Dvadeset šesto vanredno zasedanje , 27.02.2020.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Dvadeset šesto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/59-20

4. dan rada

27.02.2020

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 19:10

OBRAĆANJA

...
Pokret socijalista

Aleksandar Vulin

| Ministar unutrašnjih poslova
Hvala.
Pre nego što odgovorim na vaše pitanje, poštovani poslaniče, samo da ne ostanemo dužni, 2000. godine srpska država je na KiM mogla skoro sve. Nije imala vojsku, sve ostalo je imala. Godine 2004, 17. marta čitav svet je očekivao našu reakciju kada je počelo martovsko nasilje. Imali smo pune kasarne, obavezno služenje vojnog roka, imali smo tenkove koji su bili jedno 16 godina mlađi nego što su danas, imali smo državu u punom kapacitetu i na prostoru KiM, ali nismo imali nikoga ko bi smeo bilo šta da uradi ili bilo šta da kaže, a čitav svet je očekivao reakciju srpske države.
Onda je došla 2008. godina. Mi u međuvremenu, naravno, ništa nismo radili, puštali smo da nam se polako kapacitet državnosti gubi, da se sve to smanjuje, da to polako nestaje, 2008. godine kada su Šiptari proglasili nezavisnost i priznalo ih osamdesetak zemalja, uključujući i neke od najmoćnijih na svetu, svi su očekivali srpsku reakciju, svi su očekivali šta će biti sa severom KiM, svi su očekivali šta će uraditi srpska država. Naš predsednik pobegao u Rumuniju, premijer bio je tu, valjda nešto radio, srpska vojska spustila glavu, ćutala, čekala da joj neko nešto kaže. Niko joj ništa nije rekao, ostala u kasarnama, niko ništa nije mrdnuo i onda su shvatili da mogu da rade sa nama šta god hoće.
Godine 2012. mi više nismo mogli skoro ništa, jer više nije bilo ničega. Bilo je upada na prostor severa KiM i pre toga, bilo je sukoba, bilo je barikada, bilo je KFOR-a, odvodio se ko je hteo i šta je hteo, pa se ljudi skupe, pa se bore, više-manje, kao što je i danas, ali danas bar u saglasju sa svojom državom a ne u svađi sa svojom državom.
Protok vremena na prostoru KiM nije radio za nas, već protiv nas i to jako protiv nas. Mi smo imali nekoliko istorijskih momenata kada smo mogli da reagujemo državom pa i vojskom i nismo. Svaki dan posle toga je bio sve teži za državu ili bilo koju drugu odluku.
Znate, vi sada imate, kada krenu specijalne jedinice ROSU, skupi se narod, ali zađe i Vojska Srbije na administrativnu liniju, pa jasno pokaže šta će se desi, pa se vrate, pa stanu, pa ne bude kao što su navikli da bude.
Godina 2012. i 2020. nisu isto, kao što 2012. i 2000. nisu uopšte isto. Pad i moć srpske države od 2000. do 2012. je zastrašujući. To što smo se mi pravili da nije tako, okrenemo glavu, pravimo se da ne znamo da to tamo postoji, pravimo se da nismo primetili, recimo, da nam se prekida promet povremeno, što nismo primetili da nam izlaze na administrativnu liniju, pravimo se da to ništa nije tako, sve je tako.
Mi smo 2012. godine rekli – hajde da prihvatimo šta je tako, da vidimo šta je realnost i da se borimo protiv nje i da radimo šta možemo da radimo najbolje što možemo da radimo.
Opet vam ponavljam, nas su terali da idemo za pregovarački sto. Sada Šiptari beže od pregovaranja, neće da pregovaraju, beže glavom bez obzira, zato što znaju da su sve dalje od svoje nezavisnosti, zato što znaju, pa kada je tako što ne uzmu to što smo im dali? Evo, kažite, hajde, nek uzmu, gde je to? Što Kurti ne uzme to? Što nas ceo svet onda pritiska kad smo sve dali? Šta ćemo im? Završite, pa… Znači, nismo dali. Vidite, to što pokazujete, nismo dali, znači tu smo. Vratili smo mi dosta. Odjednom Srbi nisu pod stolom, nego za stolom. Moraš da pričaš sa njima i moraš da priznaješ njihovu državu i da vodiš računa i o njihovim interesima.
Godine 2012. dame i gospodo narodni poslanici, drugarice i drugovi, kada smo ušli u Brisel, kada smo došli da pregovaramo, tada su nama dolazili sa papirima u kojima su samo rekli – ovo ima da završite. Mi to nismo hteli da radimo, ali tako se razgovaralo sa nama. Sada se priznaje da imamo i svoje interese pa se borimo žestoko oko njih na svakom mestu i svaki dan.
