Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 17.11.2016.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/256-16

3. dan rada

17.11.2016

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 18:05

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja jedinstvenog pretresa, pitam, da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika?
Reč ima narodni poslanik Goran Ćirić.
...
Demokratska stranka

Goran Ćirić

Poslanička grupa Demokratska stranka
Poštovani predsedavajući, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, pri kraju smo rasprave i mislim da je većina poslanika govorila upravo o ključnim temama i ključnim kriterijumima za izbor i predsednika Komisije za hartije od vrednosti i budućih članova Komisije za hartije od vrednosti.
Veliki broj poslanika je dao opravdane primedbe na ispunjenost uslova i Zakon o tržištu kapitala koji je usvojen 2011. godine koji predviđa da se mogu birati i predsednik Komisije za hartije od vrednosti i članovi Komisije za hartije od vrednosti pod uslovom da imaju, pre svega, pet godina radnog iskustva u radu sa hartijama od vrednosti. Naravno, tu su i drugi uslovi, visoka stručna sprema, državljanstvo, ali mislim da je to ključna odgovornost i Odbora za budžet i finansije koji je predlagao te ljude, ali i njihova lična odgovornost jer su potpisivali izjave da ispunjavaju te uslove.
To govori i o njihovoj moralnoj odgovornosti i spremnosti da potpišu jednu takvu izjavu i prezentuju i Odboru i republičkoj Skupštini i čitavoj javnosti Srbije.
Zaključili smo da je rad u Komisiji za hartije od vrednosti izuzetno značajan, pre svega, kada se govori o ekonomskom statusu Srbije, njenoj stabilnosti i naravno ekonomskom statusu svakog pojedinačnog građanina u Srbiji. Mislim, da sa tog aspekta treba i razmišljati o eventualnoj podršci ovako predloženih kandidata. Ja sam i na početku rekao da će poslanička grupa DS glasati protiv, posebno predloženog predsednika za Komisiju za hartije od vrednosti i da sam i lično podržao dva kandidata koji nisu predlog DS.
Još jednom ću reći, jer smo iz uvodnog izlaganja čuli da je DS imala jedan predlog, da je kandidat povukao svoj predlog, i to je tačno, opet, jasno, znajući da je teško očekivati da jedan takav kandidat može da prođe, a posebno sa predznakom DS, ili „žuti“, kako neki vrlo često pominju DS na jedan neprimeren način.
Bez obzira na to, mi nemamo tu vrstu otpora za kandidate koji ispunjavaju te uslove, i još jednom sam rekao, za dva kandidata sam glasao i još tada i na Odboru, a tu su i prisutni ljudi koji su prisustvovali ovom Odboru, rekao da je moguće da bih jednog od njih i podržao na mestu predsednika Komisije za hartije od vrednosti, jer očigledno ima iskustva u radu i sa jedne i sa druge strane tržišta, i u brokerskoj kući, da je radio i u Komisiji i da to iskustvo može da primeni na jedan mnogo kompleksniji i značajniji način.
Dakle, prva ključna reč - zakonitost. Mislim da smo dužni da kao zakonodavni organ poštujemo zakonitost i stroge uslove koje smo usvojili upravo u ovoj Skupštini. Ako mi sami ne poštujemo svoje odluke, kako ćemo očekivati da na takav način izabrani predstavnici u nezavisnim regulatornim institucijama štite tržište, štite učesnike na tržištu kapitala? Dakle, na koji način ćemo mi obezbediti tu pravednu utakmicu i na koji način ćemo kasnije nositi odgovornost za stanje na tržištu kapitala u Srbiji?
Nažalost, ukoliko to ne uradimo, a ja pozivam ovde većinu da odustanu od ovog predloga, i izađu sa predlogom kandidata koji su na ovoj listi, ali nisu predloženi za mesto predsednika, da izađemo iz ovog i ovakvog problema. Malo verujem da je to mogući ishod, zaista, ali mislim da ćemo onda uzeti vrlo visoku odgovornost za ono što će se i u budućnosti dešavati na tržištu kapitala.
