DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 26.10.2011.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijaldemokratska stranka

Snežana Malović

Zahvaljujem. Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo uvaženi narodni poslanici, zahvaljujem se svima onima koji su diskutovali u današnjoj raspravi na čelu povodom predloga o izmenama i dopunama o Viskom savetu sudstva i Državnom veću tužilaca.
Takođe, razumem potrebu poslanika da vezano za diskusije povodom ovih zakona diskutuju i u reformi pravosuđa s obzirom da su ovi zakoni neraskidivo vezani za celokupan proces reforme pravosuđa, kao što sam isticala pod reformom pravosuđa, jer smo imali nekoliko faza. Jedna faza je faza opšteg izbora za šta sam duboko uverena da ćemo vrlo brzo okončati i tu fazu barem onog dela koji se tiču raspravljanja o prigovorima pred Visokim savetom sudstva i Državnim većem tužilaca.
Druga je faza je bila faza, izmena procedure rada i parnične i krivične i procedure izvršenja i sami ste svesni da smo u ovom uvaženom domu prethodnih meseci raspravljali o sva ta tri zakona čija primena, verujem da će ubrzati postupke u pravosuđu Srbije.
Zatim, faza organizacije rada, izmene organizacije rada. Meni je veliko zadovoljstvo kada mogu da kažem, da sada postoji program za automatsko vođenje predmeta i da svaki zainteresovani građanin može u svakom momentu da sagleda kretanje njegovog predmeta, znači da li postoji odgovor na tužbu da li je izvršeno veštačenje i druga pitanja koja su bitna sa sam postupak.
Pod reformom pravosuđa, kao što sam više puta isticala je bitna i promena svesti, ja sam duboko uverena da i zakoni koje smo doneli, ali i ljudi koji su izabrani u pravosudni sistem, koji su stručni i dostojni će moći da odgovore tom zadatku. Mnoge stvari su rečene za reformu pravosuđa, neke su bile tačne, neke nisu bile tačne. Naravno, da je uvek jači glas onih netačnih informacija da su mnogi sa žarom, neki sa posebnim interesom, to iznosili. Kao ministar pravde i kao član Visokog saveta sudstva sam pokušala određene stvari da demantujem.
Ovom prilikom, želim da pročitam šta stoji u godišnjem izveštaju, u stvari u Izveštaju Evropske komisije povodom naše kandidature. Takođe, na samom početku pre nego što uopšte krenem u iznošenje tih informacija, želim da ukažem na to da je reforma pravosuđa nije sprovedena zbog evropskih integracija, ona možda je rađena paralelno sa našim putem ka EU, ona je prvenstveno rađena zbog građana Srbije i ja sam duboko uverena da ćemo narednih meseci ili dani moći da sagledamo njene pozitivne rezultate.
Naime, evo šta stoji u Izveštaju Evropske komisije za koji su čak i danas rečeno da je kritički, pa vi sami procenite da li jeste ili nije. Pravi institucionalni okvir za vladavinu pravu Srbiju uključujući borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala unapređen je, naročito posle značajne reforme u pravosuđu. Uspostavljanjem Agencije za borbu protiv korupcije, iskorakom međunarodne saradnje o krivičnim stvarima.
Ovo je dovelo do prvih rezultata, glavni izazovi ostaju u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i borbe protiv organizovanog kriminala. Konkretno, preostaje da se izgradi proaktivan pristup u borbi protiv korupcije koji bi vodio do pouzdanog vraćanja toka započetih istraga i pravosnažnih presuda. Sveobuhvatan okvir za civilnu kontrolu snaga bezbednosti je uspostavljen.
Značajne reforme u pravosuđu u Srbiji su preduzete nakon usvajanja nacionalne strategije 2006. godine i aktivnosti su intenzivirane tokom 2009. i 2010. godine. Nezavisnost i samostalno upravljanje su ojačni formiranjem Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, koji rade u stalnom sastavu od aprila 2011. godine. Opšti izbor svih sudija i tužilaca je sproveden u decembru 2009. godine sa posebnim ciljem unapređenjem njihove profesionalnosti i integriteta.
Inicijalni značajni nedostaci uočeni u tom postupku su trenutno predmet procesa preispitivanja za koje postoje jasna uputstva. Postupak preispitivanja ostaje da bude zadovoljavajuće okončana na transparentan način u skladu sa ovim uputstvima.
Brojni koraci su preduzeti kako bi se unapredila efikasnost pravosuđa, mreže sudova je restruktuirana i ukupan broj sudova je smanjen što je rezultiralo boljom podelom posla. Upravni sud je uspostavljen a zakon o izvršenju i obezbeđenju usvojen u maju 2011. godine. Potrebni su dodatni napori da se poboljša rad u pravosuđe kako bi se iskoristili svi potencijali restruktirane mreže sudova i konačno poveća poverenje javnosti.
