Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja, 01.12.2015.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Sedma sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj: 06-2/476-15

01.12.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 20:50

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Toškoviću.
Reč ima narodni poslanik Marko Atlagić, a neka se pripremi narodni poslanik Milija Miletić.
Izvolite, gospodine Atlagiću.
...
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

Srpska napredna stranka
Poštovani gospodine potpredsedniče Narodne skupštine, poštovani gospodine ministre Antiću sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani gospodine Zorane Babiću, obraćam se i vama, jer ste vi jedini večeras predsednik poslaničke grupe od svih poslaničkih grupa, ali to nije jedini put.
Gospodine ministre, pred nama su dva seta pitanja iz energetike, veoma bitna za razvoj Republike Srbije i zato zaslužuju veliku pažnju kako građana Republike Srbije, tako i čitave države. Energetika je ključna grana privrede. Ona utiče na čitavi privredni život, i ne samo to, nego utiče i na društveni život u našoj zemlji u celini.
Dobro je, gospodine ministre, što ste u izradi Zakona o rudarstvu i Strategiji razvoja energetike do 2025. godine, sa projekcijom do 2030. godine, konsultovali sve relevantne kako domaće, tako i inostrane faktore kojih se to tiče, bilo posredno, bilo neposredno. To, gospodine ministre Antiću, govori o vama kao ministru, o vašem ministarstvu i o Vladi Republike Srbije, na čijem se čelu nalazi gospodin Aleksandar Vučić.
Gospodine ministre, strategija razvoja modernih država iliti stratešku ocenu opredeljuju tri ključna resursa: energija, voda i hrana. Ja o hrani kao o resursu neću govoriti jer to nije tema, ali bolje bi od mene elaborirala to dva narodna poslanika, poljoprivrednika, a jedan od njih je moj prijatelj Marijan Rističević i on bi se verovatno ljutio zbog toga. Dovoljan količina energije predstavlja primarni resurs, a ujedno predstavlja i obezbeđivanje dovoljnih količina ostala dva resursa, vode i hrane.
Ako se ovo, gospodine ministre, ima u vidu, jasan je značaj energetike u očuvanju dugoročne nacionalne bezbednosti naše zemlje. Zato možemo slobodno povući paralelu između nacionalne i energetske bezbednosti, jer bez energetske bezbednosti nema ni govora o nacionalnoj bezbednosti Republike Srbije. Naš srpski, a svetski Nikola Tesla, tvorac moderne elektrotehnike, jednom prilikom je izjavio, citiram: „Razvoj i bogatstvo jednog grada, uspeh jedne nacije, progres celokupnog ljudskog rada strogo su definisani energijom dostupnom za korišćenje“. Završen citat.
Naš predsednik Vlade Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić je izuzetnu pažnju posvetio energetici u svom ekspozeu kojeg je podneo Narodnoj skupštini Republike Srbije prilikom izbora Vlade 27. aprila, gospodnje 2014. godine. I, da ne zaboravimo, ekspoze predsednika Vlade Republike Srbije gospodina Aleksandra Vučića je najtransparentniji, najkonkretniji, najsveobuhvatniji, najveći, 52 gusto kucane strane i najbolji od svih 72 prethodna ekspozea predsednika vlada od vremena prvog predsednika Vlade moderne Srbije, gospodina Prote Matije Nenadovića 1805. godine, do danas.
Poštovani gospodine ministre, na stanici 28 ekspozea predsednik Vlade Aleksandar Vučić kaže, citiram: „zadatak resora Ministarstva energetike jeste da obezbedi energetsku stabilnost i bezbednost Srbije, odnosno dovoljno količine energije i energenata po održivim cenama“, završen citat.
Zato je vaše ministarstvo, gospodine ministre Antiću, i Vlada izradila i predlog Strategije o kojoj ću nekoliko rečenica reći. Razvoj energetike Republike Srbije do 2025. godine sa projekcijom do 2030. godine. Strateško preispitivanje i određivanje nacionalne energetike omogućiće da se iz sveopšte ekonomske krize izađe sa daleko manjim troškovima po energetiku i privredu države u celini. To će, gospodo narodni poslanici omogućiti da se zauzima bolja polazna pozicija za budućnost i dinamičniji i kvalitetniji rast ekonomije i održiv privredni razvoj Republike Srbije u celini.
