Deveto vanredno zasedanje, 04.09.2014.

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Pošto su ovlašćeni predstavnici svi iskoristili svoje pravo, sada prelazimo na listu prijavljenih govornika.
Nema pauze. Izvršavam naređenje predsednika Skupštine.
Prva na listi je Zlata Đerić.
Izvinite, gospodine ministre.

Srđan Verbić

Poštovani poslanici, ovo je bila prilično sadržajna rasprava i bez obzira na nameru da sačekamo sve izlagače da kažu svoje primedbe i postave svoja pitanja, pa da se obratim kao predstavnik Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, mislim da bismo mogli sada nakon ovog prvog prirodnog dela izlaganja da odgovorimo na neka pitanja i da damo komentare na neke predloge. Naravno, biće materijala za još javljanja.
Većina ovih stvari o kojima ste vi govorili, ovo što ste predlagali, što ste pitali su bile svakako teme na radnoj grupi koja je radila na predlogu ovog zakona. Neko od poslanika je pitao – koji su to vaši predlozi koji nisu mogli da uđu u Predlog zakona? Nisam siguran da je baš tako bilo formulisano. Naše ideje i naše težnje, nešto za šta smo se mi zalagali zapravo nije ušlo u Predlog zakona, ali to svakako nije zato što nije postojala podrška za naš predlog, već zato što pravni okvir je takav da nam ne dozvoljava da neke lepe ideje pretočimo u članove zakona.
Ono zbog čega nam je naročito žao ili krivo što nismo uspeli lepe ideje da pretočimo u članove zakona je da na bolji način osiguranom nezavisnost Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta. Ne radi se o podršci, već o činjeničnom stanju da u ovom trenutku ne može da se osnuje nezavisno telo zbog vremenskih rokova, zbog zabrane zapošljavanja, finansijskih efekata itd. Nije moguće da u ovom trenutku napravimo agenciju koja bi radila akreditaciju i proveru kvaliteta, ali je potpuno jasno da je to jedno od najznačajnijih stvari koja će se naći u novom Zakonu o visokom obrazovanju.
To telo je do sada radilo veliki posao, vrlo odgovorno. Ako smo ih na neki način, kao što kažete, okuražili da idu i korak dalje i da sada sa više hrabrosti upućuju primedbe nekim visokoškolskim ustanovama, mi smo zadovoljni zbog toga, ako je to doprinelo kvalitetu da su i neki drugi postali kritičniji, to je sve u redu. Zbog toga moramo da budemo zadovoljni, ali postoji zakon koji je važeći i važeći zakon moramo da primenjujemo.
Nismo promenili ovim predlogom, odnosno ne predlažemo na ovaj način promenu načina na koji će se finansirati Komisija za akreditaciju. Komisija za akreditaciju se već dve godine finansira iz budžeta, samo nije pisalo tako u prethodnom, odnosno sada važećem zakonu. Samo želimo da ono što piše u zakonu odgovara realnom stanju. Naravno da očekujemo negativne reakcije ili možemo da kažemo da se pribojavamo negativnih reakcija Enkve, ali isto tako ne mislimo da će se njima dopasti ako mi i dalje budemo imali praksu plaćanja iz budžeta, a da nešto drugo piše u zakonu. Kakvu bi onda poruku slali međunarodnim asocijacijama ako samo prikazujemo da radimo na onaj način na koji navodno garantujemo nezavisnost, a i dalje plaćamo iz budžeta?
Dakle, naš je zadatak da to uskladimo sa zakonom, ali isto tako naš zadatak je i da uložimo napor veći svi zajedno da napravimo agenciju koja će to raditi da radi još i bolje. Koliko vidim, oni u ovom trenutku rade i više i oštriji su nego što su ranije bili. Dakle, ovaj krug akreditacije ima pooštrene kriterijume, glasniji su. Mi svi imamo razloga za zadovoljstvo načinom na koji radi Komisija za akreditaciju. Tim pre smo mi njima dužni svi zajedno da obezbedimo postojanje te agencije za akreditaciju ili kako god da se zove. To je zadatak koji nam predstoji.
U ovom trenutku ovo je najkorektnije i zapravo jedino moguće rešenje koje je bilo. Ukoliko neko od poslanika ima spasonosni amandman koji će nam ukazati da postoji rešenje koje mi nismo videli, naravno da smo potpuno otvoreni i biće nam više nego drago da prihvatimo takav amandman.
Pominjali ste i master strukovne studije kao propust u ovom zakonu. Ne smatramo da je propust. Vidimo da tolike zemlje u okruženju i Evropi imaju master strukovne studije. Potpuno nam je jasno da strukovne studije kod nas nemaju odgovarajući kvalitet jer nemaju dovoljno dobru vezu sa privredom. Prave strukovne studije moraju da budu mnogo bolje povezane sa privredom. To nećemo promeniti tako što radimo nekakve izmene u zakonu, nego zato što ih bolje povežemo sa privredom. Kada bude privreda bila jača i omogućila da više ljudi iz strukovnih škola provode više vremena u fabričkim halama ili gde već treba ili na nekim drugim organizacijama, u tom trenutku ćemo imati i bolje strukovne studije.
