OSMO VANREDNO ZASEDANJE, 21.07.2011.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANJE

2. dan rada

21.07.2011

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 19:35

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Srđan Milivojević

Za evropsku Srbiju
Poštovana gospođo predsednice, uvaženi gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, na primeru Zakona o vazdušnom saobraćaju najlakše je, najjednostavnije i najbolje građanima Srbije objasniti, zašto se Demokratska stranka od svog osnivanja zalaže za evropske i svetske standarde i zašto smatra da su ti standardi neophodni, ne zbog toga što mi srljamo u Evropsku uniju, kako kažu neki iz opozicije, već zato što bez tih standarda ne bi mogli da letimo danas u Srbiji, jer sve one države koje se danas pridržavaju standarda u avio-saobraćaju, u vazdušnom saobraćaju, pridržavaju se onih standarda koje je napisala, diktirala, uredila i na kraju usaglasila Evropska unija.
Svako ko kaže – znate, mi ne želimo da prihvatimo te standarde, mi nećemo da nam neko nešto iz Evrope nameće, za njega sledi odgovor iz civilizovanog sveta – nema nikakvih problema, možete leteti na vašem nebu onako kako god želite, ali ćemo mi vaše nebo zatvoriti za vazdušni saobraćaj i onda ćete vi tu sami među sobom urediti pravila kako ćete koristiti vaš vazdušni prostor i vaše nego, ali to neće biti više vazdušni prostor koji će koristiti inostrane avio-kompanije, a vi ćete ostati bez prihoda.
Ne razumem one koji se, dok danas slušamo obrazloženja za ovaj zakon, pozivaju na tradicionalne srpske vrednosti, a istovremeno negiraju ovaj put mogućnost da se iole napreduje ka EU prihvatanjem evropskih standarda. Zašto onda ne kažu – čekajte, što mi ne uredimo vazdušni saobraćaj onako kako je bio uređen u Srbiji u skladu sa tradicionalnim vrednostima 1910. i 1911. godine, pa da imamo lepo onu dvojicu sa zastavicama da mašu na pisti i da tako podižu i spuštaju avione. Što mi sad odstupamo od srpske tradicije i sad prihvatamo neke evropske novotarije. Mi ćemo da letimo onako kako je leteo Ivan Sarić iz Subotice 1910. godine, prilikom prvog leta avionom u Srbiji, 16. oktobra 1910. godine.
Samo zarad građana Srbije moram da podsetim, prvi let avionom u Srbiji izveden je 16. oktobra 1910. godine. Zahvaljujući jednom entuzijasti, sportisti, koji je poživeo 91 godinu, Subotičaninu, Ivanu Sariću. Čoveku koji je otišao na automobilske trke u Francusku, onda je tamo video avion čoveka koji je preleteo Lamanš, Luja Berloa i kazao ovo je mnogo dobro. Nisu mu dozvolili da fotografiše avion. Fotografisao je avion i u svojoj garaži napravio od drveta i klavirskih žica i pletenog sedišta isti takav avion i onda je organizovao probni let pred sedam hiljada ljudi iz Subotice. Sada kada bi mi rekli – čekajte što mi sad idemo napred i što sad idemo civilizacijskim tekovina korak sa Evropom, što mi ne ostanemo na tom stupnju. Ti koji se zalažu za tradicionalne vrednosti to ne bi znali da objasne. Kao što ne bi znali da nam objasne zašto vi stalno u ovoj skupštini iznosite polovične ili neistinite činjenice, jer nije tačno da je Evropska asocijacija kontrole leta našu kontrolu leta ocenila negativnom ocenom.
Naprotiv, s puno ponosa, uz sve čestitke srpskoj kontroli leta, Agecniji za kontrolu leta, kažem vam i obaveštavam vas i dajem vam na znanje da su od svih kontrolisanih agencija za kontrolu leta na teritoriji Evrope od njih 54 srpski kontrolori leta na drugom mestu. Ispred nas je samo Danska. I nije mala stvar da jedna zemlja u nečemu bude prva ili druga. Setite se samo kako je Srbija dočekala Novaka Đokovića kada je bio prvi na Vimbldonu. Ovde smo na jednom isto tako važnom takmičenju, na svetskom takmičenju, na evropskom takmičenju kontrole leta, gde postoje nezavisna regulatorna tela koja kontrolišu našu Agenciju za kontrolu leta, dobili najviše moguće ocene kada je reč o bezbednosti. Tu agenciju za kontrolu leta Srbije i Crne Gore osnovali smo 2003. godine. Ona posluje sasvim dobro. Ona posluje u skladu sa zakonima, sa evropskim preporukama. Naši kontrolori leta su najtraženiji ovoga trenutka na evropskom nebu. Samo vam dam nekoliko numeričkih parametara, jer matematika je jedna egzaktna nauka i ti numerički parametri najbolje negiraju sve dezinformacije, zlonamerne, poluistinite izjave koje imaju za cilj da oblate ljude koji časno i profesionalno obavljaju svoj posao. Samo primera radi nekoliko veoma važnih podataka.