Dakle, moramo razumeti i vreme i kontekst i šta se kada dešava i šta je moguće, šta nije moguće. Čekajte, mi smo posle 2000. imali Ruse na aerodromu. Imali smo ruski padobranski bataljon u Prištini i niko to nije iskoristio, niko ništa nije uradio po tom pitanju, niko nije pokušao nešto da napravi od toga. Ne, nego smo na kraju izbacili UNMIK, a uveli EULEKS, srpskim potpisom, potpisom Vuka Jeremića i Borisa Tadića. To smo mi uradili. Nisu EULEKS i UNMIK mogli da se zamene praktično što se ovlašćenja tiče da nije bilo Srba. To smo mi uradili. Mi smo na to došli. Mi nismo došli na to da imamo moćni UNMIK u Kosovskoj Mitrovici, nego smo imali jednu kancelarijicu, predstavništvo u Severnoj Mitrovici, malo veću u Južnoj Mitrovici, jedan divan čovek, Indus jedan, ali nije smeo da pređe. Ne sme on, kad ostane nasamo sa vama on kaže: „Ja sve razumem, vi ste sve u pravu, ovo je kršenje Rezolucije, ali šta ja tu mogu“.
Mi smo na to došli. Umesto UNMIK koji je bio prvi transponder, kako oni kažu, do toga da je KFOR treći, a UNMIK se ni ne pominje. Sad je EULEKS, zapravo Kosovska policija, pa ide na drugo mesto EULEKS. Mi smo u to došli, sve je već pripremljeno za nas i bilo je pripremljeno, samo da potpišemo, spustimo glavu i odosmo.
Odbili i kao što vidite, još uvek odbijamo i čvrsto ćemo se držati toga.
Što se tiče vašeg pitanja, poštovani poslaniče, mnogo smo, trudili smo se, naravno, ništa u vojsci nije od danas, ništa nije samo od juče, sve je to produkt rada onih koji su bili na ovom mestu pre mene, ali evo, mi smo u potpunosti rekonstruisali objekat Vojne gimnazije, koji je, zaista naš internat je sada za svaku pohvalu. Rekonstruisali smo Sportski centar u Vojnoj akademiji, otvorili najmoderniju streljanu i filmsku streljanu i pištoljsku streljanu. Značajno smo poboljšali kvalitet života same dece na Akademiji, od toga da smo povećali njihove nadoknade, obezbedili im nove uniforme, renovirali nekoliko kabineta za učenje, opremili ih najmodernijim nastavnim sredstvima, poboljšali kvalitet ishrane, od kalorijske vrednosti, do ukusa. Do toga da smo obezbedili deci, recimo, da im se plaćaju karte za autobuski prevoz. Uveli smo im, deca su osigurana. Verovali ili ne, to godinama u nazad nije rađeno i to smo uradili.
Puno stvari se uradilo, upravo za kvalitet obrazovanja i naravno, posebno smo vodili računa da što je moguće više oplemenimo sam nastavni proces. Značajno smo ga uvojničili. Na Vojnoj akademiji se više neće školovati menadžeri odbrane. Od marta meseca školuju se oficiri i samim tim i nastavni plan i program za školovanje na Vojnoj akademiji, Vojnoj gimnaziji je više uvojničen, sa mnogo više vojničkih predmeta.
Znate, mi smo imali primere da recimo na komandno-štabnom usavršavanju nemate ni jedan jedini čas vojne taktike ni vojne istorije. Možete da zamislite to, školujete buduće komandante, školujete buduće visoke oficire koji ne uče taktiku i ne uče vojnu istoriju, i to smo imali.
Imali smo čak slučajeve da, recimo, u četvrtoj godini Vojne akademije časovi borenja nula. Zamislite oficira koji ne vežba ni jednu borilačku veštinu, a znamo šta su oficiri, znamo kakvi su to ljudi.
Dakle, imali smo jedan proces razvojničavanja vojske i tom procesu je došao kraj. To se radi već zadnjih nekoliko godina, mi vraćamo vojsku u naš obrazovni sistem.
Svako ko veže svoju sudbinu za vojsku, zna da postoji sistem koji će brinuti o njemu. Zna da postoji sistem u kome će biti čuvani, u kome će biti zaštićeni. Mi smo vrata naše Vojne akademije i vrata naše Vojne gimnazije otvorili za predavače sa iskustvom, ne samo za one koji imaju doktorsku titulu, već za one koji imaju ratna i životna iskustva koja vredi preneti našim budućim oficirima, koji znaju kako su komandovali armijama, kako su komandovali korpusima, kako su komandovali divizijama i brigadama ikoji to prenose sada našoj deci.
Mi smo, znate, do 2012. godine, dok Aleksandar Vučić nije postao ministar odbrane, tim ljudima je bilo zabranjeno da se pojave, kakva Akademija, da priča o tome kako se borio protiv NATO agresije, to je bilo strogo zabranjeno a ne da predaju deci, još da govore svoja iskustva.
Danas, da znate, mnoge armije sveta traže njihova iskustva i traže da takve predavače šaljemo po svetu, kako bismo preneli kako smo se borili te 1999. godine.
Dakle, kao što vidite, zaista se trudimo da obrazovni sistem značajno unapredimo, jer ono što naučimo oficira na akademiji, tako će nam vratiti posle kada bude bio u trupi. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Da li imate još neko pitanje?
(Bojan Torbica: Bilo je i za ministra obrazovanja.)
Ministar obrazovanja, on je najaktuelniji danas.

