Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja , 09.12.2013.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja

4. dan rada

09.12.2013

Sednicu je otvorio: Konstantin Arsenović

Sednica je trajala od 10:15 do 20:15

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Šeste sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 96 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 86 narodnih poslanika, odnosno da su prisutna najmanje 84 narodna poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Vuk Jeremić i Čedomir Protić.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam pored predstavnika predlagača Lazara Krstića, ministra finansija, pozvao da sednici prisustvuju i Nikola Ćorsović, državni sekretar u Ministarstvu finansija i Nada Mirković, načelnik Odeljenja u ministarstvu, prisutan je i premijer Ivica Dačić, kao i ministar privrede Saša Radulović.
Nastavljamo rad i prelazimo na zajednički jedinstveni pretres o predlozima akata iz tačaka 12, 13, i 14. dnevnog reda, to je Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 2014. godinu sa Predlogom odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Republičkog fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje za 2014. godinu, Predlogom odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2014. godinu, Predlogom odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika za 2014. godinu i Predlogom odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Nacionalne službe za zapošljavanje za 2014. godinu; Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama i dopunama Finansijskog plana Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2013. godinu i Predlog odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama i dopunama Finansijskog plana Nacionalne službe za zapošljavanje za 2013. godinu.
Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni jedinstveni pretres o predlozima zakona iz dnevnog reda pod tačkama 12, 13. i 14, a pre otvaranja zajedničkog načelnog jedinstvenog pretresa, podsećam vas da, prema članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničkih grupa. Vreme imate u prilogu.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 157. stav 2. i članu 192. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni jedinstveni pretres o: Predlogu zakona o budžetu Republike Srbije za 2014. godinu sa Predlogom odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Republičkog fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje za 2014. godinu, Predlogom odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2014. godinu, Predlogom odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika za 2014. godinu i Predlogom odluke o davanju saglasnosti na Finansijski plan Nacionalne službe za zapošljavanje za 2014. godinu; Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama i dopunama Finansijskog plana Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2013. godinu i Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama i dopunama Finansijskog plana Nacionalne službe za zapošljavanje za 2013. godinu.
Da li premijer želi reč?
Reč ima premijer Ivica Dačić.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

| Ministar spoljnih poslova
Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodo ministri, pred vama je danas predlog, u ovom trenutku, najvažnijeg zakona u zemlji – budžet za 2014. godinu. Ovaj budžet je prilika za jedan novi početak, za prekretnicu u načinu razmišljanja.
Vlada Republike Srbije predstavlja dokument u kome je sabrano sve ono što smo od početka našeg mandata proklamovali kao ciljeve i smernice naše politike. Na prvom mestu, odgovornost. Ova Vlada je, kao ni jedna pre, imala hrabrosti da vam predstavi budžet koji odgovara realnosti. Ovaj naizgled jednostavan i logičan zadatak u godinama iza nas nije bio urađen kako valja, a posledice toga osećamo danas i osećaćemo u godinama pred nama.
Vlada Republike Srbije je odlučna da se takve greške ne ponavljaju i dokaz ove naše odlučnosti je i rekonstrukcija Vlade kojoj smo pristupili sa jedinim ciljem da očuvamo stabilnost zemlje i političku, ali pre svega ekonomsku.
Odgovornost je velika, kako odgovornost ministra finansija, tako i odgovornost svih nas u Vladi da razumemo trenutak u kome nema mesta političkim kompromisima, koji bi ugrozili ono što mora da se sprovede. Tu nema mnogo mesta demagogiji i parolama.
Svi znate, dame i gospodo, da sam ja socijalista i da želim da vidim državu koja će imati snage da se brine o svim svojim građanima, u kojoj će penzije samo rasti, u kojoj će posao biti siguran, a privreda funkcionisati tako da obezbeđuje socijalno blagostanje.
Danas, nažalost, ne živimo u takvom trenutku. Danas živimo u realnosti koja nam ne omogućava da plate, penzije i socijalna davanja rastu u narednom periodu u meri u kojoj bismo želeli. Danas živimo u stanju u kome povećanje javnog duga u narednom periodu preti da ugrozi zemlju, u kome je deficit pretio da prevaziđe 9% bruto nacionalnog dohotka, u kome četvrtina radno sposobnog stanovništva ne radi, u kome saznajemo da 10% stanovništva platu prima iz osiromašenog budžeta.
