Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.11.2020.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/168-20

1. dan rada

24.11.2020

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:10 do 17:25

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Đuro Perić

Poštovani predsedniče Narodne skupštine Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, imam pitanje i predlog za ministra finansija, a radi se o sledećem.

Mi već imamo devet meseci ovaj korona virus, ne zna se ubuduće koliko će ona još da traje, i moram da kažem da za sprečavanje tih infekcija koje nastaju treba dosta izdataka da bi se nabavila ta sredstva koja služe za zaštitu, kao što su maske, veća količina sapuna, dezinfekciona sredstva itd, pa je predlog moj da Ministarstvo finansija za zaposlene i penzionere koji imaju primanja niža od 30.000 dinara obezbedi jednokratnu pomoć, kako bi oni to mogli da nabave, a nadam se da je uvaženi ministar Siniša Mali veliki majstor i kreator ovih fiskalnih i monetarnih kombinatorika i da će moći da nađe u tom predlogu budžeta sa sledeću godinu ta sredstva, kako bi pomogli ovim najugroženijim koji nemaju mogućnost, a to nisu baš ni tako mala sredstva, jer mi svi dobro znamo koliko to iznosi i šta to za takve ljude znači.

Hvala i nadam se da će se to prihvati.

Snežana Pauunović

Zahvaljujem, predsedniče.

Uvaženo predsedništvo, reklamiram član 27. koji kaže – predsednik Narodne skupštine predstavlja Narodnu skupštinu, saziva njene sednice, predsedava njima i vrši druge poslove u skladu sa zakonom i ovim Poslovnikom.

Uvaženi predsedniče, u skladu sa zakonom bi bilo i da svi prisutni poslanici imaju maske. Ako smo imali svest o tome da građanima Srbije jedan takav zakon donošenjem, odnosno obavežemo ih da nose maske, onda bi bilo korektno i odgovorno i prema svima nama i prema onima kod kojih ćemo se vratiti kada izađemo iz Skupštine da se ponašamo u skladu sa zakonima koje smo doneli.

U tom smislu molim vas da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, intervenišete i opomenete kolege koje, koliko god bile samouverene ili šta god, na taj način prezentovali ipak u odnosu na nas budu i pošteni i korektni i koriste maske dok sedimo u sali. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem se na ovoj intervenciji.
Imajući u vidu poslovničke odredbe, ja bih sada trebalo da vas pitam, pošto je moje objašnjenje takvo da se apsolutno slažem sa ovim što ste rekli, pozivam sve narodne poslanike da se pridržavamo svih mera koje su neophodne da bismo sprečili sve negativne posledice do kojih može doći i zbog našeg rada ovde, imajući u vidu da nas ima 250, da li želite da se o tome izjasnimo, sigurno da ne želite.
(Snežana Paunović: Ne.)
Zahvaljujem se narodnoj poslanici Snežani Paunović.
Sada bih zamolio ministra, pošto će on biti predlagač, da se prijavi.
Izvolite, gospodine ministre.
Vi ste naš ovde česti gost i za sada prvi gost iz Vlade.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija
Hvala puno.

Poštovani predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije, uvaženi poslanici, ako mi samo dozvolite, pre nego što krenem u obrazlaganje ovih pet zakona koji su danas pred vama, da sa vama i sa građanima Srbije podelim jednu lepu vest od sinoć. Dakle, Republika Srbija je juče po drugi put ove godine izašla na međunarodno finansijsko tržište. Izašli smo na Londonsku berzu i ponudili smo obveznicu od 1.200.000.000 dolara kako bi refinansirali, odnosno vratili skupu, najskuplju obveznicu koja je emitovana 2011. godine. Ne samo da smo uspeli u tome, imali smo šest puta veću tražnju od ponude. Preko 200 investitora najvećih na svetu se javilo da kupi našu obveznicu, ali smo uspeli da ostvarimo istorijski rezultat za našu zemlju, za građane Srbije.

Mi smo uspeli da emitujemo tu obveznicu po stopi od 2,125%, a ona 2011. godine, koju su neki pre nas emitovali, bila je po stopi od 7,25%. Dakle, tri i po puta bolje, tri i po puta uspešnije. To vam dovoljno govori o poverenju koje strani investitori imaju i u Republiku Srbiju i u našu ekonomsku politiku i to je najbolji i najveći pokazatelj da stopa rasta našeg BDP-a koja će biti najviša u Evropi u ovoj godini pokazuje svoj rezultat.

