Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.12.2019.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/347-19

1. dan rada

24.12.2019

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:15 do 22:25

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 11, protiv – niko, uzdržan – niko.
Konstatujem da nije prihvaćen ovaj predlog.
Narodni poslanik Aleksandar Martinović predložio je da se obavi zajednički načelni i jedinstveni pretres o predloženim tačkama iz dnevnog reda od 1. do 6.
Da li poslanik Martinović želi reč? Hvala.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 132, protiv – niko, uzdržan – niko, nije glasalo 18 poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila većinom glasova ovaj predlog.
Pošto smo se izjasnili o predlozima za dopunu, stavljam na glasanje predlog dnevnog reda u celini.
Zaključujem glasanje: za – 133, protiv – niko, uzdržan – niko, nije glasalo 18 poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština utvrdila dnevni red Desete sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2019. godini u celini.
Molim službu da pripremi prečišćeni tekst dnevnog reda.
D n e v n i r e d
1. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vojsci Srbije,
2. Predlog strategije odbrane Republike Srbije,
3. Predlog strategije nacionalne bezbednosti Republike Srbije,
4. Predlog odluke o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije,
5. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Češke Republike o saradnji u oblasti odbrane,
6. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju migracijama,
7. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Severne Makedonije o uspostavljanju zajedničkog graničnog prelaza Miratovac-Lojane.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika, obaveštavam vas da su pozvani da sednici prisustvuje ministar odbrane Aleksandar Vulin, ministri iz Vlade Republike Srbije i njihovi saradnici.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 157. stav 2, članu 170. stav 1, članu 190. stav 2. i članu 192. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni i jedinstveni pretres tačaka od 1. do 6. dnevnog reda.
Da li predstavnici predlagača žele reč?
Ministre da li želite reč? Izvolite.
...
Pokret socijalista