Prvo, 2003. godine pre nego što je formirana i osnovana zakonom ova naša agencija za kontrolu letenja Srbije i Crne Gore, broj preleta u najfrekventnijem danu 2003. godine u Srbiji bio je 1074, a 2011. godine pred 1. jula koji se smatra vrhom sezone, koji se tek očekuje, imali smo 2404 preleta. Što je povećanje više od 100%. Danas više od pola miliona aviona preleti nebom Srbije, a usmeravaju se od strane naši agencija za kontrolu letenja. Udeo u ukupnom evropskom saobraćju u 2010. godini bio je 5,7% . Jedna mala zemlja, Srbija, koja se nalazi na vrlo važnom vazdušnom raskršću učestvuje sa 5,7% i to je za veliku pohvalu.
Vrednost nekretnina, postrojenja i opreme uvećana je sa 25 miliona evra u januara 2004. godine na 130 miliona evra u decembru 2010. godine ili u procentima 513% ili 5,13 puta. Sad mi navedite jednu firmu u Srbiji koja od 2004. do 2010. godine uvećala svoju imovinu, svoj obim poslovanja na ovako impozantan način. Završena je izgradnja novog centra kontrole letenja u Beogradu, zgrada površine 10.000 kvadrata i izgrađena je za 18 meseci. Zgradu je gradio konzorcijum domaćih firmi "Projektomotaža", a vrednost investicija je bila 18 miliona evra. Kad je urađena ta zgrada ispunili smo sve standarde.
(Iz sale: Jel ta zgrada može da leti?)
Vi ste gospodine poleteli i bez kontrole leta. Ja sam tu da vas spustim na zemlju, samo pažljivo slušajte.
Dakle, vrednost radova je bila 18 miliona evra, a pušteni su u rad operativni sistemi najmoderniji, najnovije generacije. Taj prelazak na te sisteme obavljen je u predviđenom roku bez ikakvih poremećaja u vazdušnom saobraćaju. Sad mi navedite evropsku firmu koja je imala povećanje 5,13 puta svog profita od 2004. godine na ovamo. Dakle, tim ljudima treba čestitati, pogotovo kad se zna da su u svoj operativni sistem ugradili opremu, investirali 60 miliona evra.
One rečenice gde neki kontrolor leta je prijavio najveći prihod u Srbiji, poresku prijavu, koju stalno spominjete. Znate, kad popunjavam poresku prijavu, ja mogu da napišem da sam kosmonaut, niko ne proverava moje zanimanje. Čovek je napisao da je po zanimanju kontrolor leta i predao enormnu poresku prijavu u Poreskoj upravi na Voždovcu. Poreska uprava ne proverava da li on radi u Agenciji za kontrolu leta ili ne. Poreska uprava ne proverava da li on to zaista radi ili ne radi i da li je to njegovo zanimanje i njegov hobi. Jednostavno prihvata poresku prijavu, baš kao što svako od vas ne navodi zanimanje narodni poslanik, nego navodi zanimanje: diplomirani elektro inženjer, trgovac, zemljoradnik, šta god hoće da napiše u svojoj poreskoj prijavi.
Dalje, moram da napišem i da vam kažem sledeću stvar, koja je vrlo važna da je znate, da u Republici Srbiji u okviru kontrole leta, posluje i pilotska akademija iz Vršca, gde je Agencija za kontrolu leta dobila standard ISO 9001 i 2008, gde je sertifikovana za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju u skladu sa zahtevima jedinstvenog evropskog neba. Socijalni položaj zaposlenih je na najvišem nivou. Za kraj, sa posebnim ponosom ističem da je 66 mladih inženjera, elektro inženjera, od saobraćajnog do PMF zaposleno u Agenciji za kontrolu leta, da primaju plate koje su u rangu njihovih kolega u Evropi, zahvaljujući članstvu u evropskim asocijacijama i organizacijama, za koje se izborila DS.
