Prva sednica Prvog redovnog zasedanja, 08.03.2013.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja

2. dan rada

08.03.2013

Sednicu je otvorio: Konstantin Arsenović

Sednica je trajala od 11:10 do 18:05

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Ostojić. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Samostalni poslanici
Hvala.
Potpredsednice, gospodine ministre, koleginice i kolege, pre rata, na nekom predizbornom skupu u severnoj Crnoj Gori, 1939. godine je to bilo, dođe političar iz Beograda i drži govor i dva stara Crnogorca s kraja slušaju i posle tog govora jedan kaže drugom: "Biće rata.", a ovaj drugi kaže: "Zašto misliš da će biti rata?", kaže: "Ništa ga nisam razumeo. Ovaj govor nisam razumeo. Znači, biće rata."
Ministar je 17 puta pomenuo reč "legalizacija" u kontekstu ovog zakona, a nema "l" od legalizacije ovde. Mi smo svakakve zakone dobijali ovde u Skupštini, ali ovakav skandal mislim da još nismo.
Ovo je zakon koji, ako se vratim na onu anegdotu s početka, najavljuje izbore. Da, koleginice i kolege, biće izbora čim je ovaj zakon došao u Skupštinu, a ministar govori ono što u zakonu ne stoji. Svi su rešili da se brinu o tih 1.300.00 ljudi koji imaju nelegalne objekte. Znači, biće izbora, ali im usput kažu da će da legalizuju njihove nelegalne objekte, a to nije tačno. Evidentiraće se i upisaće se pravo svojine, što je bilo i do sada jasno. Znalo se ko je vlasnik nelegalnog objekta.
Pun je zakon korumptivnih mehanizama, nejasnih procedura, neutvrđenih procedura. Šta je to nego korupcija? Na kraju krajeva, to je i Agencija za borbu protiv korupcije rekla, ali se nije pretrgla, jer je samo jedan član obradila.
Ovaj zakon hoće da prevari te ljude i zato će izbori sigurno biti čim je Vlada rešila da usvoji ovakav skandal od zakona koji nijedan problem ne rešava, a hiljade drugih će napraviti.
Umesto da promene Zakon o planiranju i izgradnji, umesto da skrate i uproste procedure za legalizaciju, oni kao hoće da učine ljudima. U suštini šta će da bude na kraju? Ljudi će dobiti neko pravo svojine, možda će moći da trguju i verovatno će trgovati sa tim nekretninama koje su kao legalne, ali budite sigurni da niko normalan to kupiti neće, a još manje platiti po tržišnoj ceni. Banke neće uzimati to za hipoteku, jer banke znaju da to ne vredi.
Prosto, uzeće im po sto evra, pa vi izračunajte – milion neka se upiše, puta 100 evra i eto vam 100 miliona evra koje će građani platiti. Ko će to platiti? Oni o kojima se ova vladajuća većina strašno brine, a to su siromašni građani koji, eto, nisu imali para da legalizuju objekte. Od njih će uzeti 100 miliona evra. To je drugi razlog da se bliže izbori. Prvo hoće da ih prevare da će im legalizovati, a onda će da im uzmu pare.
Šta će raditi opštine sa naknadom za uređenje građevinskog zemljišta? Verovatno će da kažu – idite kod Velje pa nek vam on iskopa kanalizaciju i uvede vodovod. Pošto je on to uradio, neka Velja uradi. Ali, idu izbori i kada dođu izbori da vidite kako će da rade buldožeri i bageri u tim ulicama. Predizborno kopanje je ovde najbolja kampanja. Ko će to da radi nego oni koji su na vlasti. Mi iz opozicije možemo da gledamo.
Član 4. je suština, rekla je to koleginica Judita. O tim predsednicima opština govoriće gospođa Gerov. Ona je bila predsednik opštine, pa će sa tog aspekta mnogo bolje objasniti kako će opštinari da upućuju te koji sada imaju navodno legalan objekt, a traže nešto što legalno objektu pripada. Kako će ih uputiti na Vučića, Dačića i Velju da im oni to urade kada budu izbori.
Član 4. je apsolutni skandal. On je nešto poput onog filma ako se sećate – Velika trka, gde doseljenici na Zapadu jednog dana sednu u kola i jure prema slobodnoj zemlji. Ko pobode kočić to je njegova zemlja. Ovaj član 4. je gori od toga, jer je to bilo neko pravilo da svi moraju da stanu na crtu, svi moraju da su prisutni.
Šta član 4. omogućava? Imam nelegalni objekat koji sam sazidao uz parcelu komšije i tražio sam da kupim, a on neće da proda. On je u inostranstvu. Onda ću ja lepo ogradu na njegov plac pa da podnesem zahtev za korišćenje objekta i upišem i njegov plac. Posle on mora da mi proda. Npr. to je gore nego ona trka za placevima u Americi.