Danas se, dame i gospodo, pitamo kako da ponovo stvorimo uslove da vodimo tu, pod znacima navoda, luksuznu, ali u suštini, suštinsku i pravu političku diskusiju o tome ko je socijalista, ko je nacionalista, ko je liberal, ko pripada umerenoj desnici ili umerenoj levici.
Ovaj budžet i zakoni koji ga prate mogu da nam daju odgovore i na ta pitanja. Vreme je da se jednom probudimo i pogledamo u ogledalo i, naravno, ne samo mi koji smo na vlasti. Mi smo vam pokazali pravu sliku.
Kada je reč o tome ko je u Vladi radio dobro, a ko ne, mi smo tu realnost pokazali u odnosu na probleme i stanje na KiM, mi smo tu realnost pokazali i kada je reč o evropskim integracijama. Mi sada tu realnu sliku pokazujemo i kada govorimo o finansijama.
I pored nimalo prijatne realnosti i zabrinjavajućih činjenica, ova Vlada ovim budžetom uspela je da stvori uslove da se voz koji je krenuo ka provaliji zaustavi, da ne dozvolimo da za samo par godina dođemo u situaciju da za tren oka doživimo scenario gori od grčkog.
Danas budžetom predviđamo deficit od 7,1% samo zahvaljujući merama koje sprovodimo. U suprotnom, dostigli bismo 9% u 2014. godini. Javni dug u narednih par godina stabilizujemo na nivou ispod 70% BDP. Da nismo otpočeli da sprovodimo mere, govorili bismo o 80%. Podsetiću vas da je 2008. godine stopa zaduženosti bila između 29% i 30% nacionalnog dohotka.
Fiskalne i strukturne mere garantuju nam rast od 1% u narednoj godini. I tu smo bili odgovorni u proceni rasta, u trenutku dok nam relevantne međunarodne institucije predviđaju rast od 1,7%. Ovaj budžet sigurno nije definitivno rešenje, ali jeste prvi korak ka njemu. Zajedno sa setom zakona o kojima ste imali prilike da raspravljate prethodnih dana, ovo je preduslov da se reformski proces uopšte započne. Tu, kao što znate, nećemo da vas lažemo. Ovaj proces mora da traje nekoliko godina, jer je više puta zaustavljan na pola puta. Ova Vlada odlučna je da u ovom nimalo lakom i prijatnom poslu ide do kraja.
Priča o restrukturiranju 153 javna preduzeća mora da se okonča, naravno, ne preko kolena i ne u korist tajkuna, već tako da mislimo kako na radnike tih preduzeća, tako i na korist koju bi ona donela celoj zemlji.
Javna preduzeća ne smeju da budu samo trošak za državu i recept za očuvanje krhkog socijalnog mira, već primer promene svesti i načina razmišljanja. Setimo se da javno znači i zajedničko i da profit tih firmi znači profit i za državu. Takva država ima potencijala da i zdravstvo i školstvo ne gleda kao probleme, kao požare koje treba gasiti, već kao na oblasti u koje ulažemo, očekujući rezultate. Da bismo došli do rezultata, ne smemo da rasipamo snagu i resurse.
Da li nam je potrebno 740 hiljada ljudi u javnom sektoru? Da li je realno da na plate tih ljudi dajemo sve što smo naplatili preko poreza od privatnog sektora? Državni aparat mora da postane servis svih građana i privrede, kao što državni aparat ne sme da postoji na račun privatnog sektora, tako ni privatni sektor ne može da posluje nezavisno od države i pre svega nezavisno od poreskog sistema.
Odlučni smo da suzbijemo sivu ekonomiju i da poslovanje svakog subjekta u srpskoj privredi uvedemo u zakonske okvire. Da budemo još jednostavniji, u Srbiji svi moraju da plaćaju porez i tu nema izuzetaka.
