Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja, 03.11.2015.

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Vesna Marković

Srpska napredna stranka
Poštovana predsednice, ministre, kolege narodni poslanici, prodaja i proizvodnja alkoholnih pića do sada nije bila jasno definisana, a registracija proizvođača alkoholnih pića je bila veoma skupa i iziskivala je ispunjavanje kriterijuma koji su bili nedostižni malim proizvođačima.
Prema popisu iz 2012. godine, proizvodnjom voća u Srbiji se bavilo 295.203 gazdinstava. U Srbiji postoji 400 registrovanih proizvođača rakije i drugih alkoholnih pića, čija ukupna godišnja proizvodnja iznosi oko 12 miliona litara. Obim proizvodnje jakih alkoholnih pića u Republici Srbiji je mnogo veći od navedenog i kreće se oko 80 miliona litara na godišnjem nivou. Jasno je da se velika količina jakih alkoholnih pića proizvodi od strane lica koja nisu registrovani proizvođači i završe, naravno, u sivoj zoni. To je samo jedan od razloga zašto je bilo neophodno donošenje ovog zakona.
Po zakonu iz 2009. godine, koji reguliše ovu oblast, ne postoji mehanizam da se proizvodnja fizičkog lica nađe u legalnim kontrolisanim tokovima. Ovaj zakon dozvoljavao je promet rakije u rifuznom stanju samo između registrovanih proizvođača. Time je veliki broj fizičkih lica, koji rakiju proizvode za sopstvene potrebe, ostao van sistema legalnog prometa i bez mogućnosti da je legalno prodaju registrovanim proizvođačima u situacijama kada njihova proizvodnja premašuje sopstvene potrebe. Ovo je bio veliki generator sivog tržišta voćnih destilata, a samim tim i zloupotreba čiji smo bili svedoci prethodnih godina.
Navešću ukratko razloge za donošenje Zakona o alkoholnim pićima i, naravno, razloge zašto treba podržati ovaj zakon. To je pre svega bezbednost potrošača, jer je najvažnija briga za zdravlje potrošača koji će imati kvalitetan i zdravstveno ispravan proizvod. Zatim, smanjenje troškova za registraciju, uvođenje u legalne tokove malih proizvođača i mogućnost da prodaju svoj proizvod. Zatim, očuvanje tradicionalne proizvodnje rakije, dobijanje geografskog porekla, ukrupnjavanje sektora proizvodnje, međusobno udruživanje i koncentracija proizvodnje, kao i usklađivanje sa propisima EU, čime se omogućava lakše plasiranje alkoholnih pića na tržište zemalja EU.
Usklađivanje sa instrumentima i kriterijumima zajedničke poljoprivredne politike EU stvaraju se uslovi za postepeno prilagođavanje domaćih proizvođača uslovima koji se primenjuju u EU. Naravno, time se priprema domaća proizvodnja za predstojeće članstvo u EU. To podrazumeva omogućavanje fizičkim licima da viškove iz sopstvene proizvodnje plasiraju na tržište, ali ne direktno, već preko registrovanih proizvođača alkoholnih pića koji će voćne destilate koristiti za dalju proizvodnju.
Ovim izmenama stvaraju se preduslovi za dalji razvoj industrije jakih alkoholnih pića, jer se primenjuju iste kategorije i način deklarisanja kao u EU, što je vrlo bitno, kako za razvoj izvozno orijentisanog domaćeg sektora, tako i za potencijalne investicije.
Proizvodnja jakih alkoholnih pića sa geografskom oznakom predstavlja korist za samog proizvođača pri njegovom nastupu na tržištu. Takvi proizvodi lakše nalaze put do kupca iako imaju veću cenu, jer za njih stoji jedan standardizovan i garantovan kvalitet i proizvođači se odlučuju na njihovu proizvodnju, bez obzira na troškove koje prouzrokuje.