Postoji samo jedna stvar u ovom zakonu koja je dobra. Član 4. je otimačina i pljačka tuđe imovine. Privatne, državne, svejedno. Tuđe je tuđe. Zar ne mislite da će biti slučajeva da zauzme državna imovina ovim članom 4. a da država otćuti i da ne stavi primedbu? Da li je to korupcija ili nije? To član 4. omogućava. Čak i privatnu imovinu, a da ne pričamo o restituciji, o onima koji su antikomunisti, oni to bolje znaju. Komunisti su im oduzimali imovinu pa će sada antikomunisti da glasaju da im se skroz i do kraja oduzme imovina. Eto dokle su došli antikomunisti.
Jedan antikomunista je govorio, drugi je ministar, zajedno su bili u partiji jednoj ali će sada ministar antikomunista da zapečati ono što su komunisti uradili ako pričamo sa te pozicije. Inače ne volim da pričam. To je apsolutna pljačka i oduzimanje imovine tim članom 4.
Jedina dobra stvar je što ovaj zakon ne može da opstane. Pašće na Ustavnom sudu kao zrela kruška. Mislim da ovi iz restitucije su već napisali, samo čekaju da vi izglasate pa da odmah tuže Ustavnom sudu. Prosto je neverovatno da je ovaj zakon došao u Skupštinu. Neverovatno je da vi iz vladajuće većine, slušam vas, iz PUPS-a iz SPS-a imate ozbiljne primedbe na zakon ali ćete glasati jer rešava probleme. Ne rešava probleme. Pravi mnogo drugih problema.
Ispetljavaćemo se iz ovog zakona kada ne bi bila ta sreća da će pasti na Ustavnom sudu, godinama. Ono što je decenijama stvarano sada će jednim zakonom biti duplirano. U tom smislu zaista ne mogu da razumem da neko glasa za ovaj zakon. Hvala na pažnji.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Mujo Muković.
...
Bošnjačka narodna stranka

Mujo Muković

Srpska napredna stranka
Hvala predsedavajuća.
Uvaženi ministre, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je Predlog zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole. Sama činjenica da materija koju tretira ovaj zakon jeste predmet dva zakona. Jedan je Zakon o planiranju i izgradnji, a drugi je Zakon o državnom premeru i katastru koji govore u prilog da je analizom rezultata ova dva zakona se došlo do takvih rezultata da se nameće potreba i da je bilo neophodno doneti jedan ovakav zakon, jednu vrstu legs specialisa jer smo analizom primene ova dva zakona došli do rezultata da je u Srbiji bespravno izgrađenih objekata oko 1.300.000, a verovatno i više jer se ovaj podatak odnosi na 11. septembar 2009. godine.
O ovom zakonu se može diskutovati iz različitih pozicija. Može se kao i o svakom drugom zakonu, a pogotovo ovakav zakon koji se tiče životnih problema građana tzv. srednje klase, doduše kod nas i nema prave srednje klase jer je to sve sirotinja. Sve je to prouzrokovano dugogodišnjom ekonomskom krizom na ovim prostorima pa i ratovima u okruženju.
Nažalost sve vlade pre ove pa i ova, čast izuzecima, delovi i ove vlade bili su u jednom periodu na vlasti i svi smo mi zajedno kumovali tome da naši građani dođu u takvu situaciju da u redovnom postupku nisu mogli da obezbede građevinske dozvole za svoje objekte a da ne govorimo o upotrebnim dozvolama.
Na resornom odboru je bilo ovakvih diskusija kakve smo danas čuli iz redova opozicije. Čak je bilo i pokušaja omalovažavanja ovog predloga zakona ali to je pravo svakog narodnog poslanika da na svoj način govori o bilo kom predlogu zakona.
Pokušaću sa krajnje ljudskog aspekta da kažem nekoliko reči jer sam ubeđen da veliku većinu ovih objekata čine porodično stambene kuće naših porodica širom Srbije koje nisu na drugi način mogli da obezbede stambeno pitanje. Ako pogledamo neke podatke u Srbiji imamo da oko pola našeg stanovništva nezaposlene unuke izdržavaju dede, a da ne govorimo o sinovima. Ode se radi u velikom procentu, ne garantujem za sve objekte i to ne može niko, verovatno ima desetak posto objekata koji će se možda i provući uz ove porodično stambene objekte, ali radi se o ljudima i našim građanima kojih prostom matematikom možemo izračunati.
Ukoliko imamo 1.300.000 bespravnih objekata neka je 1.000.000 porodično stambenih objekata, po tri člana, minimalno se radi o najmanje 3.000.000 naših građana kojima je uskraćeno osnovno ljudsko pravo, pravo na upis teškom mukom stečene svojine.
Ubeđen sam da je Ministarstvo imalo dobre namere i prave namere prilikom predlaganja ovog zakona i na resornom odboru sam i sam govorio o nekoliko primedbi koje sam imao na predlog prvobitnog zakona ali smo juče u razgovoru sa pomoćnikom ministra Aleksandrom Damjanović razgovarali i mi iz vladajuće većine. Dobili smo garancije da će Ministarstvo prihvatiti sve ključne primedbe i opozicije i nekih poslanika vladajuće većine.
