Osma sednica Drugog redovnog zasedanja, 06.12.2012.

10. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja

10. dan rada

06.12.2012

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 10:20 do 17:45

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Onda je sve u redu, hvala.
...
Srpska napredna stranka

Dubravka Filipovski

Nova Srbija
Očigledno je da ovaj gordijev čvor nije mogao na drugi način da se reši nego na teret poreskih obveznika i nadamo se da će dinamika izmirenja ovih obaveza, predviđena Predlogom ovog zakona, popraviti stanje u zdravstvu u narednom periodu. Sa druge strane, da neće mnogo opteretiti budžet koji je ipak za 2013. godinu restriktivan.
Takođe, ostaje nada da će u vremenu koje tek dolazi ukupni privredni i ekonomski ambijent se povremeno popravljati, što će rezultirati boljem stanju i u budžetu Republike Srbije, a samim tim i manjim opterećenjem poreskih obveznika. Po istraživanjima i skalama kažu da je zdravstvena zaštita u Evropi najgora u Srbiji. Svi oni koji se bave tim istraživanjima moraju da znaju da su i ulaganja u zdravstvo najmanja u Evropi, iz budžeta Republike Srbije.
Zdravi građani su temelj budućnosti svakog društva i razvoja svake zemlje. U tom smislu, sistem zdravstvene zaštite se ne može posmatrati kao potrošnja, već kao investicija. Ciljevi koji se žele postići predloženim izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti poboljšavaju prilike u samom zdravstvu. Na neki način očekujem da će u narednom periodu ta skala, kada je u pitanju Srbija, se popeti na neki viši nivo i da nećemo biti zemlja koja je po zdravstvenoj zaštiti na poslednjem mestu, pre svega zbog toga što se povećava broj ugroženih kategorija koje obuhvatate ovim predlogom zakona, što se unapređuje društvena briga o ljudima i na obavezama koje preuzima pokrajina i lokalne samouprave. I ono što je po meni najvažnije je činjenica da vi centralizacijom javnih nabavki zapravo rešavate najvažniju stvar u zdravstvu, a to je sistemska korupcija.
Juče ste u svom izlaganju pitali nas poslanike da vam predložimo da li će taj sistem javnih nabavki, celu proceduru sprovoditi Fond ili uprava pri ministarstvu. Za mene kao narodnog poslanika je to potpuno nevažno. Zbog čega? Zbog toga što ako se postave stvari kako treba od samog početka, potpuno je nebitno da li će to sprovoditi uprava ili Fond. Važno je da ćete po procenama koje imate u samom startu smanjiti 20% korupciju. To je nešto što je zaista najbitnije.
Važno je i što predlogom izmena ovih zakona pooštravate finansijsku odgovornost i što će se stvoriti veća disciplina zdravstvenih ustanova kao korisnika javnih sredstava i što se predlogom ovog zakona precizno uređuje kadrovski plan, kada je u pitanju zapošljavanje.
Što se tiče trećeg Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, takođe je vrlo važno što se u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja pojavljuju ugrožene kategorije, što struka ima svoje mesto u sklopu mogućnosti kada se bliže uređuje način i postupak stavljanja lekova na listu i što se omogućava Republičkom fondu zdravstvenog osiguranja da kada je to neophodno može da izvrši plaćanje u ime i za račun zdravstvenih ustanova iz svojih sredstava.
Vi ste, po meni, za ovih nekoliko meseci uradili tri ključne stvari. Sprečili ste urušavanje zdravstvenog sistema. Centralizujete sistem javnih nabavki i ono što je za mene vrlo važno, pokrenuli ste "Torlak". Ako u narednom periodu uspete da obezbedite transparentnost ulaganja u projekte u zdravstvu, za to su bile velike kritike do sada i ako uspete da imate pomaka kada su u pitanju liste čekanja, vi ćete u ovom parlamentu od narodnih poslanika imati veliku podršku. Imate je i sada, jer ste za ovo kratko vreme mnogo uradili. Zahvaljujem vam se na tome i želim da vam kažem da će poslanička grupa NS u Danu za glasanje podržati ovaj set zakona. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Mirko Čikiriz.
Vi ste kao ovlašćeni predstavnik? Izvolite.
...
Srpski pokret obnove

