DVANAESTO VANREDNO ZASEDANJE, 14.09.2011.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DVANAESTO VANREDNO ZASEDANJE

3. dan rada

14.09.2011

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:10 do 14:50

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad sednice Dvanaestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2011. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 83 narodna poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je u elektronskom sistemu za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 87 narodnih poslanika i da je još jedan određen broj narodnih poslanika prisutan u sali, te da imamo Poslovnikom propisane uslove za rad sednice Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da je sprečen da sednici prisustvuje narodni poslanik Miloš Radulović.
Na osnovu člana 90. i člana 87, s obzirom da ste primili obaveštenje Vlade Republike Srbije o odluci da povuče iz procedure Predlog zakona o rehabilitaciji, određujem pauzu u radu koja će trajati do 11,30 časova, kada ćemo preći na treću tačku dnevnog reda, odnosno četvrtu trenutno, a u našem radu treću, odnosno na raspravu o Predlogu zakona o zaštiti poslovne tajne.
Na osnovu člana 87. obaveštavam vas, takođe, da ćemo raditi i posle 18,00 časova, s tim što neće biti određivanja pauze kada u 11,30 časova nastavimo rad.
Otvaranje tačke i rasprava o Predlogu zakona o zaštiti poslovne tajne biće u 11,30 časova, tako da još uvek teku Poslovnikom propisani rokovi o podnošenju amandmana.
U 11,30 časova nastavljamo sa radom.
(Posle pauze.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam, povodom načelnog pretresa 4. tačke dnevnog reda, pozvala  da današnjoj sednici, pored predstavnika predlagača prof. dr Žarka Obradovića, ministra prosvete i nauke, koji je na putu i koji će nam se svakog momenta pridružiti, dođu i prof. dr Radivoje Mitrović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete i nauke i Branka Totić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu.
Primili ste Predlog zakona, koji je podnela Vlada.
Primili ste Izveštaj Odbora za nauku i tehnološki razvoj i Zakonodavnog odbora.
Pre otvaranja načelnog pretresa, podsećam vas da je ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe pet časova i da se raspodeljuje tako da poslaničkoj grupi Za evropsku Srbiju pripada jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; poslaničkoj grupi SRS - jedan sat, osam minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Ujedinjeni regioni Srbije - 28 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Napred Srbijo - 25 minuta i 12 sekundi; poslaničkoj grupi DSS - Vojislav Koštunica - 24 minuta; poslaničkoj grupi SPS - JS - 18 minuta; poslaničkoj grupi LDP - 14 minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Manjina - osam minuta i 24 sekunde i poslaničkoj grupi PUPS - šest minuta.
Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi ni jedne poslaničke grupe imaju pravo da govore svako po jednom do pet minuta.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već niste učinili, da odmah podnesete prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika.
Obaveštavam vas da su poslaničke grupe ovlastile da ih po ovoj tački dnevnog reda predstavljaju: narodni poslanik Konstantin Arsenović, poslaničku grupu PUPS; narodni poslanik Miletić Mihajlović, poslaničku grupu SPS - JS; narodni poslanik Jovan Palalić, poslaničku grupu DSS - Vojislav Koštunica i narodni poslanik Dragan Stevanović.
Saglasno članu 157. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres o Predlogu zakona.
Da li izvestilac Odbora za nauku i tehnološki razvoj želi reč? (Ne.)
Da li izvestilac Zakonodavnog odbora želi reč? (Ne.)
Da li je neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika želi reč?
Reč ima narodni poslanik Miletić Mihajlović.
...
Socijalistička partija Srbije

Miletić Mihajlović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovana predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, obzirom da će poslanička grupa SPS – JS podržati ovaj predlog koji je na dnevnom redu, nemamo, da tako kažem problem u tome što trenutno ministar koji brani ovaj zakon nije prisutan. Sigurno će se pojaviti ovde.
U ima naše poslaničke grupe želim najkraće da iznesem neke naše stavove koji idu u prilog onome što jeste potreba usvajanja jednog takvog zakona. Dakle, poslovna tajna je veoma značajna kategorija koja danas postoji i važna je u međusobnim odnosima raznih delatnosti, pre svega u oblasti privređivanja. Ona predstavlja bilo koju poverljivu informaciju koja ima komercijalnu vrednost zbog toga što predstavlja tajnu, a koja nekom fizičkom ili pravnom licu obezbeđuje prednost u odnosu na konkurenciju.
Iz tih razloga je važno definisati njen status u međusobnim odnosima. Dakle, u današnje vreme tržišne utakmice i u borbi za profit, poslovna tajna je ključna kategorija koja mora biti uređena sa pravnog aspekta, ali isto tako treba napomenuti da ona ima i etičku dimenziju, tako da o tom etičkom aspektu takođe treba razgovarati i na tome insistirati, što ne može pravno da se reguliše, ali je o toj dimenziji veoma važno raspravljati i učiniti da određenim kodeksom, određenim pravilima, određenim načinom to podići na jedan viši nivo.
Ovim zakonom se uređuje pravna zaštita poslovne tajne od svih radnji nelojalne konkurencije. Tako je poslovnom tajnom moguće štititi različite podatke i informacije koje su veoma važne, npr. proces proizvodnje nekog subjekta, zatim različite rezultate istraživanja, profil potrošača koji je važan u određenom segment, u određenoj oblasti, različiti finansijski podaci koji su značajni za poslovanje, zatim projekti, rezultati ispitivanja i testiranja, različiti planovi u proizvodnji, zatim razne formule u određenim oblastima itd.
