Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 05.03.2019.

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovani poslanici, nastavljamo sa današnjim radom. Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika koji su zainteresovani za diskusiju po tačkama dnevnog reda.
Saglasno članu 157. stav 2, članu 170. stav 1. i članu 192. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni i jedinstveni pretres o: Predlogu zakona o Centralnom registru stanovništva, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o sredstvima za ishranu bilja i oplemenjivačima zemljišta, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti hrane, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravlju bilja, Predlogu zakona o ugostiteljstvu, Predlogu zakona o turizmu, Predlogu zakona o potvrđivanju Ustava Međunarodne organizacije za civilnu zaštitu, Predlogu zakona o prestanku važenja Zakona o ratifikaciji Sporazuma između Saveznog izvršnog veća Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Vlade Malezije o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak, sa Protokolom, Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije i Predlogu za imenovanje generalnog sekretara Narodne skupštine Republike Srbije.
Pitam predlagače, odnosno predstavnike predlagača, pošto je Vlada predlagač, a ministri su predstavnici Vlade, da li žele da uzmu reč.
Prvo ministar Branko Ružić. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Branko Ružić

Zahvaljujem.
Poštovana gospođo predsednice, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, izuzetno mi je zadovoljstvo da danas mogu da predstavim Predlog zakona o Centralnom registru stanovništva, pre svega zbog toga što u sklopu sveopšte reforme javne uprave, kao jednog od tri kriterijumima i naših evropskih integracija i naravno kroz prizmu dalje modernizacije javne uprave, gde državu vidimo kao partnera i servis građana, donošenjem ovog zakona stvoriće se, naravno, i pravne pretpostavke za uspostavljanje i vođenje Centralnog registra stanovništva do 1. septembra 2020. godine.
Ovo jeste jedna veoma značajna novina u sistemu moderne i efikasne države za koju se zalažemo. On će povezati praktično i objediniti na jednom mestu podatke o građanima naše zemlje, i to iz 13 različitih službenih evidencija: iz Registra matičnih knjiga, evidencije o državljanstvu, evidencije o matičnim brojevima građana, evidencije prebivališta, boravišta i privremenog boravka u inostranstvu, evidencije o ličnim kartama, evidencije o putnim ispravama, Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, evidencije i poreskih obveznika, kao i evidenciju o strancima.
Suština je u tome da sve ove evidencije trenutno vode sada praktično različite institucije kroz šest baza: kroz bazu Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Republičkog geodetskog zavoda, Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, Poreske uprave i Komesarijata za izbeglice i migracije. Ovaj registar biće praktično koncipiran kao izvedeni registar u koji će se prelivati podaci iz izvornih evidencija i bitno je istaći da će se u njemu nalaziti samo poslednji preuzeti podaci, dok će se istorijat promene podataka čuvati u izvornoj evidenciji. Zato je važno da građani znaju da će moći da provere svoje podatke i ukoliko uoče neslaganje moći da obaveste bilo Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave ili izvorni organ, radi preduzimanja mera za ispravku podataka i, u svakom slučaju, naravno, da dobiju i povratnu informaciju tim povodom.
U ovom registru naći će se podaci ne samo za državljane Republike Srbije sa prebivalištem u Republici Srbiji, kao i za naše državljane bez prebivališta u Republici Srbiji, već i za druge kategorije lica koja imaju određena prava i obaveze u skladu sa posebnim zakonima. Na primer, izbeglice, tražioci azila, stranci sa odobrenim privremenim boravkom ili odobrenim stalnim naseljenjem u Republici Srbiji, stranci koji imaju odobreno utočište ili supsidijarnu zaštitu i privremenu zaštitu, kao i stranci koji nemaju dozvolu za stalno nastanjenje ili privremeni boravak u Republici Srbiji, a imaju stečenu imovinu ili prava i obaveze na osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja ili svojstvo poreskog obveznika.
Ovo je prvi put da će se podaci o građanima koji su od značaja za ostvarivanje njihovih prava naći u okviru jedne jedinstvene centralizovane i pouzdane državne baze podataka koja sadrži tačne i ažurne podatke o stanovništvu Republike Srbije u elektronskom obliku. Time se praktično omogućava svim državnim organima, organizacijama, organima i organizacijama autonomne pokrajine i lokalne samouprave, ustanovama, javnim preduzećima, posebnim organima preko kojih se ostvaruje regulatorna funkcija i pravnim i fizičkim licima kojima su poverena javna ovlašćenja da poslove iz svoje nadležnosti obavljaju na pouzdan, ekonomičan i efikasan način, zasnovan na centralizovano obrađenim, tačnim, ažurnim i pouzdanim podacima dobijenim sa jednog mesta, dakle, iz Centralnog registra stanovništva.
Treba imati u vidu da se ovaj zakon oslanja pre svega na odredbe Zakona o opštem upravnom postupku koje jasno definišu obavezu da organi po službenoj dužnosti besplatno razmenjuju podatke o građanima koji su, naravno, neophodni za odlučivanje u određenom postupku. Samo korišćenje podataka iz ovog registra odvija se besplatno, a građani u postupcima pred organima prilikom ostvarivanja svojih prava neće imati troškove, niti će svoje dragoceno vreme trošiti na pribavljanje takvih dokumenata, već će to država činiti za njih. Naravno da je tu važna i platforma „e-ZUP“, kao i Zakon o e-upravi koji je donet prošle godine, koji je praktično infrastrukturni zakon i koji omogućava da idemo korak po korak i da sada dođemo do Centralnog registra stanovništva.
Sve ovo će za krajnji cilj imati da svaki naš građanin bude zadovoljan uslugama različitih institucija, što i predstavlja, naravno, cilj reforme javne uprave, jer želimo da uprava bude servis građana i privrede.
Ono što je takođe važno za državu, to je da samim tim i rad postaje jeftiniji, jer će i sami organi preuzimati podatke iz ove baze, dakle iz Centralnog registra, bez ikakvih troškova. Takođe, ovaj registar će omogućiti efikasno upravljanje evidencijama koje vode organi u skladu sa propisima iz svog delokruga, kao i za praćenje stanja pripreme izveštaja i analiza potrebnih za obavljanje poslova iz delokruga rada kojim se određeni organi bave. Ova prednost ide i u korist strateškom pravcu Vlade Republike Srbije, a to svakako jeste bolje kreiranje javnih politika u različitim segmentima našeg društva.
Vođenje Centralnog registra stanovništva stavljeno je u nadležnost Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave sa aspekta upravnog nadzora, ali ono što je takođe neodvojivi deo, to je ta tehnička podrška u uspostavljanju ovog registra kojom će se baviti Kancelarija za informacione tehnologije i e-upravu i upravo iz tog razloga su i sva finansijska sredstva za realizaciju ovog zakona u okviru budžeta ove kancelarije.
Bitno je istaći da će postojati najviši stepen zaštite i bezbednosti podataka u Centralnom registru stanovništva, radi sprečavanja svake moguće zloupotrebe podataka o ličnosti. Za bezbednost podataka na najvišem nivou biće zadužena, naravno, Kancelarija za informacione tehnologije i e-upravu, koja će obavljati poslove tehničke podrške u uspostavljanju i vođenju Centralnog registra stanovništva, kao i poslove koji se odnose na čuvanje, sprovođenje mera zaštite i obezbeđivanje sigurnosti i bezbednosti podataka u Centralnom registru.
Organi koji imaju pravo neposrednog preuzimanja podataka iz Centralnog registra dostaviće obaveštenje o licima koja su ovlašćena za rad u registru i saradnju sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave i Kancelarijom, a Kancelarija za informacione tehnologije će nakon toga proveravati da li taj organ ispunjava tehničke uslove za povezivanje sa Centralnim registrom.
Nakon toga ministar nadležan za poslove državne uprave i lokalne samouprave utvrđuje praktično listu prijemnih organa, što će biti objavljeno, kako na sajtu Ministarstva, tako i na portalu e-uprava.
S druge strane, lica koja će neposredno pristupati podacima imaće ovlašćenja za taj pristup i sistem će beležiti svaki pristup. Dakle, postojaće evidencija logova sa podacima o licu, odnosno organu koje je pristupilo registru, datum i vreme pristupa, skup podataka kojima se pristupilo i naravno pravni osnov, bez koga pristupa ne može ni biti.
Nadzor nad primenom zakona će s toga pored Upravnog inspektorata Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave vršiti i Poverenik za informaciju od javnog značaja, zaštiti podataka o ličnosti i to u delu koji se odnosi, na zaštitu podataka o ličnosti, kao i Ministarstvo nadležno za poslove informacione bezbednosti u delu koji se odnosi na informacionu bezbednost.
S obzirom na to, da nam predstoji veliki posao uspostavljanja ovog registra, objedinjavanja podataka, predvideli smo primenu ovog zakona, kako sam i na početku rekao za 1. septembar 2020. godine.
Takođe, podzakonskim aktom za koji smo definisali da će biti donet u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, bliže će se urediti pitanja neophodna za uspostavljanje i vođenje ovog registra, način preuzimanja podataka, razmene podataka, pristupa i zaštite podataka u registru, kao i druga tehnička pitanja.
Centralni registar stanovništva kao jedan od informacionih stubova javne uprave predstavlja praktično neophodnost za normalno funkcionisanje savremenog društva u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima. Uspostavljanje i vođenje Centralnog registra stanovništva, doneće koristi kako za naše građane, tako i za celokupan sistem državne uprave, naravno i za privredu, i ja lično verujem da ćete se uveriti, i na osnovu dijaloga koji očekujemo ovde u ovom domu, povodom ovog predloga zakona, da ćemo imati priliku da svakako uvidimo sve benefite koji nas očekuju ukoliko se ovaj zakon, a uveren sam da hoće, prihvati ovde u parlamentu Srbije i kada bude ušao u primenu. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Nedimović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Branislav Nedimović

| Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Poštovana predsednice, poštovane kolege narodni poslanici, svi oni koji su zainteresovani pored malih ekrana za ovu temu, meni je jako drago što se ovaj set zakona iz poljoprivrede, a nalazi pred vama, ali pored ovih zakonskih predloga, ja ću u nekoliko reči obrazložiti Predlog zakona o turizmu i Predlog zakona o ugostiteljstvu. Mislim da je jako važno da o ovim stvarima danas raspravljamo. Mislim da će se svi složiti oko toga.
Možda će se nekom učiniti kakve veze ima poljoprivreda, turizam, ugostiteljstvo, ja ću se truditi da u minutima koje su ispred nas pokušam par reči da kažem na tu temu, pa sami zaključite. Mislim da ime i te kako veze.
Što se tiče ovog seta zakona koji dolazi iz sektora poljoprivrede, pre svega mislim na izmene i dopune Zakona o bezbednosti hrane, o sredstvima za zaštitu bilja, izmene i dopune Zakona o zdravlju bilja i izmene i dopune Zakona o sredstvima za ishranu bilja oplemenjivačima zemljišta.
Na početku bih iskoristio priliku da skrenem pažnju da je održana javna rasprava o ovom setu zakona, da se o ovome puno u javnosti razgovaralo, tako da ne stoje tvrdnje pojedinaca da je javnost ovde bila isključena.
Javnost u najširem mogućem obliku je bila prisutna, ako neko nije bio uključen u to, to ne znači da nije bilo javnosti, znači samo da se nije dovoljno informisao za to.
Tako da, predsedniče odbora za poljoprivredu skupštinskog odbora, dozvolićete mi da ponovim ono što sam juče rekao na sednici odbora, a to je da je najšira javna rasprava održana, a ako neko nije čitao ili nije video, ja mu tu pomoći ne mogu. To je, pre svega, jako važno zbog javnosti, vidim svašta se piše.
Želeo bih da ukažem na jednu činjenicu, koju zahvaljujući jednoj koleginici, poslanici, koja vam je malo pre to rekla, pošto ja ne koristim „Tviter“, pretpostavljam, kao ni vi, možda mi je to greška, ali, eto. Kažu – danas se priča dosta o tome kako o izmenama zakona o bezbednosti hrane, kako se uvodi u Srbiju GMO- genetski modifikovana hrana. Svašta, GMO.
Zamolio bi sve kolege narodne poslanike, radi istine i radi javnosti, pocrtamo da je nulta tolerancija na proizvodnju i na trgovinu GMO – genetski modifikovani organizmima. Postoji poseban zakon za to, takozvani lex specialis, koji reguliše čitavu tu materiju, tako da ove priče koje se vezuju za član 5. izmena i dopuna Zakona o bezbednosti hrane, to apsolutno ne stoji. Molim vas, kao Boga, ne uznemiravajte javnost. Neka je na čast svakome ko pokušava da naruši fitosanitarnu sigurnost ove zemlje. Nulta tolerancija, ponavljam, na proizvodnju i na trgovinu GMO.
Ovo je bila moja obaveza da to saopštim, jer ovo što neko pokušava da spočita, valjda ne znaju više šta bi više rekli. Dok nije bilo dizel goriva, bilo je - što nema dizel goriva za poljoprivrednike, sada kada ga ima, sada to više niko ni ne spominje. Kada se nešto drugo uradi, više niko to ne spominje. Sada moraju da se hvataju za stvari koje ne postoje, za neke fatamorgane, ne znam ni ja šta već. To je sva naša realnost i to je ta naša virtuelna stvarnost preko društvenih mreža donose.
Da se vratimo temu. Oblast bezbednosti hrane prestavlja jedno od prioriteta ministarstva poljoprivrede i uopšte Vlade Republike Srbije, kroz pregovaračko poglavlje dvanaest.
Nama sledi veoma ozbiljna reforma u ovom sektoru. Nemojte zaboraviti da mi do decembra meseca nismo imali akreditovanu laboratoriju za kontrolu kvaliteta mleka. Sad ćemo do aprila, maja, dobiti akreditovanu državnu nacionalnu referentnu laboratoriju za kontrolu ostale hrane. Imamo fitosanitarnu laboratoriju. Tako da se taj sistem direkcije nacionalnih referentnih laboratorija polako zaokružuje.
To je ono što jednu državu čini nezavisnom, da u svakom trenutku sa aspekta fitosanitarne i veterinarske bezbednosti vi možete da kažete da imamo instituciju koja je nezavisna, koja ima akta normativna, koja ima aparate uređaje najsavremenija, putem kojih može da utvrdi šta to egzistira na prostoru Srbije i šta pokušava da se uveze.
Jednu stvar moram reći, pre svega, zbog javnosti. Do sada su sve isporuke hrane kontrolisale činjenica akreditovane laboratorije koje se nalaze u privatnom vlasništvu. Nije bilo ove nacionalne državne laboratorije koja je imala referentni karakter i koja je pokrivala sve njih ispod sebe i bila neka vrsta kišobrana, tako da se moglo, teoretski, desiti da je jedan uvoznik želi da uveze, pre svega, mislim na pre petnaest, dvadeset godina, kada su tajkuni bili istovremeno i uvoznici i vlasnici laboratorija koji su kontrolisali te pošiljke. Zamislite to. Da li je to moguće?
(Vojislav Šešelj: Ima mesa.)
E, neće moći. Neće moći ni što se tiče mesa, ni mleka, ni ostale hrane, nego će biti državna institucija, nacionalna, koja već funkcioniše u sektoru mleka. Evo, sad se akreditujemo u sektoru ostale hrane, pa onda će svako imati mogućnost ne da moramo da šaljemo to u neku zemlju da kontrolišemo šta se desilo, nego to da uradimo u našoj Srbiji sa najsavremenijom opremom koja danas egzistira.
Zahvalan sam i mojoj prethodnici koja je bila na čelu Ministarstva poljoprivrede što je opremala. Bio je to dug put, nije to bio kratak put. Bilo je to teško obaviti, pogotovo kad javnost vrlo često preko žute štampe samo klizeći start s leve i desne strane, a u stvari, zašto? Zato što pokušavate da zaštite svoju državu i da onemogućite onima koji pokušavaju da zloupotrebe to, ali znate kako, to uvek morate biti spremni na takve stvari.
Ovim izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti hrane utvrdili smo tačnu podelu poslova između Ministarstva poljoprivrede i njenih institucija koje se nalaze na nižem nivou i Ministarstva zdravlja. pre svega mislim na sanitarnu inspekciju, u pogledu vrsta hrane koju ko kontroliše.
Nemojte da zaboravite od 2009. godine, kada je donet poslednji tekst koji je regulisao materiju bezbednosti hrane, pojavile su se neke nove vrste proizvoda, tzv. nova hrana, koja nije bila ničim obuhvaćena i mora se tačno znati ko to kontroliše na tržištu, a ne da dođemo u situaciju da samo svi kažu – pa, ne znam, mi nismo, a ovi drugi kažu – mi nismo, pa onda pitam ko jeste. E, to smo na ovaj način predupredili.
