Druga sednica Drugog redovnog zasedanja, 18.10.2016.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Vera Paunović

Poštovani gospodine potpredsedniče, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani ministre sa saradnicima, Predlog izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju koji nam je Vlada uputila je sličan nekim ranijim predlozima, odnosno rešenjima koje smo usvajali u ovoj Narodnoj skupštini.
Primena zakona u praksi je pokazala i svoje pozitivne strane kada je reč o stvaranju jednog fleksibilnijeg sistema organizovanja nastave na visokoškolskim institucijama i mogućnosti za veću akademsku mobilnost studenata. Ali, s druge strane, nije uspela da otkloni ključni problem efikasnosti, tj. trajanja dužine studiranja. Upravo zbog toga nam je resorno ministarstvo i Vlada poslala predlog za izmenu pojedinih odredbi ovog zakona. Jedna od takvih odredbi je svakako ona iz člana 88. zakona, kojom se predviđa obaveza studenata da ako žele da budu na budžetu ostvare maksimalnih 60 bodova u školskoj godini, odnosno da u jednoj školskoj godini moraju da polože sve ispite predviđene nastavnim planom i programom studija.
Ne želim da ulazim u analizu uzroka zašto na našim visokoškolskim ustanovama samo određeni broj studenata uspeva da ispuni ovaj zahtev, da li je to iz razloga obimnosti materije ili činjenice da je reč o mladim ljudima koji žele da uživaju u svojim godinama, pa pored studija imaju i druge životne želje, probleme i interesovanja.
Ono što je činjenica je da mi, iako su svi prelazni periodi za primenu ovog zakona odavno prošli, i dalje stalno pomeramo ovaj rok za punu primenu zakona za godinu-dve dana u budućnost. Smatram da takva praksa nikako nije dobra i da ona obesmišljava suštinu zakonskog teksta.
Stoga, iako će poslanička grupa PUPS-a podržati ovaj predlog zakona, mišljenja sam da bi konačno trebalo uraditi jednu od dve stvari - ili da u ovoj Skupštini resorno ministarstvo po isteku naredne dve godine napokon zauzme čvrst stav da se više neće dozvoljavati nikakva produžavanja ovih olakšica za upis u svojstvu budžetskog studenta ili da se u osnovnom tekstu zakona promeni član 88. i trajno smanji broj bodova i ispita koji se zahtevaju za budžetski upis.
Druga izmena koja je predložena ovim zakonom je ona koja se odnosi na tzv. večite studente koji su se na fakultete upisali pre 2005. godine, odnosno pre stupanja na snagu sada važećeg Zakona o visokom obrazovanju. Oni predstavljaju drugačiju kategoriju studenata i rade po starim nastavnim planovima i programima.
Različiti su razlozi zbog kojih su oni toliko otegli svoje studije. Svako od njih ima svoju životnu priču i mišljenja sam da se na njih možda pomalo i neopravdano podigla vika u javnosti. Smatram da oni nikome ne smetaju i nikoga ne ugrožavaju svojim nastavkom studija po starim programima i da čak ni ne treba postavljati rokove za završetak studija, tim pre što oni nisu opterećenje za državni budžet, jer nemaju ili ne mogu da imaju gotovo nikakvih zahteva ni prema fakultetima, ni prema ustanovama studentskog standarda.
Studentkinje i studenti koji se nalaze u takvoj situaciji moraju sami da shvate da što budu bili efikasniji u procesu studiranja, to će imati više šansi da dobiju zaposlenje i da razvlačenje studija iz opravdanih ili neopravdanih razloga u krajnjoj liniji može da šteti jedino njima lično.
Iako su se o tome vodile polemike u javnosti, a kako vidim da to rešenje nije postalo deo predloga zakona, mišljenja sam da bi trebalo dati podršku za usvajanje amandmana kojim bi se produžio rok za završetak studija za studente starih magistarskih studija i za doktorante. Naime, za razliku od svojih kolega sa osnovnih studija, oni su velikom većinom iz objektivnih i opravdanih životnih okolnosti, brak, deca, zaposlenje, rastegli svoje studije, izradu svojih teza i za njih se mora imati više razumevanja, tim pre što su procesi izrade naučnih radova u brojnim prirodnim, a sve češće i društvenim naukama, veoma složeni i zahtevaju posmatranje i kontinuirano praćenje različitih procesa i pojava koje često mogu trajati i po više godina, pa bi bilo šteta da istraživanja i naučni radovi propadnu samo zbog određenog vremenskog roka.
Poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poslanička grupa PUPS u danu za glasanje će dati podršku usvajanju ovog zakonskog predloga i time omogućiti da se prevaziđu nesporazumi i nedoumice koje postoje u ovoj oblasti, ali smatramo da bi trebalo analizirati primenu celog zakona u praksi i u dogledno vreme pristupiti njegovoj temeljnijoj doradi. Zahvaljujem na pažnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Branimir Jovanović.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Branimir Jovanović