Mirko Čikiriz

SPO-DHSS
Hvala, gospodine predsedavajući.
Dame i gospodo narodni poslanici, gospođo ministre, moja diskusija će se razlikovati u velikoj meri od ovih silnih hvalospeva koji po meni ne da nisu dotakli suštinu problema, ni suštinu zbog čega je nastao dug, već pokušavaju da demagoškom pričom bez jednog jedinog pokazatelja opravdaju i pokriju sve ono što je bilo loše u zdravstvenom sistemu i dug koji će ovim zakonom, od strane ljudi koji su pre svega rukovodili zdravstvenim ustanovama, plaćati građani Srbije. U međuvremenu smo nekoliko veledrogerija zahvaljujući ovom neuređenom sistemu naveli da odu u stečaj. Mnogo ljudi je izgubilo posao, a mnogih osnovnih lekova poput nitroglicerina, koji je kod nas jedino proizvodio "Srbolek" nije bilo, tako da je šteta bila po sve građane Srbije zbog dva načina. Prvo, zbog toga što je nastao ogroman dug koji će oni platiti, a drugo, što nisu imali lekova koji su neophodni, ne treba pričati, ako sam pomenuo samo nitroglicerin od kog je značaja za zdravlje stanovništva.
Mi nećemo glasati ni za jedan od ovih zakona. Prvo, zbog toga što u obrazloženju zakona, o tome da se javni dug koji su napravile zdravstvene ustanove prebacuje na teret svih građana Srbije, nema ni jednog jedinog validnog pokazatelja, pa smo onda mi morali u pripremi za ovu sednicu da dođemo do niza podataka koji nisu izneti u ovoj Skupštini zbog toga što je to verovatno tajna. Mislim da bi svi narodni poslanici i sva javnost trebalo da znaju ko je napravio taj dug.
Ovde je išla jedna uopštena priča. Postojale su zdravstvene ustanove koje su poštovale kadrovski plan, nisu zapošljavale ljude mimo ugovora sa Republičkim zavodom za zdravstveno osiguranje, poštovale su finansijski plan, dobro su poslovale, imale su dobru organizaciju zdravstvene zaštite. Rukovodstvo tih ustanova je bilo dobro i trebalo je takve javno i pohvaliti, koje su to ustanove. Onda ide druga uopštena priča – ali su tamo zato neki. Znate ono što komunisti kažu, i počivši Tito – tamo neki. Koji su to tamo neki? Ko je taj ko nije poštovao finansijski plan? Ko je taj što je trošio nenamenski sredstva građana Srbije? Ko je taj ko je skrivio ovolike dugove?
Šta sada činimo sa ovim zakonom, puj pike ne važi? U isti koš stavljamo one koji su najbolje radili i one koji su najgore radili, ali s tim što sada kažemo građanima Srbije – od danas se okreće novi list, jer danas će sve da bude bajka. Neće, zato što i dalje imamo jedan dosta zastareli sistem zdravstvene zaštite celokupno, koji nije na moderan način uređen i koji je pokazao i kroz ovo što se sada desilo sve slabosti svog sistema.
Meni ovo liči na onu priču da u jednoj ruci držite vatru, malo potpalite požar, a onda u drugoj ruci vodu, malo izgasite požar, pa onda tražite nagradu zato što ste ugasili požar koji ste sami proizveli.
Ovde se ne kaže ništa ni o tome šta su uradili ministri zdravlja u okviru svojih nadležnosti i kontrole zdravstvenih ustanova. Imali smo dva ministra zdravlja za vreme čijih mandata je nastao ovaj dug. Kakva je pozicija zadnjeg ministra zdravlja, vašeg prethodnika? On je gospodin unapređen i ponovo je na visokoj poziciji u državnoj službi. Sve dok bude sistem u svakoj oblasti funkcionisao na taj način da svako ko zabrlja u svojoj nadležnosti, za svoje brljotine ne da ne odgovara, nego prebacuje na teret svih građana Srbije, a uz to dobije i napredovanje u službi, ne očekujte podršku SPO i DHSS za takav način rezona i takav način pristupa problemu.