Mehanizam srpske privrede moramo da pokrenemo odmah. On zavisi od investicija iz inostranstva, ali i od domaće snage koju moramo da motivišemo novim Zakonom o radu. Taj zakon biće sačinjen tako da stimuliše zapošljavanje, da motiviše one koji rade, ali i kažnjava one koji to izbegavaju. Važan i nezaobilazan deo tog sistema, kome su takođe potrebne dubinske i pažljive reforme je i penzijski sistem.
Uvažavajući sva do sada stečena prava i misleći na budućnost onih koji danas svojim radom održavaju Fond PIO, pristupićemo poboljšanju tog sistema i pretvoriti ga u održiv mehanizam.
Rešeni smo da pronađemo rešenje za probleme koji su godinama stavljani pod tepih, kao što je finansiranje Vojvodine, ali i finansiranje lokalnih samouprava. Specifičnosti pokrajine moraju da budu uvažene, istovremeno vodeći računa da to ne bude na štetu ostalih građana Srbije. Kao što ima specifična prava Vojvodina, kao i bilo koja druga lokalna samouprava u Srbiji, mora da ima i specifičnu odgovornost. Nije ideja da se iz jedne kase preliva novac u neku drugu ili treću kasu. Ideja je da se tim davanjima omogući da svaki od tih lokalnih sistema funkcioniše za dobrobit ljudi koji tu žive. Ali, država tu snosi najveću odgovornost i zato uvek i za svaki dinar mora da postavi pitanje na koje će dobiti precizan odgovor gde ide novac i to je odgovornost.
Odgovornost je da rešenja koja su nam ponuđena prihvatimo ili da predložimo bolja. Neki od vas koji danas sedite ovde imali su priliku i da predlože i da sprovedu. Kao što ću reći da neki od naših predloga nisu najsjajniji, tako ću vam reći da se i zbog nekih vaših predloga i vaših politika danas suočavamo sa spornim privatizacijama, prikrivenim troškovima države, sa neizvesnošću.
Mi smo uspeli da i u takvim okolnostima stvorimo budžet koji garantuje da država ne samo što neće stati, nego će i ono što je godinama stajalo početi ponovo da se kreće. Obezbedili smo nastavak radova na infrastrukturnim projektima. Obezbedili smo stabilnost plata i penzija. Obezbedili smo za trećinu veći budžet za kulturu, koja je godinama zapostavljana. Sačuvali smo stabilnost i obezbedili garancije stranim investitorima da u Srbiji vide dobrog i pouzdanog partnera. Omogućili smo da proces evrointegracija teče ne smetano i da se javni i finansijski sistem naše zemlje ubrzano približavaju standardima najrazvijenijih evropskih zemalja.
Zato vas danas pozivam da podržite Predlog zakona o budžetu, da damo šansu realnosti, da probamo da umesto velikih reči i predstave za javnost se okrenemo rešavanju životnih problema, jer najvažnije je da neko bude svestan situacije u kojoj se nalazi, da bi mogao uopšte da preduzme mere za njeno poboljšanje.
Neću biti tokom cele ove rasprave. Biće ministar finansija i ministar privrede. Želeo sam da iz poštovanja prema vama, narodnim poslanicima, dođem i održim ovo uvodno izlaganje pre izlaganja ministara. Kao što znate, budžet je posle Ustava, može se tako reći, najvažniji zakon za jednu državu. Takođe, budžet je i znak političke stabilnosti. Ako nema budžeta, onda nema ni političke stabilnosti. Zato je ova rasprava važna.
S druge strane, apsolutno sam spreman i da kao političke partije koje nose odgovornost razgovaramo ne samo o ovom budžetu i ne danas, nego da se razgovara uopšte o globalnim, suštinskim, pravim ciljevima politike koju Srbija treba da vodi u narednom periodu. Budžet je samo jedan deo realnosti u kojoj danas živimo.
Mi očekujemo u narednoj nedelji, odnosno, to će početi ove nedelje, ali tokom sledeće nedelje će biti ti završni sastanci u EU, kada je reč o datumu za održavanje prve međuvladine konferencije, odnosno za na neki način suštinski početak pravih pregovora o članstvu Srbije u EU.