Još jednom kažem, i to smo čuli i od ovlašćene predstavnice, a to je da je i u ovoj raspravi bilo uvredljivih tonova - šta ste vi radili u vašem periodu od 2000, od 2005, 2008. godine, ali smo čuli podatke - 2002. godine oko milijardu i 700 miliona evra prometa, 2008. godine oko dve milijarde, 2015. godine 180 miliona evra prometa na tržištu kapitala u Srbiji. To su valjda dovoljno jasni podaci o dramatičnom stanju, o ozbiljnom stanju na tržištu kapitala u Republici Srbiji.
Ja ne želim sada da optužujem bilo koga, ali mislim da je važno i da bi bilo lekovito za sve nas, pa i za javnost Srbije, da razjasnimo neke stvari, i najčešće pominjane procese privatizacije, a evo, čuli smo ih i u ovoj raspravi i sa jedne i sa druge strane. Luka Beograd, znate kada je počela privatizacija Luke Beograd, 1998. godine, po Zakonu o transformaciji društvenog kapitala. Ko je bio ministar tada za privatizaciju? Jorgovanka Tabaković, da li je tako?
Dakle, 1998. godine, transformacija kapitala Luke Beograd, 59% akcija malih akcionara, 10% PIO Fonda, ostalo akcijskog fonda, i to je početak privatizacionog procesa u Luci Beograd, o kojoj se najčešće govori kao o pljačkaškoj privatizaciji upirući se prstom u DS. Dakle, 1998. godine DS nije učestvovala u toj vladi i sami smo rekli ko je ovde učestvovao. Ima ovde bivših ministara iz te vlade, i to je proces koji je urađen u tom trenutku.
Godine 2005. nastavak te priče i najčešće optužbe, opet Vlada koju je vodio Vojislav Koštunica, DSS, G-17, uz manjinsku podršku SPS, kada je utvrđeno da su otkupljene akcije malih akcionara, znači, tih 59% akcija i predmet tog istraživanja i optužbi i čitavog postupka je upravo usmeren na ta dva perioda.
Ponoviću još jednom, najčešće se optužuje DS za tu privatizaciju, koja je započeta 1998. godine, i da je realizovan otkup malih akcionara 2005. godine. Ni u jednom periodu DS nije bila ni blizu vlasti. „C–Market“, takođe 2005. godina, i to jeste period u kome je najčešće pominjanih 24 privatizacija, i iz izveštaja Evropske komisije, spornih privatizacija koje se ovde pominju, ali se uvek vezuju za period DS.
Dakle, ovo sam pomenuo upravo zbog toga, da našu odgovornost u ovom trenutku nosimo pre svega u toj budućoj odluci da li ćemo glasati za predsednika Komisije bez dovoljno iskustva, bez očigledno prethodnog znanja i snage da gradi snažnu instituciju koja će se odupreti mogućim pritiscima, ali i svim izazovima koje svi mi zajedno ovde imamo na budućem tržištu kapitala i trenutnom stanju u ekonomiji Srbije.
Još jednom kažem, videli smo izveštaj. Nažalost, nismo imali prilike da čujemo prezentaciju tog izveštaja o napretku u Poglavlju 9, što se tiče finansija, i bankarskom i tržištu osiguranja i tržištu hartija od vrednosti, da se konstatuje da je upravo Komisija za hartije od vrednosti nedovoljnog kapaciteta i institucionalnog, da je potrebno pojačati te kapacitete i da se radi na tome i to ću pomenuti, ali očigledno je da to nisu dovoljni kapaciteti, a posebno neće biti dovoljni ukoliko izaberemo čoveka koji nema skoro nikakvog iskustva u radu sa hartijama od vrednosti, a posebno ne ispunjava zakonske uslove u tom smislu.
Jedan od kolega je pomenuo poverenje. Poverenje je potrebno i ovde u ovoj skupštinskoj sali kada prihvatamo argumente jedne, druge, treće poslaničke grupe, pojedinaca, poslanika. Mislim da je potrebno naučiti da slušamo jedni druge i da spustimo možda za oktavu niže taj naš ton, jer se čini mi se u tišini argumenti bolje razumeju i mislim da bismo tu mogli da donesemo mnogo pametnije odluke nego što ih donosimo sada.
Za podsticaj tržišta kapitala treba razmišljati o svakom građaninu Srbije, jer su to potencijalni učesnici na tom tržištu kapitala, još jednom kažem, potencijalni investitori i kao fizička lica i kao pravna ili kao država i potencijalni preduzetnici koji imaju dobru ideju za svoj biznis i koji bi želeli da prikupe kapital upravo na tom tržištu kapitala. I ne samo i prevashodno razmišljajući o kreditima poslovnih banaka, nego tako što će dobrom idejom privući potencijalne investitore i na jeftin i pravi način doprineti tom svom projektu.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Privodite kraju.
...
Demokratska stranka