Strategija se zasniva na šest elemenata koji sagledavaju ravnotežu između ciljeva ekonomskog razvoja, ostvarivanje prava na energiju kao dela ljudskih prava i sloboda, i s druge strane na zdravu životnu sredinu. Strategija se zasniva na šest bitnih elemenata. Dobro je gospodine ministre Antiću što ste ove elementa zaista podelili na onako kako to rade i mnoge evropske i svetske zemlje.
Prvo, na energetske resurse i potencijale Republike Srbije, drugo - osnovne pretpostavke razvoja energetike Republike Srbije, treće - strateške prioritete razvoja energetike Republike Srbije, četvrto - razvoj energetskih sektora, peto - zakonodavna, institucionalna i društvena ekonomska okvir razvoja energenata Republike Srbije i šesto - razvoj energetike Republike Srbije, čak posle 2000. godine, pa se konstatuje, podvlačim gospodo narodni poslanici, da ukoliko ne dođe do značajnih otkrića, može se očekivati da će eksploatacija energenata, u prvom redu nafte, i prirodnog gasa biti pri kraju u zemlji do 2030. godine, ili potpuno završena.
Najznačajniji domaći energent u tom trenutku ostaje ugalj sa rezervama koje prema projekcijama potrošnje, bilo bi dovoljno za eksploataciju nakon 2050. godine.
Gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, od ostalih energenata treba računati, kako su gospoda narodni poslanici i vi stavili na uljne škriljce i obnovljive izvore energije. O uljnim škriljcima prvi je govorio u ovom visokom domu prof. dr Milan Bačević, kao ministar, vaš prethodni. Tada su gospoda iz bivšeg režima, spradali se sa tim predlogom, spradali su se s tim predlogom i evo ga danas u strategijama naše zemlje i strategijama mnogih zemalja.
Ova strategija razvoja je sveobuhvatna i predstavlja dobru osnovu za priključenje Republike Srbije na evropski put u energetici iskazan u mapi puta od 2011. godine.
Na kraju, gospodo narodni poslanici pozivam vas, a posebno vas iz slabašnih opozicionih klupa, da u danu za glasanje date i vi svoj glas za ovu strategiju, nakon što ćete, nadam se i vidim da hoćete, na jedan konstruktivan način dati svoje predloge, jer ćete tako bar malo, pa makar i na taj način demonstrirati svoju privrženost modernizaciji Republike Srbije za koju se tako zdušno zalaže i provodi predsednik Vlade Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić i čitava Vlada Republike Srbije potpomugnuta od stane predsednika države Tomislava Nikolića, većine narodnih poslanika u ovom visokom domu Republike Srbije i najvećeg broja građana, skoro plebiscitarno Republike Srbije. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, profesore Atlagiću.
Reč ima narodni poslanik Milija Miletić, a neka se pripremi narodni poslanik Milan Petrić.
Izvolite, gospodine Miletić.
...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem se uvaženi predsedavajući.
Uvaženi ministre sa kolegijumom, poštovane kolege poslanici, građani Srbije, ja sam Milete Miletić i dolazim iz najlepše opštine u Srbiji, opštine Svrljig koja se nalazi pored najlepšeg grada u Srbiji, a to je grad Niš. Govoriću o ovom predlogu zakona o rudarstvu, jer mislim da ovaj predlog zakona je mnogo bitan što se tiče rudarstva i rudara, jer mislim da je za nas to velika šansa, jer je nama priroda dala sve i to sada svi moramo iskoristiti, s tim što će ovim zakonom to biti mnogo lakše.
Srbija je nekada bila veoma prepoznatljiva po rudnom blagu, po rudarima, gde smo u Srbiji imali preko deset hiljada rudara koji su teškim radom zarađivali za sebe i za svoje ukućane. Mi svi znamo da su radari, slično kao i poljoprivredni proizvođači kao seljaci i mi to kažemo, oni taj leb što su zarađivali na taj način, to isto mislim i za naše seljake, to je hleb sa sedam kora.
Rudnici i rudno bogatstvo kod nas je u zadnjih nekoliko decenija u stagnaciji. Imamo sada određen broj rudnika koji su pokazali kako može da se radi. To je RTB, odnosno rudnik u Boru koji pomaže celom gradu da egzistira, da radi i da živi, tu se i ulaže. Sa druge strane, imamo veliki broj rudnika i u ostalim delovima Srbije koji rade, ali ne punim kapacitetom.