Konkretno, da vam kažem jedan podatak, da su 2011. godine emitovali obveznicu po kamatnoj stopi od 2,125% kao što smo mi, a ne od 7,25%, ukupna ušteda sam ona kamati bila bi 61,5 milijardi dinara. Preko 500 miliona evra. Uvaženi poslanici, za taj novac mogli smo pet novih kliničkih centara da napravimo, kao što je danas ovaj koji gradimo u Beogradu.

Ono što smo dodatno uradili, hoću da vas obavestim, ne samo da smo dobili istorijski najnižu stopu u dolarima, mi smo istog dana, na osnovu analize koju smo uradili, išli i korak dalje, nikada se ovo nije desilo u našoj zemlji, zato sam malo i posebno srećan zbog toga, dakle, mi smo istog dana dolare hedžovali u evre i dobili smo stopu u evrima od 1,066%. Nikada u istoriji naše zemlje ni na jednu hartiju koju smo emitovali nije bila niža stopa.

Dakle, ne povećavamo javni dug, vraćamo kredite i vraćamo obveznice koje je neko drugi uzimao pre nas, a koje su, ova posebno, dospevale u septembru 2021. godine i smanjujemo trošak našeg javnog duga.

Veoma sam ponosan na to i hoću da svi građani znaju da smo pravu stvar uradili juče i da je to potreba ispravnosti naše ekonomske politike i to kaže međunarodno finansijsko tržište, to kaže Londonska berza, to kažu međunarodni investitori. To je najveća i najbolja potvrda onoga što u Srbiji radimo.

Sada da se vratim na današnji dnevni red.

Dakle, uvaženi narodni poslanici, pred vama je pet zakona, izmene i dopune tri poreska i dva carinska zakona. Ja ću samo ukratko i, naravno, ostajem vam na raspolaganju za sva dodatna pitanja koja imate oko toga.

Dakle, prvi zakon je izmene i dopune Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Najveća promena se odnosi na pojednostavljenje poreskih postupaka. Za one koji imaju zahteve za povraćaj i preknjižavanje ili više plaćenog ili pogrešno plaćenog poreza, kao i zahteve za odlaganje plaćanja poreza koji duguju biće omogućeno da to urade preko e-portala poreske uprave, dakle elektronski. Ubrzavamo, pojednostavljujemo procedure.

Kada su u pitanju izmene Zakona o republičkim administrativnim taksama, takođe, ukidamo, smanjujemo dosta taksi kako bi okruženje, odnosno opterećenje na privredu i umanjili.

Izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu, to je veoma važna izmena, dakle, uvode se novine da porez na nasleđe i poklon i porez na prenos apsolutnih prava više neće raditi poreska uprava, već će biti prenesene na lokalne samouprave. Ovo i jeste poreski izvor, odnosno izvor prihoda za lokalne samouprave, tako da s jedne strane smanjujemo opterećenje koje poreska uprava ima. Može da se bavi svojim izvornim aktivnostima i ovlašćenjima, a s druge strane dajemo mogućnost lokalnim samoupravama da se na pravi način organizuju i da maksimiziraju naplatu poreza, onoga što predstavlja i njihov prihod.

Ove izmene stupaju na snagu 1. januara 2022. godine. Dakle, dajemo dovoljno vremena da se sve to sprovede i u praksi.

Kada su izmene i dopune Carinskog zakona u pitanju, menjamo dva člana. Ono što je najvažnija promena, a to je da pomeramo rokove kada je zastarelost carinskog duga u pitanju, tako da dajemo mogućnost državi, duže vremena dajemo državi da reaguje i da svoje interese zaštiti.

Konačno, predložene izmene i dopune Zakona o carinskoj službi proširujemo krug carinskih službenika koji su ovlašćeni za pokretanje carinskog prekršajnog postupka. Na taj način ti sami postupci carinjenja, odnosno carinskih prekršaja biće brži i efikasniji.

Toliko od mene. Ostajem na raspolaganju zajedno sa mojim timom za sva pitanja koja možete da imate. Radi se o veoma važnim zakonima, radi se o zakonima na kojima smo uprkos Kovid-19 i uprkos svim ostalim obavezama koje imamo, dugo i precizno radili kako bi unapredili s jedne strane i rad carinske uprave, s druge strane i rad poreske uprave.

U Danu za glasanje nadam se da ćete podržati ove izmene zakona. Hvala puno.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine ministre.
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? (Ne.)
Da li predsednici odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? (Da.)
Dragan Marković Palma. Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Dragan D. Marković

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija
Poštovani ministre, dame i gospodo poslanici, ovo je radosna vest da se Srbija našla na Londonskoj berzi. Šta to znači? To znači da će najmanje dva puta više biti zainteresovanih stranih investitora da donose novac u Srbiju, da otvaraju nova radna mesta, a nije to samo otvaranje novih radnih mesta, već povećana proizvodnja domaćih fabrika i kapaciteta. Ono što ova država i ova Vlada brine o domaćim fabrikama, vlasnicima srpskim, oni koji imaju tradiciju preko 30, 40 godina da postoje pojedine kompanije.

