Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja , 08.12.2020.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/186-20

1. dan rada

08.12.2020

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:15 do 19:20

OBRAĆANJA

...
Jedinstvena Srbija

Marija Jevđić

Poslanička grupa Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Poštovani narodni poslanici, u skladu sa čl. 87. Poslovnika Narodne skupštine, određujem pauzu u trajanju od jednog časa.
Sa radom nastavljamo u 15.00 sati. Hvala.
(Posle pauze.)
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo sa radom.
Sledeći na listi prijavljenih poslanika je narodni poslanik Enis Imamović. Izvolite.
...
Stranka demokratske akcije Sandžaka

Enis Imamović

Poslanička grupa Ujedinjena dolina-SDA Sandžaka
Hvala, uvaženi predsedniče.

Znate u Srbiji postoji jedan važeći zakon, Zakon o planskom sistemu Republike Srbije koji je donet u sklopu ispunjavanja uslova u procesu evropskih integracija još 2018. godine.

Član 5. ovog zakona definiše dokumente razvojnog planiranja kao što su plan razvoja, investicioni plan, prostorni plan Republike Srbije, plan razvoja AP i jedinice lokalne samouprave. U okviru ovog zakona reguliše se i usvajanje plana razvoja kao dugoročnog razvojnog dokumenta, planiranja u Republici Srbiji koji usvaja Narodna skupština.

Dakle, ovo je jedan od najviših hijerarhijskih akata odmah ispod Ustava koji, kao što rekoh, usvaja Narodna skupština. Zašto je ovaj zakon bitan za budžet? Prilikom izrade plana razvoja ovaj sistem se usklađuje se preuzetim međunarodnim obavezama, uključujući i one obaveze iz procesa pristupanja EU, uzima se u obzir specifičnost procesa planiranja, programiranja, korišćenja sredstava iz evropskih predprisupnih fondova, međunarodne razvojne pomoći, itd.

Ovaj zakon u svom članu 55. propisuje da će se svi važeći dokumenti javnih politika uskladiti sa ovim zakonom prilikom prvih izmena i dopuna tih dokumenata. Jedan od tih akata svakako je i jedan od najvažnijih koji se donosi u jednoj godini, a to je budžet. E, sada, Zakon o planskom sistemu u članu 53. jasno kaže da će se plan razvoja usvojiti najkasnije 1. januara 2020. godine. I sve bi ovo bilo odlično uređeno da ova Vlada, pa i Skupština nije prekršila Zakon o planskom sistemu.

Ovaj plan ne samo da nije usvojen do 1. januara 2020. godine, nego nije usvojen do današnjeg dana, što znači da se taj zakon konstantno krši gotovo godinu dana. Ja ne znam da li je usvojen na nekoj tajnoj sednici, ali znam da mi taj plan nismo razmatrali i da mi taj plan nemoguće je da dođemo do njega. Kršenje ovog zakona možda najbolje pokazuje koliko se ovde zapravo radi neplanski, ne sistemski i što je najgore ne transparentno.

Bez ovih planova mi nemamo one osnovne parametre po kojima može meriti uspešnost jedne, druge, treće vlade, naročito zbog činjenice da je usvajanjem ovog zakona prestala da važi Strategija razvoja Republike Srbije. Ovo je dokaz koliko se ovde zakoni donose samo radi reda.

Neću ulaziti u kvalifikacije koliko je ovaj budžet realan ili ne, ali čitaju ono što ste vi nama predložili mi nismo uspeli način ni jedan konkretan razlog zašto bi bilo ko iz Sandžaka ili Preševske doline trebalo da glasa za ovo.

Ako krenemo redom počevši sa listom kapitalnih projekata vidimo da se u ovoj, kao i u naredne dve godine ne planira ni jedan razvojni projekat u Sandžaku. Ovo je naročito važno ukoliko imamo u vidu devastirano stanje u kome se nalazi zdravstveni sistem u Sandžaku i ukoliko imamo u vidu činjenicu da ćemo u narednih nekoliko dana, narednih nekoliko godina zapravo, imati velika iskušenja i pritisak upravo na zdravstveni sistem. Zbog toga je za nas neprihvatljivo da se u ovom Predlogu budžeta nije našlo mesta za izradu projekta izgradnje kliničkog centra u Novom Pazaru. Mislim da je svakome ko je video u kakvim uslovima se leče naši građani i koliko građana gravitira tom regionalnom centru jasno zašto je ovaj projekat morao biti jedan od prioritetnih projekata u ovom budžetu, odnosno Predlogu budžeta za 2021. godinu.