Što se tiče rudnika, blizu dva posto BDP se dobija od rudnika, a mi želimo da ovim zakonom i ulaganjem koje već ima dosta stranih kompanija, želimo da to povećamo na pet posto. Mislim da je to ispravno i da na tome treba svi zajedno da radimo. Ovim zakonom se olakšava da se lakše dobiju istražne radnje, da se lakše dobiju papiri i rešenja od nadležnog ministarstva kojim će moći da veći broj istražnih radnji koje se rade i kasnije eksploatacije budu rađene što pre, što brže.
Mislim da ja dolazim iz regiona, kao što sam malo pre rekao gde ima veliki broj rudnika, gde je bio veliki broj rudnika, recimo rudnici u Knjaževcu, Aleksincu, u Svrljigu, u ostalim delovima jugoistočne Srbije. Ti rudnici više sada, trenutno ne rade. Ali, imam tu kapaciteta koji je neiskorišćen recimo u Knjaževcu ima gvožđa po ispitivanju, ima bizmuta. Imali smo i Kalni to je rudnik, ekspolatacija koja je rađena u prošlom veku. Sada imamo u Aleksincu tih rudnih škriljaca, naftnih škriljaca i to su veoma kvalitetne stvari koje moramo gledati da što pre stavimo u funkciju, s tim što moramo napraviti balans između ekonomije i zaštite životne sredine. Normalno sve mora biti u skladu kako je najbitnije za naše građane Srbije.
Sada ću malo više obratiti pažnje za ove naše ljude, za rudnike, za ispitivanje ruda, vezano je konkretno za one gde se radi ispitivanje zeolita. Zeolit se radi, ispitivanje zeolita se radu u Brusu i mislim da je zeolit veoma bitna materija koja se koristi u stočarstvu za sprečavanje, imali smo prethodni period gde su neki predstavnici vojvođanske vlade nagovestili, aflatoksin gde je bila velika šteta u stočarstvu, ali evo zeolitom se to može rešiti.
Još jednom ću pomenuti i termalne izvore, geotermalne izvore koji su vrlo bitni za poljoprivredu. Kao predstavnik Ujedinjene seljačke stranke, koji je izabran sa liste SMS glasati za ovaj zakon i za sve zakone koje predlaže Vlada na čelu sa našim premijerom, jer mislim da su ti zakoni spremni i pomažu da naša Srbija krene nekim boljim putem, a ja bih voleo da to bude mnogo bolje i mnogo brže što se tiče naše poljoprivrede. Još jednom zahvaljujem i ja ću glasati za ovaj zakon.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem se, gospodine Miletiću.
Reč ima narodni poslanik Milan Petrić, a neka se pripremi narodni poslanik Zoran Živković.
Izvolite, gospodine Petriću.
...
Srpska narodna partija

Milan Petrić

Samostalni poslanici
Zahvaljujem.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, poštovani predstavnici Vlade, poštovane kolege i koleginice.
Srpska narodna partija smatra da ovaj Predlog zakona o rudarstvu i geološkom istraživanjima i pored toga što izgleda pretrpano treba usvojiti. Ovaj zakon reguliše dve velike ključne stvari.
Prva stvar su licence, što znači da onaj ko radi projekat, odnosno revidira projekat mora imati licencu. Po Predlogu zakona o licenci bi izdavalo ministarstvo na osnovu predloga komisije od sedam članova što je dobro i to bi trebalo bude prva aktivnost ministarstva.
Smatramo da u tom delu zakona koji se odnosi na licence ima dosta pozitivnog pomaka u odnosu na prethodni zakon.
Takođe i odnos članova koji bi činili Komisiju za izdavanje licenci, dosta govori da će struka biti zastupljenija.
Inače, komisiju čine dva člana iz ministarstva i pet članova iz strukovnih udruženja poput saveza, inženjera i tehničara, Akademije inženjerskih nauka Srbije i ostale.
Drugo izuzetno bitna stvar u zakonu jeste renta koje od države uzimamo od pojedinaca koji koristi te rudnike. Oni sada iznose za vrste uglja, uljnih škriljaca iznosi 3% za naftu i gas, 7% za radioaktivne sirovine 2% i ostalo.
Interesantno je da ovaj zakon takođe u velikoj meri ide u prilog kamenolomima. Oni su pošteđeni nepotrebne procedure, jer su do sada važila ista administrativna pravila, kako za kopove, tako i za kamenolome.