To su veoma važne odluke i veoma važne sednice. Kao što znate, takve pozitivne odluke će zavisiti od toga naših unutrašnjih reformi, ali i od napretka u dijalogu za Prištinom. To je realnost u kojoj živimo.
Da bi do toga svega došlo u ovoj nedelji se mora nastaviti i dogovor i razgovor o implementaciji Briselskog sporazuma, o policiji i pravosuđu, o formiranju zajednice srpskih opština.
Kada sve ovo imamo u vidu, sigurno da ne treba da od situacije u Srbiji pravimo Potemkinova sela, ali znajući realnost i poštujući i uvažavajući realnost, ako smo odgovorni ljudi koji vode ovu državu, moramo da preduzmemo mere kako bisom to stanje zaustavili i preokrenuli i Srbija mogla da ide napred.
Iz tog razloga, imajući u vidu da građani Srbije od nas očekuju odgovornost, pozivam narodne poslanike da podrže ovaj Predlog budžeta i druge prateće zakone i naravno uz potpunu spremnost da se čuju i drugačija mišljenja i da se čuju bolji predlozi, ukoliko postoje od ovih, jer ovo nije ekonomska kriza i stanje u kojem se nalazi Srbija nije svojina samo Vlade Srbije. Na žalost, gotovo svi koji sedimo u ovoj sali smo odgovorni za to sve, jer je svako u svoje vreme vodio ovu državu.
Naravno, vlast treba da omogući svim strankama da mogu da daju svoje predloge. Meni se obratio predsednik LDP gospodin Jovanović sa jednom takvom idejom, da se razgovara o suštinskim pitanjima i problemima koji stoji pred našom državom. Mislim da treba da se o tome razgovara. Niko sigurno nema vlasništvo nad najboljom idejom za rešavanje svih problema i kriza, ali je zato veoma važno da postoji jedna atmosfera tolerancije, dijaloga i dogovora koji bi omogućio da Srbija bez velikih društvenih podela i sukoba u društvu ide napred.
Dozvolite mi da vas, bez obzira na stranačko opredeljenje, pozovem da držite ovaj budžet koji predstavlja na neki način realan pogled, možda ne sa odgovarajućim merama. Neko će možda zameriti da su te mere blage, neko će zameriti da su te mere previše oštre. Nisu u krivu ni jedni ni drugi. Mogle su te mere da budu i oštrije, ali bismo onda došli u situaciju da i ono što postoji u ovako teškim uslovima može da u određenom trenutku izgubi dah, odnosno da prestane više da funkcioniše, a mi ne možemo samo da lečimo sistem a da pacijent umre.
S druge strane, verovatno bi bili u pravu i oni koji kažu da su mere previše oštre. Zato je ovo bio na neki način pokušaj jednog realnog sagledavanja svih problema.
Dame i gospodo, u ime Vlade Republike Srbije pozivam vas da podržite Predlog budžeta za sledeću godinu sa namerom da se u sledećim godinama, o tome smo razgovarali kada je vršena rekonstrukcija Vlade, pokušaju praviti budžeti za nekoliko godina unapred, da to bude na neki način jedno pravo budžetsko planiranje kako bi svi znali koje su tendencije koje nas čekaju. Na žalost, mi smo još relativno daleko od toga, ali je to jedan put kojim treba da idemo.
Nadam se da ćemo sledeći budžet donositi i u politički i ekonomski mnogo boljoj situaciji u kojoj se Srbija nalazi. Zahvaljujem.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima ministar Krstić. Izvolite.
(Čedomir Jovanović, sa mesta: Ja sam se javio za reč.)
Reč ima ministar Krstić, molim vas.
(Čedomir Jovanović, sa mesta: Replika.)
Ne možete sada imati repliku dok se ne završi.
Ministre, izvolite.
(Čedomir Jovanović, sa mesta: Da li je to po Poslovniku?)

Lazar Krstić

Poštovani gospodine predsedavajući, gospodine predsedniče Vlade, ministre Raduloviću, dame i gospodo narodni poslanici, drago mi je što smo prethodnih dana imali priliku da na konstruktivan i kvalitetan način zajednički prodiskutujemo o zakonima koji su početna tačka na putu reformi koje sprovodimo.