Goran Ćirić

Poslanička grupa Demokratska stranka
Dakle, poverenje je ključna stvar. Ali, ono što je neophodno, pored poštovanja zakonitosti, pored poverenja, ono što je neophodno, nema pravog razvoja tržišta kapitala bez… (Isključen mikrofon.)
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Gospodine Ćiriću, dao sam vam i više.
Reč ima narodni poslanik Srđan Nogo.
...
Srpski pokret Dveri

Srđan Nogo

Poslanička grupa Dveri
Na današnjoj raspravi čuli smo da u Srbiji ne postoji tržište kapitala. Ja mislim da smo se svi saglasili oko toga. Takođe, saglasili smo se i da je u postupku privatizacije, koji nas je zadesio u poslednje dve decenije, bilo puno nepravilnosti, šta više da je to ostavilo toliko pustoš goru nego i sankcije i rat i bombardovanje po efekte koje je imala na stanovništvo i na državu.
Čuli smo da je taj proces započeo devedesetih pa da se razvijao kod svih vlada postpetooktobarskih, i da efekte i posledice trpimo i danas. U celom tom periodu Komisija za hartije od vrednosti nije ostvarivala svoju ulogu. Komisija za hartije od vrednosti je šta više često bila saučesnik, jer bez njenog saučesništva ne bi mogle da se dešavaju takve stvari. Komisija za hartije od vrednosti nikada nije štitila manjinske akcionare, male akcionare. Ona je bila nema kada su tajkuni trgovali između sebe preko svojih ofšor firmi, u stvari preko svojih privatnih firmi u ofšor zonama i tako obarali cene akcija, a onda zbog visoke koncentracije akcija preko 90% na silu prinudno otkupljivali, u stvari, prinudno otkupljivali akcije malih akcionara. Sve to je bilo pred očima Komisije za hartije od vrednosti. Ona u celom ovom periodu nije reagovala.
Tačno je da su neke privatizacije, koje su malopre pomenute od strane mog prethodnika, započete po jednom starijem modelu kada je bio veliki broj emitovanih akcija na veliki broj akcionara. To je „C market“ i Luka Beograd. I upravo mi kritikujemo što je omogućena privatizacija tih firmi, a na štetu manjinskih akcionara. Pa, znate li vi, recimo, da sada 4.000 akcionara „C marketa“ i dan danas se bore da ostvare svoja prava. Znači, 4.000 ljudi, koji su bili oštećeni 2005. godine, ali su bili oštećeni i do dan danas ne mogu da ostvare svoja prava zato što je država bila na strani gospodina Miroslava Miškovića. Tada 2005, a i do danas ne mogu to da raščivijaju.
To je jedan veliki problem i mi to moramo da priznamo i da se suočimo sa tom činjenicom. Znači, moramo da se suočimo sa tom činjenicom, jer ne možemo reći da u prethodnih 20 godina, u prethodnih 16 godina, u prethodnih 26 godina ništa nam se nije dešavalo.
Sami poslanici vladajuće većine su pravilno konstatovali da su zatvorene stotine firmi, stotine industrijskih postrojenja, 98 industrijskih centara, kako reče jedan moj prethodni govornik, i to je tačno. Stotine hiljada ljudi je ostalo bez posla, i to je tačno, ali gde je odgovornost, gde je odgovornost?
Vi sami, evo, gospodin Arsić je imao jednu prepirku i raspravu, znači sam je konstatovao da je u prethodnom sazivu Komisija za hartije od vrednosti radila loše. Onda nam dajete rešenje da je novi, prvi čovek Komisije za hartije od vrednosti tu ni kriv ni dužan, apsolutno zalutao u hartije od vrednosti. Nikada se tim čovek nije bavio, nije kompetentan za to pitanje, a on nije jedini koga ste ovde predložili, koji ne zaslužuje da bude član ove Komisije, i to je jedan veliki problem i to apsolutno ne uliva ni nadu ni poverenje da će ova Komisija u budućnosti raditi i malo bolje.