Ono što su bile glavne zamerke Agencije za borbu protiv korupcije i Stalne konferencije gradova i opština i nekih opozicionih poslanika je već dogovoreno. Imam takvu informaciju i kod sebe imam predloge amandmana koje je Ministarstvo spremno da prihvati.
Polovina onoga što smo čuli ovde u diskusiji ne stoji. Biće i ograničeni objekti u smislu kvadrature, tako da neće moći neki tajkuni da se provuku kroz ovaj zakon, pa da legalizuju neke svoje magacinske prostore ili proizvodne hale koje su negde izgradili bez dozvole.
Intencija je da se preciziraju sve ove norme. Ono što je bila najveća primedba je da je sada ugroženo pravo svojine na parcelama gde nije raščišćeno čije je to zemljište. Takođe, ovim amandmanom, koji će biti usvojen, dakle, potpuno novim predlogom člana 4, biće legalizovani samo objekti i biće dat određeni rok da se reši pitanje zemljišta, zatim, otuđivanje.
Da je intencija ministarstva pravedna govori i to da je ministarstvo spremno da prihvati amandman na član 11, gde ugovori kojim se otuđuje objekat na kome je upisano pravo svojine u skladu sa odredbama ovog zakona, ne može se sudski overiti bez potvrde jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji je objekat sagrađen, da je vlasnik objekta uredio odnose u pogledu plaćanja naknade za uređivanje građevinskog zemljišta.
Na stranu što kada je reč o ovom plaćanju uređenja građevinskog zemljišta, mislim da su tu građani i po nekoliko puta, ne svi, ali u mnogo slučajeva oštećeni, jer uređivanje građevinskog zemljišta, u mnogim naseljima i u mnogim gradovima ljudi su to radili iz samodoprinosa i sopstvenim akcijama preko režijskih odbora i u skladu sa lokalnim samoupravama i zapravo već platili to građevinsko uređenje, a ponovo su bili prinuđeni u postupku legalizacije da to plaćaju lokalnim samoupravama.
Ono što je još važno, ako se ne varam još 1996/97. godine bio je donet prvi Zakon o legalizaciji za vreme dok je ministar bio moj profesor sa fakulteta Bane Ivković. Od tada do danas smo donosili nekoliko puta zakone o legalizaciji, ali ni jedan nije dao adekvatne rezultate. Ovo je prvi put, i zato podržavam gospodina ministra Velimira Ilića, da se krenulo u drugom pravcu, dakle da se građanima omogući prava svojine, ono što je osnovno ljudsko pravo i u preko 80% slučajeva, po nekim istraživanjima, nema ničega spornog u tome. Samo je sporno što građani nemaju novca da plate previsoke dažbine koje su za legalizaciju predvidele mahom sve lokalne samouprave u Srbiji.
Niko ne vodi računa o tome da li jedna porodica koja ima platu 20, 30.000 dinara mesečno ili niko ne radi u porodici. Jednostavno, mi ovde u Skupštini možemo da se nadmećemo nekim pravničkim znanjem, teoretisanjem, te ovo je u suprotnosti sa ovim članom, te ono.
Međutim, ako se isprave sve te nelogičnosti i suprotnosti, a intencija je da se popravi ovaj zakon prihvatanjem određenih amandmana, siguran sam da moramo gledati suštinu ovog zakona. Ovo govorim kao član poslaničke grupe SNS, ali prevashodno kao poslanik Bošnjačke narodne stranke. Mnogo mejlova sam dobio od građana koji podržavaju i jedva čekaju da se donese jedan ovakav zakon i nikako ne bismo nekom jeftinom demagogijom, što je pravo opozicije, ali zaista, ima nekih predloga zakona gde bismo svi trebali da podržimo i ako hoćemo ljudski da posmatramo stvari, da jednom učinimo nešto dobro za ove građane, da ne donosimo zakone koji su u interesu neke vrhuške vladajuće elite itd, mada rizikujem da će mnogi reći da je sad ovo populistička priča i demagogija.
Međutim, život, stvarnost ide u prilog onome što govorim. Ako hoćemo nešto da uradimo za te ljude, ovo je prilika. Podržimo ovaj zakon, da omogućimo ljudima. Ponavljam još jednom, tu je nespornih slučajeva, samo je sporno što ljudi nemaju novac, a neko je kriv što su ljudi nezaposleni i nemaju novac da to plate. Jedva su napravili krov na glavom svojoj deci. Ponavljam, i treća generacija živi u istoj kući i prinuđeni su da proširuju tu postojeću kuću bez građevinske dozvole, jer ako traže građevinsku dozvolu, onda to para što su skupili mora da ode na takse i namete lokalnim samoupravama i onda nema od gradnje ništa. To je suština.