Alkoholno piće sa geografskom oznakom je proizvod sa većom vrednošću u odnosu na druge proizvode iste kategorije. Donošenjem ovog zakona možemo na najbolji način da proizvodnju i promet jakih alkoholnih pića unapredimo i predstavimo kao dobro organizovanu i kontrolisanu celinu iz koje će rezultirati kvalitetni i bezbedni proizvodi.
Manji troškovi koji opterećuju proizvodnju će domaće proizvođače učiniti konkurentnim u odnosu na proizvođače iz EU, što će omogućiti lakši izvoz jakih alkoholnih pića proizvedenih u Republici Srbiji i nastup na tržištu.
Iako su moje kolege već pomenule, reći ću još jedanput da usklađenost ovog zakona sa zakonodavstvom EU omogućava zaštitu od falsifikata, sprečava promet proizvođačima koji nisu registrovani, uspostavlja bazu podataka o proizvođačima, proizvodnji i kvalitetu jakih alkoholnih pića. Ovaj zakon predstavlja značajan podsticaj za razvoj sela, ali i za zaštitu malih poljoprivrednih proizvođača i zato pozivam sve kolege da u danu za glasanje p,održe ovaj predlog zakona. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milorad Cvetanović.
...
Srpska napredna stranka

Milorad Cvetanović

Srpska napredna stranka
Poštovana predsednice Narodne skupštine, uvaženi ministre Snežana Bogosavljević Bošković sa saradnicima, drage kolege, narodne poslanice i poslanici, govoriću o Zakonu jakim alkoholnim pićima.
Novi zakon o jakih alkoholnim pićima usloviće regulativu u Srbiji sa pravilima EU i omogućiti poljoprivrednicima da višak alkoholnih pića legalno prodaju registrovanim proizvođačima, kao što i daje mogućnost poljoprivrednicima da uz relativno jednostavne uslove i male troškove voće prerade u rakiju, što je izuzetno važno za Srbiju u kojoj proizvodnja rakije ima vekovnu tradiciju. Ako ugovorni odnos višak destilata prodaju registrovanim proizvođačima za dalju doradu i preradu.
Izradi novog zakona o jakim alkoholnim pićima pristupilo se zbog važnosti koju proizvodnja jakih alkoholnih pića prvenstveno rakija od voća ima za razvoj poljoprivrede Srbije, kao i njenom uticaju na razvoj primarne proizvodnje voća. Donošenjem zakona, između ostalog, reguliše se proizvodnja i kvalitet jakih alkoholnih pića na jedinstven način kako po pitanju samih definicija jakih alkoholnih pića, njihovih podela i geografske oznake, tako i po pitanju kategorija, deklarisanja, starenja.
Sva rešenja koja su predložena novim zakonom vode smanjenju troškova proizvodnje, rastu konkurentnosti proizvođača, povećanju proizvodnje i kvaliteta, a time i izvoza jakih alkoholnih pića iz Srbije.
Kraj iz koga dolazim, Mladenovac i okolina, je veoma bogat zasadom voćnih kultura i u kome je već tradicionalno i u širem obimu rasprostranjena prerada voća a naročito je značajna prerada roda voća u rakiju i vino. Iz nemogućnosti pronalaženja plasmana svojih proizvoda naročito voća zbog neadekvatne cene ili prezasićenosti domaćeg tržišta seoska domaćinstva se uglavnom odlučuju da svoje prinose od voća prerade u rakiju. To je već postala i tradicija a i slobodno mogu reći kult življenja u selu sa pomalo takmičarskim karakterom, koje svoje ocene o dobro ispečenoj rakiji dobijalo na našim svetkovinama sa kojima zaista ne manjkamo.
Nemogućnost da svoje umeće i ogromno zadovoljstvo praćeno druženjem i zajedničkim loženjem kazana u iščekivanju prve kapljice i materijalizuju zbog strogih zakonskih okvira je umnogome doprinela da to ne bude razlog povratka na selo i nastavak vekovne tradicije koja krasi srpskog seljaka. Ambari puni sa buradima, kajsijevača, loze, dunjevače, višnjevače i nadasve prepoznatljive šljivovice, nisu lako mogli i na jednostavan način da dođu do kupaca. Uslovljeni mnogim zakonskim preprekama koje su direktno uticale na slabljenje ekonomske moći svakog seoskog domaćinstva u Srbiji, njegovom razvitku i jačanju, a samim tim su direktno uticali i na BDP Republike Srbije.