Ja sam vam ukazao i na problem Aik banke iz ove godine kada Komisija nije reagovala, a kršen je i zakon i odluka Vlade u 2015. godini, Aik banka - EPS. Nema reakcije. To je veliki problem.
Osvrnuo bih se na još jedno pravno pitanje koje je jedan prethodni govornik pomenuo, a to je stečaj. Nažalost, u Srbiji i dalje ima stečaja i stečaj je normalna praksa u pravu i postoji i postojaće sigurno do veka. Znate li šta je ovde problem? Problem je što je Srbija u stečaju. Srbija je u stečaju. Vi ste zatekli stanje, slažem se, Srbije u stečaju, ali vi održavate taj stečaj i Aleksandar Vučić se ponaša kao stečajni upravnik. Mislim da je on najveći stečajni upravnik i samo se bojim kako ćemo mi da izađemo iz stečaja, da li ćemo otići u likvidaciju ili ćemo… (Isključen mikrofon.)
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Nogo.
(Srđan Nogo, s mesta: Neverovatno.)
Šta je neverovatno?
(Srđan Nogo, s mesta: U sred rečenice ste mi isključili mikrofon.)
Ne, nije mene strah uopšte, taman posla. Ja se nisam bojao ni kada sam bio opozicija.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Martinović, po Poslovniku.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Martinović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Javljam se zbog povrede člana 107, gospodine Arsiću. Mislim da je kršenje dostojanstva Narodne skupštine kada kažete da je Srbija, koja je valjda zajednička otadžbina svih nas, u stečaju. Srbija nije u stečaju. Srbija ide u dobrom pravcu, a dokaz za to vam je ono o čemu je govorio ovlašćeni predstavnik SNS, ono što je govorio moj uvaženi kolega Srba Filipović. Da Srbija ide u dobrom pravcu govori vam i današnji događaj u Ćupriji, gde je otvorena nova fabrika. U pitanju je kineska investicija. Kao što vidite, svakoga dana se u Srbiji otvaraju nove fabrike i nama ne smeta da li su investitori sa zapada ili istoka. Bitno je da dolaze u Srbiju, da u Srbiji vide perspektivu i da, ono što je najvažnije, u Srbiji otvaraju nova radna mesta.
Što se tiče spominjanja imena Aleksandra Vučića, pa vi ga više pominjete nego mi koji smo članovi SNS. Ja mislim kada bi se izvršio neki statistički…
(Srđan Nogo dobacuje.)
Nemojte da vičete, gospodine Nogo. Možda ne vidim dobro, ali još uvek dobro čujem.
Vi ga više puta spominjete, nego mi koji smo članovi SNS. Ja bih molio, ako je moguće, gospodine Arsiću, da nam napravite neku statistiku, koliko puta su poslanici, koji sede preko puta nas, spomenuli ime Aleksandra Vučića. Videćete da će ta statistika da pokaže da su njegovo ime spomenuli bar tri puta više nego mi koji smo iz SNS.
Ja razumem zašto oni to rade. Oni nikakvu drugu politiku nemaju…
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Privedite kraju, gospodine Martinoviću.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Martinović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
… nego da svakoga dana po 100 puta kažu kako je Aleksandar Vučić najgori čovek na svetu.
Samo još jednu rečenicu.
Jeste li čuli da je neko od njih rekao da je Aleksandar Vučić nešto ukrao, da je neko preduzeće zatvorio, da je napravio neku mahinaciju. Ne, Aleksandar Vučić je neprijatelj zato što ne dozvoljava da se Srbijom upravlja onako kao što se upravljalo do 2012. godine.