Aleksandar Vulin

| Ministar unutrašnjih poslova
Poštovana predsednice Narodne skupštine, gospodo potpredsednici, poštovani poslanici, dame i gospodo, drugarice i drugovi.
Pred vama se danas nalazi set zakona koji su neposredno vezani za pitanje odbrane i to je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vojsci Srbije, Predlog strategije i odbrane Republike Srbije, Predlog strategije nacionalne bezbednosti Republike Srbije, Predlog odluke o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije, Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Češke Republike o saradnji u oblasti odbrane.
Pre nego što počnem sa formalnim delom obrazlaganja svih zakonskih predloga koji su preporučeni vašoj pažnji hoću da podelim sa vama jednu ličnu impresiju. Ja sam pred Narodnom skupštinom Republike Srbije imao čast da obrazlažem brojne zakone, neke od njih koji su suštinski na bolje menjali Republiku Srbiju i naš život u njoj, od Zakona o radu do promena Zakona o Vojsci, Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Zahvaljujući vama, vašoj upornosti, vašem strpljenju i vašem radu građani Srbije su dobijali zakone koji su na bolje menjali njihov život. Sve što vi radite, sve što ovaj visoki dom usvoji, kaže, ne usvoji, ulazi u istoriju. Neko će jednom za neke decenijama, godinama koje dolaze, pa vekovima, jer mi smo stara demokratija. Srbi imaju dugu tradiciju zborovanja, saboravanja, donošenja odluka u korist našeg naroda, razmišljati o tome šta ste vi ovde radili, šta ste usvajali ili niste usvajali.
Ponosan sam što ću danas zajedno sa ljudima iz Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Srbije i zajedno sa svima vama postati deo jednog važnog istorijskog trenutka, trenutka u kome je Republika Srbija odlučila da definiše svoje nacionalne interese, da izađe pred građane Srbije, da izađe pred prijatelje, da izađe pred neprijatelje i da svakom kaže šta je to što će državu Srbiju i njen narod učiniti vrednom ponavljanja, šta je to što nas ugrožava, šta je to što smatramo pretnjom, šta je to što smatramo onim što je prioritet naše politike.
Zato, dame i gospodo, pred vama je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vojsci Srbije. Izmene i dopune donosimo da bi preciznije i dodatno uredili određena pitanja, a time obezbedili efikasnije rukovođenje i funkcionisanje Vojske Srbije. Na taj način verujemo da ćemo očuvati i dodatno unaprediti funkcionalne i operativne sposobnosti Vojske Srbije i stvoriti uslove za bolji položaj profesionalnih pripadnika Vojske Srbije, posebno profesionalnih vojnika, oficira i podoficira u službi na određeno vreme. U danima pred nama raspravljamo ćemo o svakoj tački posebno, pa ću samo u najgrubljim crtama reći šta je to što predlažemo da prihvatite kao promenu.
Ponovo se vraćaju činovi vodnika prve klase i kapetana prve klase, odnosno poručnika prve klase, odnosno poručnika bojnog broda u rečnim jedinicama. U cilju kvalitetnog vođenja kadra kroz službu u Vojsci Srbije, donosimo dopunu kojom se propisuje vreme provedeno u činu poručnika, kapetana i kapetana prve klase, koje je neophodno za unapređenje u neposredno viši čin.
Povećava se i starosna granica za prijem u profesionalnu vojnu službu, za podoficire to je 40 godina, a za oficire 45 godina. Proširuje se krug lica koja mogu biti primljena u profesionalnu vojnu službu, ako poseduju odgovarajuću vojnu obuku sa oružjem i koji su stekli odgovarajuća znanja i veštine za obavljanje poslova profesionalnog vojnog lica.
Vojska Srbije kao i svaka druga institucija u našoj zemlji mora da se učini što je moguće prijemčivijoj za što širi i što veći broj ljudi, kako bismo privukli što veći broj naših građana koji žele da služe u Vojsci Srbije i mi zbog toga želimo da olakšamo uslove da oni postanu deo Vojske Srbije. Precizira se preizvođenje u početni čin podoficira, učenika srednje stručne vojne škole i učenike Mešovite vojne škole.
Mi smo skoro ugasili za vreme vlasti DOS-a srednje vojno obrazovanje. Godine 2005. su ukinute srednje stručne vojne škole. Pazite, ostavili ste vazduhoplovstvo, imate neke avione, imate neke radare, imate neki PVO, ali ste ukinuli školovanje za ljude koji će se o tim avionima, radarima i o tom PVO brinuti. To je urađeno 2005. godine. Zašto? Ostaje nam svima da razmišljamo i da razgovaramo zašto je to urađeno. Vraćeno je 2015. godine i želim da se zahvalim još jednom ministru Gašiću, jer je to prepoznao i vratio i sada, četiri godine kasnije prvi put smo dobili 19 dečaka i devojčica koji su već raspoređeni po našim aerodromima i koji se brinu o našoj tehnici. Ali, mi smo izgubili 10 godina školovanja tih dečaka i devojčica. Deset godina.
Sada pokušavamo to da nadoknadimo i nadoknađujemo kako možemo. Zašto govorim o tome? Zato što ovde predviđamo način kako da ta deca dođu do prvih podoficirskih činova i da naravno, u budućnosti organizujemo naše školovanje, upravo za podoficire. Mi nemamo školu za podoficire. Dakle, mi ih ne školujemo, mi imamo Vojnu gimnaziju i Srednju stručnu vojnu školu, nemamo školu za podoficire.
Na ovaj način, ova deca će moći da izaberu svoju karijeru u Vojsci Srbije da postanu podoficiri odmah nakon završetka školovanja, a planiramo u budućnosti da organizujemo i podoficirsku školu. Propisuju se uslovi za unapređenje oficira u neposredno viši čin i predviđa se obaveza profesionalnih pripadnika Vojske Srbije koji učestvuju u multinacionalnim operacijama, da ostanu u profesionalnoj vojnoj službi, propisan je vremenski period nakon povratka iz multinacionalne operacije.
Na ovaj način sprečava se eventualna mogućnost da neko ode u multinacionalnu operaciju, nešto što pripadnici Vojske Srbije vole i ne samo zato što dobijaju značajno više novčana sredstva, već i stiču važna iskustva. Mi uložimo u njihovu obuku, uložimo u njihovu opremu, pošaljemo najbolje među nama tamo i onda, kada se vrati, nekom može da padne napamet i kaže - pa, dobro, ja sam sad zaradio jednu značajnu količinu novca, za to ću uraditi nešto, napraviti, otvoriti. Manji je nama tu problem novac. Veći nam je problem što eventualno možemo da izgubimo čoveka u čije iskustvo smo investirali. Mi hoćemo čoveka koji će to iskustvo da nam vrati, da podeli sa budućim generacijama vojske.
Zbog toga radimo nešto što mislimo da je ispravno i potpuno opravdano, da se predvidi da nakon povratka iz mirovne operacije još tri puta više vremena morate da provedete u Vojsci Srbije. Ako to ne uradite, naravno, bićete penalizovani u skladu sa ugovorom koji potpisujete pre nego što odete.
Precizira se i prestanak profesionalne vojne službe za vreme ratnog ili vanrednog stanja. Obuhvaćen je prestanak i za vreme vanrednog stanja i predviđeno da profesionalnom vojnom licu ne može prestati profesionalna vojna služba za vreme ratnog ili vanrednog stanja, osim u striktno određenim slučajevima.
Ne može se desiti da profesionalno vojno lice koje je ceo radni vek obučavalo i pripremalo za izvršenje zadatka u ratnom ili vanrednom stanju, nakon proglašenja tih stanja, jednostavno podnese zahtev za prestanak vojne službe i napusti svoju vojsku. To više neće biti moguće.
Predviđa se i obrazovanje vojnih disciplinskih sudova i tužilaca pri Ministarstvu odbrane. Na ovaj način uspostavlja se potpuna nezavisnost vojno-disciplinskih organa u stručnom pogledu prilikom odlučivanja o odgovornosti profesionalnih pripadnika vojske.
Takođe, izvršene su odgovarajuće izmene kojima se vrši usklađivanje osnovica za obračun plata profesionalnih pripadnika Vojske Srbije, sa metodologijom Republičkog zavoda za statistiku, onako kako zakon i nalaže.
Donosi se i Uredba koja propisuje broj dana godišnjeg odmora za navršeni staž, čime se vrši usklađivanje sa Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o državnim službenicima.
Meni je velika, velika čast da pred vama mogu da izlažem dva krovna dokumenta koja definišu strategiju ne samo odbrane, nego strategiju politike naše zemlje.
Republika Srbija pomno prati promenu u okruženju i prilagođava svoju bezbednost i odbrambenu politiku tim promenama, kako bi na najbolji način štitila i ostvarila svoje nacionalne i odbrambene interese - očuvanje suverenosti, teritorijalne celovitosti, vojne neutralnosti, briga o srpskom narodu van granica Srbije.
Evropske integracije i efikasna pravna država su osnovna polazišta za izradu strategijskih dokumenata. Izrada nacrta dokumenata je inicirana 2016. godine, a u septembru 2017. godine izrađene su usaglašene verzije, sa kojima smo izašli nakon dobijanja saglasnosti vrhovnog komandata Vojske Srbije, predsednika Vučića, u javnu raspravu. Upoznali smo svu zainteresovanu javnost i svako je mogao da kaže šta misli o njima.
Strategija nacionalne bezbednosti Republike Srbije najviši je strateški dokument čijim se sprovođenjem štite nacionalne vrednosti i interesi Republike Srbije.
U dokumentu koji je pred vama, sagledavamo stanje u strategijskom okruženju, navode se izazovi, rizici i pretnje bezbednosti, formulišu se nacionalni interesi i ciljevi, utvrđuje se politika nacionalne bezbednosti, struktura i načela funkcionisanja sistema nacionalne bezbednosti, kao i način sprovođenja strategije.
U dokumentu su po prvi put utvrđeni nacionalni interesi i uređene osnove sistema nacionalne bezbednosti.
Posebno ističem da za Republiku Srbiju nije prihvatljiva protivpravno jednostrano proglašena nezavisnost teritorije koju administrativno obuhvata AP Kosovo i Metohija. Smatramo to ugrožavanjem nacionalne vrednosti i interesa naše zemlje.
