Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 19.04.2023.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Sa ovim ćemo da zatvorimo krug.
Reč ima Milenko Jovanov.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Milenko Jovanov

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
Rekao sam vam gde sam se prepoznao. Ne vidim zašto imate potrebu da govorite o onome o čemu nisam ni reč rekao. Dakle, da sam se prepoznao u tome, imao bih priliku da vam kažem štošta i na tu temu. Rekao sam da sam se prepoznao u delu u kome vi govorite da mi vršimo politizaciju pravosuđa, a činjenica je da radimo nešto obrnuto. Smatram to uvredljivim zato što smo ceo proces sproveli bez ikakve mrlje, a to što ga vi niste podržavali, to je vaše političko pravo. Ja ne sumnjam u to.

Nisam govorio ovde o uverenjima, nego o veri, jer niste ni vi govorili o svojim uverenjima, nego o veri, da u nešto verujete i da u nešto ne verujete. Ja kažem da ja sa verom da polemišem ne mogu, jer se sa verom i inače polemisati ne može. To je stvar da li u nešto verujete ili ne verujete, a onda sam prešao na druge stvari koje ste rekli, gde ste tražili da se biraju istaknuti pravnici koji su se istakli u kritikovanju vlasti. To je kriterijum koji vi tražite. Znači, da uvedemo u konkurs da ima završen pravni fakultet, da je dao doprinos u pravnoj nauci u Srbiji i da se istakao u kritikovanju vlasti, jer to je conditio sine qua non da bi bio nezavistan.

Tačno, pa nije tačno. To je izvrnuta, jedna izvitoperena realnost koju vi stvarate. Ima čovek pravo da bude i za vlast i za opoziciju. To je njegovo pravo da bude i da ima političko pravo. Vi to na kraju krajeva priznajete. Vi kažete, može da ima politički stav, ali umesto tu da stavite tačku, vi to proširujete, pa kažete – može da ima politički stav, ali koji je protiv vlasti. Vidite šta radite. Jeste li vi svesni šta radite? Ne politizaciju, vi partijsko sudstvo ponovo hoćete, sud svojih istomišljenika, potpunu kontrolu, moraju da sude onako kako vi kažete. Vi ćete da odučite kako sud treba da odluči, ne sudije na osnovu Ustava, zakona i slobodnog uverenja. Vi ćete da kažete da li je ombudsman trebao da reaguje ili nije trebao da reaguje, a kada je reagovao da li je dobro reagovao, pa budite ombudsman, kandidujte se. Možda i vas izglasamo.

(Narodni poslanici SNS dobacuju.)

Ima uslov, kritikovala je vlast, ispunila je uslov.

Prema tome, to je bila poenta onoga o čemu sam rekao…

Lazoviću, bre, ne izigravaj helikopter, šta ti je čoveče? Mlatiš, bre, rukama sve vreme, udarićeš koleginicu iza tebe, udarićeš koleginicu iza tebe. Nemoj to da radiš. To je bila poenta onoga što sam rekao. To je bila suština.

Dakle, vi hoćete bukvalno da se vratimo nekoliko koraka unazad i da ponovo uvedete one sudije koje će biti zavisne ili od vas ili od stranih ambasada. To je ono što vi tražite.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Hvala vam.
Ako ovo nije bilo po Poslovniku, jel nije? Nije. Dobro, onda ćemo da nastavimo, bez galame.
(Radomir Lazović: Pomenuo me je u negativnom kontekstu.)
Lazoviću, hajde lepo sedite, vodimo raspravu civilizovano, a onda vi ponovo pravite probleme.
(Radomir Lazović: Jel mogu ja da dobijem reč?)
Ne, ne.
Hajde pokažite bar neki minimum pristojnosti.
Samo da vam kažem, kada vi govorite sa te strane, Lazoviću, niko ne ustaje kao vi sada, niko ne ustaje kao vi sada, niko ne maše rukama, niko ne viče sa mesta.
(Robert Kozma: Dajte mu reč. Pomenuo ga je imenom i prezimenom.)
Zašto ne možete da saslušate nekoga ko govori sa druge strane?
I kažem lepo - pružiću priliku i gospođi Jerinić i dobila je dva minuta i kažem posle toga – zatvorićemo krug replika, dajem reč Milenku Jovanovu.
(Radomir Lazović: Šta sam ja kriv što me je spomenuo?)
Zašto vičete sa mesta? Nemojte to da radite. Hajde lepo sedite.
Reč ima Elvira Kovač.
(Jelena Jerinić: Sram vas bilo!)
Izvinjavam se, gospođo Kovač.
Ko je sad to vikao? Gospođo Jerinić, jeste li vi? Ne priliči vam da se ponašate kao Lazović.
Izvolite, gospođo Kovač.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljujem, uvaženi predsedniče.

Predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SVM u svom izlaganju ću se bazirati najpre na predlog Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu za prvi izbor članova VSS i VST i obrazložiti zašto će poslanici SVM podržati ove predloge.

