Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.10.2019.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Jedinstvena Srbija

Vojislav Vujić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Hvala, uvaženi predsedavajući.

Gospodine ministre, Jedinstvena Srbija podržava vaš rad. Na kraju krajeva, vi ste jedini ministar u ovoj Vladi za koga smo mi glasali. Iz opšte poznatih razloga mi nismo glasali za ovu Vladu. Podržavamo rad predsednika Aleksandra Vučića i podržavamo rad većine ministara u ovoj Vladi.

Zašto podržavamo vaš rad i sve zakone koji su danas na dnevnom redu? Zato što je danas Dragan Marković Palma, predsednik PG Jedinstvene Srbije, kojoj ja pripadam, danas jasno rekao da mi podržavamo dela i da su dela za nas jedini rezultat nečijeg rada. Realno, kad sagledamo ono što ste vi uradili u relativno kratkom vremenskom periodu, činjenica je da su to dobra dela, dela zbog kojih i dajemo podršku danas.

Opšte je poznato da da bi jedan budžet bio stabilan i da bi bio dobar da da ovakve rezultate kakve daje ovakav rebalans koji mi danas radimo, a za sve one građane koji prate ovo što danas radimo, ovo je rebalans gde postoje viškovi, znači, pojavio se neki suficit dobrim planiranjem i još boljim punjenjem budžeta i sad taj novac Vlada želi nekako da podeli. Vi ste to uradili kroz šest mera.

Zašto kažem bitna je politika? Zato što svaka privreda da bi imala jedan ovako uspešan rast, kakav trenutno ima naša privreda, možda nije najidealniji, kako neke kolege kažu, ali činjenica je da je iz godine u godinu sve bolji, mora da ima jasnu politiku koja daje neku podršku toj privredi.

Ta politika zajedno sa diplomatijom je upravo došla do takvog rezultata. Znači, ono što je Aleksandar Vučić uradio zajedno sa ministrom spoljnih poslova, gospodinom Ivicom Dačićem je rezultiralo da strani investitori imaju više hrabrosti da investiraju u Srbiju. Naravno, sve te investicije, više je nebitno da li sa subvencijama ili bez subvencija, dale su odlične rezultate.

Znači, ovo je jedan ozbiljan, kvalitativan pomak u odnosu na sve ranije godine. Ja ću se potruditi da spomenem svih šest mera koje su danas ovde, koje dominiraju u ovom vašem rebalansu.

Prva mera je devet milijardi za rešavanje problema kredita u švajcarskim francima i ja, kao i većina mojih kolega, pošto sam ovde tri mandata u Skupštini, imao sam priliku da više puta po različitim temama i kada je gospođa guverner Narodne banke bila ovde u Skupštini i kada ste vi bili u Skupštini i neke vaše kolege kada su ranije bile ovde pre vas, svaki put smo spomenuli nekako taj problem, ali se nikako nije dolazilo do tog rešenja.

Siguran sam, kao i sada, možda ovo nije najidealnije rešenje, ali je rešenje koje je spasilo i uticalo na 16.000 porodica. Sad, neko kaže da li ste to trebali da radite, kome ste izašli u susret itd, izašli ste građanima Republike Srbije u susret, da li iz nekog neznanja, ne mogu da kažem naivnosti, možda nedovoljnog interesovanja države da u tom trenutku svim tim ljudima objasni da to nije pametan potez. Znači, neka vlast u nekom trenutku se nije bavila tim problemom koji se možda u startu nije ni predstavljao ovako velikim kakav je bio zadnjih godina, doveo je u problem 16.000 porodica.

Sada kaže neko – zašto reagujete? Pa, ako imamo situaciju da imamo elementarne nepogode na jednom delu naše teritorije, sigurno je da će Vlada da se uključi i da će svim raspoloživim sredstvima određenom broju ljudi koje je zadesila ta neka elementarna nepogoda da izađe u susret. Ako uzmemo u obzir da je ovde bilo 16.000 porodica i da ništa veća sredstva nisu potrošena nego na, recimo, rešavanje problema pored jedne velike elementarne nepogode, to ste isto uradili i vi. Ja zato čestitam i vama, čestitam ministrima u Vladi, Aleksandru Vučiću pošto je, sećamo se tih dana, on uzeo i lično učešće upravo u rešavanju jednog ovog velikog problema za tih 16.000 ljudi. Znači, ono što je najpoštenije, a to se upravo desilo sada, je da su građani oni koji troše budžet.

Dragan Marković Palma ima različite metode kako tamo gde ima svoju apsolutnu vlast upravo izlazi građanima u susret da mogu da troše budžet. To ste sada ovom prilikom uradili i vi.