Nadam se da ćemo na resornom odboru, verovatno u ponedeljak, usvojiti ove amandmane, da li će to biti amandmani nekih narodnih poslanika ili će sam odbor formulisati amandmane. Dakle, suština je u tome da sve nepreciznosti, sve ono suštinsko na šta je i Agencija za borbu protiv korupcije imala primedbe, sve suštinske primedbe narodnih poslanika biće prihvaćene, ali neće se primeniti suština zakona.
Apelujem na ministra i na ministarstvo da ne dozvole promenu suštine ovog zakona i da država, pre svega, dobije tačnu evidenciju objekata koji postoje u praksi, koji postoje u stvarnosti, u životu, a i da na taj način konačno nešto uradimo za svoje građane i omogućimo ljudima da upišu svoje nepokretnosti u katastar nepokretnosti, da ono što su mukom stekli i vodi se na njihovo ime, a naravno, ako neko hoće da trguje i prodaje to, onda neka plati i naknadu za uređenje građevinskog zemljišta itd.
Hoću da kažem da Bošnjačka narodna stranka podržava ovaj predlog zakona, a kako smo čuli i poslanička grupa kojoj pripadam SNS će u danu za glasanje podržati ovaj predlog zakona. Zahvaljujem.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodna poslanica Bojana Božanić. Izvolite.

Bojana Božanić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovana predsedavajuća, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani ministre, diskusija na temu ovog zakona bi mogla s jedne strane da se svede na puko postavljanje pitanje ovde za apsolutno svaku odredbu u ovom zakonu koja je nejasna i može individualno da se tumači, svako na svoj način. Neko misli da je ovo, neko misli da je ono. Može i da se svede na to da vam prenesem osećaj izbezumljenosti koji me je obuzeo kada sam prvi put još u nacrtu predloga ovog zakona pročitala šta to sve može da se desi ukoliko ovaj zakon stupi na snagu.
Zato predlažem da, gospodine ministre, povučete na vreme ovaj zakon. Nije greh pogrešiti, ali je greh kada mi tu grešku ne spoznamo u datom trenutku, odnosno kada je spoznamo, a ne želimo da je promenimo. Mislim da je krajnje vreme da se čitav zakon povuče. Verujem da ćete vi sigurno uvažiti te naše sugestije, pošto znate kakva je situacija.
Na primer, mi smo mogli, kao što je govorio moj kolega Radojko Obradović, izmenama sistemskih zakona da dođemo do rešenja ovog problema upisa prava svojine. U naslovu stoji "na objektima", a u stvari, suština upisa prava svojine je na zemljištu, a to nigde u naslovu zakona ne stoji. Ko ga malo bolje pročita, može to i da zna. Mada, moram iskrena da budem, možda bi ponešto i razumela da nisam pročitala obrazloženje zakona. Na primer, možemo izmeniti članove 96, 97. i 98. Zakona o državnom premeru i katastru, koji govori o upisu prava svojine na zemljištu, objektima i delovima objekata, te na taj način rešiti ovaj problem uz doradu Zakona o planiranju i izgradnju.
Sigurno mogu da vam malo to bliže objasnim. Neki od kolega su i govorili na osnovu članova. Polazim od člana 1. gde već definišemo objekte potpuno nejasno. Koji su to stambeni objekti? Koji su to stambeno poslovni? Kakve su to stambene zgrade? Koje su to kuće za odmor? Koji su to hoteli? Kolike vikendice? Čini mi se da kroz čitavo ovo obrazloženje prolazi dalje osnovna ideja zakona - pravna sigurnost, u cilju prometa nekretnina i u cilju podizanja određenih kredita koji imaju hipoteku na te objekte u zalogu.
Postavljam pitanje – ako mi ovo za nekog tamo sirotog čoveka, koji na obodu nekog grada pravi svoju kuću nelegalno, zašto bi on tu svoju, s mukom stečenu kuću, svoj pomoćni ili ekonomski projekat uopšte prodavao? Uopšte ne razumem zbog čega? Njega ne interesuje uopšte da upiše pravo svojine na tom svom objektu i na zemljištu, njemu je bitno da on ima krov nad glavom.
Zato postavljamo pitanje – kome i zbog čega donosimo ovaj zakon? Verovatno za 2%-3% onih ljudi koji su uzurpirali tuđe zemljište. Za njih se verovatno, odnosno oni će imati korist od ovog zakona.
Takođe, u članu 1. pominjete odredbe Zakona o planiranju i izgradnji koji se odnosi na legalizaciju. Odredbe ovog zakona i odredbe koje pominjete o legalizaciji su slične jedino u tome što su neustavne i jedne i druge.