Veoma je važna i stabilnost dinara, koji u kontinuitetu, već osam godina kurs je stabilan, da postoji kako kreditna sposobnost formalno-pravnih lica, u formalno-pravnom smislu pravna lica, fizička lica, znači, danas ako neko ima čime da garantuje da će vratiti kredit, može da dobije kredit. Ako projekat i plan i studija izvodljivosti, kako se to kaže u ekonomskom smislu, je pozitivna, to lice može da računa na kredit.

Takođe, želim da pohvalim da se odlaže plaćanje poreza za one subjekte koji u ovom trenutku možda nisu naplatili svoje proizvode, a prodali nekom, a takvih slučajeva ima, pogotovo kada je u pitanju eksport-import. To je uvoz-izvoz, za one koji ne znaju, da zbog korone je i smanjen i protok saobraćaja i sve ono što se zove transakcija, kada je u pitanju plaćanje.

Takođe, ima i dve stvari koje su važne za lokalnu samoupravu, porez na apsolutna prava. Inače, to je porez kada se prodaju neke nekretnine, određeni procenat se plaća, za one koji ne znaju, da li je tako ministre, ta sredstva idu za lokalnu samoupravu i povećavaće se tzv. „izvorni prihodi“, a izvorni prihodi su ono što je zagarantovano lokanoj samoupravi, a naravno da je i veoma važna i ekonomska stabilnost države i ono što se zove redovna obaveza države kada su u pitanju plate, penzije, da su redovne, i ne samo da su redovne već se i povećavaju.

Posebno ministre, želim da pohvalim da u sledećoj godini će biti penzije isplaćivane po švajcarskom modelu. Švajcarska je jedna od najstabilnijih država. Znate kako je švajcarski franak skakao pa je onda morao da reaguje i MMF i neke velike sile da zaustavi, hvala Bogu, da je država i tu izašla u susret za one koji su uzimali kredite u švajcarskim francima.

Takođe, nisam stigao da pročitam sve ove predloge zakona, ali u izlaganju ministra kada je u pitanju stara devizna štednja, da li je tako ministre, da i tu oni koji su imali i krvavo zaradili pare u znoju lica svog i ne samo u Srbiji, već i kao gastarbajteri u nekoj državi, da će ta sredstva biti isplaćena u određenom vremenskom periodu.

Ako mi sada se upoređujemo sa nekim zemljama koje su pre sedam godina i danas mnogo jače od Srbije i u ekonomskom smislu i u zdravstvenom smislu i u vojnom smislu i da se mi takmičimo sada, i ne samo da se takmičimo sa tim državama, nego ih pobeđujemo, a to ne kaže predsednik Srbije, ministri, predsednik Skupštine, to neka tuđa komisija, kako bi mi Pomoravci rekli, na osnovu nekih kriterijuma su izneli i da Srbija ima dobru budućnost.

Država koja ima dobru budućnost ima i samostalnost. Da se neće više dešavati kao ranijih godina da traže od nas i nešto što je protiv naše volje da nekada možemo da kažemo nećemo, jer ne zavisimo od pomoći međunarodne, da nam daju pare da ne vratimo ili da prodamo nešto kao što su radile neke moćne države iz EU. Prezadužile se, a onda su morale da prodaju nešto što je za njih ogromno bogatstvo. Neću da govorim o kojim državama se radi, ali ću reći da je Italija bila nekada simbol u svemu za Srbiju. Danas smo mi pretekli jednu moćnu Italiju i da je možda Italija najzaduženija država u Evropi po glavi stanovnika.

Znači, u bilo kom segmentu, u bilo kojoj oblasti kada je u pitanju ekonomija i finansije, mi možemo da izađemo na crtu i da kažemo – e Srbija više nije onakva kakva je bila nekada. Samo je ime ostalo isto, a sistem se promenio, način delovanja i ono što se zove sigurnost, što je najvažnije za svakog člana porodice u Srbiji.

Još malo samo da se potrudimo da zaustavimo odlazak mladih ljudi, ali kada je u pitanju odlazak, znate koliko građana Srbije se vraća iz zemalja EU u Srbiju i kažu – e ljudi, Srbija je najsigurnija država i u zdravstvenom smislu i ekonomskom. U nekim državama plaćaju preglede kada odu u bolnicu, a kod nas se ne plaća. Plaćaju testiranje i to po 250 evra po testu, po pacijentu. Kod nas je to nula. Neko treba da obezbedi te pare i ta sredstva i da pomogne građanima.