Ono što mi nije jasno, zašto se i drugi narodni poslanici iz naših gradova ne zalažu za ovaj klinički centar. Nebitno da li se radi o predstavnicima Bošnjaka ili Srba, u tom kliničkom centru će se lečiti i jedni i drugi. On treba da koristi svim našim građanima. Svi naši građani su se lečili u devastiranim, razrušenim hodnicima. Žao mi je što vidim da se samo mi ovde borimo za taj klinički centar i zato što vi našu borbu doživljavate kao nekakvu provokaciju. Da li treba i taj zahtev da delimo na naše i njihovo?

Isti takav slučaj je i sa autoputom, isti takav slučaj je i sa železnicom. Nego, da se zadržim još malo na zdravstvenom sistemu. U okviru ove tačke razmatra se i davanje saglasnosti za finansijski plan Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu. Zašto ovaj plan Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje nije predvideo refundaciju troškova građanima koji su lečenje proteklih meseci plaćali iz svojeg džepa iako su imali zdravstveno osiguranje? Hiljade i hiljade naših građana je i pored zdravstvenog osiguranja moralo da kupuje antibiotike, vitamine, da plaća infuziju, pa čak i dolazak tehničara kući za uključivanje te infuzije. To je koštalo stotinama, pa i hiljadama evra pojedine porodice u Sandžaku, ali i širom Srbije.

Mnogo toga ima da se zameri Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, ali takvo ponašanje omogućuje apsolutni monopol koji on drži. Ovo stanje se mora promeniti, ali za početak mora se insistirati na refundaciji svih troškova koji su građani imali zbog toga što su morali iz sopstvenih džepova da plaćaju lečenje od Kovida 19, pa makar to radili i građanskim tužbama protiv Fonda.

Kada je u pitanju izgradnja putne i železničke infrastrukture, pohvalno je što su opredeljena sredstva za izgradnju autoputa E 763 Preljina-Požega. To je autoput koji će kasnije preko Duge Poljane povezati građane Sandžaka i sa Beogradom i sa Podgoricom, a kasnije i sa mrežom puteva prema Sarajevu, Prištini itd. Međutim, za deonicu od Požege do Boljara nisu predviđena sredstva, a da bi se krenulo u eksproprijaciju potrebno je uraditi i plan posebne namene.

Za regionalnu saradnju kako na ekonomskom, tako i na društvenom planu, dobri putevi igraju izuzetno važnu i veliku ulogu i nama je zadovoljstvo da smo bili pokretači tog projekta i aktivni sudeonici, jer smo kao deo Vlade sa pozicije ministarstva i sa budžeta ministarstva upravo platili izgradnju projektne dokumentacije za izgradnju ove deonice koja je sada predviđena budžetom.

Rehabilitacija puta Novi Pazar-Tutin takođe zaslužuje pohvalu. Zahvaljujući dobroj saradnji Srbije i Turske, stanovnici ova dva grada u Sandžaku će vrlo brzo moći da dobiju put kakav zaslužuju. Dobiće put dostojan 21. veka i nadam se da će to vrlo brzo postati i jedan grad. Očekujemo da će i putni pravac Novi Pazar – Sjenica vrlo brzo naći svoje mesto u nekom narednom budžetu.

Što se železnice tiče, mi ne možemo da prihvatimo činjenicu da se ni nakon više od 100 godina težnje Novog Pazara da se poveže sa sistemom železnice ova stavka nikako da nađe svoje mesto u budžetu. Da bi se Novi Pazar povezao železnicom sa ostatkom zemlje, ali i svetom, potrebno je izgraditi 20 kilometara pruge.

Nažalost, nema ni sredstava predviđenih za izgradnju gasovoda Aleksandrovac – Kopaonik – Novi Pazar – Tutin. Poslednjih meseci građani Novog Pazara su svakodnevno izloženi vazduhu koji je jedan od najzagađenijih na svetu i zbog toga je ovaj projekat od izuzetne važnosti za sve građane Novog Pazara, Tutina i celog Sandžaka.

Na kraju, želim da se osvrnem i na finansiranje nacionalnih veća. Sam naziv ove budžetske linije je za nas neprihvatljiv. Kaže – Dotacije nevladinim organizacijama. Ne znam koji je ovo put po redu da u ovom domu skrećem pažnju da nacionalna veća nisu nevladine organizacije, da je to po Ustavu i zakonima ove zemlje organ manjinske samouprave koji se bira na direktnim izborima. Njih ima 23 i oni predstavljaju gotovo jednu trećinu građana ove zemlje i neprihvatljivo je da se njihov status definiše kroz dotacije nevladinim organizacijama.