Što se tiče člana 3, mi smo ovo mogli i do sada, kolege su već govorile, mogli smo da upišemo ukoliko neko ima prava svojine nad zemljom, on je mogao da upiše taj svoj nelegalni objekat, da ga uknjiži u katastru. Ukoliko je, takođe, bio korisnik na tom zemljištu, on je isto mogao da se upiše kao držalac i mogao je taj svoj nelegalni objekat, naravno sa zabeleškom, upiše u katastar. To nije ništa novo. Prosto nema potrebe ni da to postoji. Da ne pričam o članu 4. Najskandalozniji član. Čak sam videla da je prvobitni predlog bio da se uopšte ne isplaćuje naknada za uzurpirano tuđe zemljište. Molim vas lepo, ko je to samo mogao da smisli? To mi stvarno nije jasno.
Kada stoji u katastru, kada postoji zabeleška da je neki objekat nelegalan, odnosno da je on izgrađen bez uplaćenog komunalnog opremanja, na tuđoj zemlji, da nisu regulisani imovinsko-pravni odnosi i tako dalje. I najvećem laiku je potpuno jasno da je to nelegalni objekat. Koja banka će da da kredit na taj objekat? Meni to stvarno nije jasno. One banke koje su to dosada radile, pa one će to i od sada, njima ne treba da neko upiše pravo svojine na objektu u tom slučaju.
Takođe, koji su to objekti za porodično stanovanje u članu 4? Koji dokazi dokazuju da je to objekat za porodično stanovanje? Na primer, šta ako se objekat nalazi na dve parcele? Koje je rešenje tog problema?
Takođe bih postavila pitanje da ako je objekat izgrađen na poljoprivrednom zemljištu, da li će ono automatski da pređe u građevinsko zemljište? Da li se podnosi zahtev za promenu namene zemljišta? Da li će ta osoba koja bi se upisala tu sa pravom svojine da plati promenu namene tog zemljišta koja je izuzetno skupa? To su problemi koje mi treba da rešavamo, a ne ovo.
Što se tiče ovih dokaza, koji objekat je izgrađen u određenom periodu i potpada pod ovaj zakon, pa isto tako, čas nađemo u mesnoj zajednici potvrdu, podnet zahtev za legalizaciju. To verovatno možete da istražite, ili ovi borci protiv korupcije mogu malo bolje da se pozabave time – za koliko se prodaju zahtevi za legalizaciju, do onog tamo datuma 10. marta 2010. godine,kojih ima dosta jer investitor takođe podnosi zahtev i vlasnik, pa onda podnesu zahteve, na primer, svi članovi porodice itd. To se stalno dešava.
Sudski procesi u kojima bi vi pokušali da tu zemlju isplatite u odgovarajućoj naknadi su dugotrajni, mukotrpni i finansijski iscrpljujući. Zaista nema nikakvog efekta o tome da upiše neko pravo svojine na objektu i na zemljištu, a da posle uđemo u sudski proces, od toga vam svakako nema ništa. Zakon se donosi samo zbog zemljišta.
Juče smo čuli od gospođe pomoćnika, koja kaže – to su uglavnom objekti na obodu naselja. To su uglavnom objekti koji se nalaze na sopstvenom vlasništvu, na vlasništvu vlasnika i tog objekta. Znate, to malo devojci sreću kvari, uglavnom. Ali, ima 2%-3%, opet ponavljam, tih objekata koji su na tuđem zemljištu. To je suština.
Evo vam primer u opštini Čajetina, odakle dolazim. U srcu Zlatibora, u centru najluksuznije, najskuplje zemljište sa jezerom koje je simbol Zlatibora je uzurpirano. Ovim zakonom će ono trajno da se otme od građana, od svih građana, od turista. Svi ste dolazili na Zlatibor i znate kako izgleda. Oni su se upisali kao korisnici, ti neki izvesni, pre nekoliko desetina godina, upisali se kao korisnici na to zemljište u samom srcu Zlatibora i sada će lepo da se upišu kao vlasnici i šta ih briga.
Mi već tri četiri godine vodimo spor sa njima i ne možemo to da rešimo. Ogromni su problemi. Tu je kriminal neviđenih razmera. Razumete? Taj problem sada nećemo duplirati, nego ćemo udesetostručiti. Oni će da budu sto kilometara ispred opštine, ispred lokalne samouprave u ovom procesu da to zemljište vratimo. Sudski proces apsolutno neće ništa da nam pomogne.
Zato treba uz ove dokaze koji ovde postoje, koji su tako irelevantni, znači, oni će uspeti na bilo koji jednostavan način da se tamo upišu i da reše taj svoj problem i da trajno završe, da trajno otmu zemljište vrednosti više desetina miliona evra, bez ikakve naknade, bez ikakvih sankcija.
Postavljam vam pitanje – ako se ovo donosi iz javnog interesa, kakav je javni interes bespravna gradnja? Kakav je javni interes uzurpiranje tuđeg zemljišta? To apsolutno nije nikakav javni interes.
Sami u obrazloženju kažete – štitimo one koji bespravno grade. Molim vas lepo, koga štitite? Ima da se radi po zakonu i tačka. Nema tu – nisam mogao. Jer, ti siroti ljudi koji su gradili bez dozvola tamo, oni se neće sada ni upisivati. Njih ne interesuje da upišu pravo svojine.