Druga mera je devet milijardi za isplatu jednokratne pomoći penzionerima. Kolege su već pričale o tome. Činjenica je da su penzioneri sigurno podneli najveći teret ovih reformi i ono što uspevate, a to nije prvi put, evo da kroz te jednokratne pomoći polako iznalazite način i rešenje da im se to što su uspeli da odvoje i da pomognu stabilizaciji našeg budžeta, vratite. Ono što je još bolje od toga što ste rekli, da prime ovu jednokratnu pomoć je to što ste danas izjavili da će ponovo usledi povećanje penzija. Jedinstvena Srbija svakako to podržava.

To je treća mera, deset milijardi za nabavku dodatne opreme u sektoru bezbednosti. Specifična je situacija u kojoj se mi nalazimo, specifična je teritorija na kojoj se nalazimo, vreme i okruženje. Ja bih najsrećniji bio da ne moramo da trošimo deset milijardi na vojsku, na policiju, na sektor bezbednosti, da za taj novac možemo da kupimo traktore, kombajne i na kraju, krajeva da se bavimo poljoprivredom i privredom. Činjenica je upravo da zbog tog nekog našeg odnosa prema zemljama u okruženju, našeg odnosa prema velikim silama gde nismo hteli da se stavimo ni na jednu stranu, poštujemo sve, ali ne želimo da izgubimo prijatelje samo zato što bi se svrstali na jednu stranu. Mi moramo da ulažemo u sektor bezbednosti. To je ono što nam daje neku sigurnost.

Kada pričam o sektoru bezbednosti ono što je najinteresantnija, možda danas nije tome dovoljno pažnje poklonjeno, da ste uspeli da napravite ovakve rezultate, da napravite ovakav suficit bez obzira na to što nam je Kosovo gorući problem. Zemlje u okruženju koje su bile slične našim ekonomijama i koje su bile bolje od nas, u jednom trenutku ostale iza naših leđa kada su u pitanju merljivi rezultati i fiskalne politike i uopšte rada Ministarstva finansija. Činjenica je da je jedan takav problem, kako ja verujem, a vidim da se danas i moje kolege slažu, postaje sve manji zato što je sve veći broj zemalja koje ne daju priznanje i povlače priznanje tzv. nezavisnom Kosovu. Uz sve te terete, znamo kakve su nam namete uveli, kakve su carine postavljali uspeli ste da napravite odlične rezultate.

Četvrta mera je 13 milijardi dodatnih investicija za izgradnju puta Pojate-Preljina. To je opet činjenica. Nikada se više nije gradilo u Srbiji, nikada se više nije ulagalo u infrastrukturu nego što se to radi u ova zadnja dva mandata. Svakako sve ovo što se gradi to ostaje nekim generacijama koje dolaze iza nas. To Srbiju svrstava u jednu tranzicionu zemlju gde je svakako na svim tim putevima jeftinije i bezbednije prevoziti svoju robu. Zato se verovatno i budžetu već vidi veći priliv upravo po tom delu tranzita i investicija koje smo imali u isti.

Sedam milijardi dodatnih sredstava su kamate usled prevremene otplate kredita. Ovo je logičan sled stvari. Svaki put kada se desi da imamo neki suficit u budžetu, logično je da će jedan domaćinskim poslovanjem upravo na ovakav način da se preraspodeli.

Šesta mera su dve milijarde dinara za povećanje plata u državnom sektoru. Vrlo često svi pričamo i kritikujemo kako nam odlaze kvalitetni kadrovi. Činjenica je da u javnom sektoru plate nisu velike. Postoje neki izuzeci koje mi ovde kritikujemo. To su određene agencije, ali generalno javna preduzeća moraju da zadrže stručne ljude, ljude koji su školovani, koji znaju kako da se nose sa određenim problemima. Zato je ovo jedna od dobrih mera.

Pošto mi kažu da se vreme bliži kraju, zamoliću samo još jednu stvar. Pošto je kolega Mijatović malopre rekao, zamolio da taj budžet dođe na vreme, a znajući kako vi radite, ne sumnjam, znam da će on da dođe na vreme, ali možda nije kasno da se samo jedna stvar popravi. To je da u novom budžetu pripremite, povećate sredstva koja se tiču demografije. Mislim da koliko god u to ulažemo nije dovoljno. Trebamo malo da kopiramo Mađarsku, trebamo malo da vidimo kako to rade neke zemlje u okruženju koji imaju isti problem kao i mi.

Evo ja ću samo da vas zamolim da u ime poslaničke grupe JS, da ne bi to morali da radimo kroz amandmane, nađete način da se i taj deo poveća. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem kolega Vujiću.

Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić.

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre evo već danima unazad imamo raznih komentara na Predlog izmena i dopuna Zakona o budžetu Republike Srbije za 2019. godinu. Ima i onih pozitivnih, ali čini mi se da u najvećoj meri preovlađuju oni koji su negativni.

