DVANAESTO VANREDNO ZASEDANJE, 16.09.2011.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DVANAESTO VANREDNO ZASEDANJE

5. dan rada

16.09.2011

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:15 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Gospođo ministre, Ustav Republike Srbije u članu 142. govori o odredbama koje se odnose na isključivu sudsku vlast. Pošto SRS smatra da uvođenjem instituta tužilačke istrage još uvek nisu stečeni potrebni uslovi, to znači da nemamo materijalno – tehničke uslove da sada naši tužioci mogu da preuzmu istragu.
Ne mislim da su naši tužioci lošiji od onih u Americi. Naprotiv, naši tužioci su daleko stručni nego oni u Americi, ali našim tužiocima treba omogućiti pre svega posebne zgrade, objekte, logističku podršku, plate, da dobiju kompletno ono što se može prihvatiti u svetu kao institucija da radite poslovno.
Osim toga, gospođo Malović, ima još jedan problem. Da bi mogla da se vodi istraga tužilačka mi bi morali da imamo sudsku policiju. Još uvek nemamo sudsku policiju, a sudska policija bi trebala da bude formirana i pre svega kadrovski ojačana, a kadrovski ojačana znači da imamo ljude koji će raditi u sudskoj policiji najmanje sa 10 godina pravosudnog iskustva. U tom slučaju ti ljudi mogu da preuzmu odgovornost i da budu osposobljeni da obavljaju poslove sudske policije po predlogu i zahtevu javnog tužioca.
Napominjem, nisu se stekli uslovi u Srbiji još uvek za tužilačku istragu. Zbog toga ako bi se i uvela tužilačka istraga moralo bi se ići na odlaganje primene ovog zakona na duži vremenski period tzv. "vakacio legis", da bi se u međuvremenu osposobilo javno tužilaštvo. Pogledajte koliko sada prostorija sada imaju naša osnovna i viša tužilaštva. Gde ćemo da smestimo ove tužioce? Gde će oni da vode određene istražne radnje? Nemaju uslove. Šta će se sada u praksi dogoditi? Suočili ste se sa jednim problem kod reizbora sudija. Sada ćemo imati višak sudija, a manjak tužilaca i biće ono – brigo moja, pređi na drugoga. Sada će sudije jedva da čekaju – dobro, ovo je stvar i nadležnost tužioca, ja ću sada samo da potpišem rešenje o pritvoru ili da izvadim određene radnje koje sam do sada morao da radim.
Dakle, po mom mišljenju trebalo bi sa ovom tužilačkom istragom zastati. Ne treba njoj brzopleto pristupati jer, videćete, ovo u praksi neće moći lako da bude primenjeno.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Gospodine Jojiću, ovim je i vreme ovlašćenog predstavnika iskorišćeno.
Na član 349. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Judita Popović, Nataša Mićić i Marija Bugarčić.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima gospođa potpredsednica Judita Popović.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Poštovani gospodine predsedavajući, poštovana gospođo ministarka, dame i gospodo narodni poslanici, radi se o tome da i ovaj član 349. Predloga zakona o krivičnom postupku stavlja u neki povlašćeniji položaj tužioca.
Slažemo se oko tužilačke istrage koja je dobar pomak u smislu poboljšanja efikasnijeg rada celog pravosudnog sistema, međutim ne moramo baš u svakom momentu da insistiramo na tome da tužilac ima mnogo veću ulogu, mnogo veći značaj u odnosu na ostale učesnike u krivičnom postupku.
Ovaj član predviđa da javni tužilac izlaže optužnicu i sve ono što je najbitnije u optužnici, a isto to pravo ne daje se eksplicite i suspidijarno tužiocu odnosno oštećenom kao tužiocu ili privatnom tužiocu, s obzirom da oni nisu u mogućnosti da optužbu odnosno privatnu krivičnu tužbu izlažu već to pravo prenose faktički na predsednika veća. Time oni pokazuju neku vrstu drugorazredne uloge koja im je data u sudskom postupku, jer to je jako bitan momenat kada neko ko je podneo optužbu odnosno privatnu krivičnu tužbu može da tačno konkretno navede koji su to razlozi koji su ga nagnali da pokrene sudski postupak.
Prema tome, mislim da bi bilo dobro da se promeni stav Vlade u pogledu ovog člana prema ulozi supsidijarnog tužioca, dakle oštećenog kao tužioca i privatnog krivičnog tužioca.
Ovim putem bih htela da napomenem i jedno loše rešenje koje je predviđeno članom 300. ZKP stav 2. i stav 7. Zakona, s obzirom da je i u tim slučajevima data ta uloga tužiocu da sam procenjuje da li da pozove okrivljenog odnosno da li da pozove osumnjičenog i njegovog branioca prilikom saslušanja svedoka ili ne.
Jako je loša praksa koja se ovim zakonskim predlogom uvodi, da tužilac ukoliko proceni da može da se izvrši određeni uticaj na svedoka odnosno na bilo koji način da se ugrozi integritet svedoka od strane osumnjičenog ili njegovog branioca, da se u tom slučaju branilac i osumnjičeni ne pozovu.
Bez obzira što se tu radi o teškim krivičnim delima, kao što je organizovani kriminal i ratni zločinci, smatram da je ipak potrebno da se osumnjičenom i braniocu i u tom momentu suđenja, dakle u istrazi, dozvoli mogućnost da učestvuju u postupku, a postoje određeni načini na koje sud, odnosno tužilac, može da reaguje za bilo kakav neumesni postupak ili uticaj osumnjičenog, odnosno njegovog branioca.
U krajnjem slučaju, i tehnički to je problem. Kako će znati osumnjičeni, odnosno njegov branilac, koji su svedoci saslušani sve do momenta podnošenja optužnice, ukoliko nisu morali biti pozvani, a dato je pravo tužiocu da odluči da li će ih pozvati ili ne. Dakle, to je jako bitno.
Sa druge strane, prisutna lica u krivičnom postupku, odnosno u istražnom postupku, kada postavljaju pitanja osumnjičenom svedoku ili veštaku, to rade samo uz dozvolu tužioca i preko njega, ukoliko ne dozvoli tužilac da se direktno postavljaju pitanja osumnjičenom, veštaku ili svedoku. Mislim da je i to od velikog značaja što se neke vrste autonomije tiče, osumnjičenog, njegovog branioca i ostalih učesnika, odnosno prisutnih lica u tom istražnom postupku.
Dakle, moramo paziti kada donosimo neka, pretpostavljam, dugoročnija rešenja za krivični postupak, da nekako ne pređemo tu granicu autoritarnosti i restrikcije prema osumnjičenom, okrivljenom, odnosno optuženom.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Na član 350. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Jovan Palalić, Miloš Aligrudić, Milica Radović i Miroslav Petković.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima gospođa Milica Radović.

