Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.12.2019.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/347-19

1. dan rada

24.12.2019

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:15 do 22:25

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – devet, protiv – niko, uzdržanih – nema.
Konstatujem da predlog nije prihvaćen.
Narodni poslanik Dubravko Bojić predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog zakona o dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama.
Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Dubravko Bojić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Hvala, gospođo predsednice.

Dame i gospodo narodni poslanici, moj predlog dopune dnevnog reda današnje sednice odnosi se na Zakon o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama ili, da budem precizniji, na uništavanje onih psihoaktivnih supstanci koje nisu za dalju upotrebu.

Gospodo iz skupštinske većine sa moje leve strane, vama se obraćam i apelujem na vašu savest da malo ublažite vaš kruti stav oko neprihvatanja svega onoga što dolazi od jedine konstruktivne opozicione stranke u Skupštini Srbije i uvrstite ovaj predlog u dnevni red, koji je uzgred lišen svake ideologije i politike, a tiče se zdravlja ljudi.

Dame i gospodo, posao sa drogom je veoma unosan posao. Naši ljudi to dobro prepoznaju i nije ni čudo što su u najveće poslove s drogom upleteni upravo ljudi sa ovih prostora. Nabrojaću samo neke. Najveća zaplena u istoriji droge je bila ona u Filadelfiji, kada je oduzet brod sa 15 tona kokaina vrednosti preko milijardu dolara, a na tom brodu bio je jedan mornar sa ovih prostora, izvesni Đurašević. Naši ljudi su bili upleteni i u drogu koju je Dunav izbacio kod rumunske luke Konstanca, vrednosti preko 300 miliona evra, kao i one slične količine u Nemačkoj, kada je 300 miliona evra vrednosti droga bila spakovana u kartonima banana. Da ne govorim o onoj koja je oduzeta u Španiji, u Francuskoj, u Južnoj Americi.

Pre neki dan, verovatno ste čuli, američka DEA je označila izvesnog Srbina pod nadimkom Tito, ne znam samo ovaj nadimak, kao najvećeg i nekrunisanog kralja kokaina koji je zasenio i jednog Hoakima Guzmana, meksičkog kralja kokaina, daleko poznatijeg pod imenom El Čapo. Da nisu samo muškarci upleteni u ove poslove, pomenuću i dva slučaja kada su i dame. Izvesna Banjalučanka sa ogromnom količinom droge u Australiji i pre neki dan makedonska glumica koja je otkrivena sa 700 tona kokaina.

Ipak, naši stručnjaci pretpostavljaju da je ovo vreme sintetičkih droga koje su potpuno domaćeg porekla, jer se prave od biljaka koje se ovde proizvode u laboratorijama kojih je na hiljade. Posledice ovih droga su olabavljene asocijacije, halucinacije, euforija, nepovezano pričanje. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 20, protiv – niko, uzdržanih – nema.
Konstatujem da nije prihvaćen predlog.
Narodni poslanik Zoran Despotović predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog zakona o izmenama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Despotović

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, danas je 440. dan od kada je SRS podnela Predlog zakona o izmenama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Razlog za donošenje zakona je da država povećanjem novčanih iznosa za premije za mleko stimuliše proizvođače kako bi se konkretnim potezima popravio položaj poljoprivrednika. Takođe je neophodno da se donja granica količine mleka po kvartalima na koji se ostvaruje premija smanji područjima sa otežanom proizvodnjom, a pogotovo tamo gde su nerazvijena područja i gde su isključivo važni podsticaji. Da bi se poboljšao status poljoprivrednika, ovim zakonom treba povećati novčani iznos podsticaja za biljnu proizvodnju, novčani iznos koji se dodeljuje po hektaru obradive površine, zbog toga što je sektor biljne proizvodnje veoma važan za poljoprivrednike.

Izmene zakone koje je podnela SRS o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju značajno će se unaprediti i podstaknuti održivost i unapređenje stočnog fonda.

Članom 1. Predloga zakona se menja član 15. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, stav 3. – pošto se smanjuje donja granica za premiju za kravlje mleko po kvartalima tako što se sa 1.500 smanjuje na 1.000 litara, kako bi i oni poljoprivrednici sa otežanim uslovima u poljoprivredi sa manje predate količine mogli da ostvare pravo na premiju.

U istom članu, stav 4. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju se menja tako što se predviđa povećanje iznosa premija za mleko sa sedam dinara po litru mleka na 10 dinara po litru.

Članom 2. Predloga zakona, u članu 18. stav 1. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju menja se iznos osnovnih podsticaja za biljnu proizvodnju, tako što se postojeće rešenje koje predviđa da iznos podsticaja po hektaru može iznositi najviše 6.000 dinara, menja rešenje prema kojem iznos podsticaja po hektaru može biti najmanje 9.000 dinara.