U vreme intenzivne radnje i komunikacije na različitim nivoima i u vreme intenzivne saradnje sa stranim ulagačima, veoma je značajno da i mi kao društvo i država uredimo jedan oblik ponašanja, a takođe i da ustanovimo određene obaveze u tim odnosima, što podrazumeva poštovanje određenih normi, pravila u poslovanju, poštovanje njihove poslovne politike, mislim na te subjekte koji sa nama sarađuju, jer to pretpostavljam izvesnost zacrtanih planova i rezultata koje oni očekuju u saradnji sa nama. To zahteva određenu ozbiljnost u ponašanju i u odnosima sa našim partnerima. To podrazumeva u krajnjem rezultatu i poštovanje i očuvanje određenih podataka do kojih možemo doći kao njihovi partneri.
To znači da ne možemo sa tim baratati na jedan neuređen način koji njima ne odgovara. Zaštita poslovne tajne, naročito u uslovima ustaljene korupcije je, takođe, značajno pitanje, jer poslovna tajna može da bude sredstvo prometa i sredstvo sticanja, da tako kažem, određene dobiti, što, opet, sa etičkog stanovišta nije u redu. Sa druge strane, narušava i ugled i naše zemlje i naših privrednih i drugih subjekata, koji bi sarađivali sa drugim ulagačima i iz tih razloga je potrebno ovo urediti na jedno pravno valjan način, kroz donošenje jednog zakona koji je pretpostavljati da postoji jedan uokviren način ponašanja u tim poslovnim odnosima.
Ovo pitanje je naročito značajno u nekim oblastima kao što je oblast proizvodnje lekova, ili oblast zaštite biljaka, recimo, što je dovelo do toga da se posebnim zakonima pitanje zaštite poslovne tajne, takođe, uređuje. Ovo je jedan opšti zakon koji u celini, da tako kažem, uokviruje i ustanovljava pravila ponašanja, zatim sankcionisanja i odstupanja od takvog načina ponašanja. Ali i posebnim zakonima je to već uređeno, ili je moguće urediti, radi preciznijeg definisanja svih ovih pravila odnosa koji treba da obezbede očuvanje određenih podataka od zloupotrebe.
Na pravnom terenu, kroz ovaj zakon stvara se osnov za građansko-pravnu zaštitu u slučaju povrede poslovne tajne. Ovim predlogom zakona predlaže se da se povreda poslovne tajne, da ona bude sankcionisana kao privredni prestup privrednog društva, odnosno odgovornog lica u privrednom društvu. Rekao bih da mi i kao društvo i kao država moramo težiti podizanju svesti naših ljudi, naročito u poslovnim odnosima i na izgradnji jednog visokog profesionalizma, koji će obezbediti jedan zdrav odnos i ustanoviti jedno poverenje u komunikaciji sa drugim subjektima i sa našim partnerima.
Dakle, to je već neka viša sfera u odnosu na sferu pravnog normiranja ove oblasti, ali do toga, naravno, ne možemo doći pojednostavljeno, da tako kažem, time što ćemo usvojiti ovaj zakon, već to je jedan dug put koji podrazumeva i edukaciju i vaspitavanje, da tako kažem, mlađih generacija i budućih kadrova, koji će držati do svoje profesije, koji će držati do jednog kodeksa i do jedne etike koja u krajnjoj liniji obezbeđuje otvaranje vrata koja su siguran put u napredak. Bez tog profesionalizma mi ne možemo, da tako kažem, doći do onih partnera sa kojima možemo na zdravim osnovama sarađivati i raditi.
Ovo je pretpostavka kako za jedan siguran put i uspeha, da tako kažem, i naših privrednih subjekata, ali i samog pojedinca u našem društvu, jer samo jedna visoka etika, da tako kažem, našeg pojedinca i društva u celini, obezbeđuje i poverenje i zdrav odnos i punu komunikaciju sa drugim partnerima, što pretpostavlja u krajnjoj liniji siguran put ka jednom napretku.
To je ta dimenzija o kojoj moramo voditi računa i koja možda kroz ovaj zakon i ne može da se uredi, ali ovo pitanje ne možemo rešiti samo donošenjem ovog zakona, već i kroz druge aktivnosti, kroz druge poduhvate, kroz obrazovni sistem, kroz ono što je edukacija i usavršavanje kadrova na svakom nivou, što je sigurna garancija da možemo na jedan zdraviji način da funkcionišemo u cilju napretka naše države i našeg društva.
Naravno, u vremenu ustaljene korupcije i nekih drugih bolesnih stanja našeg društva i uopšte jednog ambijenta u kome živimo, mi imamo problem sa ovim, ali taj će se problem sigurno rešiti sa jedne strane usavršavanjem ove pravne regulative u mnogim oblastima, pa i u ovoj, a sa druge strane i kroz druge aktivnosti koje će učiniti da dođemo do jednog visokog profesionalizma i do jednog zdravog etičkog stanja našeg društva, što je najbolja preporuka za jedan zdraviji i važniji i, ako hoćete, jedan odnos i sa drugim stranim ulagačima, što će nas preporučiti kao partnere sa kojima vredi raditi.
Naša poslanička grupa SPS-JS će glasati svakako za ovaj zakon, sa očekivanjem da je samo ovo jedan korak u pravcu stvaranja jedne povoljnije klime u jednom normalnom i zdravom poslovanju i ponašanju i pojedinaca i privrednih subjekata, a u cilju stvaranja jedne drugačije svesti i stvaranja jedne drugačije obaveze prema kući gde radimo, prema obavezama koje imamo pred sobom i u ime onog subjekta gde radimo, gde delujemo, a i u ime države čiji smo sastavni deo.
Glasaćemo za ovaj zakon i očekujemo da će to učiniti i ostale poslaničke grupe. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Ministar želi reč.
Izvolite gospodine Obradoviću.
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

Poštovana predsednice, poštovani članovi predsedništva Narodne skupštine Republike Srbije, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, dozvolite mi da u ime Ministarstva prosvete i nauke Vlade Republike Srbije kažem nekoliko reči o sadržaju zakona o kome Skupština danas raspravlja.