Zašto master strukovne studije? U Strategiji razvoja obrazovanja RS stoji ta vrsta i taj nivo obrazovanja. Već je predviđen. Za nas je šta god mislili pojedinačno o nekim rešenjima u Strategiji, za nas je Strategija obavezujuća. Mi moramo da sprovodimo tu Strategiju. Da li će iz tog master, tog programa master strukovnih studija izaći nešto nekvalitetno? To zavisi od toga kakvi budu standardi za takav studijski program.
U ovom trenutku ne postoje standardi za bilo koji master strukovni studijski program i to je nešto što će biti zadatak Saveta za visoko obrazovanje. Ono što mi ne želimo je da zakon bude prepreka da ako neko napravi dobar program da se to i realizuje. Strategija to predviđa, naše je da omogućimo zakonom da to, ukoliko neko napravi dobar program, da to i realizuje. Da li će napraviti ili ne, možda će to ostati prazno, ali zakon dozvoljava i niko neće moći da kaže – zakonodavci su bili ti koji su nas sprečili da nešto što je jasno izloženo kao dobra ideja ili loša ideja, svejedno, u strategiji obrazovanja, da to ne možemo da realizujemo. Ne, mi ćemo otvoriti tu mogućnost, a standardi za taj studijski program su nešto što sledi i ja sam potpuno uveren da oni koji to budu radili da će voditi računa i da ćemo imati samo najkvalitetnije programe.
Bilo je tu i pitanje zašto Komisija za akreditaciju nema stalni nadzor nad onim što se nad ispunjenošću uslova za akreditaciju, već samo radi u izuzetnim okolnostima. Da ponovimo isto ono što je malopre rečeno. Treba stvoriti kapacitet jedne takve institucije da to radi. Nije bez razloga to što je do sada toliko trajala akreditacija. To je dug posao, to je naporan posao za koji opet nisu stvoreni neki tehnički preduslovi, vraćamo se na priču o informacionom sistemu, koji kada bi bolje radio, a to nam je jedan od prioritetnijih zadataka, kada bi bolje radio onda bi brže i akreditaciona komisija to radila i onda bi i brže radila provera ispunjenosti uslova za akreditaciju.
U ovom trenutku kapacitet je takav da provera može da se radi povremeno, u izuzetnim slučajevima. Oni to rade. Znači, svim svojim kapacitetom to rade. Postoje neke stvari, na primer, kao što je sistematski pregled, gde nam kažu da mi treba na svakih šest meseci da dolazite zbog ovoga ili onoga. Mi nemamo vremena na svakih šest meseci, ili ako nam kažu da je sve uredu, nemojte dolaziti godinu dana, ne dolazimo godinu dana. Možda bi bilo dobro da idemo češće, ali ne postoji odgovarajući kapacitet.
Takođe je bilo pomenuto i pitanje inspekcije, zašto inspekcija deluje u nekim slučajevima kada predlažemo jednu stvar ovim nacrtom zakona, a pri tom inspekcija deluje i traži ukidanje, na primer, kliničkih asistenata iako mi to predlažemo ovim zakonom. Opet se vraćamo na istu stvar.
Postoji zakon koji je važeći. Mi primenjujemo važeći zakon. Dok god ovaj zakon ne bude usvojen i dok ne budu doneti podzakonski akti ovaj zakon neće moći da bude primenjen. Zbog toga je izuzetno važno da čak i danas primenjujemo zakon ovaj važeći, iako će možda već sutra biti usvojen ovaj novi.
Inspekcija radi vrlo težak posao. Malobrojna prosvetna inspekcija radi težak posao, gde primaju, u prvih 100 dana Vlade, ako ste možda pogledali izveštaj, oni su imali više od 1000 intervencija. Za tako mali broj ljudi to je prilično veliko, čak i da samo napišu izveštaj.
Kao što znate, u prethodnom periodu zatvoreno je šest isturenih odeljenja visokoškolskih institucija po nalogu inspektora. Inspekcija radi svoj posao i ima efekta. Oni su utvrdili za šest isturenih odeljenja da nezadovoljavaju uslove, izgubili su dozvolu za rad, zatvoreni su. Koliko god imali povika na rad prosvetne inspekcije, oni rade svoj posao i rezultati se vide. Čujem komentare kako smo uspešno zaplašili neke visokoškolske institucije. Ne mislim da je naš posao da bilo koga zaplašimo. Mi bismo voleli da delujemo preventivno i da toga nema, ali ako i to zastrašivanje daje neki rezultat, eto, prosvetna inspekcija daje taj rezultat.
U svakom slučaju, sve ovo o čemu ste diskutovali jeste bilo na dnevnom redu i svaku od ovih stvari želimo dalje da analiziramo i da napravimo solidnu osnovu koja će nam omogućiti da napravimo potpuno novi zakon. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Po kom osnovu gospodine Stojadinović?
Prijavite se da bih vas čuo.
...
Socijaldemokratska stranka