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, kolege i koleginice narodni poslanici, podatak da je oko 10.000 studenata zainteresovano, a da je nekoliko hiljada putem peticije zatražilo da se produži rok za završetak studija, ukazuje da treba uslišiti njihov zahtev. Predlog izmena Zakona, odnosno Zakon o visokom obrazovanju taj rok prolongira do kraja 2017, 2018. godine, zapravo do kraja školske 2017, 2018. godine i treba ga usvojiti, jer je u interesu studenata i države. Na ovaj način studenti će izbeći dodatne troškove, jer bi verovatno u suprotnom morali da ponovo plaćaju upis, da ponovo plaćaju priznavanje ispita i polaganje diferencijalnih ispita.
Siguran sam da je jedan broj studenata opravdano bio sprečen da diplomira u jednom razumnom roku, ali mislim da im upravo zbog toga treba dati drugu šansu. Takođe, mislim da produženje roka za završetak osnovnih studija ide najviše na ruku onim studentima koji su proces studiranja doveli do pred sam kraj. Onim studentima koji nisu odmakli dalje od druge ili treće godine fakulteta ovaj produžetak roka neće ništa značiti, odnosno oni od njega neće imati nikakav konkretan interes.
Opravdan je i predlog izmene Zakona o visokom obrazovanju u delu kojim bi se omogućilo da se studenti koji studiraju po bolonjskom modelu mogu finansirati iz budžeta ako su u prethodnoj školskoj godini ostvarili najmanje 48 bodova. Zaista je mali broj studenata koji tokom jedne školske godine ostvare 60 bodova. To je otprilike nekih 10%. Ako to uporedimo sa studiranjem pre uvođenja Bolonje, odnosno sa starim programom, videćemo da je i tada bio mali broj studenata koji su očistili godinu, kako to studenti popularno kažu, odnosno položili sve iz prethodne godine i upisali sledeću da bi se finansirali iz budžeta. To je jedan problem koji očigledno datira mnogo godina od ranije. Treba ga analizirati i treba naći jedno dugoročno rešenje. Verujem da je naše visoko obrazovanje kvalitetno, ali ovo je problem sa kojim ćemo morati da se suočimo u nekom narednom periodu.
Takođe, smatram da je možda propust napravljen pre nekoliko godina kada su fakulteti jednostavno usvojili bolonjski model studiranja, a da pritom nisu imali ni jedan period adaptacije, da se prilagode takvom modelu.
Poštovane kolege, investiranje u ljude, investiranje u obrazovanje je najbolja dugoročna investicija. Ne smemo da zaboravimo da su upravo takvi ljudi, obrazovani ljudi pokretačka snaga jednog društva. Ako već možemo da utičemo na nečiju budućnost, predlažem da utičemo pozitivno i da ovim studentima omogućimo da lakše privedu svoje školovanje kraju. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Jovanoviću.
Reč ima narodni poslanik Miletić Mihajlović, a neka se pripremi narodni poslanik Žarko Bogatinović.
...
Socijalistička partija Srbije

