Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja , 25.03.2021.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/86-21

3. dan rada

25.03.2021

Beograd

Sednicu je otvorio: Ivica Dačić

Sednica je trajala od 10:15 do 19:20

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

Poslanička grupa Stranka pravde i pomirenja SPP – Ujedinjena seljačka stranka USS
Zahvaljujem se, predsedniče Skupštine.

Uvažene kolege, ja ću postaviti pitanje i podsetiti sve naše građane na neki period 2000. godine, gde je do te 2000. godine bio veliki broj firmi koje su bile aktivne, radile, tzv. društvene firme. Posle dolaska DOS-a, veliki broj tih firmi je počeo da propada, počeli su da uništavaju te firme, donosili zakone koji su bili na štetu radnika a u korist pojedinaca, gde je veliki broj tih firmi otišao u stečaj, veliki broj radnika izgubio svoja radna mesta i ti ljudi su sada već u poznim godinama, da ne kažem u godinama kada je njima najteže.

Mogu da podsetim sve da je veliki broj takvih firmi ugašeno, zatvoreno, odvedeno u stečaj, i u opštini iz koje ja dolazim, Svrljig, a to važi i za okolne opštine, gradove, za grad Niš, „Elektronska industrija“ i veliki broj takvih firmi. Takve firme su imali naši prijatelji i sugrađani i u Prijepolju, u Tutinu, Sjenici, Subotici, Novom Sadu, gde su sve privatizacije rađene na štetu radnika.

Posle toga, radnici su imali prava da se tuže, da ostvaruju svoja prava na sudu, gde su dobijali sudske presude u njihovu korist. Imali su pravosnažne sudske presude da im se isplati određena naknada za period dok su bili u firmi a nije im isplaćena zarada. Njihova cena rada koju je sud presudio se kreće od nekoliko stotina hiljada pa i više od toga, ali do dana današnjeg ti radnici nisu uspeli da naplate svoja potraživanja, iz razloga što je stečajni upravnik namirio prvo svoje potrebe, a posle su bili radnici u drugom redu i vrlo mali broj njih je ostvario svoja prava i dobio neka sredstva iz te firme.

Inače, presudom sudova ta društvena svojina je bila obaveza države, tako da je država preuzela obavezu da isplati zaostale zarade ili naknade radnicima. Veći deo sredstava nije isplaćen i te pravosnažne sudske presude i sada stoje kod naših radnika koji su u veoma teškoj finansijskoj situaciji.

Pitam nadležno ministarstvo i predsednicu Vlade – da li postoji mogućnost da se ta njihova potraživanja, te pravosnažne sudske presude koje imaju od strane naših sudova, da se nađe način da se to njima nadoknadi kroz pomoć oko naplate struje, tehničkih stvari, vode i svega onog što oni moraju da plate? Ja bih voleo ako bismo tako mogli da uradimo, da pokušamo da spasimo veliki broj ljudi koji su sada u poznim godinama, 50, 60, nisu u penziji, a imaju potrebe da plate struju i ostale stvari koje su za njih veoma bitne.

Još jednom, mislim da je privatizacija bila veoma loša, da su stečajni upravnici radili na štetu radnika i firmi koje su vodili, ali sada bi bilo potrebno da iznađemo mogućnosti da ta dugovanja radnika, da njihova pravosnažna rešenja mogu da se naplate, makar jednim delom da se „prebiju“, kako se kaže kod nas u našem kraju, sa dugovanjima za struju, za vodu ili za ono što je njima potrebno. Mislim da je to potreba svih nas.

Imamo veliki broj ljudi koji su imali određene skupove u Nišu, kod mene u Svrljigu i ja bih voleo, ako bi mogli na ovo pitanje da mi odgovore i da se nađe način i rešenje, da se makar deo tih dugovanja prizna kroz relaksaciju troškova struje i osnovnih životnih potreba. Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.