Zakon o zaštiti poslovne tajne, osnovni cilj koji se želi postići predloženim zakonom je zaštita poverljivih informacija koje zakonito kontroliše fizičko ili pravno lice od svih akata nelojalne konkurencije. Pravnom zaštitom poslovne tajne stvaraju se uslovi da se sankcioniše svaka radnja neovlašćenog otkrivanja, sticanja ili korišćenja poverljivih informacija. Time se podstiče tržišna utakmica, poštena tržišna utakmica, podstiču istraživačke aktivnosti i inovativnost, stvaraju se povoljni uslovi za privlačenje i održavanje stranih investicija.
Ovim zakonom želimo da rešimo nekoliko problema. Vi znate da pitanje poslovne tajne jeste predmet i sadržaj zakona koji se bavi određenim oblastima, ali ovo je prvi opšti zakon koji se odnosi na poslovnu tajnu. Jer, posebni zakoni tretiraju problematiku poslovne tajne u odnosu na različite oblasti poslovanja.
Predloženi zakon kao jedinstveni opšti zakon ustanovljava pravni osnov za zaštitu poslovne tajne od nelojalne konkurencije u svim oblastima privrednog poslovanja i naučno-istraživačkog rada. Ovim zakonom obezbeđuje se ostvarivanje zaštite od nelojalne konkurencije i u pogledu podataka o testovima i drugih podataka koji se podnose državnim organima radi odobravanja, puštanja u promet farmaceutskih i poljoprivrednih i hemijskih proizvoda. Sistem zaštite poslovne tajne od nelojalne konkurencije usklađen je sa standardima koje propisuje član 39. sporazuma Svetske trgovinske organizacije.
Šta je urađeno predloženim zakonom? Definisan je pojam poslovne tajne, definisane su radnje zakonitog i nezakonitog pribavljanja, korišćenja i otkrivanja informacija koja predstavlja poslovnu tajnu, propisane su mere građansko-pravne zaštite u slučaju povrede poslovne tajne.
Pojam poslovne tajne. Poslovnom tajnom se smatra bilo koja informacija. Reč ili informacija koje imaju ili mogu imati komercijalnu vrednost, zato što nisu opšte poznate, niti dostupne trećim licima, sa tim rečima informacijama koja je od strane njenog držaoca zaštićena odgovarajućim merama, radi čuvanja njene tajnosti i informacija čije bi saopštavanje trećem licu moglo naneti štetu njenom držaocu. Poslovnom tajnom smatraju se i neotkriveni podaci o testovima ili drugi podaci koji se podnose državnim organima radi dobijanja dozvole za stavljanje u promet lekova, medicinskih sredstava, poljoprivrednih i hemijskih proizvoda i biocidnih proizvoda, drugi podaci koji su posebnim zakonom, drugim propisom ili aktom od pravnog lica proglašeni poslovnom tajnom.
Pitanje je koje informacije se mogu štititi kao poslovna tajna. Kao poslovna tajna mogu se štititi različite vrste informacija, kao što su: finansijski, ekonomski, poslovni, naučni, tehnički, tehnološki proizvodni podaci, zatim, studije, rezultati istraživanja, različite formule, crteži, planovi, projekti, modeli, programi, metode, tehnike, obaveštenja ili uputstva internog karaktera.
Kao poslovna tajna ne mogu se štititi informacije koje su označene kao poslovna tajna radi prikrivanja krivičnog dela, prekoračenja ovlašćenja ili zloupotrebe službenog položaja ili drugog nezakonitog akta ili postupanja domaćeg ili stranog fizičkog ili pravnog lica, kao i informacije za koje je posebnim zakonom propisano da ne mogu predstavljati poslovnu tajnu.
Uslovi za zaštitu poslovne tajne. To je, pre svega, tajnost informacija. Opšte poznate ili odmah utvrdive informacije ne mogu se zaštiti kao poslovna tajna. Komercijalna vrednost informacija - informacija će imati komercijalnu vrednost zbog koje će se smatrati poslovnom tajnom ukoliko njenom držaocu daje prednost u odnosu na konkurenciju.
Mere zaštite za očuvanje tajnosti. Koje će konkretne mere držalac pojedine informacije preduzeti da bi je držao u tajnosti zavisi pre svega od vrste, značaja i vrednosti te informacije. Primer je potpisivanje ugovora o proverljivosti, obeležavanje oznakom poverljivosti, ograničavanje pristupa dokumentima ili fajlovima u kojima je sadržana poverljiva informacija i sl.
Za ostvarivanje zaštite od nelojalne konkurencije nije potrebna formalna registracija ili odluka o ustanovljenju poslovne tajne. Držalac poslovne tajne ima pravo da prenese pravo korišćenja poslovne tajne na drugo lice i da zabrani drugim licima da neovlašćeno pribave, otkriju ili koriste poslovnu tajnu na način koji je suprotan zakonu i dobrim poslovnim običajima. Zakonitim se smatra pribavljanje, korišćenje i otkrivanje informacija koje predstavljaju poslovnu tajnu ukoliko je izvršeno u skladu sa zakonom, odnosno dobrim poslovnim običajima, čak i bez izričite ili prećutne saglasnosti držaoca. Nezakonitim se smatra pribavljanje, korišćenje i otkrivanje informacija koje predstavljaju poslovnu tajnu, ukoliko je izvršeno bez saglasnosti držaoca poslovne tajne i na način suprotan zakonu i dobrim poslovnim običajima.
Kada je reč o efektima predloženog zakona, predložena rešenja će imati efekat na sve privredne subjekte, fizička i pravna lica koja pokrenu postupak građansko-pravne zaštite poslovne tajne od akata nelojalne konkurencije. Zaštita poslovne tajne od akata nelojalne konkurencije doprinosi pravnoj sigurnosti svih učesnika u različitim poslovnim, privrednim i naučnim delatnostima i dodatno će ih motivisati za dalje unapređivanje poslovanja i naučno-istraživačke delatnosti. Zaštita poslovne tajne predstavlja i stimulans za poslovanje stranih privrednih subjekata u Republici Srbiji. Usvajanje ovog zakona koji je usklađen sa odredbama sporazuma je prioritet utvrđen planom zakonodavnih aktivnosti i on je u funkciji ispunjavanja uslova za pristupanje Republike Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji.