Miletić Mihajlović

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Poštovani gospodine ministre, poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, danas razgovaramo o Zakonu o visokom obrazovanju, tačnije rečeno o izmenama i dopunama ovog zakona koji je donet još 2005. godine. U međuvremenu je bilo više izmena i dopuna ovog zakona, a dosta tih izmena se odnosilo zapravo na produženje rokova studiranja. Jedna od tačaka i članova koji se ovim zakonom menja govori o produženju roka za završavanje osnovnih studija i ovim članom se tretiraju prava studenata koji studiraju po starom programu, tzv. bolonjskom programu i ovim predlogom se treba produžiti taj rok za dve godine.
Razlozi za produženje rokova kao i razlozi za produženje prava studenata za budžetsko finansiranje, kao i za broj bodova kojim stiču pravo za budžetsko finansiranje, što takođe tretira ovaj zakon, nalazi se u tome da najveći broj studenata, predbolonjaca su apsolventi ili su u završnoj fazi studiranja. Svakako da bi dve godine bile realno potrebne da najveći broj tih studenata završi svoje studije.
Naravno, ne usvajanje ovog predloženog zakona proizvodi mnoge probleme, a ti problemi su pre svega problem ekvivalencije, morali bi da polože programsku razliku koja se ogleda u polaganju diferencijalnih ispita, a opet sa svoje strane bi učinilo da se mnogi studenti vrate unazad na prethodne godine studiranja. Zatim, ne usvajanje ovog zakona, odnosno njihovo prebacivanje na bolonjski proces, na bolonjsku nastavu izazvalo bi problem u tome da treba da ispune određene predispitne obaveze, a mnogi studenti su već napustili fakultetske centre, već se nalaze u drugim gradovima, osnovali su porodice ili zasnovali radni odnos itd. Tu su i troškovi administrativne obrade i ekvivalencije i oni bi bili previsoki, a studenti bi ostali u statusu samofinansiranja, bez uslova za korišćenje smeštaja u domovima i korišćenja pogodnosti oko ishrane.
Jedan broj fakulteta još uvek nema definisane modele prebacivanja na modele nastave u bolonjskom procesu, tako da je i tu veliki problem. Dalje, nisu svi fakulteti po bolonjskom programu istovremeno otpočeli sa nastavom. Obično početna godina za bolonjski proces, odnosno za uključivanje u bolonjsku nastavu bila je 2006. godina. Međutim, ima fakulteta koji su to započeli 2007, pa čak i 2008. i 2009. godine. Ti studenti, koji nisu završili, su danas u najgoroj situaciji, u najgorem položaju.
Verujemo da će ovo produženje rokova i ove izmene i dopune svakako učiniti da u naredne dve godine najveći broj studenata završi studije. Više puta je ovo bilo pomerano, ali može se reći da i ovo pomeranje uslova, produžavanje, davanje pogodnosti za studiranje po starom programu ne treba i ne može da ide u nedogled.
Ove izmene i dopune Zakona o visokom obrazovanju omogućavaju i veći obuhvat studenata za korišćenje budžetskih sredstava, što znači da time budžet ostvaruje svoju socijalnu funkciju kada je reč o davanju pogodnosti studentima.