Ovde je ovaj centralni problem 100 miliona evra. Ponavljam, 100 miliona evra brljotina nesposobnih, korumpiranih i loših rukovodilaca zdravstvenih ustanova platiće svi građani Srbije, a sa druge strane, jedna medijska kuća B 92 vodi nekoliko godina bitku za bebe zbog toga što nedostaju aparati i zbog toga što to nije u stanju da uradi država, a država se deklarativno zalaže za borbu protiv bele kuge. Nas više ne interesuje deklarativno zalaganje, ne interesuje nas demagogija, interesuje nas ono što se dešava u praksi.
Sada sa ovim što ćemo imati imunizaciju svih lica koja nemaju zdravstveno osiguranje, što je dobra mera, što će na preventivne preglede u zdravstvenoj zaštiti samohranih roditelja deca do sedam godina, moći da se vrši imunizacija ovih lica, da se obezbedi zdravstvena zaštita itd, što se stvara pravni osnov za centralizovanje javnih nabavki za potrebe zdravstvenih ustanova, što se obećava da će biti pojačana odgovornost i finansijska, što će se poštovati kadrovski planovi, mi treba da se oduševimo i da kažemo – super, ovo podržavamo. Ne, dok se sistemski ne uredi i dok se ne utvrdi ko je odgovoran za ovo što se desilo i za dug od 100 miliona evra.
Ovde čak nije bilo, u obrazloženju nismo dobili ni jedan jedini podatak o finansijskom dugu zdravstvenih ustanova. Nisu sve zdravstvene ustanove u istoj poziciji. Trenutno je, čini mi se, desetak bolnica od 46 ili 47 na nivou Republike u blokadi. Ovde smo trebali da dobijemo podatak koje su to bolnice u blokadi? Zbog čega su u blokadi? Da li zbog nekih objektivnih razloga, da li zbog korupcije, da li zbog nenamenskog trošenja sredstava? Koji su to ljudi i da li oni odgovaraju za to što rade? Ne, takvih pokazatelja nema.
Drugo, kako je nastao dug? Prosto, država ili zdravstvene ustanove duguju farmaceutskim kompanijama a najviše veledrogerijama. Veledrogerije duguju proizvođačima lekova. Proizvođači lekova, zbog nenaplaćenih potraživanja, odlaze u stečaj, otpuštaju radnike. Posledica toga je da se prazne rafovi u apotekama sa lekovima, trpi zdravlje stanovništva i, pored "Unihemkom", "Velefarma", "Jugoremedija" je u veoma teškoj situaciji, u veoma teškoj situaciji je i "Galenika", koju "Velefarm" koji je već u stečaju, duguje 65 miliona evra.
Teška je pozicija Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, zato što ima ogromno potraživanje na ime doprinosa za zdravstveno osiguranje, jer se kasa Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje sa 70% puni iz tih sredstava. Onda Republički zavod za zdravstveno osiguranje duguje apotekama za lekove, koji su izdati na lekarski recept, a dug za lekove izdate na lekarski recept inosi 13,8 milijardi dinara.
Znam da je ovo bilo gašenje požara, ta mera koju je Vlada usvojila pre dva meseca i usvojila je taj program mera za izmirenje dugova prema Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje u 12 mesečnih rata.
Ovde čak nismo dobili ni podatak koliko sada imamo zaposlenih ljudi u zdravstvenom sistemu. Kaže se da Republički zavod za zdravstveno osiguranje, to su podaci koje možemo naći na internetu, barata sa brojkom od 104.000 zaposlenih ali da ih u stvarnosti ima 125.000 i da je tih 21.000 zaposleno mimo plana i mimo ugovora sa Republičkim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Onda se postavlja jedno logično pitanje – ko je to zapošljavao te ljude, sigurno partijske kadrove? Zašto je novac, koji je trebao da ode dobavljačima lekova i veledrogerijama, trošen na plate? Znači, rukovodilac zdravstvene ustanove je napravio dve katastrofalne stvari. Prvo je zaposlio mimo dozvole Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje i sigurno mimo onoga što bi odobrilo Ministarstvo zdravlja, zaposlio je svoje kadrove i onda je, umesto dobavljačima lekova, da izmiruje redovno obaveze, pa da oni ne idu u stečaj, pa da nema svih ovih problema, onda je, umesto da se njima izmiruju obaveze, taj novac trošio na plate.
