još uvek dobijamo informacije i upozorenja od Organizacije za hranu UN koja nas upozorava da ćemo vrlo brzo postati zavisnici od uvoza hrane, a govorimo o tome da smo mi zapravo poljoprivredna zemlja.

Dakle, posao koji nije rađen pedeset godina. Poslednji popis poljoprivrede izvršen je 1960. godine. Od tada, mi o našoj poljoprivredi praktično nikakve važne i nove podatke nemamo, a ti podaci su nam i te kako važni da planiramo, a strategija podrazumeva planiranje.

Sav taj nesklad između strategije koju pravimo ne znam na osnovu kojih podataka i popisa poljoprivrede koji se odlaže, a bio bi nam vrlo važan da dobijemo te podatke kako bismo mogli da govorimo o tome šta nam je prioritet u poljoprivredi, dovešće do toga da jedan posao koji je morao da bude završen u 2011. godini bude odložen za 2012. godinu, a dok dobijemo podatke to će biti 2013. godina, i to pred kraj, verovatno, jer se ti podaci jako dugo obrađuju.

Vrlo je važno reći da smo mi iz Demokratske stranke Srbije postavili pitanje zbog čega ova dva popisa, makar u ovom trenutku kada nemamo dovoljno novca, ne idu zajedno. Prosto, bilo bi dobro. Znam argumente, pročitala sam i u obrazloženju, zbog čega jedan popis prati drugi, ali ovo su stvarno enormni uslovi. Vi imate situaciju da u budžetu za 2011. godinu uopšte niste opredelili sredstva za popis poljoprivrede, a s druge strane, imate podatak da će taj popis i te kako mnogo koštati.

Prosto, bilo bi dobro da dobijemo te informacije i vaše odgovore, zbog toga što na osnovu tih odgovora onda možemo da napravimo dalju priču u vezi s ovim popisom.

Dakle, ovaj popis treba da obuhvati sva domaćinstva koja se bave poljoprivredom. Pitanja će se odnositi na površinu zemljišta koje obrađuju, koju vrstu useva gaje, da li raspolažu stočnim fondom, koliko imaju grla stoke, košnica pčela, da li upotrebljavaju mehanizaciju i šta koriste, da li upotrebljavaju đubriva, iznose li proizvode na tržište i drugo. Mislim da su to podaci koji su i te kako važni zemlji Srbiji, ali bojim se da ova vlast manipuliše odlaganjem upravo zato što podaci koje će dobiti kroz odgovore na ovako postavljena pitanja, koja su tipska pitanja i ne mogu biti drugačija, neće biti na korist ove vlade koja priča (opet ona priča od početka o neskladu) o tome da joj je poljoprivreda prioritet, a s druge strane uništava poljoprivredu potpuno nesebično i vrlo aktivno.

Mi znamo da će biti urađen probni popis poljoprivrede. To je dobro jer se na taj način vrši trijaža i pitanja i svega ostalog, ali nam se čini da je i to pusto bacanje novca. Jer, kao što kažu ljudi zaduženi za sprovođenje ovog popisa poljoprivrede, tu je osnovno pitanje novca. Budžet nije predvideo sredstva. Nadamo se da ćemo dobiti sredstva iz nekih pretpristupnih fondova, ali to je veliko pitanje, jer informacije koje se čuju u ovoj zemlji, a mediji ih prenose, od raznih državnika, ambasadora i drugih ljudi iz nevladinog sektora govore da ćemo malo duže čekati na pretpristupne fondove.

Meni se čini da je naš amandman vrlo suvisao. Mi smo termine popisa pomerili. Smatramo da mogu da budu realizovani na početku 2012. godine, a ne da se čeka kraj 2012. godine. To su dragoceni podaci, podvlačim još jednom i mislim da je stvarno vrlo ružno, da ne kažem štetno, manipulisati na ovaj način podacima koji i te kako znače za zemlju Srbiju. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 4. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanik Srboljub Živanović i grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo.
Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima narodni poslanik Srboljub Živanović.