Želim da naglasim da je poljoprivreda u Srbiji kroz razne izveštaje i statističke podatke daleko od optimalnog, tako da našem domaćem agraru ne ide ni stopa rasta, kao ni spoljnotrgovinska razmena ni produktivnost, a ni učešće u bruto društvenom proizvodu.

Istorijski posmatrano, poljoprivreda igra važnu ulogu u ekonomskom i društvenom razvoju, ali samo sa 17% poljoprivrednika sa punim radnim angažovanjem koji proizvode hranu za sve građane. Danas većina potrošača ima male veze sa prirodnim procesima u kojima se proizvodi hrana. Po rečima nekih agrarnih analitičara, optimalni model održivog rasta poljoprivrede za koji Srbija ima potencijale računa se prosečnom stopom od 4% do 5%, tako da narednih 10 godina ovako skromne stope rasta poljoprivredne proizvodnje koje je Srbija ostvarila u prethodnom periodu imaju na globalnom nivou samo najsiromašnije zemlje. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 12, protiv – niko, uzdržanih – nema.
Konstatujem da nije prihvaćen predlog.
Narodni poslanik Sreto Perić predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog zakona o stavljanju van snage Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Izvolite.
Da li želite reč?
...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, SRS neće odustati od podnošenja ovog predloga za izmenu i dopunu zakona, odnosno stavljanje van snage Zakona o izvršenju, sve dok postoje ovakvi javni, ja bih rekao privatni, izvršitelji koji iza sebe ostavljaju pustoš u Srbiji.

Izvršitelji su, naime, izgubili osećaj ne skromnosti, nego i realnosti. Provode nama neke nepoznate i potpuno nejasne postupke nad građanima Srbije, a u poslednje vreme zabeleženi su i slučajevi nad životinjama, kada se vlasniku životinja zbog nepravedno oduzetih domaćih životinja zabranjuje pristup. I šta se onda dešava? Dešava se jedna humanitarna katastrofa. Vama ni to nije dovoljno, nije vam dovoljan ni određen broj, ja bih rekao, samoubistava onih od kojih je nepravedno oteta njihova imovina i vi i dalje ostajete pred tim slepi i nemi.

Mi se trudimo i nastojaćemo da se izvršni postupak vrati u sistem pravosuđa. Naime, i sada je jedan deo do donošenja pravosnažne presude vezan za izvršenje, u nadležnosti je sudskih organa, a posle toga ona uglavnom, izuzimajući porodične sporove i sporove iz radnog odnosa koji se rešavaju kod sudskih izvršitelja, sve ostalo ide u nadležnost, možemo komotno reći, privatnih izvršitelja, iako ih zakon tretira kao javne izvršitelje, a na osnovu toga bi i frizeri, pekari, mesari, svi mogli da budu javni.

Ovde to nije bez razloga dat prefiks "javni", samo zato da bi se neke stvari potpuno tu zataškale. Da bi to imalo nekog smisla, privatni izvršitelji organizuju i svoja redovna godišnja savetovanja. Uglavnom, sudija je samostalan i nezavisan prilikom donošenja sudskih odluka, ali nekom za svoj rad polaže račune. Privatni izvršitelji račune polažu ministru pravde i Komori izvršitelja. Komora izvršitelja je takođe njihov esnafski organ i onda nema tu nikakve efikasnosti i uspešne borbe protiv nesavesnih izvršitelja.

Šta se dalje dešava i kada je 2016. godine donet Kodeks o ponašanju privatnih izvršitelja? On se ne primenjuje. Uglavnom, ono što je u nadležnosti privatnih izvršitelja, ono ima tretman hitnosti, a kada se desi da oni koji su oštećeni, očigledno ako je, recimo, stanodavac bio vlasnik stana i imao je nesavesnog zakupoprimca stana, ostao dužan, mora vlasnik stana da dokazuje da je ono što je bilo u stanu u njegovom vlasništvu.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 14, protiv – niko, uzdržanih – nema. Konstatujem da nije prihvaćen predlog.
Narodni poslanik Nikola Savić predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima.
Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Nikola Savić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ovo je ko zna koji put da na redovnim zasedanjima u ime SRS podnosim predlog ovog zakona. Što više podnosim i obrazlažem predlog ovog zakona, to praksa sve više pokazuje da sam u pravu, jer imamo takvu situaciju da u ovoj oblasti, na tržištu udžbenika vlada pravi haos.