Ninoslav Stojadinović

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Mislim da ministar nije dobro shvatio nekoliko mojih komentara, pa bih u dve rečenice.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Nemate pravo na repliku.
...
Socijaldemokratska stranka

Ninoslav Stojadinović

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
Nemam pravo? Dobro, iskoristiću to pravo. Najbolje je dok je vruće, zaboravi se.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Možete kroz diskusiju, pošto ste inače prijavljeni kao diskutant. Posle se možete osvrnuti, a sada nemate pravo. Razumem vas, ali po Poslovniku, znate. Hvala vam lepo.
Reč ima narodni poslanik Zlata Đerić. Izvolite.
...
Nova Srbija

Zlata Đerić

Nova Srbija
Hvala lepo.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani gospodine ministre, dobro je što se pomenula Nacionalna strategija obrazovanja koja je okvir u kome se svi zakoni obrazovanja moraju donositi i moraju kretati.
Uvek se govori o reformi, ma šta ona značila. Da vam kažem, kada je upitanju obrazovanje, reforma je proces koji je trajan, koji se nikada ne prekida, ona samo u određenim momentima možda menja neke svoje tačke. U obrazovanju koje je trajan proces i reforma je trajan proces.
Tako smo shvatili i ovaj Predlog izmena i dopuna zakona koji je pred nama i zaista moram reći da mi kao poslanička grupa smo pažljivo pogledali sve članove koji su nam predloženi, uporedili sa onim šta oni u osnovnom zakonu, u zakonu koji menjaju menjaju i nismo našli nikakve ozbiljnije, osim, kako rekoh, zamerke na rokove koje mogu da stoje, mogu da budu prihvaćene, ali neće suštinski izmeniti nameru i namenu zakona, osim što će se možda dobiti na uštedi vremena.
Osvrnuću se na nekoliko članova Predloga izmena i dopuna zakona, na primer na član 2. koji predviđa ono što je po nama izuzetno pozitivno, da član komisije može da bude razrešen pre isteka mandata, dodaje se tačka 4. koja glasi – ukoliko se bez opravdanog razloga ne okonča postupak akreditacije u propisanom roku u oblasti za koje je član komisije zadužen, odnosno sada član komisije može biti razrešen ako ne radi. To je zaista pravi i vrlo prihvatljiv razlog za nečije razrešenje, jer svi smo mi u političkom životu Srbije, ovakva kakva jeste, nagledali se ljudi koji dođu na određena mesta i imaju jedini, vrlo lak i lep zadatak, da primaju neku apanažu ili neku platu, a da pri tom efekti rada izostanu.
Ovo je zakon predvideo i to je ono što smo zapazili odmah na početku, izuzetno se pohvalno o tome izrazio. Takođe, u istom tom članu pozdravljam i ovo da se u stavu 15. posle reči javnost koja se do sada obaveštava, obavesti i dostavlja izveštaj i Narodnoj skupštini. Dakle, od sada će zakonom i Narodna skupština biti informisana o radu komisije. To je ono što će bitno doprineti javnosti, odgovornosti i ozbiljnosti rada komisije.
U članu 3. istog zakona, ono što smo smatrali kvalitativnim pomakom, to je, član 3. se odnosi na član 14. posle stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi – kod akreditacije studijskog programa, doktorskih studija najmanje jedan recenzent mora biti nastavnik, naučnik ili umetnik zaposlen na visokoškolskoj, odnosno naučnoj ustanovi iz inostranstva koji ispunjava uslove da bude mentor na tom studijskom programu u skladu sa standardima iz člana 11.