Milica Radović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Ovde se radi o jednoj izuzetno perfidnoj odredbi. Piše – predsednik veća može i bez predloga stranaka, branioca i oštećenog narediti pribavljanje novih dokaza za glavni pretres. To bi značilo, onako prostim tumačenjem, da bi on, po službenoj dužnosti, da bi to bila njegova redovna i uobičajena pojava. Ali, ako sada pogledamo član 15. stav 4. na koji ovaj isti član upućuje, onda se tu kaže da sud može dati nalog stranci da predloži dopunske dokaze ili izuzetno sam odredi da se takvi dokazi izvedu, ali ne da bi se utvrdila istina, već da bi se otklonile protivrečnosti između određenih dokaza koji su već ranije izvedeni.
Ovde ne treba fingirati da sud po službenoj dužnosti pribavlja dokaze, jer bi se osim tumačenjem ove odredbe to dalo zaključiti, jer on ovakvim konceptom krivično-procesnog prava nije viće uopšte obavezan da utvrđuje istinu.
Ako se zaista želelo to postići, onda upućivanje na član 15. stav 4. u ovom stavu 2. nije bilo uopšte neophodno. Onda je trebalo izbrisati član 15. stav 2. i onda bi to bila potpuno neka druga situacija od ove koju sada predviđate.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Na član 351. amandman je podneo narodni poslanik Dejan Mirović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 357. amandman je podneo narodni poslanik Srđan Miković.
Reč ima gospodin Miković.