Želim da istaknem još da je o ovom zakonu sprovedena javna rasprava, u periodu od 10. do 30. maja ove godine i da je u okviru te javne rasprave, 16. maja iste godine u Zavodu za intelektualnu svojinu održan okrugli sto o radnom tekstu Nacrta zakona o zaštiti poslovne tajne. Predlozi koji su usvojeni na tom okruglom stolu su inkorporirani u tekst zakona koji je danas pred vama. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodine ministre.
Dajem reč narodnom poslaniku Jovanu Palaliću.
...
Srpska narodna partija

Jovan Palalić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Gospođo predsednice, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, nema sumnje da je ovo vrlo važan zakon, ali DSS ima niz primedbi, a to ćemo u raspravi istaći, i na koncept zakona i na rešenja koja su ovde data. Naravno, pitanje pored činjenici što ovo spada u korpus prava intelektualne svojine, sasvim sigurno je moglo, pored Ministarstva prosvete da uzme učešće i Ministarstvo pravde ili Ministarstvo ekonomije jer se ono u velikoj meri, rešenja koja su ovde tiču u velikoj meri, dotiču ovih oblasti, pogotovo onaj procesni deo koji je skoro polovina zakona koji se odnosi na zaštitu poslovne tajne.
Generalno, temom tajni u Srbiji ova Narodna skupština se već jednom prilikom bavila i bavila se kada je u pitanju bio Zakon o tajnosti podataka, sada se bavimo ovim zakonom i poprilično je čudno da rešenja koja su ovde data u velikoj meri odstupaju od onog koncepta koji je bio u okviru Zakona o zaštiti tajnosti podataka.
Naravno, tamo se ticao interesa države ovde se stvar tiče interesa, hajde da kažemo, dominantno kompanija, ali ono što jeste osnovna stvar jeste, kako se definiše i kako se sagledava interes da bi on bio zaštićen kroz tajni. Jeste ključno pitanje sada u Srbiji, šta je u stvari tajna posle ovih depeša koje je objavio Vikiliks, šta je tajna i kakav je odnos u Srbiji prema tajni kada vidimo šta je sve zapisano u tim depešama koje se uglavnom tiču najviše, najvažnijih državnih interesa. Kako razmišljati o zaštiti poslovnih tajni, a reći ćemo koje su praznine u ovom zakonu koje stvaraju mogućnost da se, da dođe do kršenja poslovne tajne. Kako pričati uopšte o zaštiti interesa u kompanijama i zaštiti poslovnih tajni, lojalnosti kompanijama kada vidimo na koji način je bio odnos najviših državnih funkcionera, državnih organa prema državnim interesima lojalnosti državi Srbiji.
Ta dva proces su nesumnjivo povezana i kada se stvar ovako sagleda, ispada da najveći, hajde da kažem, najveći trezori tajni u ovoj državi nisu Savet za nacionalnu bezbednost ili Vlade ili privatne poslovne kompanije nego su to strane ambasade. Na žalost, u takvoj atmosferi govorimo o jednom ovako važnom zakonu. Zakon o tajnosti podataka je, koji se ticao državnih tajni, je nešto što i te kako ticalo problema koji se odnose na zaštitu podataka od interesa državi i ovaj zakon to delimično dotiče i on je u odnosu na ovaj zakon, gospodine ministre, mnogo detaljniji.
Osnovna primedba, naša na ovaj zakon je, što je on uopšten i ostavlja prostor da ne rešavanjem nekih ključnih problema i uvođenjem opštih pravnih normi, o tome ću nešto kasnije reći, poslovna tajna bude kršena. Poći ću od glavnih primedbi koje imamo na ovaj zakon.
On s jedne strane, uvodi vrlo rigorozne norme koje se tiču zaštite poslovne tajne, tj. procesnog tela. Država se zaista ovde svestrano angažuje da zaštiti poslovnu tajnu koja je takva proglašena od strane pojedinih kompanije.
Ali, u normama kojima dajete mogućnost da poslovna tajna dođe u posed nekog drugog lica bez saglasnosti držaoca poslovne tajne, mislim da se otvara velika mogućnost da poslovna tajna bude zloupotrebljena i dođe u posed lica koja nisu njeni zakoniti držaoci.
Prvenstveno ovde mislim na korišćenje jednog pravnog standarda dobrih poslovnih običaja. Gospodine ministre, to je taj član 7, a vi ste o tome nešto govorili i stav 2. i to je vrlo problematičan, razumemo da postoje zakonski razlozi da, i zakonske mogućnosti da lice koje nije držalac tajne dođe u posed tajne, bez saglasnosti držaoca tajne. Takvu mogućnost zakon može da propiše, ali da to, kako se kaže, bude mogućnost na način koji nije u suprotnosti i sa dobrim poslovnim običajima, stvara ogromne probleme i on je u stvari povezan sa jednim pitanjem koje je ključno ovde i koje nije rešeno ni jednim zakonom, a to je pitanje, kretanja kadrova unutar poslovnog sveta između kompanija.
Ne vidim, gospodine ministre, način kako ćete vi da zaštitite mogućnost, kako će zakon to da spreči da jedan kadar koji je radio u jednoj kompaniji, bio u mogućnosti da vidi različite informacije koje se tiču od proizvodnog procesa do poslovne strategije, i da taj kadar sutra uz mnogo bolju naknadu pređe u drugu kompaniju i na razne načine, koristeći ovo što se ovde kaže, dobar poslovni običaj, prenese te informacije konkurentskoj kompaniji.