Istovremeno, nije mi drago što smo tu gde jesmo i što je moranje ispred naših pojedinačnih želja i mogućnosti da sve bude zadovoljeno.
Smatram da smo u ovom ograničenom prostoru u kome danas moramo da delujemo postigli maksimum. Maksimum u ovim uslovima predstavlja minimum neophodan da nastavimo da funkcionišemo. Šta je minimum? Minimum je stabilizacija javnog duga. Cilj koji smo postavili je oko 70% do 2016. godine i promena kursa, deficit, prvi put priznat 7,1% umesto blizu 9%, koji bismo na tom nivou imali da nismo preduzeli mere o kojima smo diskutovali prošle nedelje.
Hteo bih ovom prilikom da dodam da je to deficit na nivou o kome nismo diskutovali ranije i da na republičkom nivou imamo deficit manji nego po rebalansu za ovu godinu, kao i na konsolidovanom za 0,1%, ali i to je nešto.
Iako smo o većini ovih elemenata imali prilike da diskutujemo prošle nedelje, predstaviću vam samo najvažnije komponente budžeta za narednu godinu.
Na republičkom nivou planiramo prihod od 930 milijardi u 2014. godini, što je više od 873, koliko imamo po rebalansu za ovu godinu. To je nominalni rast od oko 6,5%. Ukupni rashodi su 1.112 milijardi, nominalni rast od oko 5,8% u odnosu na rebalans za tekuću godinu. Imamo 182 milijarde deficita, odnosno 4,6% BDP u odnosu na 4,7% po rebalansu za tekuću godinu.
Što se tiče prihodne strane, u nešto više detalja. Kao i prethodnih godina, najveći prihodi planiraju se od naplate PDV – 430 milijardi dinara, odnosno 46% ukupnih prihoda. Ono što je važno tu naglasiti jeste da merama koje preduzimamo na prihodnoj strani povodom reforme poreske uprave i suzbijanja sive ekonomije trebalo bi da nam donesu skromnih rekao bih 16 milijardi sa strane poreza i dodatnih šest milijardi sa strane akciza, prevashodno što se tiče šverca duvana i naftnih derivata. Kažem skromnih zato što tu prostora ima mnogo više i to ćemo nastaviti da radimo i planiramo i računamo na to i u naredne dve godine.
Povećanje PDV sa 8% na 10% i prebacivanjem IT sektora, da tako kažem, na višu stopu doneće nam još dodatnih nezanemarljivih 21,5 milijardi, odnosno čitavih 0,5%, skoro 0,6% BDP.
Što se tiče rashodne strane, ukupni rashodi za zaposlene su 272 milijarde, 24% ukupnih rashoda. Nominalno povećanje od 3,2% u odnosu na 2013. godinu kao rezultat indeksacija plata od 1,5% i povećanja plata usled minuloga rada i unapređenja, odnosno napredovanja u službi.
Rashodi za robe i usluge u 2014. godini biće 96 milijardi. To je nominalni rast od 10%. Bitno je razumeti zašto je tu do povećanja došlo. Tu imamo različitu metodologiju obračuna. O tome ću detaljnije govoriti kada budemo ušli u raspravu u pojedinostima.
Kamate su 114 milijardi. To je povećanje od preko 20 milijardi u odnosu na prethodnu godinu, odnosno ovu godinu. To je porast od oko 14 milijardi koje smo imali 2008. godine i to je rezultat neodgovornog zaduživanja u prethodnom periodu.
Takođe, to podrazumeva obezbeđivanje jeftinog zaduživanja kod stranih partnera, bilo međunarodnih institucija, bilo kroz bilateralu, i to je nešto što je ključno i za dugoročnu stabilizaciju kod nas. Subvencije su 81 milijarda i smanjujemo dalje u odnosu na 2013. godinu sa 84 milijarde. Veliki deo onoga što kompenzuje smanjenje jeste prebacivanje javnih servisa RTS-a i Radio-televizije Vojvodine na budžet u sledećoj godini.