Govorio sam malo pre o poljoprivredi da je razlika između cene koju proizvodi običan poljoprivredni proizvođač i cene koje se nalaze u kasapnicama, u klanicama, ali i tu isto država može da se pohvali da je bilo 15 hiljada dinara subvencija po grlu, a da sada je obećano još 20 hiljada, da li je tako ministre? Znači, i tu je uskočila država, ako nije kriva, niti ima odgovornost što su cene u kasapnicama iste, a nabavna cena im je manja od 30 do 40%.

Zato Jedinstvena Srbija će glasati za ovaj set zakona jer smatramo da ovim setom zakona nema niko štetu, a imaće koristi svaki građanin u ovoj državi, svaki čovek i da mi imamo dobru budućnost. Šta je još najvažnije? Da postoji vizija sa logikom. Vizija sa logikom nije intuicija, pa sada vi kažete – ja osećam nešto.

Vizija sa logikom nije intuicija. Sad vi kažete – ja osećam nešto. Ali, vi kad imate viziju sa logikom u ekonomskom smislu, to nema da odeš na trafiku pa kupiš, pa ti oni daju knjigu da pročitaš, nego si radio u životu, osetiš na svojoj koži kako je, uporediš se sa komšijom, mislim na neke druge države, i onda konstatuješ da dobro radiš.

Znate, svugde se dešava u svetu da opozicija kritikuje. Ali, ja veoma retko mogu da čujem da oni kritikuju sada neki zakon, već nešto drugo, što nema veze sa današnjicom. Današnje vreme i pre osam-devet godina nije za uporediti, u bilo kom smislu, a pogotovo što je ova korona jača od NATO agresije. Samo treba da vidimo kako da sačuvamo živote, kako da što manje ljudi, daleko bilo, se desi ono što je najgore. Preventiva je veoma važna. Ta preventiva takođe se ne kupuje na trafici. Svako od nas pravi preventivu za sebe, za svoju porodicu i za one sa kojima se družimo. A preventiva je savet struke, da se nose maske i da držimo tu fizičku distancu, a ne socijalnu, kako neki govore, jer je fizička distanca veoma važna.

Šta je najvažnije? Kada se nađemo na bilo kom skupu, da li je to slava, parlament, priča se 95% vremena o koroni. Korona je postala sastavni deo ne našeg života, nego priče. Izbegnite da što manje pričate o koroni. Treba da pričamo o lepim stvarima, o pozitivnim stvarima, da se deca rađaju u ovoj državi, da se hvalimo rezultatima i da to bude nešto što će biti tema svakog dana, a ne da plašimo i druge i sebe. Ne radi se ovde o hrabrosti. Naravno, ako neko kaže – ja se ne plašim od toga, sa njim nešto nije u redu. Ali, isto tako, zadrži za sebe taj strah ako ga imaš, ne prenosi na druge. A ne kad se vrati, sada, kažeš porodici – jaoj, čoveče, kao što pričaju, Palma reče da su dva poslanika obolela. Pa, zašto bi mi to krili? Bolje da poslanici dobiju koronu nego obični ljudi koji nas gledaju preko malih ekrana. Naravno, ne želim vama da imate koronu, ja sam je imao i znam šta znači, ali, nisam bio težak pacijent nego ništa nisam ni osetio.

Dame i gospodo, imamo čime da se pohvalimo. Moja koalicija SPS i Jedinstvena Srbija podržava od 2012. godine ovu vlast i nismo pogrešili. Nama nisu važne funkcije, pogotovo nama iz JS i našem koalicionom partneru SPS. Nama je važno da gde god stanemo ljudi kažu – svaka vam čast, dobro radite, ima rezultat, taj rezultat je vidljiv i to ne samo statistički. Znate šta, jedan čovek mi je rekao – pusti, bre, statistiku, kad gurneš ruku u džep, džep prazan. A kad ti je to bio pun džep? Zaboravljaš kolika ti je plata sada, a kolika ti je bila nekada.

Moram da kažem još nešto. Kažu da nije trebao predsednik Vučić da govori na sahrani patrijarha. Ljudi, on je ova država i vlast. Toliko je crkava napravljeno i uloženo i to nije za uporediti sa pre 10 godina i danas. Taj njegov govor uopšte nije bio politički. Taj govor je bio pravoslavni, emotivni i taj govor je bio da i oni koji su ga mrzeli, da kažu – ej, u pravu si sve što si rekao.