Srđan Miković

Za evropsku Srbiju
U stavu 3. Predloga zakona u članu 357. je navedeno da ako je optuženi u pritvoru o potrebi njegovog prisustva, ispitivanju svedoka ili veštaka odlučuje predsednik veća.
Predložio sam da se stav 3. briše, da se ovaj ceo stav briše, naročito što smatram da Predlog zakona u drugim članovima definiše i položaj posebno osetljivog svedoka i pravilo o ispitivanju posebno osetljivog svedoka, ali da u principu ne bi trebalo isključivati. Znači, onaj čovek koji se nalazi u pritvoru, ako već imamo čitav niz odredbi u toku tužilačke istrage gde on ne mora da prisustvuje određenom izvođenju dokaza, onda bar u fazi glavnog pretresa, naročito ako se radi ne o izabranom braniocu, nego o braniocu postavljenom po službenoj dužnosti, da se omogući takvom licu da neposredno učestvuje da ispituje svedoke i veštake.
Nekada je to izuzetno važno, neophodno. Npr, ako branilac nije stručnjak finansijske struke, a radi se o krivičnom delu u vezi takve neke oblasti, a sam okrivljeni jeste stručnjak finansijske struke, a nalazi se u pritvoru, što ne bi omogućili da prisustvuje ispitivanju veštaka koji treba da veštači u toj oblasti?
Nisam siguran da je ovo dobro rešenje u Predlogu. Zbog toga vas pozivam da do trenutka dok se ne budemo izjašnjavali o amandmanima i glasali da još jednom razmotrimo da li treba prihvatiti ovaj amandman na član 357. stav 3.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Na član 363. amandman je podneo narodni poslanik Vitomir Plužarević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na naslovi iznad člana 364. amandman je podneo narodni poslanik Momir Marković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na naslov iznad člana 366. i na član 366. amandman je podnela narodni poslanik Gordana Pop-Lazić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 367. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Krasić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 369. amandmane u istovetnom tekstu podneli su narodni poslanici Mirko Munjić i Boris Aleksić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 370. amandman je podneo narodni poslanik Sreto Perić.
Reč ima gospodin Sreto Perić.
...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Srpska radikalna stranka
Gospođo ministre, ono kada vas nije bilo jedno kraće vreme znao sam da imate sednicu Vlade i još da je ta sednica Vlade održana u Kosovskoj Mitrovici, to bi onda bila prava i dobra stvar.
S obzirom da ste vi prilično korektni kada su zakoni, vi ste stalno tu i slušate, imam za vas jedno lagano pitanje, neću da vas mučim. Ovaj predlog zakona ima 608 članova ukupno, a 481 stranu, 218 je Predlog zakona i objašnjenje. Mi smo to pročitali. Ali, ovamo iza stoji neke 263 strane, to je verovatno za EU i nemojte nama više slati, ovo nas ne zanima. Ne možemo da čitamo ono što je za onog ko ne da, pokušava da spreči otcepljenje jednog dela teritorije naše države, nego radi aktivno na tome da do toga dođe. Takva obrazloženja poslanicima SRS nisu više potrebna, a nisu bila ni do sada, ali eto, da vas poštedimo svih tih troškova.
Amandman koji smo podneli na član 370. odnosi se na mere za održavanje reda u sudnici i za nepoštovanje dostojanstva suda i svega drugog predviđena je kao prva i najblaža mera novčana kazna u iznosu do 150.000 dinara. Mi smo za to da se sud poštuje i da se zadrži ta mogućnost, odnosno prvo je opomena, a potom novčana kazna, ali da to bude maksimalan iznos do 50.000 dinara. Kada date nekom mogućnost da oceni da li se neko primereno ponaša ili ne, ne može se u to ulaziti, a onda još kada mu ostavite mogućnost da može novčano da kazni, to je već mogućnost zloupotrebe takvog slučaja.
Mi smo imali 26. jula ove godine kada je bilo Osmo zasedanje vanredne sednice Narodne skupštine da je jedan od potpredsednika izricao mere narodnim poslanicima zato što su pominjali reč Kosovo i Metohija, samo zbog toga, da bi nekoliko dana iza toga, tačnije 30. jula bila zakazana posebna sednica na predlog Vlade Republike Srbije, gde se raspravljala situacija na KiM.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Vreme.
Na član 371. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Miloš Aligrudić, Jovan Palalić i Miroslav Petković.
Reč ima gospodin Palalić.