Moram da kažem da smo ovde imali koordiniranu aktivnost sa Ministarstvom zdravlja koja će, nadam se, sa jednom novom grupom inspektora, jer ja moram da napomenem zbog javnosti, u ovom trenutku prosečan starosni vek naših veterinarskih fitosanitarnih inspektora je 57 i po do 58 i po godina, mi moramo ovo da zanavljamo. Zahvalan sam Vladi Srbije što je to prepoznala i omogućila da idemo u novo zapošljavanje ovih lica. To je ono što štiti ovu zemlju na granicama u pogledu hrane, a složićete se da je danas ovaj segment bezbednosti hrane jedan od najvažnijih bezbednosnih elemenata za jednu državu.
Prošle godine od januara meseca krenuli smo sa jednom novom pojavom, da tako kažem, u našem miljeu poljoprivrede, a to je prodaja, tzv. prodaja na kućnom pragu. To je bilo predviđeno za robu poreklom od životinja, prerada mesa, prerada mleka. Dakle, dali smo pravo onom malom poljoprivredniku, koji nema velike količine mesa, velike količine mleka, da na svom kućnom pragu može to da prodaje, da prodaje u svom marketu, na pijaci, na potpuno jedan regularan način, da uvek ima, kako bi rekli, državnu ćagu da je to bezbedno. To jeste hrana koja je ispravna, jeste hrana koja je najkvalitetnija, ali nikad nije imala dokaz i sertifikat te bezbednosti. E, to smo od prošle godine od 1. januara uradili.
Međutim, imali smo situaciju da za robu biljnog porekla, a to će, pre svega da vas podsetim, tu, pre svega, mislim na džemove, pekmeze, ajvare, one zimske sezonske salate koje se pakuju, ovim izmenama Zakona o bezbednosti hrane omogućili smo da se napiše pravilnik koji će regulisati i tu materiju kako bi ovi ljudi iz Koceljeve tamo na festivalu zimnice, koji imaju ogromne količine, tamo ima 500 štandova gde se prodaje zimnica, da ti ljudi ne moraju samo tu. Oni će moći i dalje tu da prodaju tu svoju zimnicu, ali će moći da uđu i u markete, lokalne, na pijacu bez ikakvih problema da idu i da budu potpuno bezbedni kada dođe bilo koja kontrola.
Šta će država da pomogne za to? Država će dati pola novca za adaptaciju objekata koji će biti akreditovani, sertifikovani za te potrebe.
Mi tu imamo već više od 30 ovakvih stvari akreditovanih vezano za preradu mesa i mleka, sad idemo u ovaj biljni sektor. Znate koliko to znači u selu Kržava, tamo iznad Krupnja, na 550, 600m nadmorske visine, gde je sve čisto, gde je sve zdravo, kad on može to da preradi i proda? To ima mnogo veću dodatnu vrednost. E, tu je jako važno da država stane iza ovih malih, i upravo kroz ove izmene Zakona o bezbednosti hrane to smo postigli.
O referentnosti laboratorije državne to sam nekoliko reči rekao, ali jako je važno da uđe nam u svest, pravilnici i zakoni oni jesu normativni alat, ali ove laboratorije su egzekutiva. Na osnovu toga, možeš imati najsavršeniji propis, ako nemaš svoju nezavisnu laboratoriju, uvek postoji prostor gde može neko da kaže – pa, da li je to ovako ili onako. Ako država to kontroliše, onda tu ne treba da bude problema.
(Vojislav Šešelj: Sad si nas ubedio.)
Ja znam da sam vas ubedio. Moj posao je da što više ljudi ubedim da glasaju za ovaj predlog i hvala vam što ćete glasati za to.
Još jednu stvar želim da kažem koju smo uveli po prvi put, a to je institut službenih kontrola. Obično inspekcijske organe doživljavaju kao nekog ko po prijavi dođe, ne znam neko prijavi, najčešće anonimno, dođu tamo, kontrolišu, napišu kaznu, doviđenja, vidimo se. E ovaj institut službenih kontrola koji smo uveli, koji egzistira kompletnoj EU, u stvari treba da pomogne u preventivnom svom karakteru, u različitim monitorinzima koji će se vršiti i to je ovim izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti hrane omogućeno.
Za to pravo nam je dao i kolega Ružić kroz svoj Zakon o inspekcijskom nadzoru, gde za određene oblasti je dozvoljeno na drugačiji način ove službene kontrole da se reguliše. Ja sam zahvalan na tome.
Moram da kažem da ima još jedna tema koja se u javnosti dosta pominjala. To je sektor hrane i tzv. one odrednice „najbolje upotrebiti do“. Svedoci smo da često hrana mora da se baca, koja je potpuno ispravna, ali zbog različitih modela nije je moguće iskoristiti. Ovim smo dali mogućnost da se posebnim pravilnikom onemogući bacanje ove hrane da se iskoristi na najbolji mogući način. Naravno, ne za svu hranu. Postoji hrana koju je nemoguće… ona je upotrebljiva do, ima datum, doviđenja, doviđenja, ali postoji naročito hrana biljnog porekla koja ima svoje karakteristike takve da može još neko vreme da se koristi. To ćemo posebnim pravilnikom regulisati ovu materiju u kojim situacijama to može da se koristi da ne bi došlo do eventualnih zloupotreba.
Što se tiče izmena i dopuna Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, samo nekoliko reči. Pre svega, imali smo jedan dualitet. Imali smo dva propisa, jedan iz 1998, a jedan iz 2009. godine sa različitim registrima. Ovim izmenama Zakona potpuno to sve objedinjavamo, formiramo jedan jedinstven registar, ali ima jedna stvar koja je interesantna i mislim da ću možda opet uspeti da dobijem naklonost pojedinih iz jednog razloga koja će možda biti kad je izgovorim i jeretička misao, a to je sledeća stvar – zaštitićemo domaće proizvođače sredstava za zaštitu bilja, staviti im duži prelazni period. Neki pre nas, pre jedno deset godina su valjda mislili da će ući 2012, 2013. ili 2014. godine u EU, pa su rekli 2014. godine – kraj. Posle toga ništa domaće ne može se iskoristiti pošto ne ispunjava standarde. Ovo su preparati koji su potpuno adekvatni, bezbedni i omogućićemo za 600 domaćih preparata da imaju svoj produženi život do trenutka ulaska Srbije u EU. To je jedan deo domaće industrije.
Mi moramo da mislimo pre svega na Srbiju. Naš put jeste EU, ali moramo da zaštitimo domaće proizvođače a ne samo da kažemo preko noći, kao neki što su 2000. godine u decembru, ili kada beše, doneli onu liberalizaciju tržišta, pa preko noći srpsku poljoprivredu na kolena bacili. Zbog otvaranja tržišta i adekvatnih sistema zaštite to ne želimo. Ovim ćemo to prevazići u ovom delu. Ja znam da to nije veliki deo, ali tu gde možemo da sačuvamo, tu čuvamo.
Jako je važno reći da ćemo u naredne dve do tri godine preko Uprave za zaštitu bilja raditi na obuci poljoprivrednih proizvođača. Njih ima negde 650 hiljada registrovanih gazdinstava, a od toga 360 hiljada koji se aktivno bave poljoprivredom i ti ljudi su tema. Do tih ljudi moramo doći. Pripremljeni su programi kako će se oni obučiti za adekvatnu upotrebu zaštitnih sredstava iz jednog prostog razloga. Mi tim ljudima moramo pomoći, edukovati. Kažu tamo kod mene u Ravnju – u jednom selu ako nemaš popa, učitelja i ako nemaš ovog zaštitara, savetodavca, ovog poljoprivrednog savetodavca ne možeš daleko stići.