Najpre, moramo da naglasimo da su poštovane procedure i rokovi u potpunosti. Podsetila bih sve nas da smo, najpre, doduše u prošlom sazivu, ali izuzetno transparentno, vidljivo, poštujući sve moguće procedure, rokove, organizaciju javnih slušanja, inkluzivnost, mi zapravo odradili ono na šta se Srbija obavezala. Dakle, promenili smo Ustav, usvojeno je 29 amandmana na Ustav i posle smo organizovali referendum i kao sledeći logičan korak, ponovo poštujući procedure, rokove, transparentnost, inkluzivnost, smo usvojili i tzv. set pravosudnih zakona. Konkretno, Zakon o uređenju sudova, o sudijama, o javnom tužilaštvu, o Visokom savetu sudstva i Visokom savetu tužilaštva koji su u potpunosti usklađeni sa ovim ustavnim amandmanima i stupili su na snagu 9. februara ove 2023. godine.

Propisano je da VSS i VST, kao državni organi koji garantuju, jemče samostalnost i nezavisnost sudija i tužilaštva, se konstituišu izborom ostalih članova u skladu sa ovim spomenutim amandmanima u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovih zakona.

Moram da naglasim, meni i nama je žao što kao predlagač nije prisutan predsednik odbora, ali da iskoristim priliku i da naglasim da su zaista organizovane sednice odbora, organizovana su javna slušanja koja su trajala i po 10 sati. Članovi odbora, a i javnost koja je mogla od početka do kraja da isprati ovu proceduru je videla da je svako mogao da iznese svoja viđenja. Mogao je da postavi pitanja kandidatima. Bio je dakle vrlo otvoren proces i zapravo ovim izborom, najverovatnije glasanjem sutra ili ovih dana, mi stavljamo tačku na ovaj proces i završavamo ga.

Ovo pitanje je pitanje kontinuiteta, stabilnosti, predvidivosti, sigurnosti pravnog sistema i pravnog poretka. Složićemo se svi da je ustavni kontinuitet poštovan u postupku delimične ustavne revizije. Dakle, promena Ustava koju sam spomenula prošle godine, izmenjeno je 29 odredbi Mitrovdanskog ustava i u potpunosti je poštovana procedura.

Ovo je izuzetno važan korak iz ugla evropskih integracija. Dakle, bio je jedan od uslova na koji se Srbija obavezala i zapravo samim tim što smo promeni Ustav, smo mi, sada već pre godinu i po dana, dobili konačno zeleno svetlo za otvaranje novog klastera. To nam je verifikovano ili ti ocenjeno pozitivno. Nažalost, to što smo doneli set ustavnih zakona, još uvek nije, ali nadamo se da će uskoro i Srbija u ovom procesu učiniti vidljive korake u bliskoj budućnosti.

Suština celog ovog procesa je bila da se obezbedi efikasnost i nezavisnost u ovoj reformi pravosuđa, smanjenje uticaja zakonodavne i izvršne vlasti na izbor nosilaca funkcija i kao što sam spomenula, ovo je bio preduslov za usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i njihovu primenu u našem pravnom sistemu.

Značajno je naglasiti da je ceo proces, dakle od ustavnih amandmana i donošenja spomenutih zakona bila uključena Venecijanska komisija. Venecijanska komisija je tokom prošle 2022. godine na spomenutih pet nacrta zakona donela tri mišljenja. Ocenjeno je da su zaista poštovane preporuke Venecijanske komisije.

U tom smislu, Venecijanska komisija je pozdravila da se promenio, odnosno pozdravila je novi mehanizam koji ovi zakoni predviđaju, predlaganje kandidata za članove saveta, koje bira Narodna skupština Republike Srbije, a koje utvrđuje najpre u prvom krugu dvotrećinsku većinu od ukupnog broja članova spomenutog Odbora za pravosuđe, a u drugom krugu tropetinsku većinu.

Postoji još jedan mehanizam. Da nije došlo do tropetinske većine u drugom krugu, predviđa se tzv. „petočlana komisija“, koju čine predsednik Narodne skupštine, predsednik Ustavnog suda, predsednik Vrhovnog suda, Vrhovni javni tužilac i Zaštitnik građana.

Venecijanska komisija je ovaj mehanizam predlaganja kandidata pozdravila i naglasila da je neophodno izbeći da istaknuti pravnici koje Narodna skupština Republike Srbije bira u Visoki savet sudstva i tužilaštva budu povezani sa političkom većinom. Preporučila je da se preciziraju kriterijumi nepodobnosti za kandidate, odnosno podobnosti i konstatovala da je značajan broj preporuka iz oktobarskog mišljenja Venecijanske komisije usvojen.

Za poslaničku grupu Savez vojvođanskih Mađara je izuzetno značajno što je iz poštovanja procedure i rokova, kako promene Ustava, pa donošenja zakona, ispoštovana procedura i pri predlaganju ovih kandidata. Kao što sam spomenula, kao što je javnost mogla da isprati, 1. aprila ove godine organizovano je javno slušanje, na kojem su se predstavili kandidati, koje je trajalo. Svi prisutni članovi, zamenici članova Odbora su mogli da postave pitanje i da iznesu svoje mišljenje.