Podsetiću, iz budžeta danas se finansira oko 28.000 studenata, od toga je na osnovnim studijama 16.000, na strukovnim studijama oko 5.700, na doktorskim studijama 775 studenata. Nema mi ne bude zamereno, ali reći ću i to i podsetiću da je sa budžetskim finansiranjem master i doktorskih studija započeto za vreme ministra prof. dr Žarka Obradovića 2009. i 2010. godine. Tada je započet i program besplatnih udžbenika, a sa kojim svakako treba nastaviti.
Ovim izmenama i dopunama nisu obuhvaćena prava, uslovi i pravila studiranja doktorskih studija. Smatramo, kao poslanička grupa SPS, da i to treba staviti u ovaj zakon. Podneli smo amandman koji reguliše ovo pitanje. Naravno, podneli su i drugi. Nemamo sa tim problem da li će naš amandman biti prihvaćen ili amandman neke druge poslaničke grupe, već je važno da se to pitanje i taj obuhvat učini i za ove studente. Tu takođe ima mnogo razloga, jer najčešće je veliki broj studenata, da tako kažem, post diplomaca pred kraj završavanja svoje doktorske disertacije ili su je već završili i zaista u kratkom roku bi to mogli da završe.
Naravno, u protivnom njima propada mnogo štošta, mnogo novca, mnogo truda i napora, bačeno vreme itd, jer sve je to koštalo istraživanja, prijavljivanje doktorske teze i ocena od strane komisije koja to ocenjuje itd. Prema tome, smatramo da je to zaista potrebno.
Takođe, smatramo da ako je neko mislio da ovim izuzimanjem doktorskih studija bi se sprečila inflacija u sticanju akademskih zvanja da to sad sigurno nije mehanizam koji to može da spreči ili pravo rešenje, već su sasvim drugi mehanizmi koji treba to pitanje da regulišu.
Konačno ja ću pomenuti još jednu kategoriju studenata, a to su prvi bolonjci koji su upisali 2006, 2007. i 2008. godine i koji sada podležu reupisu, a taj reupis je sticanje novog indeksa, iziskuje mnogo novca i velike troškove. Znači, mi nismo mogli da podnesemo amandman na član 94. koji reguliše ovo pitanje, jer predmet podnetog Predloga zakona koji danas rešavamo nije taj član 91. Znači, naplaćuju se troškovi reupisa, izdavanje novog indeksa, reupis proizvodi različita prava na različitim fakultetima tako da on važi za Pravni fakultet u Beogradu dve godine, za ekonomski osam godina. Troškovi reupisa se razlikuju od fakulteta do fakulteta.
Smatramo, gospodine ministre, da ako već ovo nije rešeno zakonom, a konačno ti studenti mogu da nastave studije ponovnim upisom, znači, ne može se u pravom smislu povući paralela između ovih starih studenata i ovih bolonjaca, ali u svakom slučaju treba obratiti pažnju na velike troškove koji fakulteti propisuju za reupis. Ako bi to moglo da se snizi, da se primeri današnjoj materijalnoj situaciji studenata mislim da bi oni bili zadovoljni.
Poslanička grupa SPS će svakako glasati za ovaj zakon i za ove izmene. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem gospodine Mihajloviću.
Reč ima narodni poslanik Žarko Bogatinović, neka se pripremi narodna poslanica dr Dijana Vukomanović.
Narodni poslanik Žarko Bogatinović nije prisutan.
Reč ima narodna poslanica dr Dijana Vukomanović, neka se pripremi narodna poslanica Snežana Bogosavljević Bošković.
Izvolite.