Treba da se pozabavimo pitanjima konverzije i promene namene zemljišta. Oni ljudi, na primer, imam tamo jednu učiteljicu iz Ljubiša, koja je došla na Zlatibor i žena hoće da za svoju decu obezbedi plac koji je kupila pre 20 godina, pa sada nema para da plati, nema para da plati gradnju, nije izgradila objekat i treba da plati konverziju 50% od tržišne vrednosti te parcele na Zlatiboru. Znate li vi koja je to cena? To je katastrofa. Tim problemima treba da se pozabavimo.
Republički geodetski zavod treba da pošalje te svoje kapacitete, fenomenalne, kako stoji u obrazloženju, na teren, pa uz rešenje o porezu na imovinu iz lokalnih poreskih administracija, pa zajedno sa tim sredstvima koje su dobili za izradu katastra nepokretnosti, sa orto-foto snimcima iz donacija, da naprave jednu kvalitetnu analizu stanja i, kaže – da napravimo jednu prostu svojinsku evidenciju. To kaže gospođa pomoćnik juče, tako bi to i dobili. Što bolja analiza stanja, to bolja zakonska rešenja. Normalno je da je ovakvo zakonsko rešenje kada je jedini ulazni parametar bio milion i 300 hiljada nelegalnih objekata, uopšte ne znam po kom principu.
Htela sam samo da dodam još jednu stvar. Moramo da shvatimo, kolege, da smo ovde zbog građana a ne iz ličnih interesa. Radimo za građane i treba da činimo da zakonska rešenja za građane budu kvalitetna. To ne treba nikada da zaboravimo, a postali smo "leks specialis" zemlja. Zemlja sive zone. Zemlja u kojoj je najbolje biti nelegalan, neregistrovan, van sistema itd. Tu ćemo sigurno najbolje proći.
Gospodine ministre, ovde popravke nema, što bi rekli moji Zlatiborci, samo praviti nanovo. Ne pomaže ništa drugo. Nije greh pogrešiti. Ko radi taj i greši. Poslušajte glas razuma i hajde da ovaj zakon povučemo i da radimo nešto novo. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
 Hvala.
Reč ima narodni poslanik Srđan Miković. Izvolite.

Srđan Miković

Demokratska stranka
Gospođo predsedavajuća, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici,  pred nama je Predlog zakona koji je verovatno predložen iz najboljih namera. Iz najboljih namera da se stvore uslovi da se negde ubeleže vlasništvo, odnosno činjenica da je neko izgradio neki nelegalni objekat. To mi u Vojvodini zovemo vangruntovno vlasništvo na nekom objektu.
Znači, imam kuću koja je legalna, to je gruntovno upisano u zemljišnom knjižnom ulošku tom i tom, i van gruntovno vlasništvo na šupi koju je neko u međuvremenu izgradio u vrh bašte ili tako nešto.
To je u uređenim delovima Srbije bilo definisano i ugovorima o prometu nepokretnosti. Znači, ovo prodajem što može da se upiše, i ono drugo prodajem, s tim da je svima jasno da je to nelegalno. Ukoliko bi na bilo koji način neku evidenciju toga što je nelegalno utvrdili, ne sporeći da je neko svojim parama napravio nešto nelegalno, tu ne bi bilo problema.
Gde mi imamo problem? Imamo problem što se Predlogom zakona ukoliko ne bude izmenjen određenim amandmanima dovodi u pitanje poštovanje člana 58. Ustava Republike Srbije. Naime, član 58. Ustava Republike Srbije jasno definiše da se jemči mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona.
U stavu 2. se kaže - pravo svojine. Znači, pravo svojine, bilo da je državno, bilo da je privatno. To pravo svojine može biti oduzeto ili ograničeno samo u javnom interesu i to utvrđenom na osnovu zakona uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne.
Tu je praktično problem, jer ukoliko moj kolega, Mirko Čikiriz, ima svoju parcelu, a ja na njegovoj parceli sazidam nelegalni objekat. Po ovom Predlogu zakona, ukoliko postane zakon, moći ću da se upišem kao vlasnik, ne samo nelegalnog objekta, nego i zemljišta ispod nelegalnog objekta. I ni po jada što je samo to, nego će kolega Mirko Čikiriz, kao vlasnik ostatka parcele, ukoliko ostatak parcele hoće da pokloni ili da proda nekom drugom, moraće mene, kao uzurpatora, da pita za saglasnost i imaću pravo preče kupovine ostatka parcele.