Ono što je zajedničko za sve te koji imaju negativne komentare prema tome kako će novac da se potroši do kraja 2019. godine, a videćete imaće najnegativnije komentare kako će novac da se troši 2020. godine. Ja nikoga od njih ne mogu da pronađem da je dao jedan jedini savet, tada premijeru Republike Srbije, a sada predsedniku Aleksandru Vučiću kako da Srbija ima dovoljno novca da finansira svoje obaveze i uz to još da podiže životni standard kako zaposlenima u državnoj upravi, tako i penzionerima.

Znači, niko od tih kritičara nije rekao kako da se novac zaradi. Ali su sada jako pametni kada treba novac da se troši. I daće vam na desetine predloga koje su suprotnosti sa onim što predlaže Vlada Republike Srbije, a čak kad biste bili u situaciju i u mogućnosti da prihvatimo njihove predloge i tada bi bili protiv i to protiv samih sebe, jer moraju nešto da kritikuju, moraju da kažu kako Aleksandar Vučić kao premijer nije bio uspešan, kao predsednik Republike Srbije da ne vodi dobro zemlju i da bi oni to radili mnogo bolje nego što to on radi.

E sad, bilo je raznih komentara. Znate, najlepša priča je kada vi možete jedan deo ekonomije ili ekonomskih subjekata ili deo populacije, koji je inače nepopularan u Srbiji da optužite da su oni krivi za sve. Pa smo imali ovde kolege poslanike koji su banke optuživali za sve, evo sada imamo kolege poslanike koji optužuju i uvoznike za sve. Evo, uvoznici su najveći krivci što se u Srbiji živi ne onako kako bi smo mi to želeli i eto, mi radimo u interesu uvozničkog lobija na štetu građana Republike Srbije, pa se tu čak i uvoznički lobi upleo u monetarnu politiku ili politiku Centralne banke Republike Srbije.

Evo, to je recimo jedna od kritika ovde koja je bila izrečena.

Međutim, gospodine ministre, nije to jedini, da kažem, jedino takvo iskustvo. Ima tu, to je bio samo jedan od sledbenika onih čuvenih potpisa vezano za vašu doktorsku disertaciju. Evo šta kažu na sajtu „doktori.org“, inače profesori istraživači sa višegodišnjim iskustvom i rezultatima u naučnom i pedagoškom radu, osećamo profesionalnu i moralnu obavezu da iskažemo svoje mišljenje i utvrdimo eventualne plagijate u doktorskoj disertaciji itd. Nakon tri i po godine čekanja na odluku nadležnih, smatramo da je to naša dužnost, navodi se u zahtevu, objavljenom na tom sajtu, a jedan od potpisnika je i profesorka Ekonomskog fakulteta, Danica Popović. Eto. Ona je jedna od potpisnica.

Gospodine ministre, da znam da nisu u pravu i možete biti mirni, da pogledamo jedan od naučnih radova spomenute profesorke, evo samo jedan i njenih sledbenika ovde među narodnim poslanicima. Evo ovako, kaže se predviđa se neka kriza u evro zoni, moguće-nemoguće, nećemo o tome da raspravljamo. Šta može da uradi Srbija? Kaže profesorka Danica ima jedan lek oproban i delotvoran, a zove se depresijacija ili da građani Srbije znaju, to se zove štampanje dinara, ništa drugo.

Kaže, dve stvari bi smo postigli štampanjem dinara, tj. smanjenjem vrednosti dinara. Najpre, to bi bila jedinstvena prilika da svi izvoznici u Srbiji dobiju isti povlašćeni tretman.

Onda u svojoj mržnji valjda prema politici Aleksandra Vučića i vas kao ministra, kaže – Kako? Evo ovako, dok je evro postajao sve jeftiniji, evo već prva neistina i prva laž, evro nije postajao jeftiniji. Evro ima isti onaj prosek koji je imao 2012. godine, ništa nije jeftiniji, nego 2012. godine kada je došlo do promene režima.

Bilo je oscilacija, ali mogu da kažem da dok su bile te oscilacije dinara, nije bilo inflacije. Kako su to onda uvoznici trpali ekstra profit sebi u džep. Znate, oni su nepopularni.

Najlakše je optužiti uvoznike - eto, oni otimaju građanima novac. I u toj svojoj jako stručnoj i jako naučnom radu, kažu da nisu pojeftinili proizvodi, doduše, došli smo do zaključka da nisu ni poskupeli, uvoznici su tu razliku uredno stavljali u džep - samo ne znam koju - a nama za uspomenu ostavili rastući spoljnotrgovinski deficit.

Evo, danas je evro koliko jeste, negde oko 118 dinara. Sa jučerašnjim danom Narodna banka Srbije je uvećala svoje devizne rezerve za dve milijarde i 100 miliona evra. Ako postoji toliki spoljnotrgovinski deficit koji nije pokriven iz realnih izvora, kako to onda Narodna banka uvećava devizne rezerve? To neka mi objasni cenjena profesorka koja se usuđuje da piše ovakve gluposti kao naučni radnik.