Takođe vidimo da nisu ni sve veledrogerije u istom položaju. To ovde niko nije rekao. Recimo, "Jugoremedija" je naplatila sva potraživanja. Kako? Da li su oni bili privilegovani, zato što su se organizovali, što su štrajkovali, što su protestvovali ili je tu neki drugi razlog? Kako su oni mogli da naplate sva potraživanja, a neke druge veledrogerije nisu? Ili "Aktavis", koju je privatizovao "Zdravlje" Leskovac, kaže da su naplatili sva potraživanja.
Zbog čega kažemo da nećemo glasati za ovo? Nećemo glasati sve dok se ne utvrdi ko je skrivio dug. Ako kažemo – puj pike ne važi, to znači da ćemo stimulisati i sadašnje rukovodioce zdravstvenih ustanova, bez obzira na centrlaizovanu javnu nabavku i kaže se da će oni poštovati finansijski plan, kadrovski plan itd, ali je to i do sada bila primenjena, pa se nije poštovala, znači sve dok se ne utvrdi ko je odgovoran i ko je koliki dug napravio.
Ono što nas interesuje je da se zaista sistemski uradi i da se donesu novi moderni zakoni o zdravstvenom osiguranju, o zdravstvenoj zaštiti, da se poboljša položaj lekara, da se zaštite lekari, jer smo poboljšali položaj pacijenta. Kada pričamo o zdravstvenim ustanovama, o lekarskom osoblju, pričam sa puno poštovanja prema mnogo divnih lekara, koji su zaista lekari u najboljem smislu te reči, ali ono što ste vi radili, to možda nije loše. Da li je to samo marketinški potez, očekujem odgovor od vas.
Juče je kolega Milosavljević pomenuo, to smo čitali u novinama, da vi znate da nenajavljeno svratite u neku zdravstvenu ustanovu, što je sasvim u redu, da čak uđete na zadnja vrata i da vidite kako funkcioniše sistem itd. Ako je to tačno, onda me interesuje, sigurno da sve zdravstvene ustanove nisu podjednako dobro organizovane. Negde ste zatekli javašluk, a negde ste zatekli dobru organizaciju.
Šta ste to uradili tamo gde ste zatekli javašluk? Da li ste odmah inicirali smenu tog direktora i rukovodilaca te zdravstvene ustanove, ili su vam oni dali drugarsko obećanje, da će u narednom periodu taj javašluk ispraviti? Vi ste zbog tog pijeteta, pošto znam da ste bolećivi prema lekarima i da uvek branite struku, što je sasvim u redu i na tome vam uopšte ne zameram, ali trebalo je, ako već tako idete nenajavljeno, da onda objavite vest da je gospođa ministar svratila u neku zdravstvenu ustanovu, da je zatekla javašluk i da je odmah smenjen direktor koji je, usput, napravio dugove i ima lošu organizaciju rada zdravstvene ustanove. Ovako, to je jedan potez koji po nama, ako se ne desi ovo o čemu pričam, koji nema nikakvih konkretnih rezultata.
Drugo, mislim da treba konačno odvojiti stručnost od nestručnosti, rad od nerada. Ovde u parlamentu sam sa mojim kolegama nebrojeno puta pozivao na neka dobra iskustva, iz nama bliske Slovenije, koja je stimulisala lekare koji rade po seoskim ambulantama, po seoskim domovima zdravlja, na taj način što im je uvećavala zarade za 30% - 40%. Boga mi, velika je gužva i velika je trka ko će da radi na seoskom području. Mi, budući da se tu prepliću nadležnosti lokalnih samouprava i Ministarstva zdravlja, očekujem sa vaše strane da se, u dogovoru sa lokalnim samoupravama, oronule i zapuštene seoske ambulante, domovi zdravlja, rekonstruišu, da ljudima kojima je daleko da idu u gradsko području zbog upale grla ili neke jako lake i bezopasne bolesti, da se ne maltretiraju. Njima je veći problem, posebno seoskom stanovništvu koji žive u nekim zabačenim krajevima, veći im je problem da odu kod lekara zbog upale grla nego sama bolest.