To je jedan ozbiljan kvalitativni pomak koji ovaj zakon približava onome što treba da bude stvarno jedan moderan Zakon o visokom obrazovanju. U tom istom članu smo podneli amandman gde smo, stav koji glasi – po žalbena rešenja iz stava 10. ovog člana odlučuje Nacionalni savet u roku od 90 dana od dana podnošenja žalbe. Mi smo predložili da taj rok bude 30 dana. Zaista smatramo da u ovom trenutku u Srbiji obim poslova može da dopusti mnogo kraći rok, odnosno da je rok od 30 dana sasvim opravdan.
U članu 8. menja se jedna sintagma na koje sam inače kod svih zakonskih projekata uvek insistirala i jako mi se dopada što je neko ko je sastavljač zakona na vreme reagovao, kaže – u stavu 3. reči „koji može biti i“ zamenjuje se rečima „koji je“. Kad god u zakonskom predlogu vidimo „koji može biti“ odmah se setimo onoga da nešto i ne mora. Ovde je zakonodavac prepoznao ovo pravo zakonodavno merilo i na vreme ispravi ono što je u prethodnom zakonu bila manjkavost. Sitna, ali bitna.
Takođe, smo u istom članu stavili amandman, predložili amandman koji se odnosi - kopiju sadržaja koji se čuva u repozitorijumu univerzitet je dužan da u roku od tri meseca od odbrane dostavi u centralni repozitorijum koji vodi ministarstvo. Smatramo, takođe, da je dovoljno jedan mesec da se dostavi takav dokument.
Dakle, u članu 15. takođe, imamo jedan ozbiljan kvalitativni pomak na bolje gde se posle stava 6. dodaje stav 7. koji glasi – merila za utvrđivanje visine školarine i odluka o visini školarine dostupni su javnosti na zvaničnoj internet stranici visokoškolske ustanove. Posebno ovo, merila za utvrđivanje visine školarine. To je ono što je uvek bilo problematično u javnosti o čemu se uvek mnogo diskutovalo izazivalo mnogo sumnje, nedoumice. Ovo je nešto što će zaista doprineti kvalitetnom radu i kvalitetnom informisanju javnosti o radu neke visoko školske ustanove.
Ono što smatramo još kvalitetnim pomakom od donošenja ovog zakona na mnoge članove predložene, ne da nemamo primedbu nego smo izuzetno njima zadovoljni, to je ono što se odnosi na profesore merituse. Mislim da ste i ove članove kojim se uređuje priznavanje, isprave, visokoškolske isprave izdate u inostranstvu zaista uredili. Smatram da je i to jedan ozbiljan i kvalitetan pomak. Zatim zapošljavanje saradnika van radnog odnosa, takođe je dobro uređeno ovim predlogom zakona.
Strukovne master studije su nam bile neophodne i to je dobro urađeno. Verovatno da će praksa i život zakona tražiti još neke dodatne izmene, ali rekoh već reforma obrazovanja i obrazovanje je trajan proces i stalno ga treba poboljšavati, usavršavati po onome što sagledamo u praksi da nije do kraja savršeno.
Dakle, to je ono o čemu sam govorila u svom izlaganju kao ovlašćeni predsednik svoje grupe da mi treba da proizvedemo one generacije koja će imati znanje, sposobnost i veštine i želju da Srbiju menjaju nabolje i upravo je to jedna od mogućnosti da se takvo vreme upravo proizvede za sve nas. To je ono što jeste naš osnovni zadatak. Zadovoljni smo predloženim dopunama zakona. Rekoh već ako i ne budu usvojeni naši amandmani, a smatram da ćete imati sluha i usvojiti ih, jer ste zaista dobronamerni, Nova Srbija će u Danu za glasanje podržati predlog ovog zakona. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Živković. Izvolite.
...
Nova stranka