Potrebno je uložiti dodatne napore da se poboljša izvršenje presude i dodatno umanji značajan zaostatak u rešavanju predmeta koji su u toku. Da ne čitam dalje, mislim da je ovo dovoljno.
Kada se više puta izgovori jedna laž ona prosto postane istina. Ne, ja to vama uopšte nisam rekla, govorim o određenim navodima koji su se pojavljivali u medijima i meni je veoma jasno zašto uzimate navode iz medija, zato što, prosto, oni se smatraju relevantnim i ono što se pojavi u javnosti trebalo bi da bude istina. I kao što sam rekla i kad demantujete, nekada vaš glas nije dovoljno jak, nego ostane ono što je prvi put rečeno.
Tako je bilo rečeno i da je Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca koristili informacije iz BIA. Pa, evo i sad, ovaj primer koji ste danas više puta navodili, primer članova Visokog saveta sudstva za koje je pokrenut krivični postupak upravo govori o tome. Da su postojali i da su korišćeni podaci BIA verujem da takva osoba ne bi bila, ili takve osobe ne bi bile izabrane ni za sudije, a kamoli za članove Visokog saveta sudstva.
Isto tako je izrečeno da ta osoba ima najviše usvojenih prigovora, znam da je to izrečeno od strukovnog udruženja i trebalo bi da bude tačno, ali to prosto nije tačno i u to se možete uveriti samim uvidom u broj prigovora koji se nalazi na internet stranici Visokog saveta sudstva, pa prostim računanjem možete videti ko od članova Visokog saveta sudstva ima najveći broj usvojenih prigovora, ako je to uopšte bitno, s obzirom da se prigovori usvajaju na sednici Visokog saveta sudstva i za to je potrebno da glasa većina članova.
Slažem se da stanje nije idealno i ne bi moglo da se dovede to toga da bude idealno nakon godinu i 10 meseci od kada je reforma započeta. Slažem se da je nedopustivo da postupci traju 40 godina, da više generacija jedne porodice vodi postupak i u tome se potpuno slažemo i verujem da nam je isti cilj i interes da do ovoga više ne dođe. Verujem da smo napravili i dobru bazu u tome.
Takođe se slažem da ni postupak izvršenja ne može da traje 11 godina i da su često i zakonski tekstovi pogodovali tome. Evo, i sami ste naveli da je u tom predmetu postojalo nekoliko veštačenja. Kada smo imali raspravu o Zakonu o izvršenju i obezbeđenju upravo smo ukinuli takve mogućnosti da u postupku izvršenja može da se koristi veštačenje.
Reforma pravosuđa nije i ne može da bude interes nijedne Vlade, nijedne političke stranke. Treba da bude interes svih aktera u društvu. Verujem da ćemo se u jednom momentu, sada ili negde u budućnosti naći na tom zajedničkom cilju. Zahvaljujem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li se još neko od onih koji nisu iskoristili svoje pravo iz člana 96. Poslovnika Narodne skupštine javlja za reč?
Ako da, molim da se prijavite.
Ako ne, zaključujem zajednički načelni pretres. Ovim završavamo rad za danas.
Rad nastavljamo sutra u četvrtak u 10,00 časova zajedničkim načelnim pretresom o sledećim tačkama po dnevnom redu, u kojem su tačke dnevnog reda od 18. do 22.
Na osnovu člana 90. i člana 87. želim da vam saopštim samo plan rada za sutra. U toku sutrašnjeg prepodnevnog dela sednice Skupština bi radila pretres zajednički načelni o tačkama od 18. do 22. i nakon završetka tog pretresa biće data pauza, a u 16,00 časova, pošto je sutra poslednji četvrtak u mesecu, je vreme za postavljanje pitanje Vladi koja će biti od 16,00 do 19,00 časova.
Ukoliko se rasprava koja je predviđena za rad sutra, dakle, zajednički načelni od 18. do 22. tačke ne završi do 15,00 časova, tada će biti data pauza, a rad ćemo nastaviti onda sledeće nedelje.
Sutra u 15,00 časova završavamo rad. Ako završimo ranije, pauza će biti ranije, pošto nas Poslovnik obavezuje da postavljanje poslaničkih pitanja počinje u 16,00 časova. Ako završimo do 15,00 časova, onda će to biti pauza od sat vremena, ako ne, biće određena pauza, a rad ćemo nastaviti u utorak.
Petak i ponedeljak poslovnički nisu radni dani i sa velikim žaljenjem nije nam uspevalo da svaki put poštujemo to, ali ćemo se truditi tokom celog redovnog zasedanja da petak i ponedeljak budu, kako Poslovnik kaže, za druge obaveze narodni poslanika, a ne za prisustvo na zasedanjima tokom redovnog zasedanja, odnosno sednica Narodne skupštine.
Hvala.