Po prvi put, još jednom podvlačim, država Srbija je smogla snage i hrabrosti da izađe pred čitav svet i da kaže šta je to što je naš nacionalni interes.
Utvrđeno je sedam nacionalnih interesa - očuvanje suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalne celovitosti Republike Srbije, očuvanje unutrašnje stabilnosti i bezbednosti Republike Srbije i njenih građana, očuvanje postojanja i zaštite srpskog naroda gde god on da živi. Ova rečenica koju sam sada izgovorio nikada nije našla svoje mesto pod suncem u istoriji moderne srpske države. Nikada srpska država, nikada država Srbija nije rekla da je njen nacionalni interes očuvanje života Srba, bez obzira gde oni žive. Nikada. I nikada, kao u dokumentu koji je pred vama, nije rečeno da je Republika Srpska i njeno očuvanje prioritet naše spoljne politike. Nikada.
Država Srbija na ovaj način veoma jasno kaže šta je nacionalni interes i šta se mora braniti. Pre nas, kao da se niko toga nije setio. Prošla strategija je rađena 2009. godine.
Dakle, dalje - očuvanje nacionalnih manjina i njihovog kulturnog, verskog i istorijskog identiteta, očuvanje mira i stabilnosti u regionu i svetu, evropske integracije, članstvo Republike Srbije u EU, ekonomski razvoj i ukupni prosperitet, kao i očuvanje životne sredine i resursa Republike Srbije.
Svaki nacionalni interes ostvaruje se putem realizacije ciljeva, a za svaki cilj navode se i mere za njegovo dostizanje.
Sistem nacionalne bezbednosti definisan je kao integralna celina elemenata koju uključuju sve nadležne strukture države i društva, a čijom delatnošću se obezbeđuje zaštita i ostvarivanje nacionalnih interesa Republike Srbije.
Strategija odbrane Republike Srbije je strategijski dokument koji proizilazi iz Strategije nacionalne odbrane. Iz njega, kao krovnog dokumenta, mi definišemo, mi donosimo dokument koji usmerava razvoj normativnih, doktrinarnih i organizacionih rešenja sistema odbrane, planiranje i finansiranje odbrane i angažovanje resursa odbrane Republike Srbije. On sadrži stavove o bezbednosnom okruženju, identifikuje izazove, rizike i pretnje koje su od značaja za odbranu, utvrđuje odbrambene interese i ciljeve, strategijski koncept odbrane, strukturu i načela funkcionisanja sistema odbrane, kao i način sprovođenja Strategije.
Strategijski koncept odbrane izražava osnovne stavove o načinu angažovanja sistema odbrane, a zasniva se na modelu totalne odbrane.
Model totalne odbrane je i ranije pominjan, u prethodnim strategijama, ali se na njemu ništa nije uradilo. Mi smo rekli - uvodimo profesionalnu vojsku, ona će biti mala, dobro obučena, dobro organizovana, dobro naoružana i kada dođe do prvog udara, ona će zadržati prvi udar, a onda će doći ko? Ko? Jer, posle toga, posle ovog prvog dela i koncepta totalne odbrane u koji se nije uložio ni jedan dinar, u kojem se ništa nije radilo, nema ko da dođe.
Tragični su podaci onih koji su pozivani u rezervu. Prekinuto je sa obukom našeg stanovništva, a koncept totalne odbrane upravo kaže - svaki građanin Srbije, u skladu sa svojim mogućnostima, zdravstvenim, obrazovnim, ima pravo i obavezu da učestvuje u konceptu odbrane svoje zemlje, onako kako može. Neće svi nositi oružje, ali, i te kako ima prostora za svakoga.
Mi smo to uveli, napisali i jednostavno prestali da radimo na tome. Ništa nismo uradili na tome, ništa. Ovo je sad naš način da se ponovo brinemo o sopstvenoj bezbednosti. I to nije nešto zbog čega bilo ko treba da bude zabrinut. To je pravo i obaveza, a u čitavom svetu mnogo mirnije zemlje nego što je naša isto tako vode računa o ovakvim elementima i čine sve da njihova zemlja bude sigurna i bude bezbedna.
Dakle, u funkciji zaštite i ostvarivanja nacionalnih interesa, utvrđeno je šest odbrambenih interesa - zaštita suverenosti, nezavisnosti i teritorijalne celovitosti, zaštita bezbednosti Republike Srbije i njenih građana, očuvanje mira i bezbednosti u regionu i svetu, unapređenje nacionalne bezbednosti i odbrane kroz procese evropskih integracija, vojna neutralnost Republike Srbije i saradnja i partnerstvo sa državama, međunarodnim organizacijama u oblasti bezbednosti i odbrane.
I u ovom dokumentu istaknut je stav da je za Republiku Srbiju apsolutno neprihvatljiva kosovska nezavisnost.
Ovde dolazimo do još jedne od ključnih elemenata strategija koje su pred vama - naše čvrsto opredeljenje o insistiranju na politici vojne neutralnosti. Vojna neutralnost je stav građana ove zemlje, stav Narodne skupštine, stav Vlade, stav predsednika Republike i nešto je od čega se i ovim dokumentom ojačava naša rešenost da ostanemo vojno neutralni.
Upravo zbog toga, primetićete, ako ste pažljivo čitali, da se po prvi put u ovom dokumentu, osim pominjanja naše saradnje sa NATO paktom kroz Partnerstvo za mir, što smatramo optimalnim nivoom naše saradnje, dakle isključuje članstvo, govori o našoj saradnji sa ODKB-om, dakle, Ugovorom o kolektivnoj bezbednosti. Neki ga nazivaju „Istočni NATO“. Po prvi put, nikada do sada ni jedan papir u našoj zemlji, iako je imao stavove o vojnoj neutralnosti, nije vodio i nije predlagao ovako izbalansiranu politiku - Sarađujte sa istokom, sarađujte sa zapadom. Imajte zajedničke aktivnosti i sa zapadom, ali imajte i sa istokom. Ovo je prvi put da jedan zvanični predlog, da zvanična strategija izlazi pred građane Srbije i kaže da će sarađivati i sa istokom i sa zapadom, i to vrlo jasno i precizno definiše.
Navešću primer da smo mi, dragi građani, imali od 2000. godine, pa do 2012. godine, recimo, sa Ruskom Federacijom zajedničkih aktivnosti nula. Nismo radili ništa, a reći ću vam da sada imamo 96. Dakle, vidite da postoji razlika, a da nigde nismo ugrozili načelo vojne neutralnosti, jer isto tako sarađujemo i sa zapadnim zemljama, vodeći računa, na prvom mestu, o građanima Srbije i šta su naši interesi. Ne šta su tuđi interesi, već šta su naši interesi. Vojsku Srbije sada organizuju, uređuju i vode oni koji slušaju samo glas građana Srbije i baš nikog drugog.
Pred vama, dame i gospodo, je i Predlog odluke upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije. Srbija je zemlja koja je u stanju da izvozi bezbednost. Srbija je zemlja koja je u stanju da pomaže tamo gde je teško, da pomaže ljudima koji pate, da na najbolji način svojom vojskom prezentuje svoju politiku, ali i svoju organizaciju, svoju sposobnost, da na najbolji način pokaže za šta je Srbija sve sposobna.
Mi smo pred vama zato što Narodna skupština donosi odluku o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije i dolazimo sa promenom koja kaže da Narodna skupština kada usvoji jednom jednu od odluka o učešću u multinacionalnim mirovnim operacijama to ne mora ponovo da radi, osim ukoliko se ne promeni mandat ili ukoliko se ne promeni naziv ili sama operacija.
Dakle, ne može niko da nas uvede u bilo šta što Narodna skupština neće proučiti, pogledati i reći da li joj to odgovara ili ne odgovara. U ovom trenutku učestvujemo u devet mirovnih operacija, od toga su pet pod komandom UN, a četiri su pod komandom EU. Dakle, mirovnih, ne borbenih operacija.
Pred vama je, dame i gospodo, i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Češke Republike o saradnji u oblasti odbrane. On je potpisan u Beogradu 11. septembra 2019. godine. Prošlo je dugo vremena, još od Savezne Republike Jugoslavije, kada je poslednji put potpisan sličan sporazum. To je tipski sporazum koji reguliše međusobne odnose, daje pravni okvir za ostvarivanje saradnje između dva ministarstva, odnosno dve vojske, naravno, na prvom mestu, to stalno ponavljam, u skladu sa interesima i potrebama Ministarstva odbrane, Vojske Srbije, države Srbije. To je nešto što želimo da potpisujemo sa što više zemalja sveta. Niša vas ne košta, a obavezuje vas da radite u onome što ste potpisali, a potpisaćete ono što je u interesu vaše države. Tako da, u ostalom, zato ste vi tu, da pogledate i kažete šta mislite o tome, šta smatrate.
Iskreno se radujem i osećam se beskrajno ponosnim što zajedno sa vama učestvujem u ovom istorijskom danu, što država Srbija govori ovako jasno, govori ovako glasno, što na ovaj način govori o tome kako će se razvijati, ne samo njena vojska i njen sistem bezbednost, već kako će se razvijati njena politika, njeni stavovi po najvažnijim nacionalnim pitanjima. Radujem se argumentovanoj, ozbiljnoj raspravi i želim da na dobrobit svih građana Srbije usvojimo dokumenta koji će Srbiju učiniti još boljom i još bezbednijom. Hvala vam.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, ministre Vulin.
Poštovani narodni poslanici, obaveštavam vas da je Vlada, pisanim putem, 24. decembra 2019. godine, na osnovu člana 159. Poslovnika Narodne skupštine, povukla iz procedure Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju migracijama, broj 011-2898/19 od 25. novembra 2019. godine, koji je predložen da se razmatra kao 6. tačka utvrđenog dnevnog reda Desete sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2019. godini.
Takođe, obaveštavam vas, saglasno članu 27. i članu 87. stavovi 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine, da ćemo danas raditi i posle 18 časova, zbog potrebe da Narodna skupština što pre donese akte iz dnevnog reda ove sednice.
Nastavljamo sa radom.
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? (Ne.)
Prelazimo na predsednike, odnosno ovlašćene predstavnike poslaničkih grupa.
Reč ima gospodin Balint Pastor.
Izvolite, gospodine Pastor.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Balint Pastor