Sada, pitam – da li privatan interes, moj privatni interes, da bih postao vlasnik objekta i dela uzurpirane parcele, može da se tumači kao javni interes u smislu člana 58. stav 2. Ustava Republike Srbije? Nisam siguran da je to moguće. Ukoliko ne izmenimo zakon na način da ga apsolutno upodobimo sa ustavnim odredbama, doći ćemo u situaciju da se postavi pitanje ustavnosti samog zakona, a naročito člana 4. Predloga zakona koji treba da postane zakon, i doći ćemo u situaciju, praktično situaciju, da onaj koji je postao vlasnik na osnovu neustavnog člana 4, šta će se dešavati, gde će se otvoriti parnice po pitanju utvrđivanja prava vlasništva. Taj koji se upiše, od trenutka stupanja na snagu do trenutka utvrđivanja od strane Ustavnog suda da je nešto protivustavno, šta se sa time zbiva? Otvaraju se ogromne dileme po pitanju poštovanja Ustava i po pitanju realnog odnosa pravnih subjekata u pravnom prometu u Republici Srbiji.
Drugo, što je posebno interesantno, član 11. Predloga zakona – upisom prava svojine na bespravno izgrađenom objektu ne dira se u prava trećih lica da u sudskom postupku ostvaruju pravo na svojinsku zaštitu i pravo na naknadu štete. Znači, ne ja, koji sam, npr, uzurpirao deo parcele gospodina Mirka Čikiriza, nemam obavezu da u sudskom postupku tužim njega i da ja budem u obavezi da plaćam sudsku taksu za podnošenje tužbe, nego onaj od koga je oteto zemljište mora da tuži i da ostvaruje svoja prava, koja mu se garantuju stavom 1. člana 58, da se jemči mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona. Ne može niko da mu otme vlasničko pravo.
Recimo, da Ustav ne važi, onda je sve moguće, ali onda nismo sređena država. U tom smislu sam diskutovao o tome na Odboru za prostorno planiranje i na Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo. Ozbiljne dileme su postavljene. Postavljene su dileme po pitanju usklađenosti zakona sa drugim propisima koji važe. Kod nas ne postoji hijerarhija propisa između zakona i zakona. Sada, ovaj zakon, da li će da poništi Zakon o osnovnim i svojinskim pravnim odnosima u delu gde se razlikuju? Da li će poništiti one propise koji se tiču katastra? Da li će poništiti druge propise ili ne? Nama će ostati da važe zakoni koji su u direktnoj suprotnosti.
Konačno, vrlo kratko, zato što ima mnogo kolega koji imaju mnogo toga da kažu, u pogledu člana 4. i samih dokaza na osnovu kojih će se vršiti upis prava svojine. Kaže – ukoliko nema dokaza, javnih i privatnih isprava koje su podobne za upis prava svojine na zemljištu i objektima, onda može da važi izdat račun za plaćanje naknade za komunalne usluge, voda, kanalizacija, čistoća, izdat račun za plaćanje električne energije, gasa i sl, overena potvrda mesne zajednice o vremenu izgradnje bespravno izgrađenog objekta, mislim da to ne bi trebalo da bude sporno, obaveštenje nadležnog organa uprave o mogućnosti legalizacije objekta gde se ne kaže o mogućnosti legalizacije ili o nemogućnosti legalizacije. Ovde se kaže o mogućnosti.
Taj će moći da se upiše ukoliko obaveštenje bude da ne može da se legalizuje. Tako to piše. Znači, dovoljna je potvrda kada je napravljeno i potvrda da ne može da se legalizuje i uzurpator postaje vlasnik, ne samo svoga, nego i tuđeg.
Upravo zbog toga, pozivam vas da se ozbiljno razmotri svaki amandman uz sve razloge da se na određeni način izvrši evidencija vlasničkih prava na nelegalnim objektima. Niko nema ništa protiv toga da se takva evidencija napravi, ali dirati prava bilo kog savesnog, upisanog, legalnog u korist onih koji su uzurpirali tuđe parcele, mislim da je apsolutno društveno neopravdano i što je najcrnje u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Republike Srbije.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Radmila Gerov.

Radmila Gerov

Liberalno demokratska partija
Zahvaljujem, predsedavajuća.
Poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, predlog ovog zakona pokazuje da ova Vlada nema stručnost, sposobnost, hrabrost, znanje, energiju da reši probleme nelegalne gradnje. Vi ste ministre rekli da u ovoj zemlji postoji 1.300.000 bespravno podignutih objekata. Vi od prošle godine znate kakvu je odluku doneo Ustavni sud vezano za Zakon o planiranju i izgradnji. Da je Vlada bila sposobna, mi bismo u parlamentu razmatrali novi zakon o legalizaciji ili izmene Zakona o planiranju i izgradnji kojim bi građani ove zemlje, koji nemaju građevinsku dozvolu, dobili građevinsku i upotrebnu dozvolu. To je ono što je njima potrebno, a ne pravo upisa svojine u katastar nepokretnosti.
Šta će im pravo upisa svojine kada nemaju građevinsku i upotrebnu dozvolu? Ne mogu da podignu kredit, ni jedna banka im neće dati hipoteku.