Jedan od noviteta u ovom zakonu jeste depozit za rekultivizaciju, koji je i pre postojao, međutim niko ga do sada nije poštovao. Posebno bih skrenuo pažnju na poštovanje pratećih propisa, i apelovao bih na ministarstvo na izradu istih tih propisa u roku. Smatramo da svi prateći propisi koji proizilaze iz ovog zakona, moraju da budu izrađeni što pre, najdalje u roku od dve godine kako to zakon predviđa, da bi se omogućila potpuna primena ovog zakona.
Ukoliko ima potrebe, treba angažovati i strukovno udruženje na izradi pomenutih propisa. Takođe, moram napomenuti da je SNP uložila amandman, jer su iz opisa o strateškim sirovinama, po nama ne opravdano izostavljeni olovo i cink.
Potrebno je reći da se u zoni Kopaonika nalazi veliko rudno ležište poznato još od srednjeg veka i veoma je bogato navedenim rudama. Zbog situacije u svetu, treba razmišljati o njihovoj aktivaciji, u budućnosti, dok bi u ovaj zakon njih uvrstiti i omogućiti što lakše dobijanje potrebnih dozvola.
Moramo napomenuti da su kazne predviđene za član 155, a koji se odnosi na branjenje prava zaposlenih, krajnje preterane i da to ne priliči jednom demokratskom uređenju države.
Šta ako državni predstavnik bude stalno nezadovoljan sa minimumom rada i ne dozvoljava štrajk u svom preduzeću i na koga se u tom slučaju ove kazne odnose? To je pitanje koje postavljam.
Mislim da toj odredbi uopšte nije mesto u ovom zakonu.
Srpska narodna partija je mišljenja da prirodne resurse i rezerve ne treba posmatrati samo kao potencijal za stvaranje ličnog bogatstva, već kao potencijal za razvoj naše države.
Zato ponavljam da ipak treba uz malo prepravke usvojiti ovaj zakon, jer on uvodi minimalni red i nadam se da će što brže u vremenskom periodu doživeti dovoljan broj dopuna. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Zoran Živković, a neka se pripremi narodni poslanik Marijan Rističević.
...
Nova stranka

Zoran Živković

Samostalni poslanici
Posle više od osam sati rasprave, koja je bila vrlo iscrpna, raznorodna, čuli smo puno toga o ovoj oblasti i mnogo više o nekim oblastima koje nemaju nikakve veze sa ovom oblašću.
Pokušaću u pet minuta da kažem stav NS i svoj lično. Dve su tačke dnevnog reda, strategija do 2015. godine sa projekcijom do 2030. godine i mislim da tu nema puno toga šta da se kaže. Bilo bi lepo da je ta strategija u uvodnom delu imala analizu ostvarivanja strategije do 2015. godine i da li je ikada urađena bilo kakva analiza onoga šta je bilo predviđeno nekada pre 10 godina i šta je ostvareno u međuvremenu? Kao i sve druge strategije, ništa lično prema ovom ministarstvu, mislim da je to jedna interesantna tema za čitanje u nekim toplim domovima, kada pada sneg oko Božića, ali da to nije ništa vredno, realno pomena i žao mi je što je tako. Mislim da je i vama žao.
Što se tiče samog zakona o istraživanjima i rudarstva, o geoistraživanjima, mislim da je to dobar naziv, ne samo što isterujemo tu neku jezičku pismenost i doslednost, nego mislimo da je to neka logika, šta ide pre čega.
Mi smo podneli još 20 i nekoliko amandmana, mislim da ste to i videli, imaju za cilj da poboljšaju zakon i smatramo da je zakon solidan. Ako suštinske amandmane koje smo podneli, budu usvojeni, mi ćemo glasati za ove zakone i to neće biti prvi put da glasamo za dobar predlog zakona koji dolazi iz Vlade Srbije.
Posebno je važno, meni lično i NS amandman na član 159. stav 2. tačka 2. gde kažemo da se menja i glasi, da se u stvari poveća rudna renta na ugljovodonike u tečnom i gasovitom stanju, odnosno na naftu i gas. Sada je to 7% i među najmanjim je rentama u Evropi.
Mi tražimo da se poveća na 10% i da ovaj zakon važi i za NIS.
Da bi građani Srbije znali zašto je ovo važno, da ponovim samo ono što je opšte poznato, naftna renta, odnosno rudna renta, za sirovu naftu u Srbiji je 7%, ni za koga, pošto niko drugi osim NIS-a to ne radi i realno je 3%.