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara
Gospodine predsedavajući, gospodine ministre Vulin, gospodo oficiri, dame i gospodo narodni poslanici, ja ispred poslaničke grupe SVM sam imao nameru, pre svega, da govorim o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju migracijama. Taj zakon je, kao što smo od predsedavajućeg malopre čuli, povučen od strane Vlade iz skupštinske procedure. Želim da kažem da smo mi srećni zbog toga što je Vlada povukla ovaj predlog zakona. Mi smo imali razgovore prethodnih dana u vezi tog predloga zakona. Dobro je što Narodna skupština o ovome neće raspravljati, dobro je što taj zakon neće biti donet u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Istovremeno, pošto Narodna skupština Republike Srbije nije samo zakonodavni organ, nije samo organ koji bira i kontroliše rad Vlade, nije samo organ koji ima izborne nadležnosti, nego je pre svega predstavnički organ građana Republike Srbije, zbog toga što jeste predstavnički organ naš je posao, narodnih poslanika, da ovde predstavljamo građane i da govorimo o onim temama i o onim problemima koji tište građane Republike Srbije.

Upravo zbog toga, ja bih želeo, apropo ovog predloga zakona koji je upravo povučen, da vrlo kratko, samo u nekoliko rečenica, govorim o temi migranata i migracija u Republici Srbiji. Želim da se zahvalim Vladi Republike Srbije, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Komesarijatu za izbeglice, što poslednjih dana pruža podršku lokalnim samoupravama, pre svega opštini Kanjiža, koja je u najvećoj meri zahvaćena problemom ilegalnih migracija. Čelnici opštine Kanjiža su tražili pomoć od Ministarstva unutrašnjih poslova i od drugih organa Republike Srbije zbog toga što na dnevnom nivou između 250 do 400 migranata stiže u Kanjižu. U najvećoj meri su zahvaćena naseljena mesta Kanjiža, Martonoš i Horgoš. Smatraju građani da je to pretnja po njihovu bezbednost. Ljudi ponovo ne smeju decu da puštaju na ulice.

Apelujem na sve organe Republike Srbije da zajedničkim snagama učinimo sve da ne dođe do situacije kakva je postojala na određenim područjima Republike Srbije 2015. godine, pre nego što je izgrađena ograda na granici između Srbije i Mađarske, ona ograda koja čuva i građane Republike Srbije, jer upravo zbog te ograde nekoliko godina je bio izuzetno smanjen priliv migranata na teritoriji Republike Srbije.

Šta se govori o migrantima u delu javnosti? Govori se o tome da su ti ljudi pobegli od rata, da su u našoj zemlji samo u prolazu i da Srbija treba da bude dobar domaćin. Slažem se da Srbija treba da bude dobar domaćin, ali domaćin ima suverenu odluku i donosi odluku o tome koga će da pusti u svoju kuću. Mi apelujemo na sve organe Republike Srbije koji imaju nadležnosti po tom pitanju da čuvaju granicu, pre svega južnu granicu Republike Srbije, da migranti ne bi nekontrolisano ulazili na teritoriju Republike Srbije i na taj način stvarali bezbednosni rizik za građane Republike Srbije.

Od pre 10 godina građani Republike Srbije putuju u zemlje EU bez viza. Do pre 10 godina svi građani Republike Srbije i pre toga građani Savezne Republike Jugoslavije trebalo je danima i noćima da stoje u redovima pred ambasadama određenih država EU. Građani se još tog vremena i te kako sećaju. Nikome od nas nije padalo na pamet da krenemo u Austriju, Nemačku, Švajcarsku ili bilo koju drugu državu Evrope bez pasoša i vize. Ako je to tako bilo, onda to tako treba da bude i danas. Nema razloga da to ne bude tako. Mi pre svega treba da štitimo interese građana Republike Srbije.

Isto tako, čuju se mišljenja o tome da su građani Republike Srbije i kaže se pre svega, citiraću to – Srbi su narod koji je gostoljubiv. Jeste, slažem se, i to je veoma pohvalno, istinito i lepo, ali ne radi se o izbeglicama u velikom broju slučajeva, nego se radi o ekonomskim migrantima.

Kada govorimo o izbeglicama, i srpski narod je imao svoje izbeglice devedesetih godina, nažalost, u velikom broju. Nakon određenih vojnih akcija „Bljeska“, „Oluje“ u Hrvatskoj ili u BiH. Ko je od tih izbeglica pokušavao da bez pasoša, bez vize ode u neku zemlju EU? Niko. Ako je to tako bilo, a tako je bilo, onda to treba da zahtevamo i od ljudi koji dolaze sa nekih drugih područja sveta.

Zbog toga želim da se zahvalim policiji, Komesarijatu za izbeglice i drugim organima Republike Srbije što u poslednje vreme pružaju podršku, i finansijsku i podršku druge vrste, onim lokalnim samoupravama koje su u najvećoj meri zahvaćene ovim problemom. Nadam se da će veoma brzo prestati situacija da autobusima „Laste“ od 250 do 400 ljudi dnevno stiže u Kanjižu i nadam se da ćemo zajedničkim snagama uspeti da saniramo ovaj problem.

Dobro je, da ponovim, da je ovaj Predlog zakona o upravljanju migracijama povučen sa dnevnog reda i nadam se da se neće ponavljati scene koje smo gledali i koje smo sanirali 2015. godine i u Kanjiži, i u Subotici, i u Šidu, i u Preševu, i u Beogradu i u drugim područjima Republike Srbije.

Što se tiče ostalih predloga akata koji se danas nalaze na dnevnom redu sednice zasedanja Narodne skupštine, želim da kažem da će narodni poslanici SVM glasati za predložene strategije, i za Strategiju odbrane i za Strategiju bezbednosti. Najpozitivnije je, po nama, što se u Republici Srbiji neće ponovo uvesti vojna obaveza. Dobro je što to nije predviđeno Strategijom odbrane i Strategijom nacionalne bezbednosti.