Svesni smo toga i ono o čemu danas raspravljamo je da je Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu predložio osam kandidata Narodnoj skupštini za prvi izbor članova Saveta, što je značajno. Ispoštovan je zakonski rok, verovatno glasanjem sutra ili ovih dana ćemo staviti tačku na ovaj proces.

Ono što kao predstavnica stranke nacionalne manjine, mađarske nacionalne manjine, moram da naglasim je da još uvek postoje problemi, odnosno da prilikom izrade spomenutog seta pravosudnih zakona, ipak zakonodavac je propustio da uzme u obzir preporuke OEBS-a, poznate kao preporuke iz Graca koje se tiču dostupnosti pravde za nacionalne manjine u delu koji normira izbor i predlaganje nosilaca pravosudnih funkcija.

Dakle, trebalo bi da se predloži prvenstvo jednako kvalifikovanog kandidata, pripadnika nacionalne manjine koji ispunjava merila stručnosti, dostojnosti, osposobljenosti, ceneći poznavanje stručne pravne terminologije na jeziku nacionalne manjine koji je u službenoj upotrebi u pravosudnom organu, a sve u cilju postizanja odgovarajuće zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina.

Nije tajna da smo na ovu temu šef poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara, gospodin Balint Pastor, moja malenkost razgovarali i sa ministarkom pravde, sa njenim saradnicima i uskladili smo se i dogovorili da će u daljoj fazi, u sledećim koracima u izradi podzakonskih akata, da će se ispoštovati ove preporuke i prilikom razrade tih podzakonskih akata naglasiti i doći do toga da dođemo do ravnomernijeg sastava sa značajnijim brojem sudija i tužilaca.

Isto važi i za sudsko osoblje koji potiču iz manjinskih zajednica i koji vladaju pravnom terminologijom na jezicima nacionalnih manjina. To je Ustavom i zakonima zagarantovano pravo, kao i pravo garantovano raznim međunarodnim sporazumima, ugovorima. Moram da spomenem Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, koja utvrđuje da naravno u meri u kojoj je to moguće i u skladu sa zahtevom jedne od strana svi sudski postupci moraju da se vode na regionalnom jeziku ili jeziku manjine.

Zašto još uvek, ako je sistematizovano 3.000 sudijskih mesta, popunjeno 2.700, dakle još uvek nedostaje 350 sudija? Drugi problem je i razlog nedovoljne upotrebe jezika nacionalne manjine u sudskim postupcima, nije problem samo ovo, već je delimično problem i mreža sudova. Ne mogu da ne spomenem ono što je šef poslaničke grupe kada smo raspravljali o setu pravosudnih zakona takođe spomenuo, dakle još davne 2008. godine, mi smo i tada bili u Narodnoj skupštini prilikom te reforme kada je odjednom sasečeno i od 130 tada postojećih, 138 opštinskih sudova smo smanjili broj osnovnih sudova na 34. Svega osam osnovnih sudova je ostalo u Vojvodini, a broj sudova za prekršaje se smanjio sa 173 na 45.

Savez vojvođanskih Mađara, naša poslanička grupa je tada imala amandmane vezano za očuvanje Osnovnog suda u Bačkoj Topoli i Senti i Bečeju, koji su nažalost tada bili odbijeni i tek posle pet godina, 2013. godine Zakonom o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava Bečej i Senta su ponovo dobili osnovne sudove, a dok je Bačka Topola sudska jedinica. Ostalo je još uvek nerešeno pitanje Osnovnog suda u Kanjiži i Temerinu. Te spomenute 2013. godine broj osnovnih sudova je povećan na 66. Ukupan broj sudova u Srbiji je 159.

Moram još jednom da naglasim da se mi kao manjinska mađarska stranka poslednjih 15 godina zalažemo, a to je tačka našeg koalicionog Sporazuma, dakle koalicionog Sporazuma potpisanog između SVM i SNS da tamo gde pripadnici nacionalnih manjina žive tradicionalno ili u većem broju da se zadrži postojeća mreža sudova i javnih tužilaštava, da se u narednoj reviziji mreže sudova i javnih tužilaštava prilikom određivanja njihovih sedišta i područja, a sve u cilju obezbeđivanja ravnomerne zastupljenosti pravosudnih institucija, u većoj meri vode računa o udaljenosti pravosudne institucije od mesta stanovanja, o broju jezika nacionalnih manjina koje su u službenoj upotrebi u sudu, kao i o tradiciji postojanja pravosudnih institucija.

Preostalo vreme poslaničke grupe bih iskoristila da spomenem zašto ćemo podržati i predlog kandidata za Zaštitnika građana, predloženog od strane Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i zašto smo i mi kao poslanička grupa predložili, kako ovde kažu, starog-novog Zaštitnika građana, gospodina Zorana Pašalića. Ovom procedurom se zapravo poštuje novi Zakon o Zaštitniku građana.