Ovom izmenom zakona to ostaje na 7%, a u stvari je i dalje 3%.
U Rusiji, odakle dolazi vlasnik NIS-a, većinski, rudna renta je 22% i mislim da je to samo po sebi dovoljno, da se promeni jedan udvorički stav koji mi imamo prema toj Ruskoj kompaniji. To nema veze sa ovom Vladom, da budem odmah jasan. To je sporazum kome će za 22 dana da bude osmi rođendan i ja se slažem da to nema nikakve veze sa aktuelnom Vladom, ali je ova Vlada obavezna da ispravlja greške iz prošlosti, pa i ovu, tako da bi to bilo pametno i dobro.
U Sloveniji je to 18%, u Mađarskoj 12% itd. Ceo naftno-gasni Sporazum sa Rusijom treba da prođe kroz reviziju i tri su dela tog sporazuma. Jedan deo je poklanjanje NIS-a Rusima, odnosno Gaspromu za 400 miliona, što je smešna cena, a drugi je Južni tok, od koga nema ništa, na moju veliku žalost, ali nema ništa od toga i to je razlog da se uđe u reviziju tog aranžmana.
Treća stvar je skladište gasa. U tu reviziju treba da se uđe i to nije rat sa Rusijom, to nije rat sa Gaspromom, to samo treba da se izvrši novo sagledavanje činjenica vezano za aktuelnu situaciju. Ta promena mora da se tiče i cene koja je plaćena investicija, ali i rudne rente.
Bez svega toga ceo ovaj zakon neće imati svoju veliku promenu u srpskoj stvarnosti, u onom delu koji se tiče istraživanja ruda. Ono što je najvažnije za brzi efekat, a svima je potreban taj brzi efekat, novi novac za lokalne samouprave, za autonomiju i za celu državu Srbiju može na jedan opravdan način koji će svako dobronameran i razuman u svetu da razume, a ja očekujem da i Ruska strana to razume, da donese jednu pravednu cenu, a samim tim i dovoljno novih investicija za mnoge poduhvate koji su potrebni Srbiji.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević, kao poslednji prijavljeni diskutant.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ekonomska moć jedne zemlje, a to je kolega Atlagić već objašnjavao, uskoro se neće meriti zlatom i dijamantima, već količinom hrane, pijaće vode i energije koju ta zemlja može proizvesti.
Kada nestane hrana, voda i energija, novac, dijamanti i zlato ne mogu vam vredeti ništa.
Ja ću ovog puta govoriti o Strategiji razvoja energetike do 2025. godine i govoriću da ova strategija ima veze sa zakonom o poljoprivrednom zemljištu koji treba uskoro da usvojimo.
Poljoprivredno zemljište, kao i mnoge stvari, koje su u državnoj svojini pripadaju svim građanima Republike Srbije. Ne pripada samo poljoprivrednicima koji tu zemlju obrađuju, nego svim građanima zajednici ljudi koji čine državu. Ovih dana su žestoke rasprave oko toga. Jedna od intencija zakona o poljoprivrednom zemljištu je da se zemljište koje nije obrađeno i uzurpirano privede nameni. Od 830.000 hektara zemljište u državnoj svojini, 248.000 je predmet zakupa a nešto preko 581.000 hektara je ili uzurpirano, a ako nije uzurpirano, onda je neobrađeno. Na tom neobrađenom zemljištu na 581.000 hektara možete sa evropskim prosekom koji je blizu jedne krave, nego valjda jedna krava po hektaru, možete da imate 581.000 krava, što znači da možete da imate preko 1000 energetskih farmi sa preko 500 goveda, gde možete da proizvedete 1000 megavata električne energije i mesa i mleka za 1,5 milijardi.
To su razlozi zašto pripremamo, kao udruženja poljoprivrednika, a Vlada je taj nacrt prihvatila kao svoj predlog, novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, s obzirom da su veliki energetski potencijali u proizvodnji električne energije i stočarstva od biogasa i već sam objasnio koliki je to gubitak, zato što to zemljište stoji uzurpirano ili neobrađeno.
Takođe, od 581.000 zemlje, ako uzmemo pretpostavku da je 180.000 uzurpirano, 400.000 neobrađeno, na 400.000 hektara zapuštene zemlje, poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, možete proizvesti 600 miliona litara dizela i milion kilograma stočne hrane od koga možete uzgojiti 200.000 tona mesa, koje je na tržištu prerađeno, treba da košta negde oko 800 miliona evra, a što se tiče biodizela 600 miliona litara biodizela možete i sami izračunati.