Koordinacija nacionalnih saveta se nakon sastanka sa resornom ministarkom obratila dopisom sa zahtevom da se odustane od onog planiranog umanjenja od 20%. Vi ste, ministre, ranije u raspravi rekli da ćete u toku ove sedmice, da se nadate da ćete u toku ove sedmice na Vladi ta sredstva i vratiti za njihov rad. Međutim, ona su takođe zahtevala i da se u ovom Predlogu budžeta za 2021. godinu njihova sredstva udvostruče, s obzirom da su i nacionalna veća, iako to nije bio deo njihove nadležnosti, iako zdravstvena zaštita nije u delokrugu njihove ingerencije, ona svojim sredstvima pomagala građanima i zdravstvenom sistemu kako bi što bolje prebolela ovaj izazov sa korona virusom. To je u dobroj meri ugrozilo njihov rad.

Dakle, mi smo amandmanom pokušali da intervenišemo i u ovoj stavci, gde smo tražili, gde smo preneli zahtev ova 23 nacionalna saveta 23 nacionalne manjine koja žive u Srbiji, da se njihova sredstva za narednu godinu udvostruče. Nadam se da ćete vi prilikom rasprave u pojedinostima taj zahtev i uvažiti.

Zbog svega navedenog, želim na kraju da kažem da mi u Danu za glasanje nećemo podržati ovaj predlog budžeta. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Ja sam mislio da hoćete, pošto vam je sve uvaženo, ali dobro. Kako ste krenuli da pričate – mi ćemo na kraju i onda nećemo da glasamo. Ali, dobro, moje razočarenje nije tako veliko.
Idemo dalje.
Reč ima ministar Siniša Mali.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija
Hvala puno.
Uvaženi poslanici, ako mi dozvolite, samo da se kratko osvrnem i kratak odgovor da dam na neke od stvari koje smo imali priliku da čujemo.
Najpre, informacija za vas, u decembru prošle godine Narodna skupština Republike Srbije izglasala je garanciju za „Srbijagas“ za izgradnju gasovoda od Aleksandrovca do Tutina. Radovi su u toku, kao što znate. Ostao je još neki deo koji se odnosi na eksproprijaciju koja treba da se završi, ali Vlada Republike Srbije je u potpunosti stala iza tog projekta. Dolaskom gasovoda tek očekujemo, i vi i mi, dalji privredni razvoj, ekonomski razvoj tog dela Srbije. Iza tog projekta ostajemo. Kao što sam i rekao, Narodna skupština je tu garanciju već i potvrdila.
Ono što je meni veoma važno, malo pre sam to takođe rekao, dakle, i prethodni put kada smo imali priliku da komuniciramo obećao sam da ćemo pomoći Nacionalnom savetu nacionalnih manjina. U petak prošle nedelje nama je stigao zahtev za dodatnih 20,1 milion dinara i mi ćemo na narednoj sednici Vlade, u četvrtak, ispoštovati i taj zahtev i taj novac prebaciti Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, odnosno Nacionalnom savetu nacionalnih manjina.
Ono što bih, neću dugo, pošto evo i vreme mi teče, hteo samo da vam kažem, trudimo se, malo pre niste bili u sali, da kad god neka lokalna samouprava kandiduje projekte da te projekte i završimo i da uradimo. Malo pre sam uvaženim poslanicima koji su bili u sali, vi niste bili u sali, dakle, u Preševu smo završili rekonstrukciju osnovne škole „Vuk Karadžić“ u avgustu 2019. godine, gimnaziju „Skenderbeg“ u avgustu 2019. godine. Prva je koštala 78 miliona dinara, druga je koštala 59 miliona dinara. Osnovna škola „Ibrahim Kendi“ u Preševu biće gotova do kraja ove godine, 147 miliona dinara iz budžeta Republike Srbije. Dom zdravlja u Medveđi smo rekonstruisali.
Imate još jednu informaciju koja je veoma važna, a to je pomoć Vlade Republike Srbije iz budžeta kroz tekuću budžetsku rezervu. Evo, ako pogledate, samo ove godine, dakle u najvećoj kriznoj godini, najcrnjoj kriznoj godini za celu svetsku ekonomiju, Vlada Republike Srbije je izdvojila dodatnih 10 miliona dinara za opštinu Medveđa, 20 miliona za Preševo, za Novi Pazar 191 milion dinara, Sjenica 25 miliona, Tutin 10. Dakle, samo u ovoj godini u novembru, decembru mesecu ove su opštine dobile dodatnih 250 miliona dinara od Vlade Republike Srbije za tekuću likvidnost, završetak kapitalnih projekata i pomoć za šta god da je ovim lokalnim samoupravama ta pomoć bila potrebna.
Prošle godine, Novi Pazar 80 miliona, Sjenica 10, Tutin 10, Medveđa 10, Bujanovac 10. Godine 2018, Medveđa 20, Bujanovac 20, Novi Pazar 150, Sjenica 40, Tutin 20. Dakle, samo da budemo potpuno otvoreni i transparentni, Vlada Republike Srbije pomaže svakoj lokalnoj samoupravi kojoj je pomoć potrebna. Ovo nisu mali novci, ovo su novci koje su i lokalne samouprave kandidovale i tražile za pomoć za razne probleme ili projekte koje su imali i tu su pomoć i projekte dobili. To dovoljno govori koliko na isti način razmišljamo o svima.
Malopre ste opravdano rekli da treba da radimo više na kapitalnim investicijama. Slažem se, hajde da ih kandidujemo. Kada već imamo rekordan budžet od 330 milijardi dinara za kapitalne investicije, hajdemo da kandidujemo još sličnih projekata kao što je izgradnja gasovoda Aleksandrovac – Tutin, kao što je izgradnja puta Sjenica – Tutin itd. Hvala vam puno.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Ko se javlja?