Spomenuto je na jednoj od prethodnih diskusija da se sada produžava mandat. Dakle, umesto dosadašnjih pet Zaštitnik građana se bira na osam godina bez mogućnosti ponovnog izbora, a ovim je zapravo ispoštovana preporuka, odnosno princip Venecijanske komisije da mandat Zaštitnika građana treba da traje ne duže, kako su oni to formulisali jedinstveni mandat, ne bude kraći od sedam godina.

Kada je Vlada izradila spomenuti predlog novog Zakona o Zaštitniku građana poštovane su preporuke revidiranog Akcionog plana za Poglavlje 23.

Značajno je takođe spomenuti da je najviši stepen usaglašenosti Nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava sa pariskim principima takozvani status A Zaštitniku građana dodajem tri puta u prethodnom periodu 2010. godine, 2015 i 2021. godine. Dakle, treći put 2021. godine za vreme mandata aktuelnog i budućeg Zaštitnika građana, odnosno kandidata o kome raspravljamo, što znači da mu je sada data mogućnost da u narednih pet godina uz pravo glasa aktivno učestvuje u radu međunarodnih i regionalnih stručnih mreža, da ima posebno pravo obraćanja na sednicama Saveta za ljudska prava UN.

Ukoliko je Zaštitniku građana odnosno njegov rad tako ocenjen u prethodnom periodu, smatramo da je to garancija da će ostati čuvar zakonitosti ljudskih prava i u budućnosti.

Iz ugla nacionalnih manjina moram da spomenem da Zaštitnik građana nama redovno dostavlja svoj godišnji izveštaj i da odbori raspravljaju, pa na osnovu njih donose predlog zaključaka, dakle Odbor za ljudska, manjinska prava i ravnopravnost polova, ali pored svega toga za nas je značajno da je Zaštitnik građana podneo i nekoliko posebnih izveštaja na razne teme, od rodne ravnopravnosti, zaštite žena od nasilja, pravima deteta i tako dalje, o pravima nacionalnih manjina.

Za poslaničku grupu Savez Vojvođanskih Mađara je značajno da nekoliko posebnih izveštaja sa preporukama o unapređenju zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina da je Zaštitnik građana pripremio između ostalog izveštaj o analizi stanja u oblasti vršenja javnih ovlašćenja nacionalnih saveta nacionalnih manjina u periodu od 2014. do 2018. godine, poseban izveštaj o savetima za međunacionalne odnose posebne odnose, poseban izveštaj Zaštitnika građana u službenoj upotrebi mađarskog jezika i pisma, a sve ovo je pripremljeno 2017. godine, dakle, u periodu mandata gospodina Pašalića.

Ovde ima nekoliko preporuka koje su aktuelne i dan danas. Moramo spomenuti da od 45 lokalnih samouprava na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine, u 40 je u službenoj upotrebi manjinski jezici, 10 različitih manjinskih jezika, a da je nekoliko njegovih zaključaka aktuelno i danas.

Nažalost, i dalje ostaje mišljenje da korišćenje jezika nacionalnih manjina upravnim postupcima usporava, nažalost čak otežava sprovođenje postupaka, kao da se pripadnici nacionalnih manjina u većini jedinica lokalnih samouprava retko opredeljuju da podnesu zahtev na svom maternjem jeziku.

Upravo u smislu ostvarivanja ovih preporuka, ispunjenja ovih preporuka, odnosno ostvarivanju prava građana, a shodno ustavnim i zakonskim garancijama važno je da u onim samoupravama u kojima nacionalne manjine, a u našem slučaju Mađari, žive u većem broju, građani mogu da komuniciraju sa državnim službenicima na svom maternjem jeziku, dakle, mogu da komuniciraju sa sudijom, tužiocem, ali i policajcem i vatrogascem. Policajce sad posebno spominjem zato što je bio posebno otvoren konkurs do juče do 18. aprila, javni konkurs za prijem. Za nas je važno da u policiji radi što više pripadnika nacionalnih manjina, u našem slučaju Mađara, i da kandidati zaista imaju i mogu sa pravom da očekuju da imaju mogućnosti kao i pripadnici većinskog naroda.

Da vrlo kratko spomenem Savete za međunacionalne odnose. Znamo da je ovo jedan od retkih koji se tiče lokalnih samouprava. Dakle, na lokalu bi trebao da obezbedi dobre, stabilne međunacionalne odnose, zaštitu manjinskih prava na nivou lokalnih samouprava. Nažalost, svesni smo toga da od 173 jedinice lokalnih samouprava u Srbiji 68 su multietničkih, od toga 41 u Vojvodini, 27 u centralnoj Srbiji, ipak nisu sve lokalne samouprave ispoštovale svoju obavezu da formiraju ove savete za međunacionalne odnose. Moram da pohvalim gradu Suboticu koja je posle 15 godina ponovo formirala Savet za međunacionalne odnose.

Ovo je naša obaveza. Takozvani „advajzeri kansl“ ili Savetodavni komitet Saveta Evrope za Okvirnu konvenciju za zaštitu prava nacionalnih manjina takođe je tražio ovo od nas.