Delimično, to pitanje je bilo dotaknuto u oblasti koja se tiče bankarstva, ali uopšte u Srbiji, predstavlja ozbiljan problem.
Ovde će biti najviše oštećene kompanije koje su u vlasništvu srpskih državljana i saglasno situaciji koja je sada u Srbiji, mogućnosti da mladi ljudi, stručni kadrovi napreduju u drugim kompanijama, možda će biti motivisani da im date više, da bi došli u posed ovih informacija.
Gospodine ministre, pitanje kadrova, pitanje lojalnosti i uopšte tog segmenta u društvu, nije uopšte u Srbiji na adekvatan način rešeno. Postavlja se pitanje, a ja se opet vraćam na raspravu na početak, ako su svi ti ljudi gledali ovo što je objavljivano u ovim depešama, videli su kakav odnos imaju državni funkcioneri i zašto bi oni imali lojalnost prema svojoj matičnoj kompaniji, ako će biti bolje plaćeni i ako će njihova karijera biti bolja i uspešnija u drugoj kompaniji.
Taj član 8, gospodine ministre, takođe dotiče ovo pitanje i on razrađuje pitanje dobrih poslovnih običaja, i kaže ovako, u stavu 2. pod načinom suprotnim dobrim poslovnim običajima, u smislu ovog zakona, podrazumeva se svaka radnja kojom se nanosi ili može se naneti šteta konkurentu.
Gospodine ministre, mislimo da ovaj deo stava 2. nije trebalo da bude ovde. Trebalo je samo definisati kroz tačku 6) šta se podrazumeva da je kršenje dobrih poslovnih običaja.
Ovo, nanosi ili može se naneti šteta konkurentu je opet jedan pravni standard koji će dati mogućnost da se mimo propisa ili normi ovog zakona dođe, odnosno da da neku mogućnost poslovnu tajnu koju je stekao, ili informaciju koju je stekao, prenese u drugu kompaniju, jer da budemo iskreni, klasična špijunaža, mnogo će manje poslovnih tajni biti preneto u druge kompanije, nego fluktuacijom kadrova.
Ne znam zašto se vi niste bavili, vodite jedan resor koji treba tom temom da se bavi, uopšte se niste bavili ovim zakonom, tim pitanjem kako to sprečiti.
To će biti najveći problem. Znači, pitanje, nažalost u teškoj ekonomskoj situaciji, oni koji dobiju više para, doći će u mogućnost i imaće i želju, u krajnjoj liniji da prodaju informacije prelaskom u drugu kompaniju.
Neko ko je zaposlen u jednoj kompaniji, više se taj segment razrađuje, da li će mu prestati radni odnos, teško da će rizikovati svoj posao da proda informaciju nekoj drugoj kompaniji, vrlo teško će da rizikuje.
Ovo je ozbiljan problem. Naravno, korupcija, to je jedan od ozbiljnih problema i kada se sagleda ovo pitanje kadrova i pitanje korupcije, to su osnovni izvori kršenja ovog zakona, i odavanja poslovne tajne.
Mi imamo još nekoliko primedbi koje se odnose na sam proces zaštite poslovne tajne. U članu 11, gospodine ministre, tačka 3) kaže se, naknada štete uključiće … (ne razume se), ako je povreda učinjena namerno, i tužilac može umesto naknade imovinske štete zahtevati naknadu u visini trostrukog iznosa uobičajene naknade.
Gospodine ministre, ja ne vidim kako bi se, odnosno koji drugi motiv postoji osim namere, šta je drugo moguće, sem namerno odati poslovnu tajnu.
Ne verujem da neko ko dođe u posed tih informacija, može iz nehata da te informacije prenese drugoj kompaniji koja je konkurent njegovoj matičnoj kompaniji na tržištu, a pogotovu ako pređe u tu drugu kompaniju i radi na sličnim poslovima. Mislim da ova norma apsolutno ovde ne stoji.
E sada, gospodine ministre, način zaštite poslovne tajne od strane državnih organa, neverovatno je u kojoj meri se država angažuje da zaštiti poslovnu tajnu neke privatne kompanije. Zaista, u nekim segmentima građanskih i krivičnih sporova mi ovako nešto nemamo. Obezbeđenje dokaza, mi smo tu podneli amandman da je apsolutno neprihvatljivo da ceo institut obezbeđenja dokaza stoji u ovom zakonu.
Znači, po ovom vašem rešenju, zbog poslovne tajne, sud može da pristupi obezbeđenju dokaza bez prethodnog obaveštavanja i saslušanja lica, od koga se dokazi prikupljaju, tako što će bez njegovog obaveštenja upasti u prostorije, izvršiti pretres, vozila, knjiga, dokumenata i da će on to da sazna tek, kaže se, licu od koga se dokazi prikupljaju, sudsko rešenje, obezbeđivanje dokaza, uručuje se u trenutku prikupljanja dokaza. Ne vidim zašto ovako drastičan instrument u zaštiti poslovne tajne. Nije to, to je prvenstveno interes kompanija, zašto bi država svoje resurse u toj meri angažovala da zaštiti poslovnu tajnu.
Mi mislimo da je sasvim dovoljan institut privremene mere koji je definisan članom 13, a privremena mera je nešto što imamo otprilike da vidimo i u parničnom postupku, ali pošto se radi o interesu, mislim na poslovne kompanije, ne mislimo da moramo na ovako drastičan način da država angažuje svoje resurse da bi zaštitila interese jedne poslovne kompanije.