Mi ne zloupotrebljavamo sada neki događaj, pa nemaš više šta da pričaš, pa pričaš o događaju. Vreme nije isto i ne možeš da se vratiš unazad i da kažeš – ti si sad to pričao, sad pričaš ovako, kao što nije isto ni 1999. godine, kada su nas bombardovali NATO zlikovci, a veliki broj tih država sada dolazi u Srbiju i neki njihovi tadašnji funkcioneri, itd. Znači, ne možemo da se vratimo deceniju unazad i da upoređujemo šta smo onda govorili a šta govorimo danas.

Danas su dela najvažnija. Teorija je nešto što se zaboravi, a delo ne može niko da zaboravi. Ne može da zaboravi auto-put, ne može da zaboravi „Beograd na vodi“, ne može da zaboravi sve ono što se uradilo, klinički centri, bolnice, itd. Gde bi mi sada ove bolesne ljude smestili da nije toliko uloženo u zdravstvo? Čak su i pojedine hale sportova počele da se pune sa pacijentima. Nadamo se da ćemo smanjiti broj zaraženih i da Srbija krene putem kojim je i do sada išla. Taj put je put razvoja, put budućnosti, put ekonomije i put strahopoštovanja. Nikada nisu gledale naše komšije sa strahopoštovanjem Srbiju, a sada postoji strahopoštovanje u svakom smislu te reči, u bilo kom segmentu. Čak smo postali i turistički centar, iako nemamo more. Zamislite! Znate kako kažu – Mađarska ima flotu a nema more.

Postali smo tranzitna država, gde se ogromne pare uzimaju od tranzita, pa ste trebali neke pare da uložite u puteve. Srbija je sigurna i bezbedna i u ekonomskom smislu. Strani investitori dolaze samo tamo gde su sigurne njihove pare i samo tamo gde se neće menjati zakoni svakih šest meseci i da oni dođu kad je neki star zakon, da im odgovara, a kasnije da jak lobi kaže – šta će nama proizvođač iz Nemačke, Italije i Francuske, ako mi možemo to sami da radimo.

Sve treba da poštujemo i da otvorimo granice za svakog investitora, za svakog čoveka. Sigurni budite, veliki kapitalisti iz ovih zemalja koje sam pomenuo neće da idu u neku drugu državu ako su oni bolesni, pa da se mi plašimo da će nam oni doneti virus. Ali kada kažemo – otvoreni smo za vas, dođite, kod nas rade fabrike kao i što rade i da vidimo kako da uđemo na tržišta međunarodna gde su neke fabrike iz nekih država prestale da rade, a da mi postanemo dobavljači tih fabrika.

Danas je veoma važno biti veći dobavljač nego da si kupac. Ima nešto što se zovu inputi, a inputi su repromaterijal i da mi budemo proizvođači jer tamo gde je proizvodnja, gde su manje usluge u procentima kada su u pitanju finansijski prilivi, gde je veća proizvodnja ta država je stabilna i toj državi ne može niko ništa da kaže, niti da je uceni.

Kada su u pitanju vojska i policija i tu imamo čime da se pohvalimo i tu su, ljudi, uložene ogromne pare. Nešto smo dobili i besplatno od naših prijatelja. Ako niste moćni, ne da idete da ratujete, nego da ti neki znaju ako ponovo podignu ruku na vas, odnosno one nevidljive anđele, zlikovce, kako su ih nazivali pre, da neće dobro proći oni koji se nađu na nebu iznad Srbije.

Jedinstvena Srbija će glasati za ovaj predloženi set zakona i da budžet u narednom vremenskom periodu bude u ovom smeru, u smeru kakav je bio i rebalans pre ne znam koliko dana ovde u parlamentu, da svaki čovek u Srbiji ima koristi i da Srbija ide napred. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima Branimir Jovanović. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Branimir Jovanović

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala.

Poštovani predsedniče, poštovani ministre, koleginice i kolege, smatram da su ova tri poreska i dva carinska zakona koji su danas na dnevnom redu u stvari zakoni koji uobličavaju stabilan pravni okvir kada govorimo o planu fiskalne politike.

Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji je usmeren, rekao bih na tri cilja, odnosno na tri segmenta.

Prvi od njih je usmeren na otvorene investicione fondove. Otvoreni investicioni fonovi za razliku od zatvorenih do sada nisu imali status pravnog lica, iako su bili upisani u skladu sa zakonom u odgovarajući registar. Na ovaj način mi regulišemo sada rad otvorenih investicionih fondova tako što će oni biti obuhvaćeni u naš poreski sistem. Tačnije, bilo je neophodno da se usaglasi Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji sa ostalim zakonima iz ove oblasti da bi otvoreni investicioni fondovi, odnosno alternativni investicioni fondovi bili deo poreskog sistema.