Ono što je važno, a o tome će više govoriti ministar privrede, jeste da menjamo model subvencionisanja i u privredi i u poljoprivredi. Stimulacija će biti da bi preduzeća zarađivala na zdravim nogama, a poljoprivrednici da bi proizvodili više. Preispitivanje opravdanosti garancija, da ne bi bilo stvari ispod crte, ponovo. Uslov će, naravno, biti restrukturiranje ovih preduzeća, 153 koja su u restrukturiranju, kao i reforme u javnim preduzećima.
Na lokalnom nivou restriktivnija politika za preduzeća je, za lokalna javna preduzeća, za subvencije, osigurana smanjenjem nenamenskih transfera, odnosno transfera koji se odnose na subvencije javnim i komunalnim preduzećima. Njih isto nećemo zaboraviti u smislu restrukturiranja koje je neophodno.
Transferi organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, pre svega PIO fondu, iznose čitavih 280 milijardi. Opet, 25% ukupnih rashoda budžeta. Opet, to ide sa indeksacijom i to je ovo o čemu je govorio i premijer, da ćemo morati da se tome obratimo u dugom roku, kako bismo osigurali održivost. Socijalna zaštita je na nivou iz 2013. godine, oko 107 milijardi. Najviše se izdvaja pojedinačno za dečiju zaštitu – 47 milijardi.
Kapitalni rashodi su 52 milijarde dinara, što je značajno povećanje u odnosu na ovu godinu i 34 milijarde koje smo imali po rebalansu, što je preko 50% povećanja, a 5% ukupnog budžeta je značajan iznos u poređenju sa prethodnim budžetima. Ono što je važno tu naglasiti, jeste da smo kao Vlada seli i odredili prioritete za projekte i kapitalne investicije koje ćemo raditi, odlučili koje nećemo raditi, kako bismo sprečili dalje zaduživanje po osnovu kredita koje ne povlačimo, a takođe prelazimo na modele koncesija i javno-privatnih partnerstava gde god je to moguće, kako bismo osigurali učešće privatnog sektora u kapitalnim investicijama.
Neki od najvažnijih projekata su navodnjavanje u poljoprivredi kreditima iz Abu Dabija, obnova kliničkih centara u Srbiji, istraživanje i razvoj u nauci, u javnom sektoru, modernizacija škola, projekti socijalne inkluzije.
Povećan je budžet za kulturu za trećinu. Nije dovoljan, ali je korak u pravom smeru, ja bih rekao, i to računam bez informisanja, bez RTS-a i RTV-a.
Što se tiče finansiranja, ukupno je oko 6 milijarde evra. Veći deo toga, nažalost, tri četvrtine, skoro se odnosi na otplatu odnosno na refinansiranje, i ja se nadam na otplatu nekih starih dugovanja. Većina tog novca nadamo se da će biti obezbeđena iz bilateralnih izvora finansiranja i nadamo se veliki deo njih po povoljnim kamatama.
Što se tiče konsolidovanog budžeta opšte države tiče, da se tome obratim, iako to nije tema nužna za ovu raspravu, ali ja mislim da bi trebalo da bude, kao što bi trebalo da bude i ono što je ispod crte, po prvi put, znači, kada se uzme konsolidovana država u obzir, ukupni prihodi su 1.583 milijarde, rashodi 1.802 milijarde, konsolidovani deficit je planiran na 219 milijardi, odnosno 5,5% bruto društvenog proizvoda, što je niže nego ove godine po rebalansu, gde je to 5,6.
Što se tiče onoga ispod crte, što nas dovodi do famoznih 7,1%, rashodi ispod crte su oko 1,7% BDP, čitavih 67,5 milijardi dinara. Ono što je važno da svi znate, jeste da iz Zakona o budžetu izbacujemo članove koji nam omogućavaju da ovo nastavimo da radimo dalje, da dajemo garancije i da se zadužujemo bez odobrenja Narodne skupštine. Znači, 67,5 milijardi odnosi se na otplate ranije uzetih kredita sa garancijama države za javna preduzeća „Srbijagas“, Železnice, JAT, „Galenika“, što je ukupno preko 40 milijarde; 24 milijarde se odnosi na očuvanje bankarskog sektora, a mi se svakako nadamo da to nećemo morati sve da potrošimo kako je planirano, naročito što se tiče bankarskog sektora.