Kao što smo rekli u prethodnih nekoliko meseci kada je to bilo aktuelno i kada je stvarana atmosfera u vezi toga u javnosti, mi razumemo koncept totalne odbrane i mislim da smo prethodnih decenija mi vojvođanski Mađari i te kako uzeli udela u odbrani Republike Srbije i njenih prethodnika SFRJ, na primer, ali se protivimo vojnim vežbama, mislimo da to ne doprinosi povećanju kapaciteta odbrambenih Republike Srbije i da taj novac treba potrošiti na druge namene. Mislimo da građane na taj način ne treba dovoditi u tu poziciju da odlaze na 15 dana na vojne vežbe, jer to državi ništa novo ne donosi. Ako treba odbraniti zemlju od nekih prirodnih katastrofa, onda će se građani sigurno i te kako u velikom broju odazvati tim pozivima ili ne daj bože iz nekih drugih razloga, ali neke druge razloge ne očekujem.

Znači, da ponovim na kraju, apelujem na sve organe Republike Srbije da štitimo južnu granicu, da se borimo protiv ilegalnih migranata, da od drugih očekujemo onakvo ponašanje kako se ponašaju građani Republike Srbije i u zemlji i u inostranstvu.

Što se tiče ostalih predloga zakona i strategija, narodni poslanici SVM će ih podržati u danu za glasanje. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, gospodine Pastor.
Reč ima narodni poslanik Vojislav Vujić.
Izvolite, gospodine Vujiću.
...
Jedinstvena Srbija

Vojislav Vujić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Hvala.

Uvaženi predsedavajući, gospodine ministre sa saradnicima, gospodo oficiri, ja ću se složiti sa mojim prethodnikom koji kaže da treba da čuvamo južnu granicu. Kako kaže ministar Vulin, ovo danas verovatno, ne verovatno, ovo je sigurno istorijski trenutak. Upravo ono što ste vi potencirali, ja ću da se fokusiram, u strategiji našoj čuvaju se južna i severna i sve granice podjednako i to je razlog zašto će poslanička grupa Jedinstvena Srbija da podrži sva četiri zakona koji se tiču naše vojske.

Vi ste sada čuli da smo skinuli sa dnevnog reda, da je povučen, u stvari, Zakon o upravljanju migracijama. Naravno, to ne treba da brine građane, ispravna je situacija, a svakako strategija nacionalne bezbednosti, između ostalih stvari, tretira i tu temu, ja sam je pročitao. Naravno, neću da ulazim u sve ove detalje, vi ste, ministre, odlično sve ovo obrazložili. Ali samo zbog građana ukratko želim da kažem da je strategija taj krovni dokument, a da je sve ostalo po svim ovim tačkama operativno razrađeno i naravno da to nije tema za jednu ovakvu otvorenu raspravu.

Želim da ukažem na kompleksnost ove teme. Pre svega, ona se tiče i klimatskih promena i migrantskih kriza i sve manje energenata u svetu, sve manje zaliha pitke vode, obuhvatila je demografske probleme, a onaj koji nas najviše muči je pre svega natalitet.

Znači, kada pričamo o izmenama u Zakonu o Vojsci, koji je usvojen 2018. godine, on se uglavnom odnosi na veća prava i na bolji status vojnika. Ono po čemu će svakako biti upamćen period od zadnjih par godina, to je svakako ozbiljno ulaganje u opremu i naoružanje Vojske Srbije. Sada smo na Balkanu sigurno najdominantniji i ne smem da kažem vodeći, ali kada se uzmu neki parametri i statistike, mi imamo stvarno sa čime da se pohvalimo, ne samo da smo kupili ozbiljne avione, ozbiljne helikoptere, mi smo i sa našom namenskom industrijom napravili ozbiljan iskorak. Znači, tu su i oklopna vozila „Lazar“ i „Miloš“, tu su ozbiljna pešadijska naoružanja itd.

Naravno, to sada nije tema, pa ne bih da širim priču na tu temu, ali kada ljudi kažu – zašto se ulaže, uvek imamo neke kritizere koji kažu ne treba toliko ulagati u Vojsku. Treba ulagati u Vojsku, ne zato što smo mi ratoboran narod, vi znate i svi znaju da Srbija uvek vodi mirnodopsku politiku, ali prosto u okruženju u kojem živimo tera nas da moramo da ulažemo u vojnu opremu i da moramo da ulažemo u vojsku. Svakako bi bili naprednija zemlja da ulažemo u traktore, u kombajne, u industriju, ta sredstva bi se verovatno mnogostruko brže vratila, ali šta da radimo. Kako kaže Dragan Marković Palma, predsednik moje stranke, mi smo kuća na putu, a svako zna da kad je kuća na putu, pre svega, mora da vodi računa o bezbednosti.

Često se u javnosti vodi politika NATO - da ili ne? Što se mene lično tiče i moje poslaničke grupe, a to je ono što preporučujem svima i podsećam da mi nikada ne smemo da zaboravimo šta je NATO uradio Srbiji. Sigurno je da su oni tada napravili grešku. To će i ova kraća istorija već to pokazuje, a istorija u godinama koje slede će to detaljno da razjasne. Mi smo trpeli velike žrtve. Stradao je veliki broj civila, stradala je ozbiljna infrastruktura jedne države, koja nas je vratila barem jedno 20 godina unazad. To su stvari koje ne smemo da zaboravimo.

Ono što je meni bilo poražavajuće, možda više od svega je upravo to da je NATO dao podršku terorističkoj organizaciji. Znači, na Kosovu je teroristička organizacija dobila podršku najveće vojne sile. Ja sam imao priliku da budem njihov gost od 2012. do 2014. godine u Briselu, video sam šta je NATO, video sam kakva je to sila, ali ono što je Vojska Republike Srbije uspela tih dana da uradi je svakako jedan herojski čin i to nikada ne smemo da zaboravimo.

To, kada kažem, kakva je NATO organizacija i šta je uradila u nekoj kraćoj istoriji, ne znači da mi treba da prekinemo komunikaciju sa njima. Promenili su se ljudi koji vode tu organizaciju, život ide dalje, ali svakako mi kao država smo izabrali vojnu neutralnost. Vojna neutralnost kako ste vi ministre rekli, upućuje nas na saradnju sa ODKB-om, gde imamo, kako ste sada rekli, bolje odnose i konkretniju saradnju nego ikada. Naravno, tema koju ću kasnije da pričam su i mirovne multinacionalne operacije, mirovne misije u kojima učestvuje Vojska Republike Srbije i to nas opet upućuje na tu neku neutralnost, gde ne želimo ni sa kim da se zameramo, gde želimo sa svima da imamo dobre odnose, ali jednostavno hoćemo da pokažemo i da smo svoj na svome.

To što se desilo na Kosovu, opet moram na to da se vratim, jer je to jedna velika tragedija, ali ne samo za nas, nego i za Šiptare i za sve druge narode koji su se našli u tom trenutku na Kosovu. Posledice osiromašenog uranijuma nisu mogli da biraju nacionalnost, ne biraju ni danas, stradali smo svi. U toj njihovoj borbi za koju su smatrali da ima nekog smisla, poruka koju sada šalje u celom svetu je što su upravo trbuhom za kruhom oni, kao i ovi migranti krenuli da napuštaju teritoriju, našu teritoriju okupiranog Kosova. Mislim da NATO treba bar malo sada da se postidi, ako ništa više, zbog svega što je uradio.