Za poljoprivrednu proizvodnju je neophodno svega 300 miliona litara dizela. Dakle, iz poljoprivredne proizvodnje, samo iz zapuštenog zemljišta možemo da proizvedemo kompletan biodizel za poljoprivrednu proizvodnju i da nam ostane još toliko za preradu poljoprivrednih proizvoda.
Hoću da kažem da iz poljoprivrede, posebno iz ovog dela, državnog poljoprivrednog zemljišta možemo da proizvedemo i primarne poljoprivredne proizvode, možemo da proizvedemo, da spojimo biljnu i stočarsku proizvodnju, da proizvedemo i energiju koja je dovoljna i za poljoprivrednu proizvodnju i za preradu, da se od poljoprivrednog proizvoda napravi finalni proizvod.
Što se tiče ostalih obnovljivih izvora energije, probaću sa onim – niz Moravu vetar duva, stari seljak na plus 40 stepeni, pored termalnih izvora, spaljuje žetvene ostatke u blizini neobrađene parcele.
Što se tiče vetra i sunca, ja nisam protiv toga, ali strana bivšeg režima je prvo izdala dozvole za vetrogeneratore. Nemam ništa protiv obnovljive energije iz tih izvora, ali energija iz vetra i sunca ne može da nam povuče poljoprivrednu proizvodnju, dok proizvodnja energije od biomase, kroz stočarstvo može da nam povuče poljoprivredu i tako se stiče novac, stiču sredstva, da se obnovljiva energija stimuliše i da se isplati prilagodna cena, odnosno da u budžetu imamo novac za te namene i ovo kada proizvodimo energiju vetra, imamo samo trošak u budžetu. Energiju koju platimo tri puta skuplje prodajemo tri puta jeftinije. Kada se energija pravi kroz stočarstvo od biogasa, kada se pravi od biomase, onda se na takav način stiču sredstva kroz poreze, kroz plate, kroz doprinose, naravno i kroz prerađivačku industriju, stiču sredstva da se unovčavanjem te energije nadoknadi razlika između cene proizvodnje električne energije i cene koju plaćaju potrošači i pri tome ne moramo da dižemo cenu potrošačima električne energije.
Što se tiče poljoprivrednog zemljišta i Zakona o poljoprivrednom zemljištu, još jednom moram podvući da je to poljoprivredno zemljište u svojini svih građana Republike Srbije, svih državljana, a ne samo nas koji to obrađujemo i cilj izmena Zakona o poljoprivrednom zemljištu jeste da na određen način možemo spajanjem biljne i stočarske proizvodnje, da napravimo i odgovarajuću količinu energije, kojom možemo i zasnovati poljoprivrednu proizvodnju a i te proizvode proizvesti, ako je to moguće što bliže mestu proizvodnje.
Mislim da moramo, da bi stigli putem koji vodi nekuda, stigli negde moramo konačno raskrstiti sa dosadašnjim načinom ponašanja, da moramo biti dovoljno hrabri, da sem ove strategije u razvoju energetike do 2025. godine, što pre moramo doneti i usvojiti Zakon o poljoprivrednom zemljištu, da bi kroz njega mogli da proizvedemo što više obnovljive energije, a pored obnovljive energije da proizvedemo dovoljno mesa i mleka i da na takav način ne izvozimo samo sirovine, već da možemo da napravimo gotov proizvode pomoću naših poljoprivrednih proizvoda, pomoću naše energije i izađemo na tržište, prodamo to, napravimo dodatnu vrednost, vraćamo dugove, servisiramo svoje obaveze, ali podignemo standard stanovništva. Ukoliko iz primarne proizvodnje izvučemo 1200 do 1500 evra iz ratarstva, ukoliko se bacimo na stočarstvo imaćemo 2500 do 3000 evra, ukoliko to preradimo pomoću naše energije imaćemo oko 6000 evra po hektaru i ta razlika između 1500 i 6000 evra je onaj novac koji treba pripadne radnicima, farmerima, stočarima, a kroz poreze i doprinose da uveća prihode odnosno plate u javnom sektoru i da iz realnih izvora uveća penzije. Mi moramo biti vredni, radni, strpljivi, nema u svakoj školjki biser, ali svaku moramo otvoriti hvala.