Naravno, rekli smo da su ova rešenja krajnje uopštena, recimo, vi ste to u vašem uvodnom izlaganju pomenuli, mere zaštite poslovne tajne. Mislimo da je moralo preciznije da se propiše, bar da se nabroje neke mere koje bi kompanije mogle, a ovako je data mogućnost da izaberu šta god žele da bi nešto što proglase poslovnom tajnom, zaštitili, da ne govorimo da je i sama definicija poslovne tajne, i šta to može biti u odnosu na poslovnu tajnu, jako široko postavljeno. Dakle, postavljeno je široko i postavlja se pitanje da li to može da dovede do kršenja propisa koji se odnose na konkurenciju, na samom tržištu. Osim toga, neki podaci koji se ovde definišu kao informacije koje se šire kao poslovna tajna, su nažalost, a mi smo imali prilike da ovde raspravljamo o Zakonu o privrednim društvima, oni su već isključeni iz mogućnosti da ih saznaju lica koja su direktno zainteresovana. Recimo, po Zakonu o privrednim društvima mali akcionari više neće imati mogućnosti da imaju pristup finansijskim dokumentima i finansijskim izveštajima u pojedinim kompanijama. Ko nam ovde onda garantuje da još mnogo neki drugi podaci koji se tiču, ne govorim o onome, o izveštajima koji moraju da se objavljuju, nego govorim o internim izveštajima unutar kompanija, da neko može da kaže da i neki drugi podaci ili poslovne strategije mogu da budu zaštićeni kao poslovna tajna, isključeni od mogućnosti da lica koja ne učestvuju u kapitalu, ne budu u mogućnosti, da ih ne saznaju.
Prosto, ovaj zakon takvu mogućnost dozvoljava i u tom smislu mislimo da je čak i član 1. stav 2. morao da bude preciznije definisan.
Znači, osnovne primedbe su na mogućnost da se usled opštih normi, pogotovo preširoko definisanih dobrih poslovnih običaja, a kroz fluktuaciju kadrova, odnosa prema lojalnosti, dođe do prenosa informacija koje se smatraju poslovnom tajnom i činjenicom da se ovaj niz odredaba ne reguliše detaljnije, a država se zaista stavlja apsolutno preko svake mere u funkciju stranih kompanija da zaštiti nešto što smatraju poslovnom tajnom. Prosto, postoji jedna kontradiktornost. S jedne strane ostavljate mogućnost da mnogo stvari izađe iz poseda držaoca poslovne tajne, a sa druge strane ono što neko smatra poslovnom tajnom i podnese tužbu da država ceo aparat stavi da to zaštiti. Mislim da će, nažalost, ovaj zakon koji je neophodan, slažem se sa vama, proizvesti niz problema u praksi, pogotovo zbog njegove uopštenosti.
Sami ste rekli da je ovo opšti propis u oblasti poslovne tajne. Slažem se sa vama, ali gospodine ministre, mislim da je 20 članova zaista nedovoljno za jedan ovako važan i ključan zakon.
Da zaključim, podneli smo neke amandmane. Moje kolege će još o tome detaljnije govoriti. Ne možemo ga podržati, ali suštinsko ključno pitanje danas u Srbiji jeste da društvo, pogotovo gledajući državne funkcionere, više nema nikakav odnos prema pojmu tajne i sve što proglašavamo ovde poslovnom tajnom, apsolutno je nebitno, izvan kompanija, izvan državnih institucija poslovne tajne zbog odnosa prema tajnama pohranjuju se najviše u institucijama koje zastupaju interes izvan Republike Srbije. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Dragan Stevanović. Izvolite.

Dragan Stevanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, neko je pre mene, gospodine ministre, rekao da je ovaj zakon neophodan, ali ako se ovako u Srbiji pišu zakoni koji su neophodni, možete misliti kako se pišu zakoni koji nisu potrebni.
Za SRS ovaj zakon je za Srbiju važan, kao i zakon o pomorskoj plovidbi. Vi to dobro znate. Izvinite što ću biti ovako otvoren i direktan, da li ste čitali ovaj zakon? Ubeđen sam da ste ga čitali da ga danas ne bi ste branili, izmislili bi ste za sebe neki posao. Vi ste ministar u Vladi Republike Srbije koji ovih dana, Boga mi, ima mnogo bitnijih i važnijih poslova. Juče vas je kolega iz Vlade optužio da 2000 Šiptara protestvuje zato što vi i vaše ministarstvo ne radite posao kako treba, kao da je on iz portugalske vlade, a ne iz srpske. To može da govori o odnosima u Vladi i činjenica da je povučen zakon o rehabilitaciji itd, govori o skladnim odnosima. Dok su odnosi takvi u Vladi, zakoni koji pred nas izlaze i koje vi, ministre, imate obavezu da branite liče na ovo na šta liči ovaj zakon.
Zakon je toliko uopšten da u njemu u principu ništa i ne piše. Ovakav zakon, ponavljam, niste morali pred nas ni da iznosite.
U Srbiji postoji gomila zakona koji na jedan indirektan način dotiče ovu oblast. Posle usvajanja ovog zakona ništa se neće promeniti. Ovaj zakon će služiti samo za zloupotrebe i mi ćemo to pokušati da dokažemo u današnjoj raspravi i u raspravi o pojedinostima. Vrlo konkretne stvari ću vas pitati. Nadam se da ćete imati odgovor za to. Tiče se onoga što je ovde napisano i što je uvršteno u ovaj zakon.
Hteli ste da kažete nešto o ovom zakonu. Bili ste dužni da ga oživite. To je posao ministra kada dođe, da brani jedan zakon, da nas uveri da ovo ima smisla i da verujete u to. Nestaje nam država, nestaje nam narod. Mi pričamo o zaštiti poslovne tajne i o industrijskoj špijunaži. Zamislite, ministre, obezbeđujemo poslovnu tajnu u državi u kojoj ne možemo da sačuvamo posao? Kakva je to ironija? Kako se mi beznačajnim stvarima bavimo? Ne kažem da su principi visokog etičkog ponašanja u poslu ne trebaju ugraditi i podizati, ali u državi se institucijama koje su poslednjih 10 godina napravljene onakvima kakve jesu, ovo je potpuno nepotrebno i ovo je potpuno besmisleno.