Mladen Šarčević

Pa, s obzirom da sam najviše s vama ovde, i red je.

Vrlo važna tema. I danas je bio jedan događaj u hotelu „Metropol“, gde smo imali jednu dobru radionicu sa četiri zemlje koje već godinama imaju iskustva državne mature. Znači, Češka, Slovačka, Slovenija, Hrvatska, to su države koje već ovo rade 12 do 15 godina. To je prekretnica u sistemu obrazovanja, odnosno njegovom kvalitetu.

Uvođenjem državne mature gubite dupli program završavanja srednje škole putem nekakve labave mature i nekakvih prijemnih ispita. Znači, gubi se i potreba da to roditelji dodatno plaćaju, ali se, ono što je najvažnije, osigurava kvalitet u preduniverzitetskom delu.

Velika matura je eksterna ocena i sve postaje drugačije, potpuno drugačije, nema lažnih odličnih, nema lažnih vrlo dobrih, nema lažnih vukovaca i sve ono što je bilo kvazi ili lažno u bilo kom delu sistema, postaje objektivno.

Time se vidi rad ustanove. Time se vidi rad svakog pojedinog nastavnika. Time se ne ulepšava život time što će se nekakav uspeh formulisati i mi imamo na međunarodnom, svetskom testiranju već godinama, decenijama, ponavlja se, nigde nismo tu ni napredovali ni nazadovali, da trećina sistema ne valja. Trećina sistema ne valja zato što ulepšavamo sebi stvarnost već podugo na jedan pogrešan način i protiv svake pedagogije. To je ono što je nekada bilo ponavljanje, popravni, dovoljan ili dobar, sada nemate ni dovoljne, ni dobre, niti ko ponavlja. Svi su ili vrlo dobri 3,50, pa guramo dalje.

Međutim, to će sve da dovede u apsolutni red, znači u apsolutni red i time vi imate da je distribucija pravednosti, jednakosti i kvaliteta u potpunosti primerena. To je veliki posao.

Znači, od početka mog mandata smo otvorili i tu IPA 14 i započeli posao i radićemo još skoro dve godine. To je četiri i po godine do pet pripreme za veliku državnu maturu. Trebalo je dobiti ta sredstva evropska, trebalo je umrežiti i saradnju srednjeg i visokog obrazovanja, a imali smo loša iskustva u mnogo čemu male mature.

Najveći problem nije bio da li će neko da ukrade test i da ga pojavi na ulici ili da se to ponovi, kao što je to uvek bivalo, jer je to bila javna nabavka i nesigurna priča. Mnogo veći problem je bio pregled testova. Znači, u prve dve godine 2016, 2017. i 2018. godine je mukom živom, živom silom odbranjeno da se u nekim regijama ne poklanja deci, prilikom pregledanja, bolji rezultat. To su radili odrasli. Ne bih rekao koliko je koruptivno, koliko je želje da naprave dete uspešnijim itd. Čitavi regioni, mi smo imali pet školskih uprava gde su smenili rukovodioce, gde smo inspekcijom tamo dežurali i gle čuda, u tim regijama sada je postignuće na maloj maturi najlošije.