Ono što danas hoću da uradim, a to je da bi trebali danas da iskoristimo upravo ovaj trenutak, kako ministar kaže, istorijski da pohvalimo i VBA, Vojno-bezbednosnu agenciju, da pohvalimo i VOA, na kraju krajeva, mi moramo da pohvalimo i BIA-u, veliki uticaj stranih faktora, koji svakako ima interese na našoj teritoriji, ni približno nije dominantan posle ovoga što je danas ministar Vulin izjavio.

Ja hoću još jedanput to da apostrofiram, upravo to što ste rekli, jer u našoj strategiji odbrane Republike Srbije, pored svih interesa, ja ću da pročitam samo prvi i to je dovoljno. Kaže – zaštita suverenosti, nezavisnosti i teritorijalne celovitosti. Za neverne Tome i za sve one koji su predviđali da će svašta nešto loše da se desi, da će na kraju teroristi lako da dođu do svog cilja, ovo je odgovor Vlade Srbije i zato će Narodna skupština jednoglasno da podrži, ja verujem, sve ove predložene zakone.

Ali danas hoću da iskoristim još priliku, ministre dok ste tu, i dok su kolege oficiri tu, da vas sve zamolim da malo obratite ipak pažnju i na naše borce. Mi imamo jednu specifičnu situaciju, ne kažem nijednog trenutka da je ova Vlada za bilo šta kriva, mi od vremena Arčibalda Rajsa imamo tu neku surovu politiku sami prema sebi i nikako ne umemo da nagradimo dovoljno naše. Uvek su nam neki drugi preči i bolji.

Iz iskustva se vidi da su Hrvati ljudi koji su učestvovali u ratu maksimalno ispoštovali, isto to su uradile i naše komšije iz BiH. To rade i ovi teroristi dole Šiptari na Kosovu. Moramo malo više pažnje da obratimo na naše borce. Zašto ovo kažem? Mi kad smo pričali ministre o problemu, švajcarskim francima, u nekom trenutku za koje sam rekao, nije bila kriva ova Vlada i ova vlast, koju je neko nekada napravio. Više puta samo to ponavljali i jednostavno ta molba i taj apel je došao do predsednika Vučića i znate da smo taj problem uspešno rešili. Lično verujem da je i ovo, ovaj problem o kome sada pričam, možemo na sličan način da rešimo.

Zašto to kažem? Dok sam pregledao arhivu od 2012. godine, a sve vezano za skupštinski rad i za govore narodnih poslanika, sigurno je ono što sam uočio, a to je, da je veliki broj govora iz ove sale, ne samo ispoštovan, nego je usvojen i primenjen. To je velika stvar. Zato danas koristim priliku da se zahvalim od 2012. godine i premijeru Ivici Dačiću, kasnije premijeru Aleksandru Vučić sadašnjem predsedniku Republike Srbije što su uvek imali sluha za ovo što se priča u ovoj sali.

Upravo te neke različitosti koje svi mi ovde koji se bavimo politikom predstavljaju upućuju nas upravo da predstavljamo na takav način i narod Srbije. To što smo mi ovde različiti, što neki put imamo različite stavove, u stvari jeste najbolja slika naroda Republike Srbije. Meni je žao kada jedan deo opozicije ne želi ni da prisustvuje u radu Skupštine i da debatuje i daje predloge za ovako ozbiljne teme. Rekao sam i zato sam malo pre napomenu zašto se zahvaljujem bivšim premijerima od 2012. godine i sadašnjem predsedniku, upravo zato što su imali sluh za probleme koji su poslanici iznosili u ovom parlamentu.

Što se tiče kritika u parlamentu, uvek se pozivam na lidera JS Dragana Markovića Palmu, mog predsednika, koji svaki put, iako je uputio nekom kritiku to nikada nije uradio a da nije imao predlog kako da se nešto reši. To je apel i poruka koju treba da pošaljemo svima iz ove sale.

Što se tiče ova četiri zakona, još jedanput ponavljam, poslanička grupa JS će ih podržati. Pošto je ovaj šesti povučen sa dnevnog reda, nama je ostao još sporazum sa Češkom Republikom. Naravno vi ste rekli, on se odnosi na vojnu saradnju pre svega pravi se i formira jedan pravni okvir. Češka je naš slovenski narod, bratski, prijateljski narod. Došao sam čak i do jednog podatka pre para dana, da je posle Prvog svetskog rata postojala ideja da se Čehoslovačka tada spoji sa Jugoslavijom, granicom, teritorija Austrije i Mađarske. To bi bio neki koridor širine 80 kilometra, dužine 200 kilometara. Pitanje je kakav bi odnosu u Evropi danas bio i kakve bi teme bile danas na dnevnom redu da je to zaživelo, ali eto voljom većine intelektualaca tada u tadašnjoj Jugoslaviji, to nije sprovedeno.

U svakom slučaju mi iz JS uvek zastupamo da su dobri odnosi sa svima nešto što može pre svega da koristi Srbiji, jer od tih političkih i ekonomskih odnosa mi svi možemo da imamo konkretni boljitak. Hoću da iskoristim i ovu priliku, ministre, evo da vas upoznam da je predsednik moje stranke od juče u službenoj poseti Austriji i da je upravo takvim jednim diplomatskim radom, on nije, ponavljam i svi to znaju i ministra i ambasador, uspeo da Srbiji obezbedi sebi još jednog investitora. Poslanička grupa JS podržava sve zakone koji su danas na dnevom redu. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Sada određujem pauzu u trajanju od sat vremena i sa radom nastavljamo u 15.05 časova. Hvala vam.
Posle pauze.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovane dame i gospodo, narodni poslanici, nastavljamo sa daljim radom.

Pitam da li još neko od predsednika, odnosno predstavnika poslaničkih grupa želi reč?

Reč ima narodni poslanik Nemanja Radojević.

Izvolite.

...
Stranka moderne Srbije

Nemanja Radojević

Poslanička grupa Stranka moderne Srbije
Zahvaljujem, poštovani ministre, gospodo oficiri, ja ću danas govoriti o Strategiji nacionalne bezbednosti.

Moje mišljenje je da je danas, tu sa vama, u stvari trebalo da sedi cela Vlada Srbije, na čelu sa premijerkom i sa potpredsednikom Vlade, ministrom unutrašnjih poslova, a koliko vidimo, iz strategije, ne bi bilo loše i da je sam predsednik bio ovde, jer se nekoliko bitnih stvari koje se prvi put spominju u Strategiji moglo čuti u njegovom ekspozeu.

Takođe, ono što je primetno, jeste da se predsedniku Srbije povećavaju neka ovlašćenja ovim dokumentom, pa bi verovatno građanima i kolegama bilo korisno da čujemo i da kažemo neki formalni prelaz ka nekom polupredsedničkom sistemu.

Takođe, voleo bih da je tu i ministar spoljnih poslova, Ivica Dačić, jer smatram da nam uz ovu Strategiju izuzetno nedostaje i Strategija spoljne politike. Sada je teško odrediti koja je od ove dve strategije važnija, ali svakako bi trebalo da se oslanjaju jedna na drugu ako želimo kompletan formalizovan sistem.

Dakle, na ovu Strategiju nacionalne bezbednosti smo, nažalost, čekali duže od jednu deceniju i zamislite šta se sve promenilo od 2008. godine, kada je poslednji put na ovu temu raspravljano u ovom Domu.