Ima još jedna stvar tu, a to je da sad postaje jasno kako je Vlada Mirka Cvetkovića slušala 2008. godine. Evo, 2008. godine bila je svetska ekonomska kriza. Republika Srbija od kraja 2008. godine počinje sa štampanjem novca i to traje sve do maja meseca 2012. godine. Kurs dinara prema evru sa 78 dinara skače na 119,80. Je li nam je to pomoglo da prevaziđemo krizu? Ja mislim da smo izgubili 400 hiljada radnih mesta zbog toga. Ja mislim da smo svoju privredu uveli u recesiju, to je onih 2,7% o kojima ste govorili, minus u BDP. To je gubitak životnog standarda za četiri godine od preko 50%. To je inflacija. I sada znamo bar koga je Mirko Cvetković slušao dok je vodio Republiku Srbiju kao predsednik Vlade, i kada je štampao novac, navodno da će da pomogne ekonomiju Srbije a doveo je do prosjačkog štapa i potpuno razorio. E, takvi su protiv vas, gospodine ministre. Dok su takvi, nemojte da se brinete, ne mogu vam ništa.

Idemo dalje. Jedan od čuvenih kritičara i samoprozvanih ekonomskih stručnjaka, glavni i odgovorni urednik NIN-a, gospodin Milan Ćulibrk, kaže u poslednjem broju NIN-a da je grad Beograd na rekonstrukciju Trga republike koji, po njemu, iznosi jedan i po hektar, ne znam, nisam ga merio, pretpostavljam da je podatak tačan, potrošio 10 miliona evra ili 6.666 evra po kvadratnom metru. Tako kaže ekspert, koji ne zna da jedan hektar ima 100 ari, da jedan ar ima 100 kvadrata i da jedan hektar ima 10.000 kvadratnih metara. E, to gospodin Ćulibrk nije znao. I onda on sebe proglašava za ekonomskog stručnjaka.

Ili možda, iznosim kao pretpostavku, da je on koristio digitron, ali iz vremena bivšeg režima, znači, Tadića, Đilasa, Pajtića i svih ostalih i taj digitron je uvek kao konačnu vrednost sve množio sa deset puta, jedanput za izvođače radova, a devet puta za njih, pa je zato napravio tu grešku. Trebalo je da počne da koristi prave i ispravne računske mašine.

Ali, vidite li kolika je to mržnja koja izbija prema svemu što urade i Aleksandar Vučić i njegovi saradnici, tu i vas ubrajam, šta god da urade mora da bude neispravno. Kako god da urade, ne valja. Dakle, 666 evra je, zaista, ali on to množi, pa spominje Beograd na vodi i neću da mu reklamiram ja njegove gluposti.

To su samozvani stručnjaci, profesori kojima je politika postala iznad nauke, koji predaju na beogradskom univerzitetu i to je žalosno, ali imamo i nosioce određenih javnih ovlašćenja koji isto sebi dozvoljavaju određene negativne komentare. Evo, i ovde u Skupštini je bilo polemike već jednom, vraćamo se na njihov izveštaj koji je dostavljen ovde Odboru za finansije a kasnije i svim narodnim poslanicima, pa moram da podsetim da je gospodin Pavle Petrović za Biznis forum na Kopaoniku 2018. godine, znači, pre nekih 18 meseci, objavio kao naučni rad - Snažan rast zaposlenosti uz spor rast proizvodnje nije se ni desio. Evo, to napiše predsednik Fiskalnog saveta, pre samo 18 meseci.

Ja ću, gospodine ministre, da vam pročitam jedan deo njihovog mišljenja na Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona za 2019. godinu. Znači, tvrde da rast zaposlenosti u Republici Srbiji se nije ni desio. A sad kaže, u Glavi 2 - Izvršenje Zakona o budžetu za 2019. godinu, taj isti Pavle Pavlović, povoljnija makroekonomska kretanja na tržištu rada osnovni su razlog za bolju naplatu poreskih prihoda u 2019. godini. Znači, sam je sada napisao da je do rasta zaposlenosti došlo. E, sad, to je ono kad sam vam rekao, čak i da uradite kako oni traže, biće sami protiv sebe i tada nećete da valjate. Šta god da uradite, nećete da valjate.

Dolazimo do tog čuvenog izveštaja i svih kritika koje su upućene na predlog Vlade o izmenama budžeta za 2019. godinu. Pa je bilo, recimo, priče oko toga kako više treba ulagati u infrastrukturu nego u povećanje plata i penzija u javnom sektoru. A kad smo postavili pitanje na Odboru za finansije - pa, dobro, evo, recimo da ste sve u pravu, samo odgovorite utiče li taj rast plata i zarada u javnom sektoru i rast penzija na povećanje domaće potrošnje, veće uposlenosti domaće privrede i samim tim većih budžetskih prihoda? Znate šta je bio odgovor? Pa, utiče, ali to nije dovoljno. Zaboravljaju jednu drugu stvar - država ne postoji zbog Fiskalnog saveta. Država ne postoji ni zbog Danice Popović, država ne postoji ni zbog Milana Ćulibrka, država postoji zbog njenih građana. I država je ta koja treba da brine o svojim građanima, a ne o naučnim radovima samoprozvanih ekonomskih stručnjaka koji su zaslepljeni politikom i mržnjom. Oni ne mogu biti od koristi.