Drugo, kao politička stranka smo u Kragujevcu, a sada ste i upoznati, očekujem da vi tu posredujete, da se konačno reši problem vojne bolnice u Kragujevcu, koja bi trebala da bude opšta bolnica. Znate i sami da Klinički centar u Kragujevcu opslužuje negde oko 2,5 miliona ljudi i da su ogromne gužve u kliničkom centru, da klinički centar treba rasteretiti i da zaista vojna bolnica, koja je na dobrom položaju, blizu je kliničkom centru i koja ima dobre kapacitete, čak ima i dobre lekare, ali to bi se sve uradilo u dogovoru sa Ministarstvom odbrane, da konačno Kragujevac dobije svoju gradsku bolnicu, što je sasvim normalno za grad četvrte veličine u zemlji.
Ono što je po nama, da ne ulazimo u struku, rak rana našeg zdravstvenog sistema, uz sve ove probleme o kojima sam prethodno pričao, to je nepoštovanje tog etičkog odnosa lekar – pacijent. Znate i sami kao psihijatar koliko je bitan taj podstrek, taj lek, taj prijem, taj etički odnos, jer dobra reč lekara u startu deluje umirujuće za pacijenta sa najtežim oboljenjima, a da ne pričamo o nečemu drugom.
Kao što obrnuto, em je čovek bolestan, em naiđe na loš prijem lekara, tretiraju ga kao da nije ljudsko biće i on nema motiva da se bori, niti motiva da ide kod lekara, jer ne očekuje toplu ljudsku reč, ne očekuje da ide kod lekara koji će zaista imati osećaj za njegov problem. Jedna gospođa, koja je imala lečenje, jednu složenu operaciju u državnoj bolnici u Pragu, rekla mi je da ju je glavna sestra ispratila do kapije bolnice i rekla joj je da se nada da je lečenje uspešno završeno i kada turistički dođe u Prag da svrati uvek u svoju bolnicu. Znate li koji je njen komentar bio – kada će kod nas sestra da te isprati do kapije.
Još nešto, moram da vam skrenem pažnju na porodilišta koja su često u katastrofalnom stanju. Navešću primer kragujevačkog porodilišta koje do pre nekoliko godina nije imalo toplu vodu, jako loše spavaćice, pocepane papuče, a porodilje su često nakon porođaja čistačice stavljale u kolica, a na porodilju torbu sa njenim stvarima uz psovku – gde baš ti meni zapade da te danas vozim u tvoju sobu. Šta pokazuju takve stvari? Pokazuju sliku države, pokazuju sliku ministra, ne kažem da je to samo vaša odgovornost, pokazuju ozbiljnost sistema koji mora da se menja.
Kada se sve ovo uradi u pozitivnom pravcu, kada se bude znalo ko za šta odgovara, kada se budu stimulisali dobri lekari, kada se budu kažnjavali ovi drugi, kada građani osete da je zaista dobra namera države u tom pravcu, imaćete našu podršku. Bez toga, ne računajte da ćemo sva ova zatrpavanja, šminkanja, kozmetičke promene podržavati, jer time ne pomažemo ni vama, jer i vaš mandat može proteći u tome šta je bilo, ništa, kakvo je bilo stanje zatečeno, takvo stanje je i ostavljeno, prošao mandat. Po čemu će vas ljudi pamtiti, kao još jednog ministra u nizu koji ništa nije uradio. Ne kažem da je to vaša namera, ali ako vam je namera u duhu onoga što sam ja danas pričao ispred naše poslaničke grupe, kada dođete sa takvim predlozima, računajte na našu podršku. Bez toga je nećete dobiti.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima ministarka Slavica Đukić Dejanović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