Naravno, uzimajući u vidu da politika Srbije nije baš zasnovana na strategijama i dokumentima koji donose, svedoci smo da donošenje ovakvih akata, nažalost, često predstavlja ispunjenje nekih formi i na kraju ostane samo mrtvo slovo na papiru i da možda on u praksi neće imati onakve posledice kako se od njih očekivalo. Ali, ne vezano za to, ponašaćemo se i razmotriti je sa dozom ozbiljnosti, kako ovaj dokument i zahteva.

Glavni moj neki utisak je da je iz ove Strategije nažalost izostao vizionarski element i ako hoćete neka doza hrabrosti, koja je potrebna da se neke stvari uvrste u Strategiju, tako da ovaj dokument malo više podseća na analizu postojećeg stanja i smatram da je malo i opterećen dnevno političkim pitanjima.

To se, pre svega, vidi na odnosu ka KiM, gde se, po meni, na to gleda kao da će se secesija tek dogoditi, a ne kao neki proces koji se desio pre 12 godina i koji i dalje traje.

Ostaje i žaljenje što nismo dobili odgovore na ključna pitanja spoljno-bezbednosne politike, kao što su odnosi prema susedima ili prema velikim silama.

Ono što jesmo dobili ovom Strategijom, jeste dalje jačanje pozicije predsednika Republike Srbije i smanjenje mogućnosti za demokratsku kontrolu aparata sile.

Novina u ovoj Strategiji je ta što po prvi put u nekom strateškom dokumentu Republike Srbije je definisano opredeljenje za vojnu neutralnost i pored toga što je ta tema stalno prisutna u javnoj sferi, vojna neutralnost nije određena, ni u Ustavu, ni u zakonima, ni u ostalim važećim strategijama.

Dakle, sve do sada vojna neutralnost je bila samo na papiru, u Rezoluciji Narodne skupštine o zaštiti suvereniteta teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Republike Srbije koju je ovaj dom doneo 2007. godine.

Dakle, u ovoj rezoluciji proglašava se vojna neutralnost u odnosu na postojeće vojne saveze i to zbog uloge NATO-a u događajima koji su vodili proglašenju nezavisnosti Kosova. Dakle, mi od tada nismo imali ni jedan dokument koji je dalje operacionalizovao šta vojna neutralnost, osim ne ulaska u NATO zapravo znači. I sa druge strane, obim saradnje sa NATO-om, prvenstveno kroz program „Partnerstva za mir“ se svo to vreme i povećavao.

Glavne stvari koje se menjaju ovom strategijom u odnosu na onu iz 2009. godine, su smanjenje entuzijazma za angažovanje na izgradnji kooperativne bezbednosti u okviru „Partnerstva za mir“ i težnja za balansiranjem između NATO-a i Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti.

Ono što je, takođe, evidentno je pomeranje fokusa politike odbrane sa učestvovanja u mehanizmima kooperativne bezbednosti na sve veće oslanjanje na neke sopstvene snage. To, naravno, zahteva i veća ulaganja u opremanje vojske, ali obim tih ulaganja ne možemo videti u ovom dokumentima.

Ovde se sa pravom i postavlja pitanje u odnosu na koga smo neutralni? Dakle, vojna neutralnost, u ovom slučaju je definisana negativno kao nepristajanje vojnim savezima među kojima je NATO izričito naveden. Ali, odmah nakon toga ide rečenica koja kaže da neutralnost neće uticati na privrženost Srbije kooperativnoj bezbednosti, odnosno učešću aktivnostima multilateralnih organizacija, čija je Srbija član poput UN i OEBS-a.

Vojna neutralnost ne bi trebalo da utiče na dalje unapređenje saradnje sa NATO-om, za koje se kaže da je interes Srbije, dok se saradnja sa Organizacijom Ugovora o kolektivnoj bezbednosti koju čine postsovjetske zemlje, označava kao opredeljenje politike bezbednosti.

Dakle, vojna neutralnost Srbije se do sada u javnosti predstavljala kao ne pristupanje NATO i balansiranje između NATO i Rusije.

Ono što ne znamo, a ja se iskreno nadam da se neko od državnih organa time ozbiljno pozabavi je kolika je njena cena, odnosno kolike su njene praktične posledice?

Prateći druge vojno neutralne zemlje, ali zaista vojno neutralne zemlje, Srbija se opredelila za koncept totalne odbrane, koja je takođe novina u ovoj strategiji, što u ovom slučaju, pre svega, znači veći teret na civilno stanovništvo da uzme učešća i da doprinesu odbrani, na primer, kroz ispunjenje vojnih obaveza, tako da mi ne znamo da li možemo da očekujemo ponovno uvođenje vojnog roka.

Oslanjanje na sopstvene snage, takođe, znači dalje povećanje budžeta Ministarstva odbrane i njegovo održavanje na relativno visokom nivou, pa bi to moglo da se odrazi i na neke druge sektore poput obrazovanja, zdravstvene zaštite, zaštite životne sredine, nauke, čije uspešno funkcionisanje je takođe u skladu sa shvatanjem totalne odbrane od značaja za odbranu zemlje i zaštitu bezbednosti građana.

Dakle, moram da kažem da običnom građaninu ovaj pojam nikako nije dobro objašnjen i ne bih želeo da naši građani saznaju šta podrazumeva totalna odbrana, tek onda kada im možda u nekom budućem periodu stigne poziv za služenje vojnog roka ili za vojnu vežbu.

Strategija odbrane iz 2009. godine konstatuje da karakter i povezanost savremenih bezbednosnih pretnji nameću jačanje saradnje i kooperativnog pristupa odbrani i bezbednosti. Dominira opredeljenost za kooperativnu bezbednost, naročito kroz angažovanje u okviru partnerstva za mir, dok predlog nove Strategije odbrane zadržava donekle opredeljenje u prilog kooperativne bezbednosti, ali postavlja drugačije motive za saradnju.

Dakle, opredeljenje za saradnju sa ODKB-om je novina u odnosu na strategiju iz 2009. godinu, u kojima ova organizacija ni jednom nije pomenuta, kao ni vojna saradnja sa Rusijom.

Za razliku od NATO, za ODKB-e nije elaborirano koje koristi se očekuju od te saradnje, osim što u predlogu strategije nacionalne bezbednosti napominje da Srbija proširuje postojeći nivo saradnje sa ovom organizacijom radi doprinosa globalnoj stabilnosti i bezbednosti.

Tako da bi jedno od pitanja mojih za vas bilo da nam razjasne ovaj deo.

Ona dobra stvar u ovoj strategiji je ta što je bezbednost, odnosno pojam bezbednosti raširen sa vojne i na ekonomsku, energetsku, socijalnu i ekološku bezbednost. Međutim, temi pretnja siromaštva nije data veća značajna uloga u strategiji, a polazeći od toga da predstavlja glavni uzrok migracija iz Srbije koje se opisuju kao jedne od rizika za našu bezbednost.

Tako da, zbog tih stvari mislim da bi bilo dobro da imamo i ostale ministre, jer će i njihova ministarstva, verujem, aktivno učestvovati u ovoj nacionalnoj strategiji.