Sistem je sebe proverio i u slučaju krađe testa prošle godine, gde je odgovornost svakako na svim drugima i ne prihvatam na Ministarstvu, jer smo mi u jednom danu za prepodne proverili 2.000 ustanova, gde nigde nije ni procurelo ni otvorilo.

Zahvaljujući Ani, ne što je ovde, premijerki, mi ćemo uraditi i poboljšanje male mature. Znači, upravo radimo na tome zajednički da Zavod za kvalitet obrazovanja i vaspitanja dobije, već je tu stigla ta jedna dodata štamparska mašina, oni su imali jednu manju, koja može da zadovolji potrebe štampanja. To se sve dešava sada u našim prostorijama u Fabrisovoj ulici, gde je sedište Zavoda. Tamo trenutno radi projekat za veliku maturu i tamo su i čiste sobe, odnosno bezbedne sobe za čuvanje svega toga.

Obezbeđivanjem 17 skenera, mislim da će biti i 19 isto, imamo sistem kojim će moći da se mnogo lakše obavi, znači, imaćemo da je svaki test koji je završen skeniran u toj lokalnoj školskoj samoupravi i poslat u Skening centar, opet u Fabrisovoj. Tako da je puna kontrola kretanja testova.

Pregledanje, znači tu smo napredovali i tu je softver uradio naš FON. I to je još uvek u jednoj eksperimentalnoj fazi, ali evo, svaki dan imamo sastanke. Svaki dan imamo i sa FON-om i sa ljudima i sa timovima i to ide vrlo ozbiljno.

U sledećoj fazi pripremamo se i za digitalno izvođenje samog procesa završnog ispita, da li je kraj osnovnog ili kraj srednjeg obrazovanja. Ove godine na linijama Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, kao i IT saveta, ima preko 860 miliona dinara, koji su namenjeni za obnavljanje i kupovinu novih računara, kako zbog uvođenja predmeta digitalni svet, tj. informatika za mlađe razrede kao obavezni predmet, tako i zbog povećanja broja i u starijim razredima osnovne škole, ali i u srednjim školama.

Znači, mi ćemo imati negde blizu 50.000 kvalitetnih računara, kažem kvalitetnih, jer idemo i u zanavljanje onoga što je već prošao rok i što je nekvalitetno. Već one naredne godine, ako ponovimo ovu priču o budžetu, a planirano je, mi imamo preko 70.000 računara i možemo da radimo i sam proces, znači, bez štampanja testova.

Uključeno je i Kosovo i Metohija, apsolutno kao deo sistema i mislim da je tamo prosveta i zdravstvo jedino što najbolje funkcioniše kao da je država Srbija. I to ljudi znaju i to tamo osećaju.

Šta je jako važno? Težina zadataka. Znači, mala matura je u osnovi solidno postavljena. Objektivnost ocenjivanja u školama je apsolutno nešto što svi sumnjaju, zato i postoji. Planira se da odnos bude negde 50:50, da se uvaži ono prethodno učenje, ali radi se jedan potpuno novi, savremeni model, koji sve ovo prati, a to je uz dizajniranje i drugačiju ulogu Zavoda za kvalitet vaspitanja i obrazovanja, gde se formiraju jedinice za nacionalno testiranje.

Znači, običaj u Evropi je da se na tri godine radi procena usvojenog gradiva, posebno kad su novi kurikulumi. To je uvođenje novih alata i instrumenata, i mentora, tutora i mnogih drugih modela. To ćemo sve da radimo. Ali, imamo i priliku da mi to radimo, pošto naš sistem nulti razred, onaj poseban, pripremi i osam godina, da to radimo i češće, na dve godine, tako da postoji i prognoza uspeha i ostvarenje te prognoze od strane nastavnika, što njega kategoriše kasnije za platu kroz tzv. platne razrede, tako da postoji ta lična motivacija.

Moram da kažem da će biti obuhvaćeni svi učenici i u samom pilotu koji se sad priprema za veliku maturu će biti obuhvaćeni i srednje stručne, umetnička i opšta matura gimnazijska.

Ako pravimo analizu šta je to na PISA bilo loše, imamo tačno regione gde znamo da nam je bilo loše, gde je tradicionalno loše, gde je strukturno loše. Završen je prvi ciklus eksternog vrednovanja od strane Zavoda za kvalitet i više od 30% ne zadovoljava standarde, kada bi išli strožije preko 40%. Ali, takođe ovo ulepšavanje stvarnosti, jer vi imate da učenik ili učenica koji ne žele ozbiljno da se dalje školuju idu bez prijemnog na trogodišnje zvanje i govorimo o klasičnom modelu, odlaze na tržište rada vrlo nezainteresovani. Ustanove nemaju naviku da ih opominju, da ih učei da vide, opšte obrazovni nivo im je na nekom lošem dostignuću. Znači, niti je pravde izostanaka tu čestito. To bi moglo da se prekine školovanje. Ali, niti je nastavnik te škole motivisan da radi bolje, jer kao ima loše kandidate.