Republika Srbija u poslednjih pet godina, od te čuvene 2014. godine, od kad je predsednik Vlade bio Aleksandar Vučić do danas, napravila je više kilometara auto-puteva nego ikada što je u Srbiji bilo napravljeno. I sad će neko da kaže i da kritikuje kako smo više trebali da ulažemo u auto-puteve i da ne trebamo da povećavamo plate i u javnom sektoru, zato što, eto, javni sektor je štetočinski, po njima, to ne treba da postoji. Takva su njihova shvatanja.

E, sad, možda bi ta njihova ekonomska logika imala smisla da naš narod nije bio pustošen od strane bivšeg režima, da je prosečna plata u Srbiji 700, 800 evra, prosečna penzija 400, 450 evra, pa bi to imalo nekog smisla, ali nije, nažalost, nije.

Dok mi čekamo te prve rezultate njihovih stelt auto-puteva, šta će da radi taj narod? Šta će da rade ti građani? Na to nemaju odgovora. Nisu imali odgovora ni do 2012. godine, ali se vraćamo na priču, ali sad znaju kad ima zarađen novac kako da ga troše, a nisu znali kako da ga zarade dok su bili na vlasti.

Mislim da jednom ovakvom politikom, koju sprovodi Vlada Republike Srbije i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, tačno imamo balansiran stav između investicija i podizanje životnog standarda građana Republike Srbije iz javne potrošnje. Tačno se pronašla mera i to je jako važno.

Da se vratim malo na ta makroekonomska kretanja na tržištu rada, kako kaže predsednik Fiskalnog saveta. Sadašnja stopa nezaposlenosti je negde oko 10%, i to je već jedna granica kada počinje toliko dugo čekana utakmica za radnu snagu.

Ako ne bismo počeli i državu da posmatramo kao nekog kome treba određena radna snaga, pogotovo u Ministarstvu odbrane i Ministarstvu unutrašnjih poslova, nećemo do nje ni doći. Jedan od razloga jeste i uvećanje zarada.

Još nešto, i realni sektor mora da prati taj trend. Kako se sa jedne strane otvaraju mogućnosti, tako i druga strana, a to je realni sektor, mora da otvara svoje mogućnosti i da kroz bolje uslove rada i bolju zaradu dolazi do radnika, a posao države jeste da stvori makroekonomsku situaciju kroz infrastrukturu, a vraćamo se sad na autoputeve, da ih nikad nije bilo napravljeno više nego sada, i pruge koje su rekonstruisane više nego ikada do sada. Znači, na taj način da stvori uslove da se ekonomija razvija. Sad bi oni hteli ili – ili, kako im kad odgovara, jer umesto naukom, bave se politikom. Kažem, to je najveći problem. Politiku nek ostave nama, političarima.

Isto tako je bilo i priče oko toga da li treba ulagati u odbranu, da li treba toliko ulagati? To je novac koji se jednom da i od koga privreda nema koristi. Najveći deo opreme koju policija i vojska kupuje, ne možda najveći, ali jedan dobar deo jeste iz domaće, namenske industrije. Povećavamo konkurentnost svoje privrede, povećavamo konkurentnost svoje industrije, povećavamo njene izvozne kapacitete, ali to nekima smeta. Sve im smeta.

Verujte, ministre, da ste ih 100% poslušali, oni bi opet našli zamerku, jer jedini cilj im je da ocrne rezultate koje ima Vlade, da ocrne rezultate koje ima Aleksandar Vučić, da to predstave kao negativno građanima Srbije, da pokušaju ponovo da ih prevare, kao što su ih prevarili 5. oktobra 2000. godine, ponovo dođu na vlast, ponovo štampaju novac i ponovo 400.000 ljudi ostane bez posla. Mislim da to više nije moguće.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem, kolega Arsiću.

Reč ima narodni poslanik Dejan Radenković.

Izvolite, kolega Radenkoviću.
...
Socijalistička partija Srbije

Dejan Radenković

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
Hvala, potpredsedniče.

Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministre sa saradnicima, nema ništa preko noći. To znaju ljudi u Srbiji i zato veruju današnjoj većini i njenom delu koji se ponosi što ima srce na levoj strani i najviše iskustva.

Ovako sam komentarisao poslednji rebalans budžeta Republike Srbije, a prošlo je već dosta vode Dunavom i Savom, Ibrom i Drimom od tada.