Proći ću kroz nekoliko članova samo da mi kažete šta to znači. Šta je predlagač zakona hteo? Kakvu poruku šalju? Ko može zbog takve terminologije i ovakvih formulacija da se poziva na ovaj zakon? Ministre, pogledajte recimo član 1. koliko je uopšten – Informacijama koje se štite kao poslovna tajna u smislu ovog zakona smatraju se naročito finansijski i ekonomski, pa nabrajate dalje podatke. Koji su to finansijski i ekonomski podaci? Da li možemo da znamo šta je to od finansijskih i ekonomskih podataka koji će se štititi ovom tajnom? Zamislite šta će nesavesni i neodgovorni, pozivajući se na ovaj zakon, da štite? Obavezali ste ih nekim drugim zakonima da to što treba da štite napišu u opštim aktima preduzeća. Postoji Zakon o privrednim društvima itd. Zamislite sada šta će sve u te akte da se unosi na osnovu ovoga.
Danas imate Tantalove muke da dobijete kolika je plata direktora javnog preduzeća u nekoj maloj bednoj opštini, pa se angažuje Poverenik za dostupnost informacijama od javnog značaja, pa se preko svega toga angažuju i sudovi, pa odgovorni plaćaju kazne, pa preduzeća plaćaju kazne da vidite koliku platu prima direktor javnog preduzeća koje, po prirodi stvari u Srbiji, pravi gubitke. Zašto to korisnike interesuje? Zašto to strane zainteresovane interesuje? Kada pitate te ljude kako vam ograničavaju određene usluge koje vam pružaju, oni kažu da u te usluge idu cene troškova odnosno troškovi u kojima su telefonski računi, plate, reprezentacije itd. Vi sada pitate koliki su i oni vam to ne daju. Zamislite šta će se sve na osnovu ovoga kriti na taj način. ako ne može da se krije da li znate koliko će se produžiti na osnovu ovoga procedura da dođete do tog podatka, koliko će to finansijski i proceduralno i administrativno da optereti i državu i pojedince, sve zainteresovane u ovoj priči.
Ne mogu tako da se pišu zakoni. Zakoni moraju da imaju svrhu i cilj, smisao. Moraju da nam obezbede i unaprede kvalitet života. Ne mogu da se usvajaju zato što još neko živi u iluziji EU – ići ćemo tamo pa nam ovo treba. Nećete nikada otići tamo i zajedno sa vama nikada tamo nećemo da odemo, ali nemamo zbog toga pravo da se igramo sa javnosti i da se igramo sa građanima i da se igrate sa nama, poslanicima.
Zamislite sada ironiju, u ovaj zakon ste uvrstili kategoriju industrijske špijunaže. Pitam vas, ministre, da mi kažete šta je industrijska špijunaža? Da bi ste imali špijunažu industrijsku morate da napravite industriju. Ne može država, ministre, koja izvozi kukuruz da se bavi industrijskom špijunažom. Kukuruz izvozimo ne zato što povećavamo proizvodnju nego zato što su mu dobre cene, izvozimo ono što nam je zabranjeno. Mi se podsmevamo i narodu i svima onima koji ovde žive. Ne podsmevamo se mi, nego Vlada. Sada se ta Vlada bavi industrijskom špijunažom. To su za Srbiju u kojoj je u poslednje dve – tri godine 200.000 ljudi ostalo bez radnog mesta, sofisticirane stvari.
Pitam vas da li se industrijskom špijunažom, zaštitom od nje, mogu baviti oni ljudi koji sada štrajkuju, pištaljke duvaju kod Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja. Da li znate šta je ovo za njih? Ovo je za njih katastrofa, smejurija. Mi se izvrgavamo i sa narodom i sa ovim institucijama.
Zamislite, bavite se zaštitom poslovne tajne u državi u kojoj radnici ili ne primaju platu ili je primaju posle pet ili šest meseci, a doprinosi ako im se plate, plate, ako ne, država će. Poslednjih nekoliko meseci iz budžeta ste dali pet milijardi dinara da izmirite poreze i doprinose za one koji su bili nesavesni i neodgovorni u državnom vlasništvu.
Ko će privatnike da pomogne u tom smislu? Neće niko.
Pitam vas, radnici danas u Srbiji, koji su takvom položaju, ko će njega da zaustavi da za deset plata, koje u principu iznose hiljadu ili dve hiljade evra, ne proda poslovnu tajnu? Vi ovako sofisticirane zakone iznosite pred nas poslanike, uzimamo građanima i javnosti vreme, kada da se mi bavimo nečim ozbiljnim.
Ovo će nas kvalifikovati za Svetsku trgovinsku organizaciju. Ovo će da nas kvalifikuje za investicije i dobar poslovni ambijent. I vi i ja znamo da to nije tačno. Zato smatram da niste trebali danas da dođete tu. Vi niste čovek koji bi o ovome mogao da kaže nešto. Vi ste prinuđeni da čitate. Znate i sami da je ovo bezvredno, ali vi ste pristali da budete deo te ekipe koja je od 2000. godine na ovamo. Recite mi i jednu stvar koju su dobro uradili. Recite mi i jedan zakon koji se do kraja sprovodi u životu i u praksi, a da ne govorimo o zakonima koje smo usvojili, odnosno koje su oni usvojili, potpuno bespotrebne i nikada primenu neće imati u životu.
Šta to nama sve ovo treba? Gori nam država i na jugu, a boga mi i na severu, jutros čitam. Uvode nam u praksu "očevidnik". Zamislite, "očevidnik" umesto registar, u sred Srbije. To je vaša tema, time treba da se bavite, vi ste ministar za te stvar i da ozbiljno to shvatite.
Na koje ste dokumente pozvali? To piše u ovom obrazloženju. Pozvali ste se, evo ih ovde, deklaracije, odnosno konvencije, koje u suštini regulišu stvari koje nemaju veze sa poslovnom tajnom. Pravi se jasna distinkcija između poslovne tajne i onoga što ove dokumentacije, odnosno konvencije regulišu. One se uglavnom odnose na intelektualnu svojinu, odnosno patente, žigove, geografsko poreklo. Sve piše, čitam.