Uvođenjem platnog razreda svakako će biti motivisan, ali ako imamo dualno to isto, dualno je lek za ove stvari. Kod dualnog imate da kandidat dobija sigurnost posla kod kompanije i zainteresovan je da se tamo na praksi pokaže što bolje i taj papir mu je dobar. Bez papira za opšte obrazovanje, gde te kompetencije koje mora da ponese i da ne bruka ni sebe ni zemlju su takođe važne. Bez njega ne može da dobije glavni papir da je sposoban i gubi priliku za rad. Tako da, svi isti profili koji su kroz dualno su daleko ozbiljniji i daleko više je motivisan učenik. Kroz motivaciju nastavnika postižemo taj željeni efekat i tu ćemo najviše da radimo do nekih novih modela testiranja svega.

Univerziteti su prihvatili i to je neki standard da kod velike državne mature budu tri predmeta uslov da je završetak školovanja takav da ne važi samo završna četiri razreda, nego i matura, bez toga ne možete završiti srednje obrazovanje, znači, osim maternjeg, stranog jezika i matematike, to je minimum. Svaki ozbiljan fakultet može da traži dodatno. Plafon je do šest predmeta.

Reforma gimnazije to prati sa devet izbornih programa koji pomažu da se stiču nove kompetencije. Tu u obzir dolaze mnogi predmeti koje propisuju sami fakulteti. Sastavljanje testova, kao i pregledanje rade zajedno komisije srednjeg i visokog, tako da jedan elektrotehnički fakultet, medicinski, da ne nabrajamo dalje, mogu da stave svaku priču na nivo koji mogu da postignu kandidati koji tamo žele da odu, što sve strašno uozbiljuje proceduru učenja i postignuća i sve se radi kroz elektronski sistem, tako da su mogućnosti bilo koje manipulacije i računanje na bilo kakvu protekciju skoro nemoguće.

Mi imamo još dve godine da to debelo istreniramo, da uradim sve pilote koji su potrebni i da se građani i roditelji i deca na to naviknu. Biće kukanja sigurno, po običaju, ali će svi biti u istoj poziciji. Svi su sa neke perspektive da smo uspešni, znati da smo stepenik, dva, ali to je samo prva faza. U sledećim fazama učenje, rad, nastava, sve drugo na čemu radimo, promene, kurikuli, načini prenošenja znanja i svi drugi instrumenti koji čine reformu i koji se ugrađuju u novu Strategiju obrazovanja i nauke čine jedinstvenu celinu. Lično moram da kažem da je državna matura glavna poluga i uporna tačka cele reforme. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Izvolite.
...
Pokret socijalista

Bojan Torbica

Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
Imao bih pitanje za premijerku.

Pre nepune tri godine dobili ste poverenje predsednika Aleksandra Vučića, tj. mandat da sastavite Vladu Republike Srbije i dobili ste poverenje ove Skupštine, da je predvodite kada smo izabrali vas za premijera i ovaj sastav Vlade. Za otprilike dva meseca će biti održani parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori i kada se sada okrenete iza sebe koji su to rezultati Vlade Srbije na koje ste najviše ponosni? Da li postoji nešto što ste toliko želeli da učinite, a niste stigli tokom ovog mandata? Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