Još neke delove ću pročitati, šta sam tada rekao. Rebalans budžeta je neophodan, jer je naša stvarnost drugačija od projekcije sa početka godine, a mere koje predlaže Vlada su teške, gorke, ali u ovom trenutku potrebne i predstavljaju samo deo mozaika reformi koje će promeni našu zemlju na bolje. Ako se zaustavimo samo na fascinaciji brojevima u budžetu i isticanjem da prvo moramo da rešimo javne finansije, a da u međuvremenu ne možemo načeti ostale izvore problema, nećemo nikuda stići. Međutim, svima je jasno da znamo gde želimo stići i da se mora mnogo toga promeniti.

Stigli smo gde smo naumili. Mere koje predlažemo više nisu gorke, a ostvareni rezultati odišu nadom. Više ne diskutujem o tome kako ugasiti požar, nego da li je budžet dovoljno razvojan, naklonjen rastu, socijalan ili konzervativan. Kako bilo, više ne diskutujemo da li će penzije biti redovne, država na ivici bankrota, diskutujemo o tome kako sa istim nivoom poreskih opterećenja podeliti ili investirati budžetski suficit.

Gotovo kao da smo u zelji čuda. Znate, to je zemlja bez inflacije, sa stabilnim rastom BDP, sa stabilnim javnim finansijama. To je zemlja koja ide napred, a ide i zato što shvata većinu stvari o kojima socijalisti govore godinama.

Bez neke posebne želje, da izbegnem da me neke od neprisutne političke opcije, koje nezadrživo idu na put da ih neće naći ni najveći statističari, optuže da sebe plagiram, ponoviću još neke stvari koje sam rekao kada smo poslednji put radili rebalans i rešavali probleme jedne velike fiskalne neodgovornosti koja je trajala godinama.

Bitka se vodi na mnogo frontova, a zbog bolne vidljivosti deficita, čak i iskusni ekonomisti su skloni poverovati da je on samo nešto što se ispravlja tehničkim merama, bilo da su to smanjenje rashoda ili povećanje poreza, bilo boljom naplatom ili pažljivom emisijom prava, i to je tačno samo u roku od nekoliko meseci, ali se to mora uraditi i to ne može biti popularno.

Dobro je što su svi svesni da je ovo što radimo prinudno i privremeno, iznad svega, da je ovo samo preduslov, a ne lek koji rešava sve. Mi se sada bavimo posledicama, jer od delovanja na uzorke do rezultata takvog delovanja mora da prođe vreme.

Mi smo ušli u bitku sa uzrocima problema. Doneseni su reformski zakoni, a novi tek čekaju ovaj saziv. Čeka nas pretresanje javnih preduzeća, čeka nas regulatorna reforma, čekaju nas preduzeća u restrukturiranju, čeka nas poreska reforma koja će postepeno smanjivati opterećenja, a istovremeno i smanjivati toleranciju na beg u sivu ekonomiju. Čeka nas mnogo toga i ne bežimo od toga, ali nećemo reći da to daje rezultate odmah.

Za sve treba vreme da bi dalo plodove, a nešto se mora uraditi odmah. Ne može prvo da nam bude dobro, a onda da menjamo. Moramo biti realni, situacija nije dobra na prvi pogled, a imamo razloga da verujemo da može biti bolje ako se bude hrabro i odlučno radilo na rešavanju uzroka problema.

Na tom putu ćemo, naravno, sami sebi naći prepreke, jer ako mi podbacimo, posledice će biti jako loše. Došli smo naravno na kraj jednog puta i sad smo na početku novog. Put starim, makadamskim je bio težak, a sada smo stigli na jedan lep magistralni put i gradićemo autoputeve fiskalne ekonomije. Putevi koji donose više plate, veće stope BDP, nisku nezaposlenost i, naravno, lepši život.

Da izbegnemo hvalisanje, jer je to toliko slatko, toplo, opijajuće, toliko neodgovorno, ali nema bez zrna opreza. Ušli smo u zonu malog deficita koji je bio predviđen projekcijom, a potom uveliko zamenjen suficitom deficit koji ne podiže učešće javnog duga u BDP već ga smanjuje. Koristimo staro pogonsko gorivo, dozvoljeni doping, i to je znak da smo stigli gde smo naumili i da nam je test za budućnost da li ćemo znati da koristimo ovog prijatelja rasta da nas greje, a ne da nas spali, kao pre jednu deceniju. Kreditni rejting je sve bolji i na nama je da nastavimo sa reformama.

Povećavamo plate u javnom sektoru i time se konačno ljudi, koji su podneli teret reformi, sada kada ima uslova nagrađuju za sve što su dali našoj zemlji. Ne može se kukati da nam odlaze lekari, profesori, naučnici, a istovremeno ne ulagati u njih. Možda bi bilo bolje da se sredstva usmeravaju preciznije, ali to jeste izazov za naredne godine, ide na bolje, rasprava se usmerava na to da li će biti baš dobro ili samo dobro.