Ovde smo pričali o građanima koji su na težak način sagradili svoje objekte. Tim građanima nije potrebno da budu upisani u katastar. Daleko od toga, još im je manje potrebno da neko na njihovim parcelama sazida objekat i onda uz pomoć računa za struju ili potvrde mesne zajednice ode u katastar nepokretnosti i upiše se kao vlasnik njihove zemlje.
Ovde kažete, ministre, u obrazloženju da ne postoji propis EU sa kojim treba usaglasiti ovaj zakon. Naravno da ne postoji. U kojoj zemlji u EU, u kojoj državi postoji ovakav zakon? Ne samo u EU, kažite mi u kojoj zemlji na svetu postoji ovakav zakon? Sigurna sam da ni u jednoj.
Ni jedna zemlja na svetu ne donosi zakon kojim se krše osnovna ustavna prava svakog građanina ove zemlje, a to je pravo na privatnu svojinu. Da li znate kakve će posledice izazvati ovaj zakon? Mi ovde ceo dan u parlamentu slušamo i pominjemo reč: "legalizacija", a i vi i ja znamo, kao i svi ovde koji sedimo u sali, a i građani, da kada kažemo legalizacija svi mislimo na Zakon o planiranju i izgradnji i retroaktivno dobijanje građevinske i upotrebne dozvole. Ovim zakonom ne daje se građevinska dozvola. Ovim zakonom ne dobija se upotrebna dozvola. Ovim zakonom građani koji se nisu prijavili za legalizaciju u propisanom roku i danje nemaju pravo da legalizuju svoje objekte. Ovim zakonom ne rešava se ništa. Osim što će katastar naplatiti jedno 100 miliona evra, osim što će geodetske firme naplatiti snimanje parcela, ovim zakonom nećete rešiti ništa.
Da li je problem bio, ministre, da izmenite Zakon o planiranju i izgradnji i da donesete Zakon o legalizaciji? Mislim da za sposobnu vladu to ne bi bio problem. Ali, znate li šta ćete postići ovim zakonom? Postići ćete to da će građani misliti da ovim zakonom treba da dobiju građevinske dozvole i onda će svi doći u katastar ili će doći u opštinu misleći da im ova vlada nešto daje povoljno. To mogu da vam kažem iz prakse.
Vi ste, ministre, bili ministar za kapitalne investicije kada se govorilo o legalizaciji. Tada ste građanima na konferenciji za novinare rekli da svako može da donese fotografiju objekta, dođe u opštinu i moći će da realizuje svoju kuću. Građani su poverovali u to i maltretirali su sve radnike opštinske uprave zbog čega ne mogu samo sa fotografijom objekta da ostvare svoja prava, jer im je tako rekao ministar u jednoj vladi. Za nas je ova vlada, vlada koja obmanjuje građane. Jer, ako premijer Dačić može da kaže da su građani sve vreme svih ovih prethodnih godina slušali laži o Kosovu, onda apsolutno možemo da kažemo da građani i danas ne mogu da imaju poverenje u ovu vladu. I kada im kažete da će za 100 evra imati pravo da se upišu, ko zna da li to sutra neće biti za 1000.
Ovaj parlament je već doneo jedan zakon kojim prosto poništava privatnu svojinu, a to je Zakon o eksproprijaciji, vezano za "Južni tok". Tamo je bilo još gore. Tamo ste zemlju građanima Srbije oduzeli u korist građana Rusije. Ovim zakonom to isto radite.
Šta će biti sa ljudima koji su inostranstvu, ministre, koji godinama nisu tu? Dođe čovek sa potvrdom mesne zajednice da je kuću sazidao pre 2009. godine, a kad se vrati nakon godinu dana ta zemlja neće biti njihova. To im daje mogućnost ovog zakona. Da li je to pošteno, ministre? Nije.
Mi smatramo da trebate da povučete ovaj zakon iz procedure, da dostavite novi zakon o planiranju i izgradnji, da rešite probleme legalizacije i problem gradnje u ovoj zemlji. Jer, kada je LDP govorila o tome da Zakon o planiranju i izgradnji nije primenjiv, da je previše procedure, previše papira potrebno za normalno izdavanje sada lokacijske dozvole, to ovde niko nije hteo da sluša, a praksa na terenu je takva.
Vi ovde kažete čak u obrazloženju da će ti ljudi imati pravo da rade adaptaciju i rekonstrukciju. Nema smisla, ministre, kada znate da ne mogu. Niko ko nema građevinsku dozvolu ne može da radi rekonstrukciju i adaptaciju. Ništa neće moći ti građani, osim što će imati na papiru da su vlasnici nelegalnog objekta. Koliko će koštati stan koji imaju na takvom papiru? Ako je cena po kvadratu 1000 evra, njima stan neće kupiti niko ni za 200, i vi to vrlo dobro znate. Zato povucite ovaj nakaradni zakon iz procedure, dajte predlog zakona o legalizaciji i promeni Zakona o planiranju i izgradnji, kako biste rešili problem za 1.200.000 građana.