| Ministarka prosvete
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi poslaniče Čikiriz, dozvolite da izrazim zadovoljstvo što očigledno emocijama i sadržajem učestvujete u potrebi da zdravlje građana Srbije bude bolje. Vaš doprinos u raspravi danas je očigledno sa idejom da podržite nešto što je dobro. U startu bih želela da vam kažem da kada bih sve vaše sugestije prihvatila, to bi značilo da bi trebalo da sačeka da neki drugi organi završe svoj posao, pa onda da se bavim onim zbog čega je ova skupština odlučila da budem ministar zdravlja.
Dakle, funkcija Ministarstva zdravlja je unapređenje zdravlja građana Srbije. Tom funkcijom i zakonima koje predlažemo nismo isključili, niti predvideli da drugi organi, inspekcijske službe, tužilaštva ne rade svoj posao. Dosta toga u vašem sadržaju je bilo usmereno na nekorektnost, koje očigledno ima u zdravstvu. Slažem se sa vama da koristim termine koji možda deluju bolećivo, ali se ni malo ne ponašam tako, jer sam svesna uloge koju ima Ministarstvo zdravlja u pokušaju da određene stvari, ali u sklopu 250 evra, to je današnja tema, koliko ide po glavi stanovnika, omoguće bolju zdravstvenu zaštitu.
Mi se opredeljujemo u zdravstvu za prevenciju, za rano otkrivanje bolesti, opredeljujemo se ovim zakonima za povećanje onih prava iz zdravstvenog osiguranja koja će najširem broju ljudi omogućiti ono što suma novca koja se izdvaja za zdravstvo može da da. O tome sam juče govorila.
Što se tiče potrebe da se budžetskim sredstvima finansira zdravstvena zaštita, mi smo pri činjenici da 40% Penzionog fonda ide iz budžeta. Ova vlada će i dalje socijalne programe, državne socijalne programe forsirati. Naravno, biće pravo rešenje da privreda dostigne viši nivo, da izdvajanja budu veća i da potpuno drugačije razgovaramo. Slažem se sa vama da ja neke požare gasim, ali se nikako ne slažem da šminkam.
Mislim da uvođenje apoteka, privatnih apoteka, u status da prave ugovore sa Republičkim zavodom za zdravstveno osiguranje i da imaju potpuno isti status, odnosno da pacijent ima potpuno isto pravo da koristi svoj recept i u jednoj i u drugoj, i u privatnoj i u državnoj apoteci, jeste nešto što se ne može nazvati šminkom. Mislim da centralizovano snabdevanje, koje ima antikoruptivni karakter, ali pre svega ima karakter uštede. Ako nabavljate veću količinu lekova, naravno da ćete postići nižu cenu i da je to ekonomski bitan potez i da je zbog toga u setu ekonomskih zakona danas na dnevnom redu.
Mislim da kapitaciona formula koju smo počeli da koristimo u poslednja tri meseca ide u stilu vaše ideje da brinemo o seoskim ambulantama i ambulantama na periferiji. Mislimo da domovi zdravlja ne smeju biti šalteri za bolnice i kliničke centre, nego se moraju baviti zdravstvenim aktivnostima. Mislimo da zdravstveni radnici i lekari ne rade svi isto, pa oni koji su spremni da rade i u skrining programima, i u seoskim ambulantama treba da budu nagrađeni više od drugih. Mislim da koraci koje pravilo ka uvođenju DRG će rešiti i problem viška zaposlenih u zdravstvu.
Ovaj finansijski kapacitet koji Srbija ima nije dovoljan da održi mrežu zdravstvenih ustanova i uposlene do standarda koji su predviđeni. To se može rešiti na različite načine dok se svi zajednički ne budemo obradovali činjenici da su izdvajanja za zdravstvo veća. Jedan od načina jeste uvođenje DRG. Šta to znači? To znači zdravstvene ustanove koje traže da im se plati broj kreveta ili broj lekara ili broj uposlenih. U ovakvim okolnostima to ne mogu da očekuju. To nam neće biti standard za finansiranje. Standard će biti broj urađenih dijagnostičkih kategorija, odnosno srodnih usluga. Dakle, imaćemo standarde u smislu minimuma i maksimuma u pogledu kadra, a da li će se jedna ustanova opredeliti da određen broj intervencija radi sa manjim ili većim brojem lekara i zdravstvenog osoblja, naravno ne sme ići ispod minimuma, zbog obezbeđivanja kvalitetnih usluga u zdravstvu, zavisiće kakve će biti plate lekarima.
Mi ne možemo u ovom momentu rešiti nešto što je nemoguće, ali mislim da smo suštinski pokrenuli i da ništa nismo našminkali. Dakle, suštinski smo pokrenuli proces uvođenja reda.
Koji su moji utisci kada odem u zdravstvenu ustanovu? Mislim to treba da podelim sa onima koji rade u toj ustanovi. Ne mislim da je dobro da direktori dobijaju otkaze pred kamerama. Ne mislim da je dobro da se ne ukaže na određene propuste. Moram reći, sa velikim zadovoljstvom, da zdravstveni radnici, da lekari i dalje rade najkvalitetniji, najhumaniji, najstručniji i najpotrebniji posao u ovom društvu. Ja im pripadam i na to sam vrlo ponosna. Samo takvi lekari i zdravstveni radnici mogu da daju kvalitet zdravstva koji očekujete, kao potencijalni pacijent, jer smo svi mi u sistemu zdravstvene zaštite podjednako bitni.
Mislim da je uloga svih nas, a i tih lekara, oko kojih se pravi percpecija da su najkorumpiraniji, da napravimo jednu demistifikaciju. Najveći broj lekara radi perfektno, stručno i kvalitetno svoj posao. Mi zdravstveni radnici smo najzainteresovaniji da neke druge institucije nominuju one koji rade na urušavanju ugleda zdravstva i zdravstvenih radnika. U više navrata sam rekla da ne možete očekivati od Ministarstva zdravlja da vam donosi spiskovi korumpiranih, nekorektnih. To zaista rade druge institucije. Pozivam ih da oni to rade. Ako biste sačekali da dobijete spiskove takvih, pa da onda ja radim posao ministra zdravlja, bojim se da bi vaša osnovna primedba, a bila bi vrlo osnovana, bila da ja zapravo čekam neko bolje vreme, a da se samo zove ministar zdravlja.
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima gospodin Čikiriz.
...
Srpski pokret obnove