Dakle, svesni smo i znamo da ne možemo da govorimo ni o idealnom ni o najboljem budžetu. Govorimo o jedinom mogućem putu, jedinom mogućem smeru. Premijer je već nagovestio korake koji nas čekaju kada je govorio o strukturnim reformama i ja to neću ponavljati, o tome sam već pričao prošle nedelje.
Sve ono što moramo da uradimo, ponoviću to, moramo da uradimo da ne bismo imali deficit od 9%, koji bi stvarno bio najveći u ovom trenutku u Evropi i da se ne bismo suočili sa krizom javnog duga u periodu od godinu do dve dana, što nam se sa ovakvim budžetom i sa fiskalnom strategijom, što je trogodišnji plan, po prvi put kredibilan, ja bih rekao, neće desiti.
Bitno je da znamo da ovaj budžet ne može da se posmatra odvojeno od seta zakona o kojima smo već pričali prošle nedelje. Ne možemo, takođe, ni da ne planiramo uvođenje reda u javnom sektoru. Nova zapošljavanja, nažalost, pretila su da uruše sistem koji više nije u stanju da se održava. Mi smo to prošle nedelje svi zajedno ovde izglasali i regulisaćemo uredbom i aktom Vlade na adekvatan način. Ali, ono što je bitno da znate jeste da ti efekti nisu uračunati u ovaj budžet, što se tiče zamrzavanja zapošljavanja i prevremenog odlaska u penziju.
Dakle, kada bismo u budžet uračunali te efekte zaustavljanja zapošljavanja, uvođenja platnih razreda, na kojima ćemo raditi i planiramo da ih uvedemo već do 1. jula, cifre koje smo dali u ovom budžetu bile bi, da smo to uključili, još manje, tako da je na neki način ovaj budžet realan. Ali, mi ćemo raditi na tome da ga učinimo mnogo boljim tokom godine, za razliku od prethodnih godina, kada je uglavnom rebalansiran u suprotnom smeru.
Na konto toga je ovih 200 miliona evra koje su određene za bankarski sektor, za državne banke. Po preliminarnim rezultatima koje imamo iz vanrednih revizija koje je država krajem septembra zatražila od svih banaka, čini mi se da će biti značajno manje, što je takođe ohrabrujuće.
Dakle, kao zaključak, šanse da vagamo između nijansi smo propustili, nažalost, sada se od nas očekuje da budemo odgovorni. Da budemo odgovorni kao što to nismo bili, kada smo požare gasili tako što smo okretali glavu na drugu stranu, da budemo odgovorni i priznamo da smo pogrešili, dok još ima vremena za takvo priznanje.
Jedino što mogu da vam obećam jeste da put kojim krećemo neće biti lak. Obećavali su vam to i ranije, ali se dešavalo da smo sa prvim rupama na putu vozilo zaustavili, okrenuli ga na drugu stranu, da nastavimo udobnim i komfornijim putem, koji je nažalost vodio na pogrešnu stranu. To nećemo raditi. Ovaj budžet je zaokret u tom smislu i pozivam vas na jednu konstruktivnu raspravu. Nadam se da ćemo kroz nju imati priliku da sve ubedimo da je ovo ono što nam je u ovom trenutku potrebno i prvi korak ozdravljenju. Hvala.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Judita Popović, po Poslovniku.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Hvala gospodine predsedavajući, članovi 27, 107. i 116. Gospodine predsedavajući, kako ste započeli ovu sednicu i kako vodite ovu sednicu? Pred nama je najvažniji zakon, Zakon o budžetu. Za ovu sednicu je potrebna tolerancija, mudrost i potrebno je poštovanje parlamenta i poslanika.