| Predsednica Narodne skupštine
Dosta teško pitanje.
Mnogo stvari smo uradili, zaista, bez ikakve lažne skromnosti. Radili smo mnogo i čini mi se da smo postigli mnogo. Pre svega, u oblasti digitalizacije, gde sam ja rekla da je jedan od ključnih prioriteta Vlade koju predvodim i da će jedan od ključnih izazova biti ta transformacija našeg društva i naše privrede ka društvu i privredi čiji je razvoj i dalje zasnovan na inovacijama, znanju na dodatnoj vrednosti, što će nam dati dodatnu konkurentnost i omogućiti da mnogo brže rastu prosečne plate u Srbiji.
Da zaista probam da ne dužim, mogu da kažem da sam danas sa zadovoljstvom bila u poseti Novom Sadu, gost u Skupštini AP Vojvodine, gde smo uveli sistem elektronski parlament. Dakle, od prethodne sednice Skupštine AP Vojvodine, u potpunosti se sednice Skupštine vode elektronski, što je bio kompleksan projekat i zaista je veliki uspeh.
Pored toga, čini mi se da smo možda najviše u tom smislu uradili u prosveti i ministar Šarčević zna sa time što smo mi tek 2017. godine uvezali sve škole u Srbiji na internet u okviru Akademske mreže Srbije. Dakle, tek smo tada krenuli u tu modernizaciju obrazovanja, što smo 2019. godine krenuli da uvezujemo škole na brz i bežični internet. Prvo, 500 škola i 10 hiljada digitalnih učionica, a sada od 1. septembra ove godine još 500 škola i još 10 hiljada digitalnih učionica. Plan je da do 2021. godine, odnosno 1. septembra 2021. godine svet to završimo. Time Srbija ima jednu obrazovnu infrastrukturu za svako dalje unapređenje i modernizaciju obrazovanja.
Time što smo 2017. godine uveli programiranje i kodiranje kao obavezan predmet od petog razreda osnovne škole, po čemu je Srbija danas jedan od lidera u Evropi, do toga da je zahvaljujući svemu tome, sledeće godine je prva generacija dece koja završavaju osnovnu školu sa znanjem programiranja i kodiranja, do toga da imamo danas hiljadu srednjoškolaca koji idu u specijalizovana IT odeljenja i da su oni iz generacije u generaciju samo sve jači, sve bolji i sve bolje prolaze na prijemnim ispitima i na testiranju, pa onda da smo mnogo uložili i sistemski promenili stvari nauci.
Osnovali smo 1. januara 2019. godine Fond za nauku. Duplirali smo ove godine budžet Fonda za nauku. Planiramo verovatno da ga dupliramo i sledeće godine. Raspisali smo prvi konkurs i u naredne dve nedelje dajemo prvi poziv za finansiranje mladih istraživača. Dakle, prvi put mladi istraživači su dobili priliku da formiraju svoje timove, da vode svoje projekte. Usvojili smo Strategiju razvoja veštačke inteligencije i raspisali poziv za finansiranje projekata veštačke inteligencije. Do sada smo doveli 70 projekata.
Krenuli smo da radimo sa našim mladim talentovanim ljudima iz dijaspore, osnovali tačku povratka. Za sada već imamo 60 projekata koji se finansiraju preko Fonda za nauku za povezivanje naših naučnika u dijaspori i naših naučnika ovde u Srbiji.
Dakle, sve te stvari su duplirane, Fond za inovacionu delatnost, sve te stvari smo radili u obrazovanju, nauci, modernizaciji, a da damo osnovu za dalji rast.
Onda svakako u privredi, šta da vam kažem? Sama činjenica da je prosečna plata prešla 500 evra i da smo mi završili 2019. godinu sa prosečnom platom od 510 evra, a tu se… Tek će rasti zato što se tu i ne računa povećanje minimalne cene rade. Veliki broj paušalaca koji su bili u sektoru usluga ćemo prebaciti, zahvaljujući podsticajima koje smo dali uređenom sistemu, u normalne tokove zapošljavanja.
Rast bruto društvenog proizvoda u poslednje dve godine je iznad 4%. Godine 2018. 4,4%, 2019. godine 4,2%. Za ovu godinu je planiran od 4,0%. Danas mogu da vam kažem, a sutra će to biti objavljeno, da je rast u januaru ove godine 6,5%. Dakle, nastavljamo jak rast, oporavak industrije i već sledeće nedelje ću imati novi sastanak Saveta za BDP-a, da nastavimo da guramo onako najjače što možemo.
Do nezaposlenost, koja je 2012. godine bila preko 25%, nezaposlenost mladih preko 51%. Danas imamo nezaposlenost od 9,5%. Verovatno ćemo četvrti kvartal, koji je uvek i najgori po nezaposlenosti završiti sa 9,7%. Dakle, ispod smo 10% i to je neverovatan uspeh.