(Narodni poslanik Ilija Matejić traži reč.)

Po kom osnovu?

Samo se izvinjavam, u čije ime govorite?

(Narodni poslanik Ilija Matejić dobacuje, ali se ne čuje i ne razume.)

Jeste li vi šef grupe ili ovlašćeni predstavnik?

Izvinjavam se, stvarno bih vam dao reč, ali, nema vas na spisku ovlašćenih, tako da, a lično vas niko nije spomenuo. Idemo dalje po spisku.

Narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa "Aleksandar Vučić - Za našu decu"
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, ako je neka organizacija Vladina, znači, ona odgovara Vladi Republike Srbije, a saveti nacionalnih manjina su nezavisni organi, tako da, ne mogu nikako da budu vladine organizacije, čak ni nivo vlasti.

Ali, da počnemo da pričamo o budžetu.

Drago mi je za ove podatke koje ste izneli u vezi lokalnih samouprava i projekti iza koji stoji Vlada Republike Srbije, i u pravu ste, nisu to mali novci, kako to vole da kažu kolege iz AP Vojvodine. Sasvim sam siguran da velika većina lokalnih samouprava na teritoriji Republike Srbije po raznim osnovama, potražuje određena sredstva iz budžeta Republike Srbije. Tu imamo i ovaj nenamenski transfer koji im uplaćujemo svake godine.

Voleo bih kada bi naše lokalne samouprave, pa i one iz gde je pretežno bošnjačko stanovništvo, ne da predaju zahteve za dodelu sredstava za nenamenske transfere. Da objasnim građanima, vi znate šta je to, nenamenski transfer je da lokalna samouprava po svojoj volji može da troši novac. Najčešće velika većina nenamenskih transfera završi za plate, ili pokrivanje nekih gubitaka često u javnim preduzećima, gde je osnivač ta ista lokalna samouprava.

Više bih boleo kada bi to bili namenski transferi na osnovu projekata, da ne samo oni koji vrše vlast u takvim lokalnim samoupravama imaju korist, već i građani, u čije ime vrše vlast.

Sasvim sam siguran da bi stanovnici, građani i u Požarevcu, i u Smederevu i u Petrovcu na Mlavi i u Novom Pazaru, bili zadovoljniji i srećniji ako bi se na taj način novac trošio.

U ovom budžetu za 2021. godinu primećuje se da ozbiljna sredstva nastavljaju da se daju sistemu zdravstvene zaštite i da to u ovom trenutku zahteva jedna epidemiološka kriza sa kojom je Srbija opterećena.

Međutim, uvek ćete imati, koliko god novca da izdvojite, uvek ćete imati nezadovoljne, koliko god novca izdvojite. Sada sam čuo da je lečenje od Kovida, da košta građane po džepu, i da čak i onu osnovnu medicinsku zaštitu moraju da plaćaju.

Međutim, s tim ipak ne mogu da se složim. Ne mogu, ja sam upravo završio tu epizodu u svom životu, i znam da ništa nisam platio od medicinskih sredstava, i nije niko u Srbiji.

Isto tako, vratiću se na to kasnije, ali samo da spomenem, da po nekim podacima koji je nama dostavio Fiskalni savet, Srbija ima najmanje bolničkih ležajeva u zemljama centralne i istočne Evrope.

Onda ja moram da postavim jedno drugo pitanje, a kako to Srbija, koja ima najmanje bolničkih ležajeva u zemljama centralne i istočne Evrope, u ovom trenutku ima najviše građana u odnosu na broj stanovnika koji se leče u tim bolnicama?