Dame i gospodo narodni poslanici, za razliku od mnogih koji su i osrednje rezultate usmeravali u povećanje plata, a na infrastrukturu zaboravljali, mi nismo zaboravili javne investicije, Srbija je zemlja gde se ne mašta o infrastrukturi, već zemlja gde se gradi i za ovaj rebalans možemo da kažemo da je investicioni.

Naša jedina briga je apsorpcija, a ne manjak sredstava. Znamo da je novost da rebalans nije kresanje troškova ili novo zaduženje, a valja se naviknuti na dobro. Dobro je dobro koje nije posledica vizionarske pljačkaške privatizacije ili trošenja prihoda koje svako zna jednokratno da namakne. Mislimo da nije potrebno reći da li ćemo podržati plodove našeg rada, niti da ćemo nastaviti još bolje da radimo. Zahvaljujem se na pažnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala gospodine Radenkoviću.

Reč ima narodni poslanik Milija Miletić.

Izvolite, gospodine Miletiću.
...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
Zahvaljujem se predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, drage kolege poslanici, građani Srbije, ja ću kao i do sada da se predstavim, to je nekom smešno ili nije, ali ja se ne krijem ja sam iz Svrljiga, to je najlepša opština u Srbiji koja se nalazi pored grada Niša, to je najlepši grad u Srbiji. Inače, u Skupštini izabran sam na listi SNS Aleksandar Vučić, inače predstavljam Ujedinjenu seljačku stranku.

U našem poslaničkom klubu gde je pola socijalista, Ujedinjena seljačka stranka i Narodna seljačka stranka, mi smo uvek govorili o svim ovim stvarima koje se tiču svih nas u Skupštini sa akcentom na poljoprivredu, privredu i na sve ono što je bitno za sve naše ljude u Srbiji. Inače, uvaženi ministre, mislim ja sam i kao poslanik u prethodnom periodu glasao i za našu Vladu i glasao za vas kao ministra zato što sam imao poverenje, baš zbog toga što je naš predsednik Aleksandar Vučić predložio i našu premijerku, a naravno i sve vas, tj. ona je to predložila, ali normalno, uz njegovu saglasnost. Mislim da je to ono pravo što smo trebali da uradimo, jer period od 2014. do 2016. godine bio je period kada se stvarno stiskao kajš i bilo je dosta teško i za poljoprivredu, privredu i za penzionere. Ali, to je sada dalo rezultata i ti rezultati sada su vidljivi. Ulaganjem sada u veće penzije, veće plate za sve one ljude koji rade za potrebe naših građana, sve je to oličenje onog što mi radimo, ono što radite vi.

Inače, ministarstvo koje vi vodite zajedno sa vašim ljudima iz ministarstva, mogu da kažem da stvarno radite maksimalno onako kako treba, za potrebe svih onih, i onih malih opština iz koje ja dolazim, gde smo mi sa vama imali određene razgovore, gde ste vi sve odradili onako kako treba, i ja vam se zahvaljujem, zato što pratite svaki dinar gde se potroši. Tako i treba, to je domaćinsko poslovanje. Mislim da ću ja kao poslanik podržati i ovaj predlog ovog rebalansa i sve ovo što je govoreno i današnjeg dana i sutra, a i prekosutra, jer mislim da je to potrebno za naše ljude koji žive u Srbiji, sa posebnim akcentom na jugoistok Srbije.

Neko kaže da 5000 dinara, ta jednokratna pomoć da to nije ništa, neka dođu kod nas u te naše male sredine, u naša sela, gde čovek ima poljoprivrednu penziju, onolika kolika je, veoma je mala, da veliki broj takvih, tih 5000 dinara, za njih će to značiti da mogu da plate porez, da mogu da plate struju, da mogu da obezbede sebi elementarno ono što je potrebno za zimski period. To je stvarno velika stvar za naše penzionere. Povećanje penzije od 2020. godine, povećana plata za naše medicinare, za naše ljude koji rade u policiji, bezbednosnim službama, za sve one koji rade za potrebe naših građana. To je velika stvar. Moglo je samo ovako da se radi, na realan način, kada ima realna sredstva, kada se u Srbiji upošljavaju ljudi, kada ima sve ono što je potrebno, a povrh toga jeste ulaganje u infrastrukturu.

Siguran sam da ćemo vrlo brzo otvoriti i auto-put prema Dimitrovgradu, prema Bugarskoj, taj put je u završnoj fazi. Ovaj put prema Grčkoj je otvoren, urađen, auto-put „Miloš Veliki“, što znači, stvarno se mnogo radi što se tiče infrastrukture. Gde se radi infrastruktura, dovođenje investitora, novih privrednika i normalno, to je velika šansa, i to je jedina šansa razvoja Srbije.