Dijana Vukomanović

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem se predsedavajući.
Poštovani ministre sa saradnicima, uvažene koleginice i kolege narodni poslanici ja se sa zadovoljstvom pridružujem sveopštem konsenzusu da ćemo podržati predložene dopune i izmene Zakona o visokom obrazovanju i prosto sam inspirisana početnom rečenicom gospodina ministra Šarčevića koji je rekao da je obavio širok krug konsultacija i da su to sve životne, ljudske priče.
To me je inspirisalo da se prisetim poslovice latinske koju je navodno rekao Senek, a koji je rekao – „Ne učimo za školu, već za život“, a šta život u Srbiji danas kaže o studentskom životu, jer ja mislim da smo svi ovde zbog studenata, jer oni su budućnost, oni su mladost. Ako sad pogledamo u prošlost, setićemo se da u bivšoj Jugoslaviji osnovno obavezno obrazovanje je uvedeno pre 65 godina 1951. godine i sad je situacija, ministar će naravno da me ispravi, on zna bolje podatke od mene, da imamo oko jednu trećinu stanovništva koje ima osnovno obrazovanje, oko jednu polovinu stanovništva koje ima srednjoškolsko obrazovanje. Prema podacima, oko 6% odnosno svaki 18 stanovnik ima višu školu, a visoko obrazovanje ima oko 10%.
Mi znamo šta je po Strategiji obrazovanja naš cilj, znamo da ulazimo u Evropu, da se upravo u ovo vreme naglašava da je Srbija spremna za otvaranje Poglavlja 25. i 26. U izveštajima o skriningu je rečeno da od srednjoškolaca od 46% upisuje visoko obrazovanje.
Svi ovde smo iznosili podatke koje su nam dostavili studenti, jer oni su ti koji su zainteresovani da imaju tu diplomu u rukama. Prosto, to će im olakšati zaposlenje, i znamo koliki je problem sa mladim ljudima. Drago mi je što ne mislimo samo na studente osnovnih studija, nego na one koji su upisali master i koji su već i na doktorskim studijama. Dakle, ova država ulaže ogromni novac za školovanje studenata. Danas se u medijima matematizira da lekari u čije se obrazovanje ulaže i do 12 godina odlaze iz zemlje, dakle da gubimo čak u roku od dve godine skoro dve generacije upisanih, ako je kvota na medicinskom fakultetu 500 ljudi. Oni traže sertifikate dobre prakse da bi mogli da se zapošljavaju u inostranstvu.
Kolega Miletić Mihajlović i neke druge kolege su pominjali te podatke koje smo dobili od studenata, da se žale na teškoće reupisa, ekvivalencije. Nismo govorili o tome koliko smo skupi studentski krediti gde su nosioci tih kredita ili roditelji ili sami studenti, da su to krediti gde su kamate od 10 do 30%, rok otplate je sedam godina.
Dakle, to su sve neke strategije snalaženja mladih ljudi koji žele da ostanu u zemlji, koji žele da postanu ne samo akademski građani, nego koji žele da rade i da privređuju. Moje ohrabrenje ministru sa saradnicima i da što više konsultuje studentske organizacije i studente, da što više ide među njih. Sa zadovoljstvom konstatujem da je v.d. pomoćnika ministra na Odboru za obrazovanje već navela da je formirana ili će biti formirana, ako sam dobro razumela, radna grupa od 12 studenata koji će takođe biti uključeni u proces konsultacije izrade pretpostavljam novog zakona o visokom obrazovanju. Neke kolege su stavljale naglasak na akademsku zajednicu, ja se usuđujem da stavim naglasak na studente. Vi imate veliko bogato i životno i radno iskustvo iz rada sa decom, sa učenicima i ne treba ih se nikada bojati. Oni trebaju da budu najviše konsultovani.
Gledala sam Akcioni plan i tu su navedeni kriterijumi koje ćete gledati u procesu do 2020. godine. Takođe bih stavila naglasak na problem tzv. „drop auta“ odnosno odustajanja od onih koji upišu i već tokom prve godine odustanu od studiranja. Ako sam dobro shvatila vi ćete već u februaru 2017. godine dati izveštaju o evaluaciji koliki je taj odnos studenata u odnosu na broj upisanih, koliki je broj studenata koji imaju 60 bodova. Vršilac dužnosti pomoćnika ministra je navela podatak da tih čuvenih 60 evropskih prenosivih bodova u stvari svega 10% studenata ispunjava taj uslov i zato još uvek opstaje taj kriterijum od 48%, ali to će evaluacija pokazati. Želim vam uspeh.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Reč ima Snežana Bogosavljević Bošković.
...
Socijalistička partija Srbije

Snežana Bogosavljević-Bošković

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem.

Uvaženi predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, drage kolege narodni poslanici, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju je važan, jer njegovim usvajanjem se otklanjaju aktuelni problemi studenata vezanih za rokove završetka studija po započetim programima.