To nije samo proizvoljan podatak koji dajem, jer je nivo te sekundarne zdravstvene zaštite, koja je jako opterećena epidemijom Kovida, na takvom nivou da mogu da kažem da imamo u odnosu na broj stanovnika i broj zaraženih najmanju smrtnost. Ne samo u zemljama centralne i istočne Evrope, nego na teritoriji čitave Evrope. Valjda to govori o tome koliko smo uspeli da u relativno kratkom vremenu naš zdravstveni sistem prilagodimo situaciji u kojoj se čitava država i njeni građani nalaze.

Ono što još takođe, mora da se pohvali u budžetu Republike Srbije jeste da on osim onog razvojnog dela se bavi i onim socijalnim, a tiče se plata i penzija za 2021. godinu, i čini mi se da se tu vode najveće polemike u društvu danas, ne ovde među narodnim poslanicima, očigledno je da je Dragan Đilas našao neke druge koji će u njihovo ime da pričaju da li na sednicama skupštinskih radnih tela, da li na javnom servisu, da li u sredstvima, medijima itd. Očigledno je da je Dragan Đilas nekog drugog pronašao.

Fiskalni savet, kao jedan državni organ, koji je nezavisan u svom radu, ali takođe, odgovara Narodnoj skupštini i za svaki Zakon o budžetu, Zakon o rebalansu, finansijskih i drugih zakona, mora da da svoje mišljenje Narodnoj skupštini i ocenu efekata donošenja jednog takvog zakona. Ovo je, što držim u ruci neki papir, koji je sve, samo ne ono što je posao Fiskalnog saveta, sve drugo jeste, i politika, i mogu da kažem i amaterizam, napisano, potpisano.

Cenim gospodina Pavla Petrovića, i biću, uzimam u obzir kada govorim o njegovim mišljenjima i ocenama i njegove godine, ali ipak, ne mogu da oćutim da mora da se na ovakav jedan način napadaju ispravne i dobre politike koju vodi Vlada Republike Srbije.

Već, da kažem, na početku, prva stvar koja zapada u oči, kaže da je najveći strukturni trajni problem unutar budžeta za 2021. godinu, koji će se teško otkloniti su prevelika izdvajanja za subvencije i plate u javnom sektoru i penzije, naravno.

Dame i gospodo narodni poslanici, u poslednje tri decenije život u Srbiji nije ni malo lak. Neko je očigledno, valjda zbog toga što je on imao komotan život, nije uzimao u obzir kako živi većina građana Republike Srbije? Poslednjih trideset godina, imali smo i ratove i sankcije, i zločinačku agresiju nato pakta, na kraju petooktobarske revolucije, unakažena privreda privatizacijom, unakažena privreda i javne finansije pljačkom i naravno da se sve to odražavalo na životni standard građana?

Ja postavljam jedno pitanje, pošto je navodno prevelika razlika između zaposlenih u javnom sektoru a to je takođe jedna igranka brojeva, šta je to javni sektor, a šta su to plate? Tim brojevima jako vešto pokušava da manipuliše Fiskalni savet, zato što je javni sektor i Elektroprivreda Srbije, da li se finansira EPS iz budžeta Republike Srbije? Apsolutno, ne.

Da li se druga javna preduzeća finansiraju iz budžeta Republike Srbije? Apsolutno, ne.

Da li ona žive i rade na nekom tržištu1? Apsolutno, da. Zarađuju za svoje plate.

A one plate koje se isplaćuju iz budžeta Republike Srbije, to su plate uprave, ovih ljudi ovde što nas, kao narodne poslanike, opslužuju.

Da li neko od vas ima predstavu koliko prima osoba sa 20 godina radnog staža, visokom stručnom spremom? Kolika je plata u Narodnoj skupštini, odnosno ostatku uprave na teritoriji Republike Srbije, da li neko zna? Da li zna da je manja zarada od proseka na teritoriji Republike Srbije? I ova povećanja plata koja treba da se dese u 2021. godini, osim za pripadnike Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova, zdravstvenih radnika, odnose se i na tu našu upravu koja, mogu da kažem, da je jedna od poslova i delatnosti koja je najslabije plaćena u Srbiji. Ali, to Fiskalni savet neće da kaže. Oni će njih da ubace u prosek sa elektroprivredom Srbije, sa drugim javnim preduzećima i da kažu – eto, oni žive bolje od svih ostalih u Srbiji, dobijaju pare iz budžeta, a ne rade ništa, što, naravno, nije tačno. E, to je to politikanstvo Pavla Pavlovića i Fiskalnog saveta koji, mogu da kažem, ne radi svoj posao kako treba.