Moramo ljude da edukujemo kako da koriste zaštitna sredstva, a ne da dođemo u situaciju da paljenu papriku, neko uzme pepeo i baci da bi ubio određenu bolest, pa napravi još veći cirkus nego što je bio pre toga. Ima svojstva koja nisu dobra za hranu, nije opasna za nešto drugo, ali za ovo je.
(Vojislav Šešelj: Pepeo je opasan.)
Ima pepela i od uglja malo drvenog, ako se ja dobro razumem u to. Nešto malo sam išao u školu. Jako je važno da ove ljude edukujemo i da im damo mogućnost da kasnije dobiju i poslovne sertifikate da su obučeni za ovo, kako bi na što kvalitetniji način bavili se poljoprivrednom proizvodnjom.
Još jednu stvar sam hteo da kažem vezano za izmene i dopune Zakona o zdravlju bilja, a one se tiču tzv. famoznih fito sertifikata za izvoz. Svedoci ste u oktobru, pre mese dana, da smo imali seriju hapšenja lica koja su pokušala da zloupotrebe sporazum Srbije sa Ruskom federacijom vezano za izvoz voća. Na ovaj način dodatno pojačavamo taj stepen zaštite tako što smo dali pravo, između ostalog i poljoprivrednim stručnim službama da imaju, da im bude to zvaničan državni posao da izdaju fito sertifikate. Naravno, utvrđeno je sve u skladu sa međunarodnim standardom IPPS i tu apsolutno ne bi trebalo da bude više nikakvih problema.
Sada ću pokušati nekoliko reči da se osvrnem na Predlog zakona o turizmu i Predlog zakona o ugostiteljstvo. Po prvi put …
(Vjerica Radeta: Rekao je sada će Rasim doći, samo da završi ono sa Mehom.)
Ja se trudim da dostojno zamenim svog kolegu koji radi.
Po prvi put nemamo jedan zakon koji je jedinstven za turizam i za ugostiteljstvo, nego imamo dva potpuno posebna zakona, jer pokazali su svi trendovi da moramo da imamo potpuno ove dve odvojene materije. Nije to isto i mislim da je jako važno ukazati na najvažnije stvari koje se tiču Zakona o turizmu.
Turizam predstavlja jednu od sfera društvenog života Srbije koja ima nagli rast i prosperitet. Godine 2018. u Srbiji je bilo 3,4 miliona turista. To je rast od 11%. Po prvi put prošle godine, gotovo da imamo izjednačen broj domaćih i stranih turista. To je u mnogome doprinela politika Vlade, otvaranje granica bezviznog režima za pojedine zemlje odakle turisti dolaze u Srbiju.
Na ovaj način došlo je do direktnog deviznog priliva od 1,5 milijardi dolara. To je rast od 15% u odnosu na 2017. godinu. Međutim, desile su nam se neke stvari koje ne treba da se dešavaju. Sećate se prošlog leta, sećate se turističkih agencija gde su putnici bili prevareni. Šteta je bila skoro 700.000 dolara. Veliki problem. Tada je postojala samo tzv. garancija putovanja, gde je turistička organizacija odgovarala tom garancijom za svoju uslugu.
Međutim, ovim novim zakonom predviđeni su i novi finansijski instrumenti koji će pomoći da se zaštiti turista da ne bi bio zloupotrebljen od strane turističke organizacije. Uvodi se institut depozita, to će biti posebnim podzakonskim aktom regulisano i mislim da ćemo na ovaj način pokušati da prevaziđemo sve one boljke koje se javljaju u određenim segmentima društva koja se razvijaju. Imamo čak licence turističke organizacije, u zavisnosti od depozita koji dostave, onda će putnik moći uvek da zna da li je ona zaštićena najvišom vrednosnom licencom ili nešto nižom vrednosnom licencom.
Mislim da ovaj sektor moramo stalno da podstičemo. Imamo i vaučere koje Vlada daje građanima Srbije da odu na turističke destinacije Srbije. Mislim da je to jako važno i to je doprinelo do razvoja ovog sektora i mislim da sa time treba nastaviti.
Imamo tako, primećeno je da u pojedinim situacijama imamo kod fizičkih lica izdavanje kapaciteta soba, apartmana, tzv. onaj institut „stan na dan“. To je bio generator sive ekonomije. Ovim izmenama Zakona o ugostiteljstvu stvoreni su pravni instituti koji će zaštititi državu sa jedne strane, a sa druge strane ovim licima koja žele da posluju legalno omogućiti da putem paušalnog oporezivanja, jer nemojte zaboraviti da su u decembru mesecu, čini mi se bile izmene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana, koje su omogućile da od 1. jula imamo paušalno oporezivanje za ona fizička lica koja imaju do 30 ležajeva i koja imaju do 30 dana noćenja. Ovo je jako važno. Tu dolazimo do veze poljoprivrede, ruralnog razvoja i svega ovoga što se tiče turizma i ugostiteljstva.
Ako se sećate, jedna od stvari koju proklamujemo kroz ruralni razvoj jeste tzv. seoski turizam. Da li mislite da je lako onom koji ima, koji je registrovan za obavljanje seoskog turizma u seoskom domaćinstvu, poljoprivrednom gazdinstvu da svaki dan odlazi u sedište svoje opštine da prijavljuje svakog svog gosta? To nije lak posao. Zato su ljudi često bežali od te obaveze i nisu se time bavili ali platformom „E-turista“ koja će biti uvedena, biće elektronskim putem omogućavanje prijavljivanja svojih gostiju.
Zašto je to važno kod poljoprivrede i kod ruralnog razvoja? Mi kroz IPARD program koji je krenuo da egzistira u Srbiji, gde Srbija povlači 175 miliona evra evropskih para, na to je dala 50 miliona evra para iz srpskog budžeta, jedna od mera koja će biti akreditovana ove godine i gde će biti prvi konkurs 15. novembra 2019. godine tiče se ruralnog turizma. Na ovaj način domaća poljoprivredna gazdinstva koja žele da izađu iz poljoprivredne aktivnosti, odnosno da pored poljoprivredne aktivnosti se bave i nekom ne poljoprivrednom aktivnošću moći će da konkurišu za IPARD sredstva, gde se 65% daje povraćaj, dobija se garant. Vrednost jednog posla, investicije, zahteva može da bude između 5.000 evra i maksimum 300.000 evra.
Za ovu namenu opredeljeno je 20 miliona evra. Uslov za sve, bukvalno je napravljena integracija sa Zakonom o ugostiteljstvu, jesu ovih 30 ležajeva. Zato se smatra da je tu neko, radi se o nekom malom čoveku sa preduzetničkom aktivnošću koji želi da se bavi ovim i na ovaj način on će moći da izgradi te svoje kapacitete, da kupi opremu, sve što mu je neophodno od sadržaja da bi se bavio tom svojom aktivnošću i za svoje gazdinstvo, za svoju porodicu obezbedi odgovarajući nivo prihoda.
Ja se izvinjavam ako sam previše vremena uzeo, ali mislim da je jako važno na ovaj način obrazložiti, još jednom molim ljude koji se nalaze u ovom najvišem zdanju koje donosi zakone, molim vas nemojte javnost plašiti stvarima koje nisu istinite. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima narodni poslanik Vojislav Šešelj. Izvolite.

