Zahvaljujem gospodine predsedavajući.
Uvažena ministarko, dame i gospodo narodni poslanici, moje kolege iz NDS i ja podneli smo amandman na član 13. kojim se dodaju novi članovi 67a i 67b i to u sledećem smislu- prvo, predložili smo da se menja naslov iznad člana 67a, tako da on glasi – Postavljanje vršioca dužnosti državnog službenika na položaju, jer smatramo da je ovakav naslov potpuniji.
Dalje, predložili smo da se u stavu 1. izvrše izmene tako da stav 1. glasi – do postavljanja državnog službenika na položaju može biti postavljen vršilac dužnosti državnog službenika na položaju (u daljem tekstu: vršilac dužnosti.).
Pored izmene u samom tekstu ovo bi podrazumevalo i da se brišu reči – na šest meseci, bez internog ili javnog konkursa. Zatim smo predložili da se doda novi stav 2. koji glasi – vršilac dužnosti postavlja se bez konkursa u roku od 15 dana od dana nastupanja razloga za kojeg je položaj nepopunjen a na period do postavljanja državnog službenika na položaj, ili najduže na period od šest meseci.
U dosadašnjem stavu 2, posle reči – za vršioca dužnosti može se postaviti lice koje, predlažemo da se dodaju reči – je državni službenik i, a u stavu 3, da se broj 30 zameni brojem 15.
Predloženim amandmanom predvideli smo proširenje naziva iznad člana, odnosno precizno navođenje da se ovim članom uređuje institut vršioca dužnosti državnog službenika na položaju. Polazeći od obrazloženja predlagača Predloga zakona u kome se navodi da je predlogom uvođenja novog člana koji reguliše postavljanje vršioca dužnosti, obezbeđuju uslovi za rad i funkcionisanje organa državne uprave u periodu do postavljanja državnog službenika na položaju u skladu sa odredbama Zakona o državnim službenicima, smatramo da je potrebno preciznije urediti u kojim slučajevima i na koji period može biti postavljen vršilac dužnosti državnog službenika na položaju, naročito kada se ima u vidu odgovornost koju vršilac dužnosti ima.
Pored toga, smatramo da je potrebno da vršilac dužnosti bude postavljen iz reda državnih službenika jer se na taj način obezbeđuje efikasniji rad organa, postavlja se lice koje poznaje rad državne uprave. Znamo da je rad u državnoj upravi specifičan, da traži poznavanje celog sistema i organizacije rada državne uprave, pored onog uskog koje obuhvata opis poslova i zato bi lice koje je iz državne uprave i koje već poznaje sistem rada moglo brže da se uklopi i da otpočne sa izvršavanjem svojih poslova.
Drugo, istovremeno bi se sprečila mogućnost koruptivnog ponašanja, odnosno postavljanja lica bez konkursa koji bi inače moglo da konkuriše na položaj samo na javnom konkursu. Ovo je posebno značajno kada se ima i vidu da i sam zakon predviđa sukcesivnu primenu nekoliko načina postavljanja na položaj upravo imajući u vidu da državni službenici imaju prednost s obzirom na radno iskustvo u odnosu na lica koja takvo iskustvo nemaju.
Amandmanom takođe predviđamo i skraćenje roka za raspisivanje konkursa na period od 15 dana jer smatramo da je rok od 30 dana za raspisivanje konkursa neprimereno dug i apelujem još jednom da razmotrite ovaj predlog jer očigledno je da je u nekoliko amandmana od različitih kolega poslanika iz različitih stranaka predloženo skraćenje ovog roka i sve vreme govorimo o potrebi reforme državne uprave i o što efikasnijem radu, tako da mislim da skraćenje ovog roka zaista bi trebalo da uzmete u obzir i da još jednom razmislite o prihvatanju toga.
Ovaj naša amandman je odbijen od Vlade sa obrazloženjem da se rešenjem u Predlogu zakona vrši proširivanje kruga lica koja bi mogla biti postavljena na položaj u svojstvu vršioca dužnosti i stvara se mogućnost da se pored državnih službenika mogu postaviti i stručnjaci iz drugih oblasti, a u cilju efikasnijeg i boljeg funkcionisanja državnog organa.
Pored toga, amandman se ne prihvata iz razloga što Vlada smatra da je rok od 30 dana za oglašavanje internog, odnosno javnog konkursa za popunjavanje položaja primereniji i celishodniji. Mi smo mišljenja da je obrazloženje Vlade koje je dato o odbijanju ovog našeg amandmana najblaže rečeno je neprihvatljivo. Kao prvo, vršilac dužnosti ne može biti postavljen na položaj u svojstvu vršioca dužnosti. Položaj podrazumeva određena prava i dužnosti, a vršilac dužnosti se postavlja radi, kako sam termin kaže, vršenja dužnosti.
Vršilac dužnosti treba samo da obavlja tekuće poslove, dok ne bude postavljen državni službenik na položaj.
Nadalje, vrlo je opasna namera Vlade da na ovaj način proširi krug lica koja se mogu postavljati kao vršioci dužnosti. Naime, i sam zakon predviđa različite načine postavljanja državnih službenika na položaju, zavisno da li na položaj konkurišu državni službenici ili lica koja nisu državni službenici. Predviđeno je da lica koja nisu državni službenici mogu biti postavljena na položaj samo putem javnog konkursa, a ovim rešenjem Vlada hoće da kroz formu vršioca dužnosti na položaje postavi lica koja inače ne bi mogla da budu postavljena drugačije, nego putem javnog konkursa.
Pored toga, nije jasno ovo što se u obrazloženju Vlade navodi. Zašto se unapred smatra da stručnjaci iz drugih oblasti, koji nemaju nikakvog iskustva u radu državne uprave, mogu da obezbede efikasnije i bolje funkcionisanje državnih organa? Da li to znači da Vlada misli da u državnoj upravi trenutno nema dovoljno stručnih ljudi koji bi mogli da se postave na mesto vršioca dužnosti ili nema dovoljno partijskih kadrova za takve funkcije? Zahvaljujem na pažnji.