Prema tome, kad kritikujete Zakon o vazdušnom saobraćaju, vi možete kritikovati ovako kao što su pojedinci iznosili određene zakonske predloge, zakonska rešenja. Mi ovde menjamo isključivo te stvari, znači prestaje dužnost glavnog istražitelja i formira se nezavisno telo koje se zove Komisija za istraživanje uzroka udesa i ozbiljnih nezgoda vazduhoplova. Ja tim ljudima želim što manje posla. Tim ljudima želim da i dalje ovako ozbiljno obavljaju svoj posao. Vama želim da se setite, dok kritikujete nas, vremena kad ste bili u prilici da upravljate vi ovom zemljom. Tad je vazdušni prostor bio zatvoren za civilne letove, otvoren za neke druge letove, odgovornost zbog toga je na vama, ne na nama iz DS. Hoću da vam kažem, konkretno, Agencija za kontrolu leta, ponovo ponavljam, je na drugom mestu svih agencija za kontrolu leta u Evropi.
Nije mala stvar u takvoj konkurenciji jedne Nemačke, Velike Britanije, Italije biti drugi u Evropi nemojte blatiti ljude koji časno, profesionalno, odgovorno obavljaju svoj posao koji ga rade najbolje što mogu, što znaju i umeju, a pozivam sve druge uključujući i nas da se ugledamo na njih da ćemo onda i mi biti možda prvi i drugi u Evropi. Zahvaljujem se.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
U ime poslaničke grupe SRS pravo na repliku ima jedan od dvojice prijavljenih poslanika. Gospodin Avramović. Izvolite.

Milan Avramović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, samo bih pročitao aneks jedan od sporazuma koji kaže – ne postoje ograničenja slobode osnivanja preduzeća od strane državljana države članice E3 ili partnera ECAA na teritoriji bilo kojoj od njih jasno govori da smo mi otvoreno pustili našu avio kompaniju niz vodu narodnim jezikom rečeno.
Dakle, ako ćemo pričati o tekovini EU i onome što je letelo ili što tek treba da leti odmah znate da srpska avio kompanija neće leteti i to je osnovni problem ovog predloga zakona i samog sporazuma. Evo ja, sam citirao jedan član sporazuma, to stoji u aneksu, ako ćete reći da je tekovina EU Nikola Stankov, Bojan Krištov i sve ono što je opšte poznato srpskoj javnosti. Tekovina koja je stigla po dolasku vas na vlast, koja ranije nije bila prepoznatljiva da jedan direktor Direktorata ima neograničena ovlašćenja bez kontrole, da može da troši sredstva na šta hoće, da može da zaposli ljude koliko hoće, da nema konkursa, da je postavljeno lice od strane Vlade, jer tekovina Evrope koju servirate vi, a ne i u Evropi. U Evropi nigde ovim ugovorom nije obavezno postavljanje lica od strane Vlade u državnu upravu ili bilo koji nezavisni organ, kako god hoćete ga nazovite, nego se postavlja konkursom iz reda stručnjaka.
Ja vama predlažem, ako ne možete da organizujete konkurs od strane Vlade, jer ona nema poverenje za to, jer je Vlada sastavljena načinom na koji je sastavljena, napravite konkurs iz redova poslaničkih grupa. Pa i neka bude iz najveće poslaničke grupe predsednik te komisije koji će da izabere glavnog istražitelja ili direktora jednog preduzeća koji nema službeni status, nego privatni kao da je d.o.o u pitanju. Dakle, to nije tekovina EU, to je ono što pričate vi iz vladajuće većine. Nije predlog zahtev da se to instalira u našoj zakon, to je samo predlog, to je uputstvo, nije zakon koji mora da se implementira. To su velike razlike. To je jedna stvar.
Druga stvar, rekli ste u predlogu zakona – strateški cilj je EU, ne ekonomski. Time ste sve rekli o sebi. Hvala vam puno.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodine ministre, da li želite reč? (Da.)
Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

Ja sam uveo jednu novinu, mada možda nisam jedini ministar, pa sam ovde doveo deset stručnjaka koji sede u jednoj sobi ovde i sve što ste vi rekli beležili su i ja ću to pročitati, uglavnom pitanja koja se odnose i dostaviti vama pitanja koja se odnose na ono što je bilo vezano za zakon.