U poslednje tri godine dva puta smo proglašeni za svetskog lidera u stranim direktnim investicijama, da nam strane direktne investicije svake godine rastu, da smo 2019. godinu završili sa 3,8 milijardi evra stranih direktnih investicija, 2018. godinu sa 3,5, 2017. godinu sa 2,6. Dakle, zaista značajno.
O tome je Srbija mogla nekada samo da sanja. Dakle, mi nismo mogli da se približimo ni 2,5 milijarde evra, a danas imamo 3,8 milijardi, zahvaljujući čemu i pada nezaposlenost i rastu prosečne plate.
Reforma javne uprave, a gde danas imamo u velikoj meri elektronsku upravu i gde smo danas otprilike preko 100 miliona dokumenata razmenili elektronski, automatski, među nama, za par sekundi, što znači da 100 miliona papira od 1. juna 2017. godine građani nisu skupljali od šaltera do šaltera i od kancelarije do kancelarije i donosili nama na noge, već smo mi to radili za njih.
Rekla sam danas u Skupštini AP Vojvodine da ova Vlada i svi mi zajedno, ovaj parlament, i vama hvala na svoj podršci i svom poverenju, svima onima koji su imali poverenje u ovu Vladu i onaj ekspoze koji sam predstavljala, dakle, mi smo zajedno u mandatu ove Vlade stavili tačku na to da su građani kuriri državi ili lokalnoj samoupravi i stavili zaista princip da mi jesmo servis građana. Zahvaljujući elektronskoj upravi, servis građana koji je njima dostupan 24 časa, sedam dana u nedelji, 365 dana u godini.
Onda do infrastrukture, autoputeva koji zaista danas vidi svaki pojedinačni građanin Republike Srbije i oni koji danas optužuju i kritikuju Aleksandra Vučića i Vladu Republike Srbije i SNS i vladajuću koaliciju ne mogu da pobegnu od toga da je završen Koridor 10, da danas imate autoput kroz Srbiju od Hrvatske i Mađarske do Severne Makedonije i Bugarske, da smo završili autoput do Čačka, velika stvar, ogromna stvar - samo zbog toga ova zemlja nije više ista.
Dakle, to je drugačija zemlja danas kada putujete u centralnu i zapadnu Srbiju, da smo nastavili autoput, da danas punom parom gradimo dalje autoput Čačak - Požega, da on treba da bude zahvaljujući Aleksandru Vučiću i njegovoj molbi i apelu na naše kineske partnere koji rade tu deonicu, da treba da bude gotov do kraja 2021. godine, autoput do Požege, i da smo krenuli da radimo Moravski koridor, da spajamo Koridor 10, Koridor 11, brzu prugu Beograd – Budimpešta, da smo krenuli Ruma – Šabac – Loznica, da smo krenuli Novi Pazar – Tutin, da projektujemo i pregovaramo sada o finansiranju Fruškogorskog koridora, da se nadam daćemo i to krenuti u poslednjem kvartalu 2020. godine, kao i autoput mira, da idemo na autoput Niša do Prokuplja, Kuršumlije, Merdara. Dakle, to su sve zaista stvari koje smo mi uradili onako u poslednje, čini mi se, četiri godine, jer ne možemo da govorimo samo od tada kada sam ja preuzela kao predsednica Vlade 2017. godine, zato što sam i tada rekla i uvek sam ponavljala i danas kažem to je bila Vlada kontinuiteta i zato smo uspeli ove sve stvari da uradimo.
Ali, svi ti rezultati zaista pokazuju koliko su bile važne, hrabre, ozbiljne, odgovorne reforme koje je i Aleksandar Vučić sa svojim timom uz podršku, naravno, Skupštine proveo 2014. godine, kada smo ušli u mere fiskalne konsolidacije, koje nisu bile potrebne tada, koji su Srbiji potrebne bile i 2003. i 2004. godine. Tek tada su ljudi bili dovoljno odgovorni, koji su vodili ovu zemlju, da sprovedu da bi Srbija ozdravila, da bi ekonomski stali ponovo na svoje noge i da bi imali ovaj rast, razvoj koji danas imamo. Dakle, hvala vam na tom pitanju.
Ako pričamo, u poljoprivredi sistemski smo krenuli u sisteme za navodnjavanje. Mi smo imali manje od 2% poljoprivrednih površina pokrivenost sistema za navodnjavanje. Zamislite tu neodgovornost. Dakle, mi smo završili prvu fazu sa 14 projekata sa Abu Dabi fondom, ušli smo sada u drugu fazu. Krenuli smo prvi put u elektrifikaciju poljoprivrednih površina. Ministar Nedimović i ja ćemo tokom marta podsetiti Leskovac da pokažemo da je završena prva faza i nastavljamo dalje, ja mislim, u Mačvi.
Uveli smo prve automatske sisteme protiv gradne zaštite i to smo pokazali Radarskom centru Valjevo, fantastični rezultati od kada smo uveli sistem protiv gradne zaštite. Završavamo u Užice, završavamo u Bukulju i Frušku Goru.