Ulaganjem sredstava, investicioni fondovi imaju za cilj da ostvare što veću dobit. Oni obično ulažu sredstva u dužničke hartije od vrednosti i naravno, cilj im je u zavisnosti od toga da li žele veću ili manju dobit, da imaju veći ili niži stepen rizika. I to treba uvek imati na umu kada govorimo o pravnom regulisanju rada investicionih fondova. A, cilj poreske regulative jeste upravo da se napravi balans, balans između toga što je onima koji ulažu iz investicionih fondova s jedne strane veoma važna pravna sigurnost, a sa druge strane je važno da znaju koje su to njihove poreske obaveze, jer ipak oni ulažu određena sredstva.

U Srbiji danas posluje 10 investicionih fondova i siguran sam da je svima važno da posluju u jednom okruženju koje ima stabilan pravni okvir, posluju sa manjim ili većim rizicima. Postoje rizici na koje oni mogu da utiču, rizici na koje je nemoguće uticati, a opet kada govorimo o tim rizicima, jedan od rizika sa kojima se oni susreću jeste i rizik promene poreskih propisa. Zato je važno da donošenjem ovih zakona imamo stabilan pravni okvir da bi investicioni fondovi, odnosno ulagači mogli da predvide situacije koje dolaze.

Kod nas rad investicionih fondova, kako bih rekao, javnost nije upoznata sa radom investicionih fondova. Mi govorimo danas o otvorenim investicionim fondovima, a ja ću navesti dokle može da ide taj rad investicionih fondova. Navešću primer Državnog investicionog fonda Norveške. Taj investicioni fond sada vredi tri puta više od godišnjeg BDP-a Norveške, a znamo da je Norveška jedna od najbogatijih zemalja na svetu kada govorimo o BDP-u po glavi stanovnika.

Ukupna vrednost tog fonda je tolika da u Norveškoj zahvaljujući Državnom investicionom fondu svaka žena, svaki muškarac, svako dete danas može u tom fondu da računa na 207 hiljada dolara, i taj fond će sigurno, zahvaljujući tom profesionalnom menadžmentu i odgovornosti nastaviti u budućnosti da radi uspešno. Ja sam ovaj primer samo naveo da pokažem koliki značaj može biti rada ovakvih jednih organizacija. Očekujem da će ove izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji pre svega unaprediti polje fiskalne politike, da će doprineti razvoju fondova i tržišta kapitala i da će doprineti jačanju poverenja i sigurnosti investitora. Samim tim to će za posledicu imati da naše tržište bude atraktivnije i za domaće i za strane ulagače.

Drugi segment odnosi se na pojednostavljenje poreskog postupka i mi ovim novim zakonskim rešenjima, izmenama i dopunama zakona to i činimo. S tim u vezi je i efekat, a to je i treći segment koji se odnosi na poboljšanje elektronske komunikacije između nadležnih poreskih službi i poreskih obaveznika.

U prethodnim godinama je zaista mnogo urađeno na ovom polju i to je naravno jedan napredak koji je u skladu sa svim svetskim trendovima. Mi sada donošenjem ovih izmena i dopuna zakona dodatno ćemo unaprediti ovo polje.

Naime, predloženim izmenama se omogućava da poreski obveznici u nekim situacijama mogu na elektronski način, odnosno elektronskim putem da komuniciraju sa nadležnim poreskim službama. Takvi su na primer, kao što je naveo ministar, malopre, zahtevi za povraćaj ili preknjižavanje pogrešno uplaćenog poreza, i sada ti zahtevi mogu da se podnesu elektronskim putem. Na taj način preko portala Poreske uprave komunikacija je jednostavnija, komunikacija je efikasnija i ima pozitivne efekte i za nadležne službe, ali i za poreske obveznike. I konkretna korist od komunikacije u elektronskom obliku je u uštedi vremena, u smanjenju troškova i naravno, u povećanju nivoa efikasnosti.

Zakoni iz oblasti poreske politike su uvek i u velikoj meri značajni za svakog građanina svake države, samim tim i Republike Srbije, bilo da govorimo o onima koji preko poreza pune budžet ili da govorimo o onima koji ostvaruju određene prinadležnosti na posredan ili neposredan način iz budžeta. Poreski zakoni su temelj svake fiskalne politike, temelj fiskalne politike svake države, ali to nije njihova jedina uloga.

Ja ću ovde istaći i upravo to želim da učinim, jednu socijalnu i društvenu dimenziju, odnosno korektivnu socijalnu funkciju u cilju preraspodele bogatstva jednog društva.