(Borisav Kovačević: Što on prvi?)
...
Srpska radikalna stranka

Vojislav Šešelj

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Zato što sam se prvi javio i što sam mlađi od tebe pa sam brži.

(Borisav Kovačević: Ne može, postoji Poslovnik koji kaže drugačije.)

E, ali brži sam bio. Dok ti stigneš da se prijaviš prođe sto godina.

Dame i gospodo narodni poslanici, kada imamo pred sobom desetak zakonskih projekata, čovek mora da se opredeli za ono što u trenutku smatra najvažnijim i o čemu misli da može da kaže nešto korisno. Veoma je važan Zakon o državnom registru.

Devedesetih godina mi smo neprekidno na tome insistirali, to možete da vidite u starim stenogramima, pa 2000-ih godina takođe i nekako nije išlo. Nije išlo iz više razloga, zato što nismo imali obučene ljude koji bi rukovodili tim centralnom registrom, a i bilo je interesa da se ti registri malo zakukulje i zamumulje, jer kad se prave posebno birački spiskovi, bilo je veoma važno da tu niko ne može onoga ko pravi spiskove da uhvati ni za glavu ni za rep.

Sad ovde imamo jedno polovično rešenje, ministre. Ovde smo dobili Centralni registar, međutim, ostaju ovi izborni registri. Ako mi zaista imamo stručne ljude da rukovode Centralnim registrom i da obezbede da se sve unese u Centralni registar što je potrebno, onda nam ne trebaju ovi izborni registri. Jer, u Centralni registar odmah se uvodi rođenje deteta, pa ide nadalje. Dete je završilo osnovnu školu, završilo srednju školu, završilo fakultet – sve se upisuje. A kad se traži, imaju posebni formulari zašto se traži. Za ono što je do sada bila krštenica, poseban formular i dobiju se ti podaci. Kad je venčani list u pitanju, takođe. Kad je osmrtnica, takođe. Dakle, sve to može da se radi u jedinstvenom registru i onda nam ovih 13 posebnih registara više nije potrebno.