Vekovna tradicija proizvodnja rakije u Srbiji i njen kvalitet prepoznatljiv i veoma tražen i daleko van granica naše zemlje će posle usvajanja ovog zakona na daleko jednostavniji i lakši način naći put do krajnjih korisnika.
Mislim, da je upravo to ono što nam uistinu treba da proizvodimo upravo ono što je pravi srpski brend, ono po čemu nas prepoznaju u svetu, ono na čemu su davno naši pradedovi, slobodno mogu reći, diplomirali i doktorirali i što je ušlo u svetske udžbenike. Poput ovog zakona za koga ne sumnjam da će veoma brzo biti u primeni, trebali bismo da i ostale zakonske regulative, uglavnom vezane za selo i seljaka prilagodimo i pojednostavimo da bi život, proizvodnja i ostanak na selu bio što interesantniji i isplativiji i samim tim skinemo ogromno breme nezaposlenosti i pritisak na gradove, a naročito zapošljavanje u javnom sektoru, kojih će nadam se zbog ukupnog razvoja zemlje u budućnosti biti sve manje.
Ovaj zakonski okvir je jedan od dobrih načina da se pomogne selu i seljaku i na kom se nikako ne smemo zaustaviti, kako definitivno ne bi opustela, osiromašila i ostala bez stanovništva, a selo će kao i uvek i kada nam je bilo najteže, to znati, višestruko da vrati. Zahvaljujem se.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Vesna Simić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Vesna Simić

Srpska napredna stranka
Poštovana ministarko sa saradnicima, uvažene kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije je predlog Zakona o jakim alkoholnim pićima. Alkohol je jednako opasan kao i droga, duvan i drugi opijati. Do skora se smatralo da su i žestoka pića, rakija, liker i vinjak, konjak, kao i vino iz iste grupe jakih alkoholnih pića. Međutim, ako se vratimo malo u prošlost setićemo se mnogih trovanja od različitih rakija šećeruša. To je pokazalo kako i koliko metil alkohol može biti opasan po život i zdravlje ljudi. Obzirom da je naša zemlja opredeljena za ulazak u EU moramo da shvatimo da proizvodnja jakih alkoholnih pića, pogotovo rakije mora biti strogo kontrolisana, a to će biti urađeno upravo ovim zakonom.
Takođe, ova materija biće regulisana upisom u registar proizvođača jakih alkoholnih pića. Sve ovo ne bi moglo biti realizovano bez potrebnih finansijskih sredstava koje su obezbeđena od strane resornog ministarstva. Zdušno podržavam ovaj zakon, obzirom na činjenicu da je do sada svako mogao da proizvodi rakiju i ako stoji da je bilo registrovano 2.048 proizvođača od čega samo 237 privrednih subjekata, a ostatak su činili individualni proizvođači. Zna se da će i posle donošenja zakona biti proizvodnje rakije na divlje u tzv. ruralnim područjima, pogotovo šljivovice, ali bi ovo bili usamljeni slučajevi u odnosu na stanje pre donošenja zakona.
Podsećanja radi, mi imamo najveći broj stabala šljiva po glavi stanovnika, odnosno blizu 40 miliona komada mada se broj stabala iz godine u godinu smanjuje zbog demografske situacije i smanjenja radno aktivnog stanovništva. Novi zakon neće biti puka registracija poljoprivrednih domaćinstava već je registrovano domaćinstvo za proizvodnju imati kompletno zaokružen tehnološki proces za proizvodnju jakih alkoholnih pića.