Čuli smo, radi se o studentima koji su fakultete upisali 2006. godine, dakle studenti koji do danas iz najrazličitijih razloga nisu diplomirali. Zašto govorimo o studentima upisanim pre 2006. godine? Zbog toga što od 2006. godine je u primeni novi Zakon o visokom obrazovanju koji je inače usvojen 2005. godine, a koji je označio suštinske promene, odnosno uvođenje novog modela visokog obrazovanja u Srbiji, usklađenog sa Bolonjskom deklaracijom.

Danas je prilika da se podsetimo da su Bolonjsku deklaraciju potpisali evropski ministri obrazovanja 1999. godine, sa prevashodnim ciljem uspostavljanja jedinstvenog, evropskog područja visokog obrazovanja. Bolonjski proces prihvatilo je 48 zemalja kao osnovu za uspostavljanje jedinstvenog sistema visokog obrazovanja, kao prostor koji će obezbediti lakšu i veću mobilnost studenata, a nakon završetka studija i lakše zapošljavanje stručnih kadrova na jedinstvenom bolonjskom prostoru.

Naravno, cilj je bio i novi viši nivo obrazovanja u sticanju odabranih stručnih kvalifikacija. Sve su to bili razlozi zbog kojih je i Srbija prihvatila ovaj novi model visokog obrazovanja.

Za nas dodatan motiv bila je i činjenica da apliciramo za članstvo u Evropskoj uniji i u tom smislu želimo, a imamo i obavezu, da domaću regulativu, domaće zakone u svim oblastima, pa i u oblasti visokog obrazovanja, uskladimo sa evropskim standardima.

Naravno, novi zakon koji je označio novi model visokog obrazovanja u Srbiji predvideo je i rok za završetak studija po započetim programima za sve studente koji su fakultete upisali pre 2006. godine. Posle toga, dva puta je produžavan rok. Zadnji put 2014. godine produžen je za dve godine za ove studente koji su dobili ovaj dodatan rok da fakultete završe po započetim programima. Tada je procena bila da je takvih studenata u Srbiji oko 24.000.

Takođe, sada se procenjuje da je u protekle dve godine polovina ovog broja studenata uspela da završi studije i da stekne titule akademskih zvanja. Međutim, za tačnije procene ipak treba vremena, s obzirom da je prethodno ustanovljen rok istekao tek nedavno, dakle, tačnije 30. septembra 2016. godine. Kao profesor Univerziteta i sama sam svedok da je veliki broj studenata iz ove grupacije svoje diplomske radove branio upravo zadnjih dana septembra meseca, a pred samo isticanje prethodno utvrđenog zakonskog roka.

Sve u svemu, nije zanemarljiv broj studenata po starom programu koji su danas zainteresovani za novi dodatan rok. U tom smislu, mi danas ovde u parlamentu razmatramo taj novi dodatan zakonski rok, kojim ćemo pružiti šansu svim ovim studentima da u tom novom dodatnom roku okončaju svoje studije po započetim programima. U tom smislu mislim da je za pohvalu predlog Vlade i resornog Ministarstva da se utvrdi još jedan dodatan rok i da je to sa strane Vlade i resornog Ministarstva veliki ustupak za naše studente.

Ono što želim posebno da istaknem i da naglasim, to je i velika podrška fakulteta, više od 60% fakulteta je podržalo predlog ovih studenata, podržalo je Predlog zakona o kome danas ovde u Skupštini razgovaramo. To je i za isticanje i svakako za poštovanje, jer fakulteti na ovaj način preuzimaju značajnu odgovornost da obezbede dodatne uslove u smislu organizacionih, tehničkih, ako hoćemo i materijalnih resursa da ovaj novi zakon bude do kraja ispoštovan i da svi naši studenti koji u prethodnom roku nisu uspeli da okončaju svoje studije sada u ovom dodatnom periodu to i završe upravo po programima po kojima su fakultete i upisali.