Kad čitate ovo, pogledate i neke stvari koje su neistinite. Kaže da se subvencije uplaćuju i EPS-u, „Srbija gasu“, „Petrohemiji“ i drugima. Ni jedna subvencija nije uplaćena ni EPS-u, niti „Srbija gasu“. Jedino ako računa na projekte kao što je „Turski tok“, odnosno Južni tok. Ali, to nije, ljudi moji, tekuće poslovanje. To je investicija. To je projekat.

„Petrohemija“ je preduzeće u restrukturiranju koje je unakaženo privatizacijom i vraćeno državi sa dugovima. Pa, kao što smo rešili problem i „Sartida“, kao što smo rešili problem „Bora“, rešićemo problem i „Petrohemije“. Ali, bitno je da se nešto napadne i da se kaže da nije dobro. I to je taj problem koji imamo unazad već, mogu da kažem, godinama.

Dalje, stalno, kada god čitate njihovu ocenu, uvek će nešto da se prećuti, da bi se svi rezultati koje imamo osporavali i prikazivali na jedan prilično neispravan način. Recimo, u svakoj njihovoj oceni unazad evo već godinama stoji da Srbija u odnosu na zemlje centralne i istočne Evrope beleži manji rast bruto proizvoda, da nemamo dovoljno investicija, da se ne ulaže dovoljno u infrastrukturu, da se ne ulaže dovoljno u zaštitu životne sredine. I kao podatak počinju znate od koje godine? Od 2010. godine. Od 2010. godine, kada je na vlasti bio bivši režim, kada smo imali negativan rast bruto proizvoda, odnosno pad od 3,5%. Ali, to ne smeta Fiskalnom savetu. Oni to neće da kažu. Kažu – to nije njihov posao. A zašto ne pogledamo 2016, 2017, 2018. godinu? Zašto ne pogledamo da smo i kada smo sprovodili mere fiskalne konsolidacije 2015. godine imali blagi rast od 1%, a 2016. godine već ozbiljniji rast. To Fiskalni savet neće da vam kaže.

Isto tako, neka mi kažu u kojoj to zemlji na svetu do sada, kada su sprovođene mere fiskalne konsolidacije, je beležen rast bruto proizvoda? Ja ne znam, zaista, ni za jednu takvu zemlju.

Ono što drugo što se takođe jako važno prećutkuje – većina zemalja centralne i istočne Evrope su članice EU. Znate, Srbija kao kandidat za članstvo u EU ima pravo na određena bespovratna sredstva koja se zovu predpristupni fondovi. Ali zemlje članice EU imaju pravo na fondove EU. Odnos je u najbolju ruku po Srbiju deset prema jedan. Znači, za jedan evro koji mi dobijemo od EU, članice za takve projekte dobijaju deset puta više.

Zamislite sad, evo neću ni jednu zemlju da spominjem, kada vi morate dve ili tri milijarde evra da obezbedite u nekom periodu za izgradnju auto-puta, rekonstrukciju železničke pruge, izgradnju bolnica, ulaganju u zdravstveni sistem, da obezbedite izvore finansiranja, a to neka članica EU dobije besplatno i vi sa takvom članicom EU ne samo da držite korak, nego ste u nekim elementima i značajno bolji. A što to Pavle ne kaže? Zašto to ne napiše? Što se sa nama poslanicama odnosi na jedan način kao da smo mi ljudi koji ne znamo da razmišljamo svojom glavom i ne razumemo se uopšte u posao koji radimo? Hajde, ja razumem za ove polupismene novinare Đilasovih medija, pa ni ne znaju da napišu šta je bilo na sednici odbora, ne znaju, šta da im radim, nisu naučili, nisu naučili ni kući da budu vaspitani, da govore istinu, a druga stvar je da i kad hoće, oni to ne znaju. Ali, činjenica jeste da u poslednje vreme Pavle predstavlja Dragana Đilasa. Evo jedan primer za to.

U ovoj oceni fiskalne stabilnosti kaže se da iznenađuje činjenica da u budžetu Republike Srbije nisu predviđena sredstva za RTS i RTV. Mene to uopšte ne čudi. Pa, skinuli smo sa javnog servisa konačno, s grbače javnog servisa skinuli smo „Dajrek mediju“ i Dragana Đilasa. Znate kako je to izgledalo? Iz budžeta se odvoji pet ili šest milijardi dinara i uplaćuje se Javnom servisu, zato što ima obezbeđeno način finansiranja za plate i tekuće troškove. Javni servis po bagatelnim cenama prodaje, ili možemo reći slobodno - i poklanja sekunde Draganu Đilasu, koji to prodaje kao ekonomsko-propagandni program na tržištu i zgrće ogroman novac. To nije bilo iz budžeta možda, na posredan način. Što se tada Fiskalni savet nije javio da vrši analizu poslovanja RTS i drugog javnog servisa, kao što je to napravio, na prilično nestručan, nekorektan način sa, recimo, „Er Srbijom“.