Inače, zakon je u potpunosti usklađen sa uredbom EU o proizvodnji i prometu jakih alkoholnih pića što je od značaja obzirom da je naša zemlja kandidat za članstvo u EU. Iz svega iznetog pozivam svoje kolege da glasaju za predlog ovog zakona jer će se njime uvesti redu u ovu materiju koja je uvek bila na marginama, a zbog toga su mnogi nedužni ljudi izgubili svoje živote. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem gospođo Simić.
Reč ima narodni poslanik Milija Miletić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem se predsedavajući.
Uvažena ministarko sa svojim kolegama, kolege poslanici, građani Srbije, ja sam Milija Miletić i dolazim iz najlepše opštine u Srbiji, opštine Svrljig, koja se nalazi pored najlepšeg grada u Srbiji, a to je grad Niš i govoriću o zakonu o alkoholnim pićima.
Oblast u proizvodnji alkoholnih pića bila je regulisana Zakonom o vinu i rakiji iz 1994. godine, ali tokom primene Zakona pokazalo se da ima dosta nedostataka, pa je tako 2009. godine donesen novi zakon, koji je i dalje bio nedovoljno usaglašen, tako da sad donosimo ovaj predlog zakona i siguran sam da ćemo ga usvojiti, jer ovaj predlog zakona daje veliku mogućnost našim poljoprivrednim gazdinstvima koja se bave proizvodnjom šljive, a svi znamo da se od naše srpske šljive pravi srpska šljivovica, svi znamo koliki se broj naših poljoprivrednih proizvođača bavi proizvodnjom šljive i ostalih voćaka i svi znamo, a i više puta smo to pomenuli do sada, u Srbiji imamo 255 hiljada ljudi odnosno poljoprivrednih gazdinstava koji se bave proizvodnjom šljiva odnosno drugih voćaka.
Ovaj zakon daje mogućnost u odnosu na prethodni zakon što će imati veliku mogućnost i veliku šansu da oni naši poljoprivredni proizvođači, ljudi koji se bave proizvodnjom šljive, višnje ili neke druge voćke, imaće mogućnost kada proizvedu svoju rakiju, sav svoj višak koji ne mogu upotrebiti za svoje domaćinstvo, za slavu, za prijatelje i za sve ostale, oni će taj svoj tržišni višak imati mogućnost da predaju prirodnom subjektu koji radi proizvodnju rakije, a to je sada mnogo bolji predlog nego što je bilo u prethodnom periodu, jer će sada biti mnogo manje troškova što se tiče tih privrednih subjekata za destilaciju alkohola odnosno pravljenje rakije.
Na ovaj način, sada više neće biti potrebe da imate toliki broj prostorija sa ljudima koji će biti stalno zaposleni, sa tehnolozima. Imaće i ovde, normalno. Stavlja se veliki akcenat na čistoću, na hemijski sastav, na sve ono što je bitno, ali, nema više potrebe da neko od tih privrednih subjekata radi i da tu mora ima tehnologa, čoveka koji je stručan. Ovde se daje mogućnost da u finišnom delu bude tehnolog koji ne mora biti u radnom odnosu, može biti po ugovoru o delu, može sklopiti ugovor sa nekim ljudima i na taj način imaće se mogućnost da ti ljudi, odnosno privredni subjekti koji su izdavajali ta sredstva za tehnologe, za objekte koji su bili u nemogućnosti da se održavaju, čak je veći deo tih objekata bio van funkcije, sada će kroz ovaj zakon imati veće mogućnosti, otvara se veći broj tih privrednih subjekata koji će raditi na proizvodnji rakije, koji će imati mogućnost da otkupljuju rakiju od naših poljoprivrednih gazdinstava. Svi znamo kako naš poljoprivredni proizvođač, naš seljak, želi da na svaki način popuni svoj budžet, jer svi znamo u kakvoj je teškoj situaciji naša privreda.