Srboljub Živanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, rasprava na matičnom Odboru za nauku i tehnološki razvoj bila je vezana za ovaj zakon o popisu poljoprivrednih dobara. Tu je i direktor, dr Vukadinović, koji se uvek trudio da na Odboru odgovori na određena pitanja i određene probleme. Ali, sada vidim da ponekad određenim grimasama negoduje zbog toga što određene kolege govore o problemu u poljoprivredi.
Vrlo je bitno i možda jedno od krucijalnih pitanje vezano za popis stanovništva i poljoprivrede. Moj amandman se odnosio na to da se član briše, s ciljem da se ne odlaže popis za poljoprivredu do 2012. godine, već da bude u sklopu sa popisom stanovništva. Šta sam hteo time da kažem? Da sa grupom koja će vršiti popis stanovništva ide i grupa koja će vršiti popis poljoprivrednih dobara. To je vrlo bitno, iako znamo da su ove dve oblasti na neki način povezane i da je nemoguće da jedno isto lice vrši popis i stanovništva i poljoprivrede zbog određenih organizacionih... ali i kvalitetnijeg popisa.
Mi ovde hoćemo da sagledamo stanje današnje Srbije. Mnogim vlastima koje su vladale od 1945. godine naovamo nije odgovaralo... Kao što i sami vidite, 1960. godine izvršen je poslednji popis poljoprivrednih dobara, jer su te statističke podatke koristili u odgovarajuće svrhe onda kada im je to odgovaralo, odnosno kada su hteli da prikažu građanima Srbije koliko je posejano u Srbiji, pa ispade da statističari bolje znaju koliko je posejano u Srbiji, koliko sam ja posejao pšenice, nego koliko sam u stvari posejao. Taj podatak pokazuje da to mnogima nije odgovaralo.
Ali, došlo je vreme, navodno pritiska vas EU, da morate da uradite i ovu statistiku, da se vidi prvo demografski, jer ispada da su Srbija i građani Srbije na poslednjem mestu po starosti; znači, spadamo među najstarije nacije u svetu.
Što se tiče poljoprivrednih dobara i onoga što danas poseduje Srbija, moram vam i to reći – to je jedna vrsta katastrofe. U stvari, to je podatak koji govori da određene vlasti nikada nisu mislile ni o selu ni o seljacima. Evo i sada, kada je došlo do rekonstrukcije ove vlade, u želji da dođe do boljitka u Srbiji, vi u stvari činite ili ministar poljoprivrede čini jedan potez, a to je – da se zabrani izvoz pšenice, da bi došlo do pade cena hleba sa padom cene pšenice.
Dame i gospodo, ja vas pitam dokle će seljak da čuva socijalni mir u ovoj zemlji? Dokle ćete seljaka pljačkati? Dokle ćete lažno prikazivati ono što on poseduje? To će pokazati ova statistika, da je seljak ostao go i da je ostalo još da mu skinete kožu s leđa. Jer, njemu ne ostaje ništa. Ko je lud da danas radi badava? Jedino je on još ostao da radi džabe, ostalo mu je toliko u džepu da ne može da kupi ni opanke da bi mogao da hoda po svojoj njivi i svojoj gradini. To je taj problem.
Pričate, hoćete da znate koliko je brojno stanje stoke. Hoćemo da znamo čime danas Srbija raspolaže, kravama, ovcama, pilićima. Vidite koliki je bio uvoz iz latinoameričkih država; poljoprivredu je, takoreći, uništio, uništio je sa niskim cenama. Dobro znate da koristi imaju samo taj trgovački lobi i ti mafijaši koji danas uvoze.
Kolega je malopre govorio o visokim cenama. Ne, nisu visoke cene danas ni pšenice, ni krompira, ni poljoprivrednih prehrambenih proizvoda. Ne, to su samo realne cene. Ako pogledate šta se danas u ovu zemlju uvozi, uvozi se sve i svašta – ono što smo mi mogli da proizvedemo. Sramota je da se sve ono što se može naći na trpezama, sve ono što se može naći na zelenim pijacama širom Srbije danas uvozi.
To pokazuje kolika je spremnost svake vlade, a naročito tokom deset godina ove dosmanlijske vlade, čiji je jedini put bio put Evropske unije, da se uvozi hrana, da se uvozi sve iz Evropske unije, a da se ugasi tržište, srpsko tržište, odnosno da se ugasi srpska proizvodnja. Tržište se nije ugasilo zato što ste vi uvozili robu iz drugih zemalja. E, to je dovelo do toga da su kriminalnom privatizacijom uništena mnoga poljoprivredna dobra, mnogi kombinati koji su proizvodili hranu.
Moram vam iskreno reći, šezdesetih i sedamdesetih godina, kao dete, kao mladić posmatrao sam koliko je pšenice u silose stizalo kombajnima sa tih zadružnih imanja, a pitam vas danas – gde je ta pšenica, gde se ona dela? Tih silosa više nema. Znamo kako ti silosi postoje i kako se pšenica izvozi.
Trgovački lobi je uvezao pšenicu iz Čečenije, koja još ima u sebi radioaktivnih materija, da to koristi naše stanovništvo, a izvozimo zdravu pšenicu u Evropsku uniju! Izvozimo je tamo gde želimo da hranimo zdravom hranom druge, a genetski modifikovanom hranom i hranom koja je pod znakom pitanja hoćemo da hranimo naše stanovništvo. Sa tim hoćemo da čuvamo socijalni mir.
Dame i gospodo, mi kažemo – nema mleka u Srbiji. Nema mleka, normalno da ga neće biti, jer sav repromaterijal koji proizvodi mleko... Znate kako, sve možete da proizvedete, ali mleko ne možete, mleko proizvodi krava. Nju morate da nahranite, nju morate da imate da bi ona mogla da proizvodi mleko. E, to je taj problem, što mi danas ne znamo. Ili je u pitanju, kao što rekoše – postavljen je ministar za poljoprivredu koji hoće da se bori protiv monopolista. Pitam vas, ko je stvorio monopoliste? Pa, stvorili ste ih vi, jer ste vi, u stvari, monopolisti. Mnogi od vas, na svim tim funkcijama koje držite, vlasnici su mnogih firmi, mnogih preduzeća. To je taj problem.
Ostavili ste seljaka, ostavili ste mučenika, ostavili ste onoga koji je ostao bez korice hleba. On je danas postao gladan. Svi ste vi ovde siti i teži se da se zadovolje veliki gradovi, da bude mir, da bude sačuvan socijalni mir. Niko ne pita kako i na koji način će seljak ove godine posejati, jer kako se poseje, tako će da se požanje.
To je taj problem i sigurno nećete nikada razgovarati o tim problemima. Setite se sela i seljaka samo kada su izbori. Tada hrlite u selo, tada mu ponudite subvencije, tada mu obećate penziono i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, sve ćete mu to oprostiti, samo da vas zaokruži i da vi opet dođete na vlast. Kada dođete posle par meseci, onda opet zajašete veselog seljaka, pa krenete dalje u boj.
Znajte, 1946. godine su došli proleteri na vlast, a unuci i sinovi tih istih proletera su tajkuni koji danas Srbijom hodaju i koji hoće Srbiju da unište. Hvala vam.

Whoops, looks like something went wrong.