Šta ovde fali? Vi ste videli, dame i gospodo, da smo imali jedan nagli pad u broju stanovnika Srbije koji se desio u zvaničnim statistikama, a koji nije objašnjen široj javnosti. Do pada nije došlo zato što je naglo izumreo jedan veliki deo stanovništva Srbije ili se naglo iselio, ili naglo nestao, itd, nego zbog toga što je promenjena metodologija brojanja. Nekada kada je bio popis stanovništva, upisivali su se svi gastarbajteri, prema podacima koje su dali članovi njihovih porodica. Sad se više ne popisuju gastarbajteri, podrazumeva se da se oni popisuju u zemljama gde pod navodnicima privremeno borave a nekad ostanu za ceo život.

Kod nas se popisuju stranci koji se zateknu da žive, nemaju još državljanstvo, ali imaju neki biznis ovde, imaju neke poslove, imaju neke dozvole boravka i bavljenja određenim zanimanjima i slično. Tu je bio taj razlog.

Ovim što ste nam ponudili kao Centralni registar, vi niste obezbedili uslove za dve veoma bitne stvari. Prva je stvar da u svakom momentu znamo koliko je građana Srbije u Srbiji. To se samo na jedan način može uraditi – da se propiše da se registruje svaki građanin koji ode preko granice. Dakle, to nije vezano ni za kakve troškove, on je samo dužan da popuni neki mali formular, da mu se unese u pasoš, jer, vi znate, mnogi ljudi pređu granicu samo – izvolite, produži dalje. Ovo ne bi mnogo vremena oduzimalo. Ali, u registru bi u svakom trenutku bilo potpuno jasno i precizno registrovano koliko je ljudi u granicama države.

I kod pravljenja biračkih spiskova, to nas kao opozicionare najviše interesuje. Mi smo se svemu naučili kroz te biračke spiskove od 90-te godine naovamo, i kako se zloupotrebljavaju mrtvaci, ljudi koji su umrli pre 50 godina, pa se nađu u biračkom spisku, pa nepostojeći ljudi, pa nepostojeći Albanci, pa Albanci koji se nisu registrovali ni na koji način, počevši do toga da je u Juniku moj protivkandidat Milan Milutinović imao 100% albanskih glasova, ono kad su mi oteli pobedu na predsedničkim izborima. Vi ste bili mali, vi današnji ministri, bili ste mali pa se toga dobro ne sećate.

(Marijan Rističević: Ja nisam bio mali.)

Ti nisi bio mali, ti si se veliki i rodio.

(Marijan Rističević: Sećam se te trgovine.)

Sećaš se ti.

Dakle, šta je ovde bitno kod biračkih spiskova – da se odredi momenat kad se u celoj Srbiji izbacuju birački spiskovi iz Centralnog registra. Pa se izbacuju za svaku izbornu jedinicu i onda se ne može desiti da je jedno ime na više biračkih spiskova i mora se znati onda da ne može čovek dan uoči izbora da dođe, pa da glasa na izborima, nego mora bar tri dana pre izbora ili dva dana pre izbora da bude u Srbiji da bi bio na biračkom spisku. Jer, birački spisak se onda ne izbacuje po nekom posebnom prijavljivanju, nego na osnovu činjenice da je konstatovano da su u tom trenutku ljudi u Srbiji.

To je način na koji se ovaj problem može rešiti. Da li je vama stalo da rešite taj problem, e, to je sad već drugo pitanje, jer kad se kalkulacije u glavi počnu okretati oko tih izbornih procedura i interesa partija vlasti u odnosu na opozicione partije, onda se tu vijuge uskomešaju.

Dakle, sve ovo ostalo, svi ovi izvorni registri mogli bi da nestanu, a da postoji jedan jedini registar.

Ovde niste naveli registar vojnih obveznika, na primer. Ja vas podsećam, u Americi registar vojnih obveznika vode pošte, jer se podrazumeva da u svakom naselju ima pošta. Pošta je državna ustanova. Čemu sada dupliranje državnih funkcija kada pošta to može da radi na jednostavan način? Kompjuterska tehnologija je toliko razvijena da nema problema.

Sada kada imamo Centralni registar, onda i vojni obveznici da se vode kroz Centralni registar i znate u trenutku mobilizacije ko je u zemlji, ko nije. Onaj ko nije u zemlji, ne možete ga krivično goniti zato što se nije odazvao na mobilizaciju, a možete svakog onog ko se zatekao a nema lekarsko uverenje da je nesposoban za vojnu službu. To je što se tiče ovog Centralnog registra. Nadam se da će mi ostati malo vremena i za turizam, pošto mi je turizam ovako mnogo privlačniji kao tema za razgovor.

Kod nas je u oblasti turizma, a u priličnoj meri i trgovine, kompletan haos. Da li je taj haos nastao spontano ili je namerno produkovan, to je sada pitanje na koje treba dati odgovor, ali svake godine mi imamo veliki broj građana koje su turističke agencije prevarile i kojima nema ko da vrati novac zato što onaj koji vodi registar turističkih agencija često ljudima koji su se već ranije kompromitovali, pa im je zabranjen rad, ali su novu firmu formirali pod novim imenom, omogućava da obavljaju istu delatnost.

Smisao postojanja Ministarstva turizma treba pre svega da bude u tome da ono kontroliše rad agencija i da kontrola mora biti tako striktna da onda kad se desi problem, ako nema ko drugi da izmiri štetu građaninu, to mora izmiriti ministarstvo, jer ministarstvo prilazi svakoj agenciji sa predubeđenjem da je ta agencija uredno registrovana, inače, da nije, ne bi mogla postojati, a na ministarstvu je da odredi koliko svaka agencija mora da položi novca da bi mogla obavljati jednu vrstu posla. Nije smisao rada agencija da se pokupi novac od građana, pa dve, tri grupe odu normalno na letovanje, pa onda ostale ne mogu, jer je vlasnik malo platio da zamaže oči, novac pokupio i pobegao. Ili, kaže – novca nema. Gde je novac? Negde tamo potrošen na ovo, ono, ali mi vidimo da retko koji vlasnik turističke agencije ode u zatvor.

Sezonu prevara tih turističkih agencija otvorio je svojevremeno „Flaj flaj travel“. Na hiljade putnika su oni oštetili, ali i druge tur operatere prodajući karte i aranžmane koji uopšte nisu bili rezervisani. Nakon ovih skandala, svih sedam poslovnica „Flaj flaj travel“ je bilo zatvoreno.