Imamo nova tržišta za naše meso, Kina, Turska. U kulturi završili Narodni muzej, Muzej savremene umetnosti, Narodno pozorište u Vranju. U vojsci imamo nove migove, nove tenkove, imamo pancir.
Imamo zaista značajan napredak na svim listama toga gde je Srbija danas u svojim odbrambenim sistemima i danas, ako imamo ovde i narodne poslanike koji kritikuju to da smo mi bilo kom trenutku ugrozili ekonomsku, finansijsku, vojnu, bilo koju sigurnost, bezbednost i suverenitet ove zemlje, mogu da kažem da nikada Srbija nije bila jača nego što je danas i u svim ostalim temama - organizovani kriminal, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Koliko smo tona narkotika zaplenili, koliko je MUP uradilo.
Danas jedna godina ne može da se meri sa četiri godine pre 2013. godine, sport i sve ostalo, populaciona politika. Teško mi je da nabrojim, ali sam prezadovoljna sa svime što sam uradila i mislim da smo dali sve od sebe. Mogli smo neke stvari brže da uradimo.
Reći ću vam da mi je žao što nismo završili izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom. Imali smo tu mnogo kritika. Bile su te kritike na mestu. Ko god je u narednoj Vladi imaće tu mnogo da radi. Dakle, imamo dobre rezultate i mnogo je bolja podrška, bolja nego što je ikada bila, ali ponovo imamo tu zaista nekih stvari koje su mogle mnogo bolje da se urade.
Žao mi je što možda nismo napredovali više u smislu članstva u Svetskoj trgovinskoj organizaciji, što nismo uradili bolju stvar objašnjavajući zašto je potreban novi zakon o GMO, da bi bolje zaštitili naše potrošače, da bi bolje zaštitili naše tržište, ne da bi otvorili tržište nego da bi bolje zaštitili naše tržište. Pričala sam sa nekim narodnim poslanicima o tome. To je takođe nešto o čemu će morati da se brine sledeća vlada i velika stvar u ekonomskom smislu je energetska transformacija zemlje i to je nešto što će biti veliki zadatak za neku buduću vladu i možda smo mogli tu još neke stvari da uradimo, ali jednostavno nije bilo …
Reforme javnih preduzeća je takođe jedna stvar, ali nije moglo da se stigne sve. Kada smo pričali o reformama javnih preduzeća izabrali smo da radimo reformu i da spašavamo iz stečaja sve one ljude i radna mesta u preduzećima koja su zaista bila problematična za budžet Republike Srbije i gde su životi radnika i porodica bili u pitanju, kao što je „Železara“, RTB Bor i PKB i mnoga druga gde danas imamo sigurnost i jednu novu perspektivu za rast.
Ono što nismo uspeli da završimo, zaista imamo dobre razloge zašto nismo završili jer smo prioritizovali nešto drugo, ali dali smo sve od sebe. Svakako se zahvaljujem svima vama koji ste zaista verovali u naš plan i program i dali nam podršku i vreme kada su se ljudi smejali. Reći ću vam i time ću zaista završiti, kada su se ljudi smejali recimo za digitalizaciju i za taj potencijal Srbije, u poslednje tri godine pored toga što je Srbija zemlja koji je svetski lider u privlačenju stranih direktnih investicija mi smo zemlja koja je u celoj Evropi najviše napredovala, imala najveći rast u izvozu IT usluga. To je naša pamet koju sada cela Evropa priznaje i prepoznaje.
Sigurna sam da je sigurnost Srbije neupitna i da će budućnost biti još mnogo bolja zato što mnoge od ovih stvari koje smo mi uradili tek će se videti 2021, 2022. godine, kao što su se stvari koje je Aleksandar Vučić sa svojim timom uradio 2014, 2015. godine videle 2017, 2018. godine. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Jel imate komentar? (Da.)
...
Pokret socijalista

Bojan Torbica

Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
Iako imam pravo na završni komentar, ja bih ostavio da građani krajem aprila meseca daju svoj završni komentar, jer ne sumnjam da će građani znati da cene sve ono što su tokom ovog mandata uradili kako Vlada tako i ova Narodna skupština, pošto su građani prethodnih osam godina pokazali da jako dobro znaju da procene i da ocene ko to radi u interesu države i u interesu građana, a ko to radi u sopstvenom interesu. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima poslanica Tatjana Macura.
Izvolite.