Zahvaliću se, pre svega, gospodinu Stamenkoviću, nije ovde, gospodinu Kasaloviću, nije ovde, gospodinu Avramoviću, koji je tu, gospodinu Lapčeviću, koji nije tu i da mu kažem, jer njegova pitanja su bila vezana, a ne mogu da ne govorim o sektoru koji vodim, direktno za Aerodrom Niš i za Železnicu. O Železnici neću govoriti, jer ga nema, ali o Nišu da. Dakle, država je učinila sve da Niš zaživi, ali, na žalost, u komercijalnoj politici JAT nije našao interes jer ima velike avione, ali crnogorci su našli i oni lete sa malim avionima. Međutim, bez obzira na to, pokušaću da vidim šta mogu kao ministar da učinim da se oživi Aerodrom u Nišu.
Gospodinu Vladanu Jeremiću u ovom paketu koji ću pročitati, Milanu Veselinoviću, takođe, Srbi Živanoviću – Srbo, glasaj za ovaj zakon. Gospodinu Deliću da kažem, oba pitanja koja ste postavili biće vam u utorak data, ona koja ste postavili na kraju, a većina vaših razmišljanja se nalazi u papiru koji ću pročitati. Inspirativnom Srđanu Milivojeviću, koji nas je tolikko lepo pohvalio.
Moram da vam kažem jednu stvar, retko se o tome govori, to je bila možda moja krivica, ja sam Koridor 10 izbacio u drugi plan, u saobaraćaju živi i radi 100 hiljada ljudi, vi to znate, Avramović posebno, 25 hiljada onih koji održavaju puteve, ovi moji putari koje se sada malo žale, ne zato što nemaju posao nego je bila loša organizacija, 20 ljudi radi u transportnom sektoru, gde je 15 hiljada preduzeća transportuje i pola milijarde godišnje donose zemlji, 25, hiljada železničara tu radi. U resoru vazdušnog saobraćaja i vodnog još 20 ljudi. Dakle, 100 hiljada ljudi radi u saobraćaju i puta četiri člana domaćinstva i 400 hiljada građana živi od saobraćaja. Ljudi se bore i rade. Problema ima, ali ih rešavamo.
Prema tome, u tom smislu, letači, ovi o kojima smo govorili, u samom su vrhu, ne zbog toga što su oni Evropa, a mi nismo, nego zato što je u vazdušnom saobraćaju disciplina bila godinama unazad takva i oni su morali da prate evropske trendove.
Dakle, još jedanput, ni Direktorat ni Agencija ne terete budžet. Ova institucija koju sada pravima će minimalno teretiti budžet,a svi vidovi saobraćaja će biti koncentrisani u toj grupi koja kontroliše udese. Dakle, evo šta su stručnjaci napisali, a zadržavamo pravo još jedanput sa njima noćas da porazgovaram i da u utorak izađem pred vas, kad budemo usvajali amandmane.
Spajanje nadležnosti vazduhoplovne inspekcije i provere predstavlja, kako je već rečeno, realizaciju preuzete međunarodne obaveze utemeljene u opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava, sadržanim pre svega u Konvenciji o međunarodnom civilnom vazduhoplovstvu i potvrđenim međunarodnim ugovorima, tj. ECAA sporazumu u konkretnom slučaju. Ti međunarodni propisi, standardi i međunarodna vazduhoplovna praksa upravo sadrže odredbe iz kojih nedvosmisleno proizilazi obaveza vazduhoplovne vlasti koja je izdala određeni sertifikat ili uverenje vazduhoplovnom subjektu da vrši i inepskcijski nadzor nad imaocem takvog sertifikata, da ispituje sprovođenje zakona i drugih propisa neposrednim uvidom u poslovanje i postupanje fizičkih lica i da izriče odgovarajuće mere kada je vazduhoplovna bezbednost ugrožena.
Ne može se prihvatiti ni komentar da je za spajanje nadležnosti vazduhoplovne inspekcije i provere neophodno izmeniti Zakon o ministarstvima, obzirom da je to upravo realizacija preuzete međunarodne obaveze.
Poveravanje inspekcijskog nadzora Direktoratu, kao javnoj agenciji, utemeljeno je u opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava i potvrđenim međunarodnim ugovorima koji su deo pravnog poretka Republike Srbije, shodno odredbama člana 194. stavovi 4. i 5. Ustava Republike Srbije, u kojima se navodi da potvrđeni međunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom, a zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji, ne smeju biti u suprotnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
Činjenica da je spajanje nadležnosti vazduhoplovne inspekcije i provere kao preporuka uvršteno u godišnji izveštaj Evropske komisije za 2010. godinu, radi ubrzanja sticanja statusa kandidata za članstvo u EU, samo je još jedan od razloga zbog kojeg se pristupilo izradi Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o vazdušnom saobraćaju.