Još vrlo kratko, dve tri teme. Zaštitnik građana je bio partner i radi i ima preporuke vezano za razne zakone, kao što je na primer Zakon o finansijskoj podršci porodicama sa decom, a i mi smo se zalagali za to da se poljoprivrednice izjednače sa ženama što se tiče prava na porodiljsko odsustvo, odnosno dobijanje novca koje su osigurane po drugim osnovama, kao i što se zalaže za izmene Zakona o socijalnoj zaštiti.

Stoga, kao što sam spomenula, Savez vojvođanskih Mađara će, naši poslanici će podržati ove predloge, a o ostalim kadrovskim pitanjima će govoriti moja koleginica Rozalija Ekres. Zahvaljujem na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Hvala vam, gospođo Kovač.
Već jedno 10 minuta gledam, Radomir Lazović u sistemu, jel namerno ili nije namerno? Nije. Dobro. Znači, nije ono sa sakrivanjem? Ostalo je slučajno? Dobro.
Vi ste, gospodine Miletiću, tu.
Pre nego što dam reč vama, da pročitam.
Primili ste ostavku narodnog poslanika Nenada Filipovića na funkciju narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije i Izveštaj Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine povodom razmatranje ove ostavke, koji je utvrdio da je podnošenjem ostavke nastupio slučaj iz člana 131. stav 2. tačka 6. Zakona o izboru narodnih poslanika i predlaže da Narodna skupština, u smislu člana 133. istog zakona, konstatuje prestanak mandata ovom narodnom poslaniku.
Saglasno članovima 132. i 133. Zakona o izboru narodnih poslanika, Narodna skupština na predlog Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine, konstatuje da je prestao mandat pre isteka vremena na koje je izabran narodnom poslanik Nenadu Filipoviću, danom podnošenja ostavke.
Saglasno Zakonu o izboru narodnih poslanika, izvršiće se i popunjavanje upražnjenog poslaničkog mesta u Narodnoj skupštini.
Ujedno vas obaveštavam da ćemo danas raditi duže od 18 časova zbog potrebe da završimo pretres po predloženom dnevnom redu.
Sada, gospodine Miletiću, imate reč.
...
Srpska napredna stranka

Milija Miletić

ZA POMIRENjE SPP-USS-DSHV
Zahvaljujem se dr Orliću.

Uvažene kolege poslanici, građani Srbije, ja ću ispred poslaničkog kluba gde se nalazim, Stranka pravde i pomirenja, Ujedinjena seljačka stranka, Demokratska stranka Hrvata Vojvodine, da kažem samo to da ćemo mi kao poslanički klub podržati sve ove predloge.

Sada ću reći konkretno zašto i kako. Što se tiče Zaštitnika građana, koleginica koja je govorila kao predlagač, Jelena Žarić Kovačević, ona je rekla ono sve u detalje na koji način je to rađeno, kako je bilo, koliko je to bilo transparentno, vidljivo i mogu da kažem za Zaštitnika građana, gospodina Pašalića, koji je predlog Odbora, da je čovek koji je iza sebe imao rezultata, radio svoj posao na način kako je moglo i kako je trebalo, s tim što bih ja stavio određen sugestije koje bi trebale u narednom periodu više da se rade, na to da se obrati pažnja.

To se tiče svih onih naših osoba – dece na selu, žena na selu, starih ljudi na selu. Njima se mora posvetiti veća pažnja, mora se staviti veći akcenat na njih. Da smo zajedno sa njima, da postoje, da se vide u svakom trenutku, zato što život u tim našim selima, posebno naših žena na selu, dece na selu, nije isti kao život ljudi koji žive u gradovima.

Zbog toga mislim da je to potrebno, da se uspostavi veća pažnja, da tim ljudima stvarno omogućimo da imaju iste mogućnosti, da isto žive kao što žive ljudi u gradu.

Ono što je gospodin Pašalić radio prethodnog mandata jeste dobro, ali mislim da ovde više treba da bude prisutan, da zajedno sa nama, ljudima koji su ovde narodni poslanici, obiđemo ta naša sela, ta naša područja.

Verujte mi, ljudi, područje iz kog ja dolazim, ta područja u jugoistočnoj Srbiji, brdsko-planinska područja, opštine koje su nerazvijene, koje imaju veliki broj starih ljudi, gde po neko dete kada se rodi u tim našim selima mi tu decu moramo stvarno maksimalno uvažavati, pomagati. Ne samo ovako u Skupštini, nego i direktnim davanjima, da postoje veća davanja za te ljude koji tamo ostaju da žive.

Gospodin Pašalić, siguran sam, ukoliko mu damu podršku, da će to imati u vidu i da na taj način on mora biti više prisutan kod ljudi, a to važi i za naše žene na selu i za one stare ljude koji žive u tim seoskim područjima. Tako da, podržaćemo Predlog za Zaštitnika građana gospodina Pašalića.