Suština onoga što sam tražio mojim predlogom zakona je u tome da se postrože kriterijumi za izdavanje licence za pisanje i za štampanje udžbenika. Naime, danas udžbenike piše svako, izdaje svako i svako, mogu da kažem, vrši njihov odabir. Na tržištu udžbenika u Srbiji monopol drže hrvatske i slovenačke firme i zato i ne čudi što je situacija ovakva. Mi nismo za to da jedna firma, makar ona bila i domaća, drži monopol, i u ovoj oblasti treba da vlada neka konkurencija, ali jednostavno nedopustivo je da Zavod za izdavanje udžbenika i nastavnih sredstava pokriva tek negde oko 2% našeg tržišta.

Ovo je posebno važno kada su u pitanju udžbenici koji obrađuju nacionalnu istoriju i nacionalnu kulturu. Videli smo u zadnje vreme, svi mediji su pisali o tome kako se u jednom istorijskom udžbeniku obrađuje ko su bili janjičari i šta su bili janjičari. Ne bih to sada ponavljao, o tome je dosta rečeno. Jedna činjenica koju javnost nije dovoljno propratila odnosi se na to da je u Savetu Evrope doneta preporuka da se napiše jedan zajednički udžbenik za evropske narode, pogotovo za narode na ovim našim prostorima, narode Balkana.

U tom smislu i ministar naše prosvete, gospodin Šarčević, bio je na nekoj konferenciji u Parizu gde je bukvalno pristao na to, gde je u svojoj izjavi domaćim medijima rekao, da je to dobra stvar jer će baciti jedno realnije svetlo, pogotovo na našu novu istoriju, na ova dešavanja od devedesetih godina na ovamo, a o čemu se tu radi svi znamo. Kakvi će to istorijski udžbenici biti ako znamo da je povodom stogodišnjice od Prvog svetskog rata, videli smo kakav je tretman imao predsednik Srbije, u tom istom Parizu u toj istoj Francuskoj. Tako da to su stvari na koje nikako ne smemo pristati, u protivnom sigurno ne piše se dobro ni ovoj državi, ni… (Isključen mikrofon.)
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 13 poslanika.
Konstatujem da nije prihvaćen predlog.
Narodni poslanik Nikola Savić predložio je da se dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima.
Da li narodni poslanik Nikola Savić želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Nikola Savić.
Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Nikola Savić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ovaj Predlog zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, koji podnosim kao dopunu dnevnog reda svakog redovnog zasedanja, je jedna, hajde da kažem, stvar za koju nije potreban nikav napor, nikakav novac, samo jedan delić pažnje onih koji vode računa o ovome.

Naime, radi se o regulisanju saobraćaja na raskrsnicama gde je jedan član tog zakona nedorečen. Tako da, kada se dese te eventualne saobraćajne nezgode, jednostavno, doslovnim tumačenjem ovog člana zakona nije moguće utvrditi pravog vinovnika nesreće i same te nezgode, tako da to dovodi do sporova koji traju beskonačno. Stručnjaci iz oblasti saobraćaja ovo tumače na jedan način, pravni stručnjaci ove tumače na drugi način, a to se može regulisati veoma, veoma lako i jednostavno.

Sada znamo i sami da su u proceduri izmene i dopune ovog Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima i kada sam pogledao te izmene i dopune ponadao sam da će obuhvatiti ovo o čemu sam ja govorio. Nažalost, toga tamo nema.

Kada smo već kod ovog saobraćaja, hoću da kažem i ovo. Dobro je što ova Vlada pravi auto-puteve, što pravi koridore i u tom pogledu, zaista nema ništa ni da se oduzme, ni da se doda.

Međutim, pošto dolazim iz Niša, veliki broj primedbi građana Niša je upravo u ovom pogledu, izgradnje ovih auto-puteva, odnosno naplatnih rampi i koliko god u Beogradu imamo situaciju da se naplatna rampa „Bubanj potok“ izvlači iz grada nekih 10 kilometara južnije do Vrčina, u Nišu imamo potpunu obrnutu situaciju. Znači, naplatna rampa „Nais“ koja je napravljena pre četrdesetak godina, takođe se pomera za nekih desetak kilometara, doduše isto južno, kao i naplatna rampa „Bubanj potok“, ali se pomera prema samom gradu. Bukvalno, ta naplatna rampa se pomera na samom ulazu u gradu Nišu, u samo gradsko jezgro, na nekih 300, 400 metara od ulaza na niški aerodrom „Konstantin Veliki“.

Nije samo u pitanju ta naplatna rampa, nego još i ostale naplatne rampe, tako da je Niš bukvalno zatvoren sa tri, odnosno četiri strane, naplatnim rampama, koje se trenutno grade, i neće biti moguće da se koriste… (Isključen mikrofon.)