Društvena solidarnost i socijalna odgovornost su temelji programskih načela SDPS i smatramo kada uvek govorimo o porezima, da poreska rešenja moraju da se odnose tako da se preraspodela bogatstva vrši na način da bogati plaćaju više poreza u korist siromašnijih slojeva stanovništva, jer su ti siromašniji slojevi stanovništva, smatram uvek ograničeni iz objektivnih razloga da steknu neko minimalno bogatstvo koje je im pruža jedan život dostojan čoveka.

U razvijenim zapadnim zemljama takav princip se primenjuje, odnosno progresivno oporezivanje i želimo da jedan takav princip oporezivanja bude primenjiv i u našoj zemlji. Naravno, nijedan zakon, pa ni zakon iz domena poreske politike nisu večni, oni traže usavršavanje, modernizaciju, dopunu. Tako i ovaj Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Moram da napomenem da je ovaj zakon usklađen sa vremenom u kojem živimo, 21. vek je vek novih tehnologija, vek novih ideja, novih organizacija, inovativnih rešenja, zahteva za bržim odlučivanjem, kako na lokalnom nivou, tako i na višim državnim nivoima. Na kraju krajeva, mi smo aplicirali za članstvo u EU, neophodno je našu regulativu uskladiti sa regulativom država EU i mi na ovaj način to i radimo.

U ovom setu izmena zakona osvrnuću se i na zakon o izmenama i dopuna Zakona o porezima na imovinu. I ovaj zakon tretira otvorene investicione fondove prvi put kao poreske obveznike i oni su stavljeni sada u isti pravni položaj, kao i svi poreski obveznici u Srbiji.

U članu 4. ovog zakona uvodi se i obaveza plaćanja poreske obaveze za više lica koji su suvlasnici na zemljištu, ali kao imaoci prava na površini pojedinačno manje od 10 ari. To će biti značajno naročito za lokalne samouprave, kao potencijalni izvor prihoda, jer su mnoge stambene jedinice širom Srbije u Katastru nepokretnosti se uknjižili kao suvlasnici dvorišta oko stambenih zgrada i sada ćemo ovim izmenama i dopunama zakona omogućiti da lokalne samouprave mogu da računaju na veći prihod po ovom osnovu.

Dolazim iz Kraljeva i mogu navesti neke podatke iz mog grada, a to je da na osnovu poreza na imovinu, Kraljevo u planiranim prihodima na osnovu tog poreza učestvuju sa 11,2% i moram da istaknem da je to značajan udeo i da je zahvaljujući Vladi Srbije napravljen jedan veliki pomak koji se odnosi na popis svih nepokretnosti na teritoriji lokalne samouprave.

Mislim da je takva situacija u većini drugih opština i gradova u Srbiji. Nadam se da će ovaj proces legalizacije nelegalno izgrađenih objekata biti uspešno završen do kraja. Za to je, naravno, potrebno dodatno vreme, potrebna su i dodatna sredstva da se taj proces završi, ali, u svakom slučaju, siguran sam da idemo u pravom smeru. Na ovaj način mi ćemo postići jedan cilj, dobićemo veći obuhvat poreskih obveznika, a u suštini svaka zdrava ekonomija i svaka zdrava fiskalna politika tome i teži, pravednijem obuhvatu poreskih obveznika i samim tim poreske stope u budućnosti mogu biti niže.

Kada govorim i dalje o Zakonu o porezima na imovinu, pozdravljam što se ujednačava amortizaciona stopa za sve nepokretnosti na teritorijama lokalne samouprave, što govori da je ovo jasno regulisano. Takođe, definiše se prosečna cena nepokretnosti, s tim što se sada za prosek uzima period od 12 meseci, umesto ranije 9 koliko je bilo. Smatram da je ovo rešenje pravednije nego što je to bilo u prethodnom periodu.

Takođe, definisana je i nova obaveza, da se porez na nasleđe i poklon plaća i na pravo na digitalnu imovinu. To je upravo ono usklađivanje sa vremenom u kojem živimo. Drago mi je da je predlagač zakona prepoznao nove okolnosti.

Socijaldemokratska partija Srbije će podržati ovaj set od tri poreska i dva carinska zakona, smatramo da su argumenti za izmene i dopune dobri i u danu za glasanje glasaćemo za njih. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Zoltan Pek.
Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Zoltan Pek

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara
Hvala.

Poštovani predsedniče, poštovana zamenice predsednika, poštovani ministre sa saradnikom, dame i gospodo, pred nama je set zakona od pet zakona na dnevnom redu, tri poreska zakona i dva carinska zakona. Poslanici Saveza vojvođanskih Mađara će glasati za ove zakone. Nekoliko reči bih izneo o nekim zakonima koji su pred nama.