Inače, ne rade se samo ti državni putevi, rade se i pruge. Evo, svedok sam da se pruga, više puta sam ponavljao, od Niša do Knjaževca, Zaječaru, ta pruga se radi punom parom, i to će biti još jedna velika stvar za naš koji živimo na istoku Srbije.

Uvaženi ministre, još jednom hvala vama što radite maksimalno korektno, dobro, za potrebe svih nas, sa posebnim akcentom kažem za male opštine, za male sredine i za jugoistok Srbije. Hvala još jednom.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Miletiću.

Reč ima narodni poslanik Momo Čolaković.

Izvolite, gospodine Čolakoviću.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Momo Čolaković

Poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera Srbije
Gospodine potpredsedniče sa saradnikom, poštovani ministre sa saradnicima, uvaženi narodni poslanici, potpredsednik, odnosno zamenik predsednika poslaničke grupe PUPS, gospodin Kovačević je vrlo precizno izneo stavove naše poslaničke grupe u vezi sa zakonima koji su na dnevnom redu Skupštine.

Takođe, narodna poslanica Ćorović je vrlo stručno govorila o pitanjima koja su najbitnija u programu naše partije. Opredelio sam se da ukratko govorim o jednom pitanju koje je veoma značajno, a to je pitanje penzijsko-invalidskog sistema.

Moram reći, ponoviti nešto što sam ranije rekao, da su reforme iz 2014. godine dale među najboljim rezultatima, kada je u pitanju penzijsko-invalidsko osiguranje. Samo ću podsetiti podacima na tu tvrdnju. Pre svega, saglasan sam sa ministrom Sinišom Malim u vezi sa merama koje su preduzete i rezultatima koje smo postigli, a koje je izneo u svom uvodnom izlaganju, kao sa većinom narodnih poslanika koji su do sada govorili i zbog toga nema posebne potrebe da ja ponavljam neke stvari.

Deo reformi iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja je sledeći. Učešće penzija u BDP sa blizu 14%, sada je 10,2%. Učešće budžeta u isplati, ne mogu da prihvatim izlaganje jednog poslanika koji je rekao da su to dotacije penzionerima. To se tako ne može govoriti, to je zarađeni novac i učešće iz budžeta sa 48% palo je danas na 27,9%. To je veliki i ogroman rezultat.

Takođe treba reći da je rad PIO fonda mnogo drugačiji nego što je bio. Neću govoriti šire o tome, ali primera radi, rešenja koja se daju su skraćena sa nekada godinama čekanja, na nekoliko meseci. Uplata doprinosa takođe je veoma značajno porasla.

U ovome je učestvovalo 1.707.592 korisnika penzija. Oni su podržali mere iz 2014. godine i danas daju doprinos tome i danas podržavaju predlagača tih mera, to je predsednik države Aleksandar Vučić.

Na Vladi je i na vama ministre da im na određeni način i na pravi način uzvratite. Moram da kažem da je to i predloženo u rebalansu budžeta za 2019. godinu, ali isto tako mislim da to treba imati u vidu i u fiskalnoj politici za 2020. godinu i za naredne godine. od 1.707.592 korisnika penzija, 443.048 prima penziju od 11.272,77 dinara ili 14.383,72 dinara, što je otprilike oko 100 ili 120 evra.

Takođe, 1.400.276 korisnika penzija prima do prosečne penzije od 26.352 dinara. Poštovani ministre, prema ovim korisnicima penzija moramo imati poseban odnos i brigu. Moram da pozdravim mere koje preduzimate u Ministarstvu finansija, i posebno Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike i u vezi sa tim da u narednim godinama taj deo korisnika penzija ima veći i bolji standard. To moram, pre svega, da povežem sa mogućnostima države.

Pošto se približava vreme isteka poslaničke grupe molim za još malo pažnje. Moram upozoriti na ovo što se desilo, gospodin Kovačević je to rekao, učešće prosečne penzije, odnosno prosečne plate je pala ispod 50%. To moramo imati u vidu, imajući sve vidu što ste vi danas ovde rekli.

I poslednje, poštovani gospodine ministre, molim vas da ovo što sam izneo i što su izneli poslanici poslaničkih grupa, imate u vidu prilikom pripreme, to je gospodin Mijatović takođe zamolio, prilikom pripreme dokumenata za fiskalnu 2020. godinu i u narednim godinama. Verujem u to da ćemo uspeti da dostignemo ovo što ste vi govorili u narednim godinama. Jednu ličnu poruku, a govoriću kasnije i u vezi sa merama koje treba da preduzimaju lokalne samouprave, treba pažljivije da pratimo govor gospodina Aleksandra Vučića, predsednika države, kada govori o korisnicima penzija. Zahvaljujem na pažnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Hvala vama, gospodine Čolakoviću.

Sada reč ima narodna poslanica Olivera Pešić. Izvolite.