Zoran Živković

Samostalni poslanici
Hvala.
Stanje u visokom obrazovanju Srbije, nije tako loša, ima tu i dobrih profesora i dobrih programa i dobrih studenata, ali to je onaj deo visokog obrazovanja koji nema nikakve veze sa državom, niti sa ministarstvom, nego su to ljudi koji iz svojih ličnih pobuda i svoje lične ambicije i znanja žele da učine nešto dobro za studente ili studenti koji žele da stvarno urade nešto za svoju budućnost. Ono čime se bavi država u visokom obrazovanju u poslednjih deceniju i više malo, je jako loše.
Moram da priznam da sam puno očekivao od novog ministra koji se pojavio kao ne stranačka ličnost, kao čovek koji je rekao da ima dosta rešenja koja su već spremna koja treba samo aktivirati, poslati ih prema parlamentu koji će to usvojiti, naravno sa većinom koja inače glasa za sve što dolazi iz Vlade.
Očekivao sam da danas dobijemo jedan takav zakon o izmena Zakona o visokom obrazovanju, ali to se nije desilo. Ima nekoliko dobrih stvari u njemu. To je ubrzanje nostrifikacije stranih diploma, malo više javnosti u radu, malo veća brzina u akreditaciji, ali to su tehničke stvari, suštinske ništa bitno nije dogodilo. Ono što jesu problemi srpskog visokog obrazovanja, a to je korupcija, nekompetentnost jednog dela nastavnika, plagijati koji su isplivali poslednjih nekoliko mesece, a naravno da ih je bilo i ranije i da to nisu prvi, a bojim se, liči mi da neće biti ni poslednji. Mislim da su to osnovni problemi koji nisu ni dotaknuti ovim predlogom zakona.
Zastareli programi na dobrom delu fakulteta koji praktično ne nude neku upotrebljivo znanje svojim studentima. Očekivao sam da bar date u ovom predlogu zakona odgovor na ono što jeste danas tema u Srbiji, bez obzira na sve pokušaje da se to gurne ispod tepiha, a to je pitanje plagijata. Naravno, ja neću sada da pominjem ministra unutrašnjih poslova Nebojšu Stefanovića koji je optužen za plagijat, neću da govorim ni o guvernerki NBS-a koja je diplomirala u Prištini marta 1999. godine, koliko se sećam tada je bilo bombardovanje i ne znamo gde je doktorirala. Neću da pominjem ni potparola Fondacije Dragica Nikolić….