Samo godinu dana pre ovakve prevare građana agencije, ministar Mladen Šarčević je uručio priznanje za doprinos u dualnom obrazovanju. Da li se vi toga sećate? Šta to onda znači? Koju politiku vodi sad ministar Šarčević? Tom prilikom je istakao da su oni izuzetno poslovni i kompetentni, a ojadili hiljade ljudi. Njihovi finansijski problemi su počeli još 2018. godine kada su zbog ne izmirenih dugovanja izbačeni iz međunarodnog sistema za kupovinu avio-karata, pa su našli drugi način da dođu do karata, preko neke novosadske firme, pa kad je i ta firma zbog dugovanja, izbačena iz sistema, Ministarstvo ništa nije uradilo od januara do jula 2018. godine na planu preduzimanja određenih mera kako bi se to sankcionisalo i za ubuduće sprečilo.

Imamo ministra Rasima Ljajića koji je godinama ignorisao pritužbe građana zbog nesavesnog poslovanja pojedinih turističkih agencija, a tek kada su prevare kulminirale u toj drugoj polovini 2018. godine inspekcija je kao nešto pokušala da reši. Inspekcije su tolerisale ipak veliki broj prevara dok agencije nisu uzele ogroman novac i te inspekcije se, zapravo, često pojavljuju kao element opstrukcije.

Šta to znači? Da su u nekim od tih inspekcija ljudi korumpirani i da dobijaju novac da bi oči rukom prekrili i da ne bi preduzimali mere protiv nesavesnih vlasnika agencija. Tužioci su tu retko reagovali, a postavlja se pitanje – zašto JUTA gotovo uvek savetuje narod da poseti njihov sajt i da vidi spisak agencija koje su članice JUTA? Samo te agencije su kao, dobre i kvalitetne.

„Flaj flaj travel“ je bio u samom vrhu spiska i kakav je smisao te preporuke? Naravno, kad je sve to izbilo, valjda je sam ministar morao da podnese ostavku, pa da se onda ide redom.

Preko agencije SAB, opet SAB travel više hiljada građana je ostalo bez putovanja, iako su pred put uplatili novac. Nekoliko sati ranije pre polaska na put agencija je otkazala put zbog finansijskih poteškoća. Zašto građane da interesuju finansijske poteškoće tih agencija? One moraju biti pod tako strogom kontrolom, pa za svaku poteškoću država onda odgovara, nadležno ministarstvo, pa vi posle vidite ko je kriv. Vi ste dužni da osigurate svako uplaćeno putovanje da bi naši građani bili sigurni i bezbedni.

U junu je agencija „San & Si“ zatvorena, a njen vlasnik je nestao nakon što veliki broj aranžmana za letovanje u Turskoj, Grčkoj i Tunisu nije uplaćen do kraja, a neki nisu bili ni rezervisani, iako su bili uredno plaćeni. Znači, pokupio pare i otišao.

Ima ova turistička agencija “Džez travel“ iz Čačka, da li je tako, Nataša, „Džez travel“, kako se zove, pa kod mene piše J na papiru, pa me uvek čudi što vi izgovarate Dž, kad se kaže J i što ti ministre izgovaraš Dž, kad se kaže G? Da li je to nešto evropejski?

„Džez travel“ iz Čačka otkazala je putnicima letovanje u Grčkoj, a oko 100 putnika je u dva autobusa krenulo na letovanje u Paraliju i Olimpik bič kad su ih vozači samo sat nakon putovanja obavestili da se njihovo letovanje otkazuje. Znači, stigli tamo, posle sat vremena vozači kažu – mi smo se šalili, nema ništa od vašeg letovanja. Putnici su, naravno, ovom prilikom, morali da napuste autobuse u Kragujevcu i Kraljevu. Nisu stigli na odredište i odatle su sami morali da se vraćaju kući, kako ko zna, neko auto-stopom, neko peške, neko ovako, neko onako.

Grupa od oko 150 učenika iz Beograda, koja se u junu uputila na ekskurziju u Španiju po dolasku u Ljoret de Mar, nije mogla da uđe u hotelski smeštaj koji je bio rezervisan u okviru aranžmana, koji je uplaćen u agenciji „Planeta-Promet“.

Rasim Ljajić u svom resoru već pet godina ima turizam. Tek pošto su prevare turističkih organizacija kulminirale, on i njegovi saradnici su se setili da se u zakonu propišu oštriji uslovi za osnivanje i rad turističkih agencija. Svih prethodnih godina je bilo ovakvih prevara, a on ništa nije preduzeo da ih spreči, već se sada na kraju svog mandata, praktično, posipa pepelom i u zakonu propisuje nove mere.

Pored prevara o ne obezbeđivanju smeštaja, nekoliko turističkih agencija u vreme mandata Rasima Ljajića, za aranžmane u inostranstvu putem čarter letova, angažovalo avio kompanije koje prethodno nisu dobile dozvolu od našeg Direktorata za civilno vazduhoplovstvo. Dakle, aranžmani su prodavani, a da je prevoz u startu neizvestan, jer unapred nije dobijena dozvola. Dozvola nije možda dobijena i zbog toga što avioni nisu bili ispravni. Ko zna iz kojih razloga dozvola nije dobijena. Osnovana je pretpostavka da su oni tražili dozvolu, jer tako se u svetu posluje, a da pošto dozvolu nisu dobili, izvodili su letove bez dozvole. Padne avion, 100, 200 ljudi pogine i ko je kriv? To je stravičan rizik.

Potpuno je neprihvatljivo, po mom mišljenju, u ovom Predlogu zakona o turizmu da se ministru koji se na ovaj način pokazao na delu daju ovlašćenja da on bliže propisuje vrstu, visinu i uslove garancija putovanja, visinu depozita u zavisnosti od kategorija licence, kao i način aktiviranja, namenu sredstava i drugo. To mora biti propisano zakonom da bi svima bilo dostupno. Građani teže dolaze u situaciju da imaju uvid u podzakonske akte, uputstva i slične stvari.

Neshvatljivo je, dakle, i to pitanje podsticaja u turizmu. Vidimo u novinama da se sad daje podsticaj i strancima koji preko određenih agencija dođu 10-15 evra. Čemu to? Šta to znači? Evo, mi podržavamo podsticaj domaćim državljanima da letuju u Srbiji. To zaista treba od strane države da se podstakne. Mislim da su iskustva bila dobra. Da li je tako? Šezdeset hiljada vaučera, svi su iskorišćeni. Nataša je stručnjak za ove stvari, pa ćete je tek čuti kada bude dalja rasprava. Dakle, to nije loša stvar.