Ovo ističem posebno iz razloga što sam, takođe mogu reći, svedok i često sam u prilici da čujem, a i da vidim, jel tako, da naši fakulteti, većina njih već realizuje veliki broj studentskih programa po važećem zakonu i neretko je suočena sa brojnim problemima da održi visok nivo predavanja, visok nivo studija, visok kvalitet da u potpunosti ispoštuje sve ono što je važeći zakon propisao.

Iz tog razloga uverena sam da će i naši studenti za koje se danas svi ovde zajedno zalažemo da dobiju produženje roka za završetak studija po započetim programima biti i dodatno motivisani, da će sve ovo umeti da dodatno cene i da će u naredne dve godine zaključno sa školskom 2017/2018. godinom, odnosno 2018/2019. godinom, ako se radi o studentima integrisanih studija u oblasti medicine, uspeti da završe fakultete po započetim programima i da steknu titule, odnosno da dobiju adekvatna akademska zvanja.

Predlog zakona koji podržavam to je da i u ovoj školskoj godini cenzus za finansiranje iz sredstava budžeta RS bude 48 ESPB bodova. Na ovaj način takođe Vlada i resorno ministarstvo prihvataju da finansiraju znatno veći broj studenata koji su upisali se na osnovne studije. To je svakako za pohvalu jer znači značajno olakšavanje, značajnu pogodnost za budžete roditelja koji svoju decu danas školuju na fakultetima.

Ono što bih još želela da istaknem, o čemu se danas govorilo i što je takođe za pohvalu za nas narodne poslanike, da smo bar po ovom pitanju jednostavno smo saglasni, nema razmimoilaženja, a to je da smo svi nekako za to da zakon se dopuni sa dodatnim rokom i za studente posle diplomskih studija. Mislim da je to jedan dobar predlog.

Ovlašćen predstavnik SPS je danas govorio o tome, gospodin prof. Žarko Obradović. Mi kao poslanička grupa u potpunosti podržavamo ovaj predlog. uputili smo amandman. Verujemo da ćemo naići na razumevanje i da će resorno ministarstvo prihvatiti da za studente posle diplomskih studija bude ustanovljen dodatan rok da odbrane svoje magistarske teze i doktorske disertacije. To nije bez razloga iz prostog razloga što smi znamo da su posle diplomske studije zahtevne, da dugo traju, da oni koji su upisali, odnosno prijavili magistarske teze i doktorske disertacije po jednom programu, za njih je izuzetno važno da po tom istom programu te studije i okončaju.

Sve što bismo mi sada uradili u smislu da ih upućujemo da upisuju doktorske studije, treću godinu ili da ponovo obnavljaju proceduru za njih bi bilo sasvim sigurno otežavajuće.

Nije lako danas steći zvanje doktora nauka bilo kojim naukama da se radi, posebno želim da istaknem da je teško kada se radi o nauci u oblasti, prirodnim naukama, biotehničkim naukama, medicinskim naukama iz razloga što sve ovo zavisi od spremnosti studenata, odnosno posle diplomaca da ulože veliki trud, veliki rad da ispoštuju sve one procedure koje su ustanovljene kroz razne zakone i razne pravilnike.

Uz sve to u ovim oblastima vi znate da je izuzetno važan eksperimentalan rad koji recimo kada se radi o biotehničkim naukama, o oblasti poljoprivrede traje više godina. U biljnoj proizvodnji, u oblasti voćarstva, u oblasti ratarstva eksperimentalni rad traje tri godine, u stočarstvu minimalna su dva ponavljanja, a posle toga ide sve ono što znači uobličavanje doktorske disertacije, odnosno magistarskog rada.

Pošto vidim da sam previše odužila, podržavam Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju. Naravno podržaće i SPS. Od ministra i od njegovih saradnika očekujemo da prihvate amandman i da postdiplomci dobiju dodatne dve godine. Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodna poslanica Nataša St. Jovanović. Neka se pripremi narodni poslanik Jahja Fehratović.

Whoops, looks like something went wrong.