Predloženim materijalnim rešenjima u pogledu centra za istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda se obezbeđuje harnomizacija, ne samo sa evropskom regulativom, konkretnom sa uredbom 996-2010. godina o istraživanju i sprečavanju udesa i ozbiljnih nezgoda u vazduhoplovstvu, već i sa izmenjenim aneksom 13 uz Čikašku konvenciju, koja se odnosi na istu materiju. Telo za bezbednosno istraživanje mora da bude funkcionalno i nezavisno od vazduhoplovne vlasti, Direktorata i ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja, koje je odgovorno za plovidbenost vazduhoplova, sertifikaciju, letenje vazduhoplova, održavanje vazduhoplova i izdavanje dozvola za kontrolu letenja, odnosno delatnost aerodroma i opšte bilo kog drugog učesnika ili subjekta čiji bi interesi ili ciljevi mogli da budu u suprotnosti sa zadatkom koji je poveren telu za bezbednosno istraživanje ili bi mogli da utiču na njegovu objektivnost.
Stoga se ne može prihvatiti komentar da se predloženim materijalnim rešenjima ne postiže ta funkcionalna nezavisnost i činjenica da glavnog istražitelja postavlja Vlada, odnosno da Vlada utvrđuje za svaku godinu listu stručnjaka sa koje se imenuje komisija za istraživanje, ni u kom slučaju ne umanjuje tu funkcionalnu nezavisnost. Telo za bezbednosno istraživanje ne sme u toku istraživanja da traži niti da prima uputstva od bilo koga i mora da ima neograničena ovlašćenja za bezbednosno istraživanje, a država mora da mu obezbedi sredstva neophodna da ono nezavisno izvršava svoje poslove i da mu omogući da raspolaže odgovarajućim brojem stručnih lica da bi to postigao.
Otuda je predviđeno i da se centar za istraživanje koji je upodobljen posebnoj organizaciji finansira iz budžeta Republike Srbije, kao i svaka druga posebna organizacija u skladu sa Zakonom o državnoj upravi. Ovaj centar je jezgro budućeg centra koji će biti nadležan za istraživanje udesa i ozbiljnih nezgoda u svim ostalim vidovima saobraćaja, jer smatramo da se time na najracionalniji način postiže odgovarajući cilj i objedinjuju poslovi bezbednosnog istraživanja uz poštovanje principa i efikasnosti, ekonomičnosti i efektivnosti.
Broj zaposlenih se neće povećavati niti će formirati formiranje ovog centra imati za poziciju povećanje administracije. Obzirom na činjenicu da je članom 21. Nacrta zakona utvrđeno uzimanje od strane Centra za istraživanje prava i obaveza zaposlenih, predmeta, sredstava itd, i arhive Direktorata koji su potrebni za obavljanje nadležnosti u oblasti bezbednosnog istraživanja udesa i ozbiljnih nezgoda civilnih vazduhoplova. Dakle, preuzimanje poslova koji se već obavljaju, kao i zaposlenih koji na tim poslovima već rade.
Materijalna rešenja koja se odnose na bezbednosnu naredbu, izuzeće ispunjenje zahteva sadržano u evropskim propisima, te komentari s tim u vezi ne stoje. U vezi sa komentarima koji se odnose na stanje vazduhoplovne bezbednosti u Republici Srbiji ističem, sada ja to ističem, da eksperti međunarodnih vazduhoplovnih organizacija IKAO i Eevrokontrol ekspert, EAESE i evropske komisije koji stalno vrše nadzor nad aktivnostima vazduhoplovnih objekata u Republici Srbiji u svojim izveštajima redovno navode da je dostignut visok stepen vazduhoplovne bezbednosti u našoj zemlji čemu je i Zakon o vazdušnom saobraćaju značajno doprineo. Hvala najlepše.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodine ministre.
Vi znate da je ministar raspoložen i nakon sednice da sa vama ima dijalog, prema tome on vam stoji na raspolaganju.
Pošto na listama poslaničkih grupa nema prijavljenih za reč, a da imaju pravo da koriste reč, pre zaključivanja načelnog pretresa pitam, da li žele reč predsednici, odnosno predsednici poslaničkih grupa koji nisu iskoristili svoje pravo iz člana 96. Poslovnika? (Ne.)
Zaključujem načelni pretres o Predlogu zakona.
Nastavljamo sa radom sutra 22. jula u 10,00 časova. Hvala lepo.