Mirko Čikiriz

SPO-DHSS
Mislim da se u nekom delu nismo razumeli. Pričao sam o odgovornosti onih koji su napravili dug. Da li su nedostupni podaci o tome ko je skrivio ovih 100 miliona evra? Znate li koji je to novac? Znate li koliko je moglo za 100 miliona evra da se nabavi opreme i koji su problemi u zdravstvu mogli da se reše sa tim novcem?
Drugo, izuzetno poštujem lekare i sa svim što ste rekli u pogledu kadrovske strukture, u pogledu njihovog požrtvovanja i važnosti njihovog rada za društvo apsolutno se slažem. Imamo izvanredne kadrove i u ovakvim uslovima. Posebno mi nije jasno, bez obzira na veliki nedostatak i anesteziologa i radiologa i kardiohirurga, kako su tako stručni i kako sa toliko elana i sa toliko lekarske etike rade u ovakvim uslovima, što znači da su izuzetno humani. Moja osnovna diskusija nije bila na sistemu korupcije, nego na menjanju celog sistema.
Vi ste član Vlade Republike Srbije. Vaš predsednik je ministar unutrašnjih poslova. Kada uradi nešto dobro Vlada, vi onda kažete – mi smo tim, jedna duša. Kada je nešto loše, vi kažete – izvinite, ovo je nadležnost mog ministarstva, to bi trebalo da radi neko drugo ministarstvo. Znači, tada niste tim. Pričam vam da trebate da budete tim u svemu, i u dobru i u zlu. Nemojte od mene tražiti da ja radim posao ministra unutrašnjih poslova, što se tiče ne samo ovih problema u zdravstvu, nego problema svih vrsta.
Drugo, znam da svaki lekar opšte prakse dnevno pregleda od 60 do 80 pacijenata, da lekar specijalista ima po 20 do 30 pregleda, da nedostaju i neurolozi i ovi kadrovi koje sam ranije pomenuo, ali mislim da je naša namera zajednička.
(Predsednik: Vreme, gospodine Čikiriz.)
Izvinjavam se, završavam.
Ako bismo pričali o problemima našeg zdravstva, sigurno biste vi mogli mnogo više problema da iznesete kao ministar zdravlja od mene. Zato očekujem da se vi sa svim tim problemima uhvatite hrabro u koštac i kada počnete sistemski to da rešavate…
...
Srpska napredna stranka