Da li ste vi ispunili sve ove uslove koje sam ja nabrojala kada niste dali reč jednom predsedniku poslaničke grupe koji je hteo da reaguje na činjenicu da je premijer spomenuo da se lider LDP obratio premijeru sa određenim predlozima baš u vezi javnog interesa, baš u vezi nacionalnog konsenzusa, koji je i te kako potreban ovoj Srbiji kada razgovaramo o budžetu? Kako mislite dalje da vodite sednicu, i kako vi očekujte jednu ozbiljnu raspravu, raspravu argumentovanu ukoliko vi onemogućavate bilo kakvu mogućnost da dođe do jedne replike, do jednog reagovanja na prosto spominjanje jednog opozicionog lidera?
Gospodine predsedavajući član 116. Poslovnika predviđa da vi Poslovnik primenjujete na sve prisutne na sednici. Prema tome, ako je ministar spomenuo gospodina Jovanovića, vi ste prosto u skladu sa tim članom 116. bili u obavezi da date mogućnost da gospodin Jovanović replicira.
Dakle, postavljam vam pitanje - da li će rasprava o budžetu da teče na ovaj način kako ste vi započeli…
(Predsedavajući: Vreme, gospođo Judita.)
… ili misliste da na kraju zaista pristupite jednom novom načinu vođenja sednice?
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
Gospođo Judita, hvala vam na izrečenim rečima u vezi sa mudrošću. Priznajem da nisam mudar po vama. To je jedno.
Drugo, nije došlo do povrede Poslovnika. Vi dobro znate da kada se otvara sednice prvo reč imaju ministri.
Znate isto tako dobro da je pravo na repliku isključivo diskreciono pravo predsedavajućeg hoće li dati ili ne. To ne znači da ja ne bih gospodinu Čedomiru Jovanoviću dao pravo na repliku, ali nakon izlaganja ministara, iako smatram da uopšte nije bilo uvredljiva nikakva reč prema gospodinu Jovanoviću. To ne znači da može ovde kako ko hoće, da vi mene prozivate.
Moram ispoštovati proceduru Poslovnika. To što vi mislite da imate pravo da se javite kad god hoćete, ne poštujući Poslovnik, to je vaš problem.
Reč ima ministar Saša Radulović. Izvolite.
(Narodni poslanik Čedomir Jovanović, s mesta: Nije po Poslovniku…)
Gospodine Jovanoviću, prvo da završe ministri, molim vas. Dozvolite da prvo ministri završe. To je po Poslovniku. Moje je diskreciono pravo hoću li vam dati repliku ili neću i kada ću vam dati.
Izvolite, gospodine Đuriću.
...
Liberalno demokratska partija

Bojan Đurić

Liberalno demokratska partija
Povredili ste član 27. Poslovnika.
Prvo, LDP traži da ovde dođe predsednik parlamenta ili da gospođa Kovač počne da vodi ovu sednicu. Vi, gospodine Arsenoviću, u ovom trenutku ne možete da radite na onaj način koji zaslužuje ovako ozbiljna rasprava o budžetu. Ovde su predsednik Vlade, dva vrlo važna ministra.
Vi na samom početku onemogućavate da sednica teče normalno. Gde to vaše tumačenje piše u Poslovniku da prvo ovde može da govori sedam ministara?
Dakle, raspravu je otvorio predsednik Vlade kao predstavnik Vlade, konačno kao predstavnik Vlade i predsednik Vlade. Ako mi smatramo da postoji pravo na repliku, vi takođe smatrate da su ispunjeni uslovi za repliku, onda dajte gospodinu Jovanoviću reč.
Nemojte se tako ponašati prema gospođi Popović kada vas upozori na povredu Poslovnika, onda govorite o povredi Poslovnika. Svoje lične impresije ostavite za neko drugo vreme. Tek je 11,00 sati, već niste u stanju da vodite sednicu.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS | Predsedava
I dalje sam pri tome da nije došlo do povrede Poslovnika, a što se tiče toga ko će predsedavati mislim da nije vaše, nego je stvar predsednika Skupštine koga će odrediti da predsedava. Nemam ništa protiv da Vesna predsedava. Naprotiv, menjamo se redovno. Prema tome, to što vi imate animozitet prema meni, to je drugi vaš problem.
Hoćemo li u danu za glasanje tražiti da se izjasni po povredi Poslovnika?
...
Liberalno demokratska partija

Bojan Đurić

Liberalno demokratska partija
Da.