Savet DRI je nešto što je prethodnih godina stvarno pokazalo, na čelu kada je bio pre toga državni revizor iz Niša, a kasnije vrhovni državni revizor iz Niša, on je počeo to da radi onako kako treba. Gospodin Dušan Pejović je na čelu DRI. Pokazalo se da ono što radi to jeste transparentno, vidljivo, da proverava sve one stvari koje se dešavaju, da li je to republički budžet, da li su pokrajinski budžeti, da li su to lokalni budžeti, odnosno budžeti lokalnih samouprava.

Tako da, Savet koji je predložio Odbor za finansije, na čelu sa Dušanom Pejovićem, mi ćemo podržati, jer mislim da čovek koji vodi taj Savet, koji je do sada vodio i koji će voditi, ukoliko ga podržimo svi, da zaslužuje da radi na najbolji način, da se štite budžeti, kako republički budžet, tako pokrajinski, tako i lokalni budžeti.

Sve one izveštaje koje ovde mi dobijamo, tu se vidi sve u detalje na koji način, kako se troši, gde se troši, da li ima mesta da se popravi.

Sa druge strane, poziv tim ljudima koji rade u DRI jeste da budu više prisutni, da daju više saveta.

Verujte mi, dosta ima zakona koji su nespojivi sa određenim odredbama, vezano, konkretno to govorim, za lokalne samouprave, gde postoji jedan zakon koji kaže – to ne može, a drugi zakon kaže – to mora. Kada predsednik opštine kao odgovorno lice ili bilo ko iz tih javnih preduzeća odradi po nekom zakonu, u drugom zakonu dolazi do prekršaja. Tu dolazimo u situacije gde ljudi koji vode te institucije, vode opštine, vode te određene državne institucije, dolaze u situaciju da sutra snose određene konsekvence, snose određene kazne i, na neki način, krše zakon, a u suštini ga ne krše jer ni jednog trenutka nema ničega lošeg.

To su neke stvari o kojima treba da pričamo, da razgovaramo, da DRI prihvati i da bude na terenu, da daje savete, da pomaže tim našim ljudima koji rade u jedinicama lokalnih samouprava, u javnim preduzećima, u budžetskim preduzećima Republike Srbije. Najveći broj tih ljudi ne želi da krši zakon, želi da radi za dobrobit svakog čoveka, a konkretno tu mislim na one ljude koji sad trenutno vode. Oni koji nešto pogreše, normalno, za to moraju biti adekvatno kažnjeni, sankcionisani, da to više ne rade ili da im se zabrani svaki rad. Zato, još jednom, Savet DRI koji je predložen od strane Odbora za finansije, na čelu sa Dušanom Pejovićem, mi ćemo podržati.

Četiri člana Saveta za nabavke – to je predloženo. Mislim da je to potrebno da se odradi. Predloženi kandidati iza sebe imaju ono sve što je potrebno. Mislim da će oni zadovoljiti sve što treba, a što se tiče javnih nabavki, to je nešto što je veoma bitno da se radi, da bude transparentno, da se ne dolazi u situaciju da zbog nekih sitnih stvari propadaju neke velike stvari, to se tiče veliki troškova koji mogu da nastanu ukoliko nešto nije kako treba.

Inače, jedinice lokalnih samouprava i pokrajina i republički organi moraju to poštovati. Ove četiri člana Saveta, siguran sam, da će dati rezultate ukoliko im mi svi damu podršku. Naš poslanički klub će ih i podržati.

Narodna skupština bira četiri člana Visokog saveta sudstva. Ja sam kao zamenik člana bio u Odboru za pravosuđe, gde je stvarno bilo veoma transparentno. Predsednik Odbora za pravosuđe, gospodin Đukanović, je bio veoma tolerantan što se tiče svih onih zahteva, što se tiče svih onih potreba i opozicije i vlasti da kažu, da razgovaraju sa kandidatima. Sve je bilo, mogu da kažem, na način kako i treba da bude.

U okviru Visokog saveta sudstva među istaknutim pravnicima sa najmanje 10 godina iskustva došlo je 18 predloga.

Odbor za pravosuđe je odradio svoj deo posla. Bilo je više tih odbora gde je na tim odborima bio i javni konkurs. Prijavu je podnelo 19 kandidata, Odbor je odradio svoj posao i mogu da kažem da od tih kandidata svi koji su bili prisutni na sednici Odbora 18. marta 2023. godine, utvrđen je predlog od šest kandidata za čije predlaganje je glasalo 12 članova odbora odnosno dve trećine od ukupnog broja članova koliko je potrebno da glasa.

Na sednici Odbora održanog 26. marta, Odbor je utvrdio predlog još dva kandidata za čije predlaganje je glasalo 12 članova, a za drugu sednicu je bilo potrebno tri petine. To je ono što smo doneli ustavnim promenama, gde istaknuti pravnici na ovaj način mogu da učestvuju, da pomažu, da sve bude van politike, a da bude dobrobit za svakoga onog koji ima potrebu da mu se sudi ili da ima određene potrebe onako kako treba, u skladu sa zakonom i sa svim onim što je potrebno za svakog našeg građanina u Srbiji.