Ja ću uvek kao narodni poslanik ispred Ujedinjene seljačke strane i kao čovek koji je izabran sa liste SNS podržavati predloge Vlade i našeg premijera Vučića, sa nadležnom ministarkom, gospođom Snežanom, jer sam siguran da i ovim zakonom, i prethodnim zakonima, a i budućim zakonima, gledaćemo da se više stvari stave na svoje pravo mesto, da više mi ne plašimo naše ljude zakonima o EU, kada će naši poljoprivredni proizvođači koji se bave proizvodnjom naše tradicionalne rakije, našeg tradicionalnog pića, na tradicionalan način, više neće imati pravo da rade – sada vidimo da je ovaj zakon liberalniji, da ovaj zakon daje veću mogućnost i tim našim gazdinstvima.
Rekli smo da ima 255 hiljada ljudi, odnosno gazdinstava koja su registrovana i koja se bave proizvodnjom rakije. Oni će ovde imati mogućnost i da se zaštiti geografsko poreklo, a sve će to mnogo olakšati posao nego što je bilo u prethodnom zakonu. Velika je šansa, a ja bih tu pozvao i nadležno ministarstvo i vas ministarko sa kolegama, da se stavi akcenat na zadrugarstvo. Malo pre je moj kolega rekao da svaka destilacija, svaka proizvodnja rakije, gde imamo jednog pravnog subjekta, jednog vlasnika ili više njih, za nas koji dolazimo, na primer, iz opštine Svrljig, taj jugoistok Srbije, velika je šansa da se da doprinos kroz zadrugarstvo, kroz zadružni vid proizvodnje, gde će veći broj naših zadrugara poljoprivrednih gazdinstava formirati zadrugu koja će kasnije u svom radu napraviti svoju destilaciju i gde će imati mogućnost da svi naši poljoprivredni proizvođači, ti ljudi koji proizvode našu šljivu, višnju, kroz taj tržišni višak da proizvode rakiju i da u toj zadruzi mogu tu rakiju da predaju, da prodaju, a da ne budu na neki način ucenjeni.
Svi znamo sutra, ili u narednom periodu kada ovaj zakon usvojimo, naša šljiva će i dalje stvarati prihode za naša poljoprivredna gazdinstva. Da li kroz gotov proizvod, da li kroz destilaciju, kroz rakiju, ali, imaće od toga interesa. Svi znamo kako naš poljoprivredni proizvođač ima velikih problema kada dođe konačno do toga da mora svoj rod da proda, svi znamo i to da sutra, ukoliko ne obezbedimo ovako kroz udruživanje, kroz zadrugu, da ti ljudi mogu tu da proizvode svoju šljivu, svoju rakiju, da tu mogu da je plasiraju kroz destilaciju koja će biti vlasništvo tih zadrugara, ukoliko toga ne bude, tada ćemo imati veliki problem, isto će biti mala cena te rinfuzne robe. Jer, svi znamo koliko nam kilograma šljive treba za jedan litar rakije. Na ovaj način, kroz udruživanje, i mogućnost kroz zadrugarstvo, imaće veću šansu da se obezbedi i bolja cena za te naše poljoprivredne proizvođače i biće mnogo lakše da se ljudi na taj način udružuju i da rade.
Inače, na teritoriji Nišavskog okruga imamo pet hiljada hektara pod voćem, od toga 700 hektara ima opština Svrljig i svi mi koji se nalazimo u ovom delu jugoistočne Srbije odakle ja dolazim, veliki akcenat stavljamo na voćarstvo. Kroz voćarstvo, kroz stimulaciju u voćarstvu i same lokalne samouprave pomažu, pomaže ministarstvo, ali ja mislim da u narednom periodu moramo veći akcenat stavljati kroz te subvencije ali i pomoć za izgradnju sušara, hladnjača, jer bez tih hladnjača i sušara naš poljoprivrednik će imati mogućnost da peče rakiju, ali pre toga moramo formirati zadruge.