Za kolege poslanike koji nisu pogledali ocenu, pogledajte, celo jedno poglavlje „Er Srbija“, celo jedno poglavlje. Kako se zove to poglavlje - Da li je pandemija uzrok svih problema u poslovanju „Er Srbije“? Da li je ovo seminarski rad? Šta je ovo? Politički pamflet? Šta je? Da li je to ocena?

Ja kažem da je ovo ponižavanje svakog narodnog poslanika i parlamenta u celini. Jel imamo mi koji državni organi i treba da se bave poslovanjem javnih preduzeća? Pa, jel nemamo DRI? Ona je ta koja daje te ocene, a ne Fiskalni savet.

Druga stvar, ovo je neistina do neistine. Ako pogledate dobro to mišljenje Fiskalnog saveta videćete da ga prave na osnovu podataka koje navodno ne mogu da provere. Pogledajte Zakon o budžetskom sistemu, koji reguliše nadležnosti Fiskalnog saveta.

Znači, za sve što ga interesuje, svaki državni organ, svako ministarstvo, pre svega Ministarstvo finansija, mora da dostavi odgovore na njihove zahteve. Da li su neki put zatražili? Nisu. Da li znate zašto? Pa, ne bi mogli ovako da naruže nikoga, jer bi imali sve podatke, jer bi morali mnogo da se namuče, da jednu ovakvu priču ispišu. Ovo su bajke što su pisali. Bajke, ništa drugo. To je očigledno neki poriv da se podrži politika bivšeg režima i Dragana Đilasa. Ja ne znam kako to da objasnim?

Ne mogu da objasnim ni mazohizam sa Javnog servisa, koji taj Fiskalni savet veličaju, a taj isti Fiskalni savet je dozvolio da njihove egzistencija i njihove plate i njihova javna preduzeća budu ugrožena od tog istog Dragana Đilasa. Fiskalni savet je ćutao.

Druga polemika koja se isto vodi u javnosti već duže vremena jeste tih čuvenih 100 evra koje je Republika Srbija, zbog rešavanja problema u svojoj privredi, poklanjala građanima. Ljudi, da, to je koštalo Republiku Srbiju oko 700 milina evra. To to je taman onoliko koliko je Đilas opljačkao dok je bio na vlasti u Srbiji i tada je isti taj Fiskalni savet o tome ćutao.

Sve ove mere koje smo imali u toku 2020. godine, zbog prevazilaženja problema koje ima privreda, pojedine grane, dali su svoje rezultate. Dali su svoje rezultate da je sada Srbija možda sa najboljim rezultatom u Evropi po pitanju ekonomije.

To je sada primarna stvar, kako da sačuvamo na prvom mestu zdravlje i živote naših građana, a na drugom mestu da sačuvamo privredu od koje te isti građani žive. Ona sekundarna, koja takođe nije ni malo beznačajna, jeste da našu privredu pripremimo za period posle krize.

Svakako, ministre, drago mi je da u budžetu za 2021. godinu i o tom delu govorite, jer problemi sa krizom počeće da se rešavaju u 2021. godini, da naša privreda bude stabilna i da u trenutku kada to bude bilo moguće u punom kapacitetu počne da radi.

Samo da vas podsetim, 2008. godine smo, takođe, imali finansijsku krizu. Finansijska kriza bila je mala beba sa krizom koja danas u ekonomskom smislu, ne samo u zdravstvenom. I pored toga, nismo prodali pet milijardi evra deviznih rezervi da ne bi sačuvali kurs dinara, kao što je to bilo tada.

Da vas podsetim sa 78 dinara, avgusta meseca 2008. godine, na 119,80, avgusta meseca 2012. godine. Nismo imali inflaciju, nisu nam zatvarane fabrike, nisu ljudi gubili posao, nismo imali negativan BDP. To su sve neki rezultati sa kojima danas u ovom trenutku vrlo malo zemalja na zemaljskoj kugli može da se pohvali, a onda se pojavi neko iz Fiskalnog saveta i da kaže kako to ništa ne valja?