U skladu sa članom 43. Zakona o VST, Narodna skupština bira četiri člana VST među istaknutim pravnicima. Predsednik Narodne skupštine je doneo odluku o raspisivanju prvog javnog konkursa za izbor članova VST koje bira Narodna skupština. Odbor je sproveo javni konkurs, sve je bilo transparentno. Prijavu na javni konkurs je podnelo 13 kandidata, Odbor je ispitivao dozvoljenost, blagovremenost i potpunost podnetih prijava i utvrdio da je 11 prijava podneto od strane lica koja ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor da su blagovremene i potpune.

Odbor za sednici održanoj 11. marta 2023. je obavio razgovor sa kandidatima, zatim utvrdio predlog osam kandidata za članove Saveta. Narodna skupština bira četiri člana i siguran sam da će to biti ljudi koji su stvarno od integriteta. Još jednom, mene kao čoveka koji živi u jednom malom mestu, nekad smo imali osnovni sud, sada nemamo ni sudsku jedinicu, ni sudeće dane, očekujem da ćemo imati mogućnost da u narednom periodu makar bude tih sudećih dana da u tim našim malim sredinama, malim opštinama gde naši građani imaju potrebe da traže pravdu na određeni način, oni to rade, jer idu veće centre. Konkretno iz moje opštine naši građani idu u Niš gde su zakazani ti sporovi, gde se radi i gde čovek ima određene troškove.

Siguran sam da na tu temu moramo više razgovarati i imati mogućnost da tim ljudima koji žive i malim sredinama, gde čak nema sudećih dana, da tim ljudima obezbedimo mogućnost da se u njihovim matičnim opštinama ima sudećih dana gde bi oni mogli da zadovolje sve ono što je potrebno.

Jedna od bitnijih stvari tiče se donekle pravosuđa, tužilaštva i svega onog što se dešava kod nas. Inače, o tome sam govorio kada je tu bila naša ministarka pravde. Veliki problem malih sredina jeste to, a tiče se pravosuđa, siguran sam, jer imaćemo verovatno potrebe, da bi zaštitili budžete lokalnih samouprava, da zaštitimo budžet Republike Srbije od nekih stvari koje su loše. Veliki broj nekih advokata, advokatskih kancelarija, obilazi ta naša seoska područja, područja gde ima veoma mali broj ljudi, ali zbog postojanja katastra, orto, foto snimci postoje, i sada ti advokati, uz podršku određenih iz nekih lokalnih samouprava, obilaze te naše stare ljude, nude im da potpišu na neviđeno punomoćja da ih zastupaju u tužbama protiv opštine.

Konkretno, veliki broj tih naših sela, to su sela koja su nekada bila puna, gde je bio veliki broj ljudi unazad 30, 40, 50 godina, gde su pravljeni ti atarski putevi i nekategorisani putevi, gde je na osnovu toga tim ljudima pomagano da dođu do svojih njiva, do svojih pašnjaka, do svojih livada, da tamo mogu da obavljaju svoje poljoprivredne radove. Sada dolaze u situaciju da pojedine advokatske kancelarije, pojedini advokati, pripravnici, ili kako prikazuju, obilaze te naše bake i deke, majke i očeve koji su stari, nude im da potpišu punomoćje, gde putem tog punomoćja sutra ti ljudi isto tuže svoje opštine i prave se veliki troškovi za budžet tih opština.

Da podsetim da veliki broj tih naših malih opština koje su siromašne imaju problema sa budžetom, zato što imaju nedovoljan broj upošljenih ljudi. Transferi koji dolaze tamo, to su transferi koji su isti unazad 10, 12 godina, gde je povećana cena i struje, povećane su plate, i sada još dolaze ovi troškovi, advokatski troškovi za zauzeće puteva atarskih do njihovih njiva. To se dešava sigurno u preko 20 opština koje ja znam.

Inače, opština Svrljig iz koje ja dolazim je inicirala i napravljena je grupa predsednika opština koji zajedno sa svojim pravobraniocima zajedno svi nastupaju i tražimo rešenje, rešenje kojim bi se onemogućilo da neko na neki način zloupotrebljava tog čoveka koji je, mogu da kažem, neuka stranka, koji nešto potpiše, na konto te tužbe taj čovek, taj domaćin dobije 500 dinara ili 1.000 dinara, a taj koji tuži u ime njih dobija od 80 do 100 hiljada dinara. Ti ljudi neka procene da li od toga ima neku vajdu taj čovek kome je zauzeto jedan ili dva kvadrata ili ima neko drugi interes i vajdu.

Kada sam govorio o tome, o tome ću govoriti i sada, to je veliki problem za veliki broj naših lokalnih samouprava, jer na ovaj način budžeti, ionako mali, biće opterećeni još više. Ti naši građani neće sutra moći da ostvaruju za ono što treba opština da im radi, a to je popravka i tih puteva, izgradnja novih puteva, vodovoda, kanalizacija, isplata putnih troškova za decu koja dolaze u školu, socijalna pomoć i sve ono što opština u svom delokrugu radi.