Ima jedna stvar koju moram da pohvalim kod Ministarstva, ali plaćati da stranci dođu, to je već besmisleno. Neće ništa zavisiti od tih 15 evra hoće li stranac doći ili neće. Mi smo privlačna zemlja i za Kineze i za mnoge druge. Davno je to bilo dok Kina nije bila ovako jaka i silna.

(Predsedavajući: Privedite kraju, kolega Šešelj.)

Završavam.

Ima taj problem banja koje su veoma zapuštene i Ministarstvo ne radi da bi se one osavremenile. Radi, ali pomalo, nedovoljno, kao da neko želi da se one prodaju po što jeftinijim cenama. Mislim da treba te banje prvo osavremeniti, da ih treba modernizovati, pa ih onda dati na tržište.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Nedimović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Branislav Nedimović

| Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.
Poštovane kolege poslanici, hteo bih samo nekoliko stvari koje sam verovatno propustio u uvodnom obraćanju, a tiču se ovog Zakona o turizmu i Zakona o ugostiteljstvu. Neću ja o GMO, to smo raspravili, to smo utvrdili šta je i kako je.
Moram da kažem, činjenica je to prošle godine, i potvrđuju se vaše reči, što je kulminiralo vezano za turiste i ti problemi koji su bili sa nekoliko agencija. Kod jedne agencije nije uspela da zalegne ta garancija koja je maksimum, koja je 300.000 evra, nije zalegla da se obeštete putnici koji su preko te agencije išli i zbog toga se u ovom Zakonu o turizmu uvode i depoziti koji će biti adekvatni i licenci, adekvatni putovanjima koje te turističke organizacije organizuju. Jako je važno reći da su ovi turisti koji su izigrani od strane ovih agencija u najvećem delu ili u potpunosti obeštećeni. Kažem, kod ove jedne agencije SAB to nije bila situacija, jer je vrednost putovanja prevazilazila iznos garancije. Zato se ulazi sada u depozit, 70% su bili obeštećeni, ostalo nije bilo, jednostavno, novca.
Postavljati stvari da država iz budžeta to kompenzuje, mislim da je ovo mnogo bolji način, da se utvrde depoziti, povećaju se iznosi tih depozita i da onda može za jedno putovanje i preko garancije preko depozita ide na 500, 600, 800, milion evra i onda neće biti nikakvih problema. Mislim da je to jako važno reći.
Što se tiče stranih turista, daje se isključivo pravo domaćim agencijama koje dovedu 15 i više turista stranih, tri i više noći da dobiju tzv. podsticaj, kako ste to rekli. Samo ću reći jednu stvar, znate li kojih turista iz dalekih zemalja ima najviše, ovde u našem okruženju? To su uglavnom putovanja koja su povezana sa nekoliko zemalja. Kineza. To je jako veliki potencijal. Taj iznos od 15 evra ili 10, koliko god bilo, znate koliki je budžet za to? Pedeset miliona dinara. Koliko to izađe? Deset puta manje od vaučera, a 1,5 milijardi je devizni priliv koji se ostvari od stranih turista. Oni mnogo više potroše nego što se da. Ali, to je trend koji postoji, podstiče se domaća privreda turistička privreda da radi. Oni ovde troše novac. Ne troši on novac da dođe iz Kine, prođe kroz Srbiju, pa ga potroši u Solunu, nego ga potroši u Beogradu, Novom Sadu, Paliću, potroši ga…
(Vjerica Radeta: Sremskoj Mitrovici.)
Pa dobro, hajde, i u Sremskoj Mitrovici, ako baš mora, ako smo dotle došli.
(Vojislav Šešelj: Ali, sve bi bilo isto bez ovih 15 evra.)
Ne bi bilo sve isto. Vi igrate igru. Ja mislim da morate to razumeti. Vi igrate igru sa drugim tražiocima turista. To je ista priča kao sa dovođenjem stranih investitora. Kada dođu, počnu svi da igraju i nude nešto. Vi ako ostanete pasivni u toj igri, na dugi rok vi gubite, na kratki rok možda ćete biti u pravu. Na duži rok, to vi sigurno znate da je tako, da on mnogo više potroši.
Koliko košta jedan ručak u beogradskom restoranu za jednu osobu? Pa, pet, šest evra. On nije došao tu iz Kine da bi jednom ručao, nego pošto je tri noći minimum, on najmanje 15 evra potroši za ručak, jedan čovek. A gde je spavanje, a gde je piće, gde je sve ostalo, gde su ulaznice? Mi otvaramo muzeje. Gde je to? Znate kolika je tu korist? Mislim, morate nekad igrati po principu štapa i šargarepe, to mora. Morate nekada imati trošak da bi napravili mnogo veću korist. Izvinjavam se ako sam uzurpirao vreme. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Pravo na repliku ima narodni poslanik Vojislav Šešelj. Izvolite.

...
Srpska radikalna stranka

Vojislav Šešelj

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Ovo što je ministar poljoprivrede rekao vidi se da nije iz resora turizma i trgovine i da se ne snalazi baš najbolje. Sve ovo što se tiče privlačenja Kineza mi bismo imali i bez tih 15 evra vlasnicima agencije. Mi Kineze privlačimo zato što smo jedna od retkih država u Evropi koja je ukinula vize, to je suština. Zato Kinezi mnogo radije dolaze u Srbiju nego u države Evropske unije. Naravno, ranije je bilo i drugih motiva, to je sad već dosta smanjeno, dolazili su zbog trgovine, dolazili su zbog raznih drugih potreba, ali mi imamo nešto drugo što treba cela Vlada na tome da radi, da se omogući kineskim državljanima koji sklope brak sa Srbima da što pre dobiju državljanstvo i ruskim državljanima i albanskim državljanina. Znate, dosta Albanki je zainteresovano da se udaju za Srbe, a vi kočite davanje državljanstva, kao Vlada kočite. E, to malo sad razmotrite. Jer, ko sklopi brak i živi i stvara porodicu u Srbiji, on je ispunio sve uslove za državljanstvo, a ne poklanjate raznoraznim tamo, počevši od ovog Lauševića, dvostrukog ubice pa nadalje, poklanjate državljanstva, pasoše nosite na noge i sve ostalo.

Evo, ministre, jedan primer koji ti nisi u stanju da objasniš. Još 2013. godine Vlada Srbije je prodala hotel Jugobanke na Kopaoniku za 1,5 milion evra, a prethodna je direkcija Vlade Republike Srbije otkupila taj hotel za 2,1 milion evra. Na elitnoj lokaciji pogodbom su to uradili, umesto za veću – za manju cenu, da posle prodaju. To se sprema i našim banjama. To je čist kriminal. Nikoga u Vladi nije zabolela glava zbog ovoga. Malo kontrolišite ne samo Ministarstvo turizma nego i sva ostala ministarstva, pa da vidite šta se radi.