Kada smo raspravljali o rebalansu budžeta za 2020. godinu, jer vidim da to izgleda jedan od najvećih problema koji Fiskalni savet ima, to je EPS. Evo, napisali su da su primili subvencije, što naravno nije tačno, ja sam tada rekao da je EPS najveći gigant na teritoriji Republike Srbije, da bi svako hteo da ga poseduje, a ako ne može da ga poseduje, bar da ga eksploatiše i onda dolaze te priče iz raznih finansijskih organizacija, ne da li treba da se sprovede reforma u EPS-u, nego da odrede i način kako ćemo da je sprovodimo. Znate, odakle je to najviše išlo? Baš iz Fiskalnog saveta. Znate li od koga je to išlo najviše? Od člana koji je podneo ostavku. A da li znate gde danas radi taj sada već bivši član Fiskalnog saveta? Pa, u finansijskim organizacijama.

Ništa ovde nije slučajno i ništa se ne dešava slučajno. Ovde je za cilj da sve one mere koje sprovodimo, koje su u interesu građana Republike Srbije, ali nisu u interesu bivšeg režima, nisu u interesu tajkuna. To što ne damo da više neko pljačka Republiku Srbiju, to je njima problem i zato imamo ovakva mišljenja koje daje Fiskalni savet.

Još nešto i završavam. Ovo je peto ili šesto mišljenje Fiskalnog saveta uzastopno koje ne samo da vređa dostojanstvo Narodne skupštine, nego nije ni dalo ispravnu ocenu, odnosno sve što je napisano u ranijim mišljenjima nije se obistinilo i pokazalo kao netačno.

Ako neko pogreši pet puta uzastopce, a za to prima ogromnu platu pored penzije, vreme mu je da podnese ostavku. Taj posao više ne treba da radi, jer nije sposoban, a to što nije sposoban, nema potrebe da angažuje Milojka Arsića, bivšeg viceguvernera, koji je, dok je bio viceguverner, fingirao izveštaje dve banke, Razvojne banke Vojvodine i Agrobanke. Nije se brinuo o njihovoj likvidnosti, a cena sitnica - milijardu evra, ni manje, ni više. Sada je on taj koji daje savete Fiskalnom savetu šta Fiskalni savet treba da napiše. Baš me interesuje da li i za to dobija novac od Fiskalnog saveta? Proverićemo i to, da vidimo da li takve stručnjake angažuje Fiskalni savet, da pišu ovakve neistine, političke pamflete narodnim poslanicima.

Zbog sveta što je Vlada Republike Srbije uradila u proteklom periodu u interesu građana Republike Srbije, zato što su ti rezultati vidljivi, opipljivi, stvarni, nema razloga da u danu za glasanje ne podržimo ovaj budžet.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Arsiću.
Gospodine Imamoviću, pretpostavljam da tražite repliku, ali na koje izlaganje?
(Enis Imamović: Replika na izlaganje kolege Arsića.)
Izvolite.
...
Stranka demokratske akcije Sandžaka

Enis Imamović

Poslanička grupa Ujedinjena dolina-SDA Sandžaka
Hvala, uvažena predsedavajuća.

Dakle, ovde je po nekoliko osnova pogrešno protumačeno moje izlaganje.

Dakle, rečeno je da nije istina da su građani plaćali iz svog džepa lečenje.

Meni je drago što kolega prethodni govornik je ostavio iza sebe tu epizodu uspešno i drago mi je što… Namerno neću reći što je koristio privilegije, zato što lečenje o trošku Fonda nije privilegija, već je to pravo. Nažalost, građanima je to pravo osporeno.

Ja sam ovde govorio o problemu što se građanima osporava pravo da koriste svoju zdravstvenu zaštitu koju plaćaju.

Kolega možda nije svestan, ali sam siguran da građani koji ovo gledaju i koji su plaćali iz svog džepa mogu da potvrde ove moje reči.

Druga stvar, ovde je nekoliko puta naglašeno da je gradu Novom Pazaru transferisano nekoliko stotina miliona dinara i mi se upravo borimo protiv toga da se gradskim i drugim jedinicama lokalne samouprave transferišu nenamenska sredstva, ali vi ste očigledno odlučili da svom koalicionom partneru u Novom Pazaru transferišete ta sredstva. To proverite u vašim međustranačkim odnosima.

Mi se borimo protiv toga i upravo je moj apel i početak govora bio osvrt na Zakon o planskom sistemu Republike Srbije, pa bi mi možda kolega prethodnih govornik mogao da pomogne, pošto je bio potpredsednik Skupštine u svom sazivu, da mi kaže zbog čega Skupština nije usvojila plan razvoja do 01. januara 2020. godine, iako… (Isključen mikrofon.)
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara | Predsedava
Zahvaljujem.

Vreme predviđeno za repliku je isteklo.

(Veroljub Arsić: Replika!)

Pravo na repliku, narodni poslanik Veroljub Arsić.

Izvolite.