Takođe, svetla tačka ove strategije može se posmatrati i to što je Strategija načelno usklađena sa zajedničkom spoljnom bezbednosnom politikom Evropske unije, ali ako opet pogledamo praksu, videćemo da stvari, pre svega, u našoj politici ne održavaju tu privrženost.

Ono što je za mene lično iznenađenje što nema korupcije među pretnjama, a organizovani kriminal je negde pred kraj nabrojanih pretnji izazova. Znači, Strategija navodi dvadesetak pretnji od oružane agresije, preko narkomanije, do zloupotreba naučnih dostignuća. Dakle, na vrhu prioriteta institucija bezbednosti nisu korupcija i organizovani kriminal, pa se pitam gde je nestala ta borba protiv korupcije, na kojoj je SNS i došla na vlast 2012. godine?

Dakle, korupcija se ovde spominje kao pretnja jedino na mestu gde se razmatra pretnja koja dolazi sa Kosova i Metohije.

Takođe, neshvatljivo je da rizici od elementarnih nepogoda i hazarda u industriji budu na poslednjem mestu, ako znamo da su u proteklim godinama naši građani i imovina upravo najviše stradali baš u tim slučajevima.

Dalje, kritika ove strategije ide i u pravcu što zanemaruje civilnu kontrolu sistema odbrane, dakle, nešto što je bila demokratska tekovina i praksa dosadašnje reforme sektora bezbednosti.

Proklamovana struktura sistema nacionalne bezbednosti sasvim izostavlja ulogu kontrole, te tako u njoj nema mesta za sudove, tužilaštva i nezavisne nadzorne organe.

Vidljiv je i vrlo zabrinjavajući izostanak dela koji bi trebalo da naglasi da svi ministri, kao i svi čelnici tri službe bezbednosti, dostavljaju Narodnoj skupštini i Vladi izveštaj o stanju u nacionalnoj bezbednosti svog delokruga, ali i to da nam neko ovde u Skupštini iz Vlade odgovara za sprovođenje usvojene strategije i akcionih planova.

Dakle, imajući u vidu ovu strategiju, možda ne bi bilo ni loše da je predviđeno i da se predsednik Srbije obaveže da podnosi izveštaj o stanju u odbrani, pošto ovakvim nacrtom strategije predsednik preuzima neke funkcije koje su do sada bile rezervisane isključivo za Vladu Republike Srbije.

Dakle, ovaj odeljak Strategije koji se odnosi na uređenje sistema nacionalne bezbednosti posebno je sporan, jer sistem nije uređen na jedinstven ni u Ustavu, ni u zakonima, iako se njime sprovode ustavne nadležnosti Srbije, kao što su zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije.

Dakle, ono što je moralo biti urađeno je da je u sistemu trebalo doneti poseban zakon, urediti njegovu svrhu, načela, akte i njihovu koordinaciju i na taj način mislim da bi se jasno na duže staze uredila podela nadležnosti za upravljanje, koordinaciju i nadzor ovih institucija.

U ovoj Strategiji izmenjena je struktura sistema nacionalne bezbednosti u odnosu na strategiju iz 2009. godine. Naime, u staroj strategiji je bila prepoznata uloga institucija koje nemaju bezbednosna ovlašćenja, ali imaju važnu ulogu u kontroli nad sistemom u užem smislu, tj. nad državnim akterima koji su ovlašćeni da primenjuju silu. Sada je ova uloga izostavljena. Sistem je podeljen na izvršni i na upravljački deo, a ko i kako vrši demokratsku civilnu kontrolu ovih službi nije utvrđeno.

Takođe, u ovoj novoj predloženoj arhitekturi sistema nacionalne bezbednosti zabrinjava činjenica da nema mesta za organe pravosuđa i nezavisne nadzorne organe koje mi kao Skupština ovde biramo.

Dakle, Strategija ne prepoznaje ulogu Zaštitnika građana, Poverenika za informacije, državnog revizora, Agencije za borbu protiv korupcije itd. Svi oni su do sada u ime građana imali tu nadležnost da kontrolišu i najpoverljivije delovanje bezbednosnih institucija kako bi utvrdili zakonitost njihovog rada.

Ovaj manjak kontrole, s druge strane, prati jačanje uloge predsednika, što je omogućeno svojevrsnim vakuumom pravne neuređenosti sistema nacionalne bezbednosti.

Pored toga što komanduje vojskom i predsedava Savetom za nacionalnu bezbednost, predsedniku Republike nacrtom je data uloga usmeravanja čitavog sistema.

Dakle, prema važećoj Strategiji, to je bio zadatak Vlade, dok je predsednik tek ukazivao na određene probleme i pokretao njihovo rešavanje.

Ono što je trebalo uraditi, a za šta mislim da sada nema vremena, jer je kraj godine i završava se ovo zasedanje, odeljak strategijsko okruženje je trebalo preimenovati u bezbednosno okruženje i podeliti ga u tri celine, kao što i ostale nacionalne strategije drugih ozbiljnih zemalja to rade, dakle, na globalni, regionalni i nacionalni nivo, pa bi, recimo, tu u sekciji globalna bezbednost, trebalo uneti predlog strategije na to kako će Srbija reagovati na sve veće zaoštravanje između odnosa NATO i Rusije.

Takođe je trebalo obrazložiti metodologiju kojom su izvedeni predočeni izazovi, rizici i pretnje, jasno ih stepenovati i klasifikovati u skladu sa korišćenom terminologijom, dakle, šta su izazovi, šta su pretnje, a šta rizici.

Takođe se propustilo da se obrazloži šta podrazumeva koncept totalne odbrane i čime se opravdava njegovo uvođenje, precizirati značenje proklamovane vojne neutralnosti i obrazložiti ovo opredeljenje, uneti kontrolnu funkciju u sistem nacionalne bezbednosti i izričito ga podvrgnuti demokratskoj civilnoj kontroli, u načelu i u pojedinostima, obrazložiti uvećanje uloge predsednika Republike u sistemu nacionalne bezbednosti, Savetu za nacionalnu bezbednost dodeliti ulogu koordinatora sistema nacionalne bezbednosti, a ne jednog od upravljača sistemom. Ovo je, takođe, trebalo da prati nacrt strategije spoljne politike.

Sada bih završio sa tri konkretna pitanja na koja se nadam da ćete mi pružiti odgovor. Prvo koje sam malopre spomenuo da u Strategiji, za razliku od benefita koje Srbija ima sa NATO, benefiti saradnje sa ODKB nisu navedeni. I u delu koji se bavi izazovima, rizicima i pretnjama po bezbednost, kaže, na prvom mestu stoji da je oružana agresija na Republiku Srbiju u narednom periodu malo je verovatna, ali se ne može u potpunosti isključiti. Dakle, od koga nam to konkretno preti oružani napad?

U delu koji priča o obaveštajnim delatnostima stranih subjekata, kaže da oni u kontinuitetu deluju na političkim, ekonomskim i bezbednosnim činiocima u Republici Srbiji. Tako da me tu interesuje koje službe su u pitanju koje trenutno rade na ovim subverzivnim delatnostima? Hvala na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima ministar Aleksandar Vulin.