Nebojša Stefanović

Srpska napredna stranka | Predsedava
 Moram da vas prekinem.
Reč ima ministar, gospođa Slavica Đukić Dejanović. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

| Ministarka prosvete
Dakle, nema mistifikacije. Juče sam rekla da su 13,5 milijardi fakturisane usluge, potrošeni lekovi, plate za one koji su van standarda angažovani da bi radili u zdravstvu. Čak najveći broj tih plata je za one koji su u okviru standarda angažovani, ali Fond nije mogao da sklopi ugovor za njihov angažman jer nije imao novca.
Šta je činjenica? Činjenica je da je bilo direktora koji su se apsolutno držali teksta ugovora i da njihov kvalitet rada nije bitno bio drugačiji. Znate, možete jednu bolest lečiti različitim lekovima, skupljim i jeftinijim. Svaki čovek ima svoj lek. Bilo je sigurno negde i malo komotnijeg zapošljavanja, angažovanja, manjih ušteda, većih ušteda, ali niko nije tih 13,5 milijardi stavio u džep i odneo kući. To je prosto korišćeno za zdravstvene potrebe građana.
Neki direktori tvrde da su preživeli pacijenti i lečili se zahvaljujući upravo tom delu finansijskih sredstava koje Fond neće da prizna. Fond priznaje samo ono što je predmet ugovora. Ja sam kao ministar došla u jednu jezivu situaciju. Fond priznaje dug u tom momentu od 17 milijardi, sada je on sveden na nešto oko 13 milijardi, a ne priznaje ovih drugih 13,5 milijardi. Pitate ko je zaposlio taj višak od 20.000 ljudi. To su uglavnom direktori zatekli kada su došli na poziciju direktora. Naravno, pošto su oni bili jedini koji rade u porodicama, imali su i tu socijalnu komponentu u sebi, pa im je bilo teško da im daju otkaze.
Moraćemo da pravimo rezove koji su i bolni. Sve analize pokazuju da u mreži zdravstvenih ustanova, čiji je osnivač Vlada, ima više kadra nego što imamo para da ih platimo. Zbog toga ćemo morati da koristimo i privatni sektor, jer nema sredstava za nove investicije u prostor, u opremu, u nove kadrove. Nama će privatni sektor biti resurs za ono što ne možemo u državnom sektoru u ovoj fazi da organizujemo ili mislimo da će popraviti kvalitet usluga, kao što činimo sa apotekama.
Prema tome, razumem vašu brigu, ali percepcija da se u zdravstvu toliko toga korumpiranog događa, verujte, na osnovu vrlo ozbiljnog uvida, tvrdim da nije tačno da je samo percepcija. To jako kruni autoritet naših lekara, naših medicinskih sestara, onih koji su najkvalitetniji u nekim drugim sistemima, jer znate da se, nažalost, odliv mozgova odnosi na zdravstvene radnike. Oni su izvanredni gde god da odu da rade. Obrazovanje koje stiču kod nas, iskustvo i veštine koje imaju su takve da su jedan od ponosa Srbije.
Zbog toga mislim da nije u redu zdravstvenim radnicima imputirati negativne atribute. Organizacija zdravstvene službe mora da bude mnogo ozbiljnija, menadžmenti ustanova moraju raditi u sklopu sredstava koje imamo. Mi hoćemo da ne smanjimo prava koja osiguranici imaju. To jeste teško, ali je izvodljivo sa više reda. Potpuno se slažem sa vama da topla reč uz lek koji se propisuje znači i bolji terapijski efekat.