Šta još drugo sam hteo da kažem vezano za ovaj naš zakon o kojem sada raspravljamo? Želim da kažem da ćemo mi kao poslanici, ja kao poslanik Ujedinjene seljačke stranke, glasati za ovaj zakon. Mislim stvarno da je ovaj zakon mnogo bolji nego prethodni zakon i da daje veću mogućnost našim poljoprivrednim proizvođačima da se bave lakše i da lakše proizvode i da lakše plasiraju tu svoju šljivu ili rakiju ili rakija da bude od višnje ili nečeg drugog, druge voćke.
Šta drugo da kažem za kraj? Znači, svi mi znamo da je šljiva zaštitni znak naše Srbije. Svi znamo kao srpski domaćini na slavama, na svadbama, da bez te robe ne može to da prođe i ja ću za kraj jednu našu pesmu, pesmicu koju je uradio Dobrica Erić, reći: „Putniče što ideš iz daljine sive, zapamti ovu poslovicu prostu, kuću pred kojom ne cvetu šljive, ne nada se više ni suncu ni gostu. U Srbiji, zemlji voćnjaka i njiva sve je više avlija i bašta bez šljiva.“
Bez toga, ova pesma nam kaže sve, priroda nam je dala sve, stvarno imamo veliku šansu i zato vas pozivam i vas iz Ministarstva da se mnogo više akcenat stavi i na voćarstvo jer velika teritorija naše zemlje Srbije, kao što je recimo iz koje ja dolazim, ima šanse da se radi ali mora biti veća pomoć i lokalne samouprave ali i iz vašeg ministarstva se mora više izdvajati realna sredstva, da ta sredstva ne budu samo na papiru pa sutra proizvođač iz Svrljiga, Blaca ili neke druge opštine to ne može da iskoristi.
Još jednom, glasaću za ovaj predlog zakona. Inače, ja moram da pomenem celu našu jugoistočnu Srbiju i da kažem kao pravi srpski domaćin i kao čovek koji živi i od poljoprivrede i živi za poljoprivredu i selo, ja sam skoro bio u Blacu. Blace je jedna lepa opština u kojoj se jedno selo zove Grgure, gde ima veliki broj domaćina koji po hektaru, mislim da je prosečno pet hektara pod voćem. Mislim da se takva sela moraju pomoći.
To važi i za moju opštinu Svrljig, to važi za opštinu Knjaževac i ostale opštine, jer stvarno voćarstvo je jedna velika šansa i ovaj zakon o kome sada raspravljamo za nas će mnogo značiti. To vam konkretno kažem za poljoprivredne proizvođače. Mnogo će značiti, jer ćemo imati mogućnost da popunimo budžet naših poljoprivrednika i na ovaj način da damo podršku našem selu i našoj poljoprivredi.
Još jednom, živeli moji srpski domaćini. Nemam sada rakiju, ja ne konzumiram alkohol, ali želim svima da kažem, da znaju, da će ovaj zakon biti odličan za naše poljoprivredne proizvođače, a pomoć mora malo više biti u voćarstvu i ostalim delovima naše poljoprivredne proizvodnje kroz Ministarstvo poljoprivrede.
Za kraj, ja ću kao narodni poslanik ispred Ujedinjene seljačke stranke, izabran sa liste SNS, glasati za ovaj zakon punim srcem, jer siguran sam da će biti donošenje ovog zakona mnogo lakše za poljoprivrednu proizvodnju i za voćare u celoj Srbiji.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Miletiću.
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja zajedničkog načelnog jedinstvenog pretresa, pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika? (Ne)
Zahvaljujem.
Saglasno članu 98. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine zaključujem zajednički načelni jedinstveni pretres o predlozima zakona iz tačaka 1. i 2. dnevnog reda.
Poštovani narodni poslanici, kao što ste obavešteni nastavljamo rad Druge sednice redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini.
S obzirom na to da je Narodna skupština završila raspravu o svim tačkama dnevnog reda ove sednice, saglasno članu 87. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, određujem utorak 3. novembar 2015. godine sa početkom u 17,00 časova kao dan za glasanje o tačkama dnevnog reda Druge sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini.
Zahvaljujem.
(Sednica je prekinuta u 15.45 časova)