Kao prvo, Predlog zakona dopune i izmene Carinskog zakona. Važeći Carinski zakon je donet krajem 2018. godine, a primenjuje se od juna 2019. godine. Ovaj zakon nam je potpuno usaglašen sa Carinskim zakonom EU. Kao što znamo, osnovni cilj naše države je da postane punopravna članica EU i onda zato naši državni organi imaju najveći cilj da naše nacionalno zakonodavstvo usaglase sa zakonodavstvom EU i carinski zakoni su između tih zakona.

Kao što sam rekao, zakon je primeni od 2019. godine i došlo je do jedne značajne promene što je sad u Predlogu zakona, a tiče se naplate carinskog duga. Do sada je u zakonu bilo tri godine, a sad se povećava na pet godina i zastarelost na 10 godina. Ovde treba da istaknem da rokovi zastarelosti nisu predmet usaglašavanja sa Carinskim zakonom EU. Mislimo da svakako država mora da zaštiti svoj interes i zato smo za, da bi se povećavao ovaj rok od tri na pet godina.

Drugi zakon je Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Kao što smo čuli od kolege, u Predlogu ovog zakona otvoreni i alternativni investicioni fondovi postaju poreski obaveznici. Smatramo da je to pozitivno. Njihove poreske obaveze ispunjava društvo za upravljanje koje upravlja tim fondovima.

Druga novina je u poboljšavanju komunikacije između poreskog obveznika i Poreske uprave. Kao što znamo, u poslednjih nekoliko godina računarski sistem, cela obrada baze podataka, komunikacija sa poreskim obveznikom je jako poboljšana u poslednjih nekoliko godina. Ovde je još jedna promena predviđena, i to kod zahteva poreskih obveznika za povraćaj više uplaćenih poreza ili eventualno ako nije na dobrom mestu knjižen pored da se izvrši preknjižavanje. Isto ove, kao i ostale zahteve, zahtev za porez kod kuće mogu da odrade poreski obveznici pored računara, jer preko e-portala Poreske uprave to svakako mogu da odrade. Mislimo da je ovako jednostavnije i lakša je komunikacija između poreskog obveznika i same Poreske uprave.

Ovde bih još nekoliko predloga ili novina izneo. Kao prvo, preciziraju se obaveze Agencije za privredne registre u slučaju kada je poreskim obveznicima privremeno oduzet PIB i uspostavljena je mera zabrane sticanja i osnivanja novih privrednih subjekata. Propisuje se novo krivično delo poreske prevare u vezi sa porezom na dodatnu vrednost.

Treći zakon o kojem bi malo pričao jeste Predlog izmene Zakona o porezu na imovinu. Kao što sam rekao, alternativni i otvoreni fondovi isto se ove javljaju kao novi obveznici, ali najveća izmena je u tome da jedan deo posla Poreske uprave će preći u lokalne samouprave i to 2022. godine. Zato treba da se pripreme same lokalne samouprave i treba da odrade ovaj posao što se tiče poreza na poklon, nasleđe i prenos apsolutnih prava,

Za premeštaj radnika, arhive, same aplikacije, lokalne samouprave imaju vremena od 1. novembra do 31. decembra 2021. godine. Znači, imaju jedan interval od dva meseca da bi odradili ovaj posao, jer sa ovim porezima lokalne samouprave imaju izvorni prihod. Mislimo da proširenje poreskog odeljenja sa ovim poslovima lokalnih samouprave je pozitivno.

Još ovde treba navesti da se predlaže ovim zakonom da se predmet oporezivanja proširi na nasleđe i poklon digitalne imovine. To je još novina u ovom zakonu.

Novina u ovom zakonu je i da se jedan rok proširuje od devet meseci na 12 meseci kada je u pitanju prosečna cena ili osnovica za porez na imovinu u zonama lokalnih samouprava. To znači da se u svakoj lokalnoj samoupravi porezi na imovinu se plaćaju po zonama, u zavisnosti od toga u kojoj zoni se kupuje stan ili bilo koja nepokretnost. Što je bliže centru, to je opremljenija ova zona komunalijama i onda više vredi ta imovina ili kuća, stan ili bila šta što se kupuje.

Osnovicu poreza su odredile lokalne samouprave po prosečnoj ceni. Prosečna cena se izračunavala po prodaji ovih nepokretnosti u tim zonama, a uzeo se interval od devet meseci, što se sad proširuje na 12 meseci, i to od 1. oktobra prethodne godine do 30. septembra tekuće godine je ovaj interval, znači, na 12 meseci je prošireno.

U ovom predlogu zakona predlaže se još je i utvrđivanje poreske osnovice pomoćnih objekata da se razvrstavaju u istu grupu nepokretnosti gde su i garaže.

Kao što sam rekao na početku, poslanička grupa SVM će glasati za ove zakone. Hvala.