Pitam vas, ministre, da li znate koliko takvih zakona u Srbiji je već usvojeno? Spisak je poširok, što se setim iz glave: intelektualna svojina, patenti, žigovi, integrisana kola, hologrami, geografsko poreklo, Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima, sredstva za zaštitu bilja itd. Da li treba još da se nabraja legislativa koja proističe iz ovih dokumenata? Sve ste to imali, apsolutno sve. Ovo vam uopšte nije bilo potrebno. Ili, ovo ako ste hteli da štitite poslovnu tajnu, ako je to danas u Srbiji uopšte moguće, onda zaista niste smeli da se pozivate na ove dokumente, koji su iz koje godine? Da li to znate? Da li znate kada je ova Pariska konvencija usvojena? Godine 1883, 150 godina posle toga se bavimo time.
To govori o prirodi vlasti koja nam je neke standarde obećala pre 12 godina, 10 godina, da ne grešim. Do dana današnjeg nije uspostavila. Dok god sede tu gde sede neće ih biti u Srbiji. Zato mora sa njima da se raščisti, sa njima i njihovom politikom. Vi birajte da li ćete biti i dalje deo te promašene politike ili ćete svoje stavove i odnos prema državi da revidirate i da menjate.
U ovim konvencijama se dolazi do prava i obaveza koje su dužne članice te unije i prema sindikatima da obezbede. Zamislite ulogu u položaju konteksta poslovne tajne i industrijske špijunaže sindikata danas u Srbiji, koji nisu u stanju da se izbore za elementarna prava radnika, kamo li za zaštitu poslovne tajne, intelektualne svojine, patenta, žigova itd.
Sada ćemo javnosti da uzimamo vreme, navodno štitimo poslovnu tajnu, industrijsku špijunažu. Pitam vas, ministre, sledeće. Ovde u zakonu u članu 8. – suprotno dobrim poslovnim običajima naročito se smatra industrijska ili komercijalna špijunaža. Gde u ovom zakonu piše šta je to? Gde u zakonu piše šta je industrijska i komercijalna špijunaža? Postoje udžbenici i to što piše u udžbenicima mogu da kažem sada. Oni su uveli jednu praksu, pa drugi član svakog zakona je pojmovnik, pa se tu navede šta je šta.
U kontekstu ovog zakona, šta je industrijska špijunaža? Gde će to da piše? Ako ste se opredelili da to uvedete u podzakonske akte, zašto to ovde nije napisano, u kom roku ćete doneti podzakonske akte? I za podzakonske akte vam Evropa lupa šamar. Treba, neka je.
Šta je industrijska ili komercijalna špijunaža? Saradnici mogu da vam pomognu i da vam kažu. Neka šapću.
Uveli ste u zakon, o tome će biti mnogo više reči u raspravi u pojedinostima, kategoriju prevara. Prevara je krivično delo. U zakonu u kome će se stvari pred sudovima rešavati u parničnom postupku, ne mogu da stoje elementi krivičnog dela. Možda i mogu, ali kada zakone pišu oni koji ih pišu. Možda bi bilo drugačije da ih pišu, nego ih prepisuju, prevode, pa sve to nema svoj smisao.
Slušajte sada ovo, ministre, pošto ste vi ministar za obrazovanje, da mi samo objasnite šta ovo znači, u članu 13. i 14. Slušajte šta su genijalci napisali. Član 14. – na zahtev lica koje učini verovatnim mogućnost da će nastati šteta. Da li možete da mi kažete šta znači "učini verovatnim mogućnost"? I mogućnost i verovatno, da li je to stvar za zakon? Zato kažem da ovo niste čitali.
Ako bi kao neko ko je ovo pročitao, i kao ministar obrazovanja, dozvolili da ovo uđe u proceduru, ne znam šta više da vam kažem. SRS neće da govori ništa više o ovome. Ovo je smešno, toliko deklarativno, toliko uopšteno. Ovo ne znači ništa. I oni koji su spremni na zloupotrebu koristiće ovaj zakon da se sprdaju sa državom, sa institucijama i sa svim zainteresovanim stranama koje su eventualno tretirane ovim zakonom. Zato smatramo da je ovo sve pogrešno i promašeno i potpuno nepotrebno.
Možda ne bi bilo loše da i ovaj zakon, kao i ovaj prethodni, povučete, ali ovde nema podele na partizane i na četnike, pa nema ni razloga da se zakon povlači. Bilo bi dobro da se ovo povuče i da ovome date neki smisao i neki život, da udahnete nešto što će ovome obezbediti primenu u praksi.
Inače, ministre, i dalje će registri da nam budu očevidnici. I dalje će šiptari zbog pritisaka na Srbiju da protestvuju u Bujanovcu, a vaše kolege ministri da optužuju da je to navodno iz obrazovnih i prosvetnih razloga, a i vi u Vladi a i mi u opoziciji znamo zašto se to radi, samo što mi smemo da pričamo, a vi ne smete, zbog vašeg evropskog puta. I dalje će, gospodine ministre, malinari da blokiraju pruge. I dalje će da se svađaju sa onima koji su životno zainteresovani da ih dovode u jedan podređeni položaj, jer imaju podršku ljudi koji sede u Vladi, a mi ćemo da raspravljamo o poslovnim tajnama.
Za SRS ove besmislice su neprihvatljive. Nemamo nameru da podržimo sve ovo, a vrlo konkretno ćemo u raspravi u pojedinostima da vam pričamo kakve su promašaje i gafove ili bar oni koji su pisali i prevodili ovo napravili pre nego što su poslali u Skupštinu. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li još neko od predstavnika, odnosno predsednika poslaničkih grupa želi reč?
Reč ima ministar Žarko Obradović. Izvolite.