Zbog svega toga, zbog ovih tužbi budžeti lokalnih samouprava će sigurno biti u krizi, mogu biti i blokirani i na taj način biće stvarno teško. Posle toga će svaka opština tražiti pomoć iz Ministarstva finansija i tako preko tih malih grudvica, jer kažu da je to jedna mala grudvica koja ide polako nizbrdo, ta grudvica raste, to je veliki problem, doći će do velike lavine koja će stvarno udariti i imati problem budžet Republike Srbije.

Mislim da je potrebno, ali to ćemo sigurno tražiti i od ovih istaknutih pravnika koji će sada biti izabrani u Visoki savet sudstva, u Visoki savet tužilaštva, da tražimo adekvatno rešenje ili da se neki zakon promeni, ne na štetu advokata, već da to bude dobrobit svakog čoveka, da niko ne zloupotrebljava nešto da bi se neko ovajdio na štetu celokupnog društva.

Svaka čast najvećem broju ljudi koji se bave advokaturom, to je časno i pošteno zanimanje, ali ima pojedinaca koji na neki način krše kodeks advokatske struke, rade nešto što nije dobro, da bi se oni sami ovajdili, ali na štetu tih malih budžeta, tih malih sredina, kako sam malopre rekao, iz tih malih grudvica napraviće se velika lavina koja će udariti u budžet Republike Srbije i stvarno će biti veoma teška situacija.

Još jednom, uvaženi poslanici, građani Srbije, poslanički klub kome ja pripadam će glasati za sve ove predloge jer mislim da će to biti način da one stvari koje do sada nisu rađene, da se urade za dobrobit svakog čoveka, pa bez obzira da li on živi u Svrljigu, da li živi u Beloj Palanci i Gadžinom Hanu, da li živi u Tutinu, Prijepolju ili nekom drugom mestu. Još jednom, hvala lepo i živela Srbija.
...
Srpska napredna stranka

Sandra Božić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Sledeći po prijavi za reč je Boško Obradović. Izvolite.
...
Srpski pokret Dveri

Boško Obradović

SRPSKI POKRET DVERI - PATRIOTSKI BLOK
Poštovana predsedavajuća, poštovane kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, Hristos vaskrse. Koristim se ovom prilikom da svim građanima Srbije pravoslavne veroispovesti čestitam vaskršnje praznike i poželim im od srca sve najbolje na ličnom, porodičnom i profesionalnom planu, kao naravno i svim drugim građanima Srbije.

Ono što pre svega želim da istaknem jeste da je, hvala bogu, evo, ovo početak našeg redovnog prolećnog zasedanja, tačnije prva sednica u redovnom prolećnom zasedanju, koja je po mome mišljenju trebalo da počne još pre 50 dana, odnosno 1. marta, kada bi trebalo da počnu prolećna redovna zasedanja, ali dobro je da smo krenuli i da raspravljamo o jednoj od važnijih za državne institucije u Srbiji.

Međutim, postavlja se jedno veoma važno pitanje – da li je ovo najvažnija tema o kojoj danas treba da raspravljamo? Ono što želim da istaknem i da istovremeno pohvalim jeste dogovor sa Kolegijuma Narodne skupštine danas, na kome su prisustvovali svi šefovi poslaničkih grupa i vlasti i opozicije sa predsednikom Narodne skupštine, a to je da ćemo već na sledećoj sednici imati mogućnost kao opozicija da postavimo neke dopunske tačke dnevnog reda, odnosno da ih obrazlažemo, i da ćemo iduće nedelje, evo, prvi put u ovom novom skupštinskom sazivu, imati i Vladu Republike Srbije koja će odgovarati na naša poslanička pitanja.

Takođe, i to je posebno važno, imamo obećanje predsednika Narodne skupštine da ćemo u narednih mesec dana održati i posebnu sednicu na temu francusko-nemačkog sporazuma, njegovog sadržaja i njegove primene i ukrstiti argumente „za“ i „protiv“ ovog, po našem mišljenju, protivustavnog i štetočinskog dokumenta.

Ono što želim ovde posebno da istaknem jeste da mislim da smo imali i za danas važnijih pitanja. Pre svega, danas je punih deset godina od potpisivanja protivustavnog Briselskog sporazuma, koji je bio početak povlačenja države Srbije sa severa Kosova i Metohije i mnogi problemi u kojima se danas nalazimo prouzrokovani su upravo tim što je Ivica Dačić potpisao pre deset godina u Briselu, naravno, u dogovoru i saradnji sa tadašnjim prvim potpredsednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem.

Mi smo takođe sinoć imali jedan izuzetno, rekao bih, dramatičan protest radnika zaposlenih u „Kolubari“ i Elektroprivredi Srbije, koji se protive jednom potpuno neshvatljivom prelasku ovog javnog preduzeća iz forme javnog preduzeća u akcionarsko društvo, gde će u Skupštini biti samo jedan jedini član aktuelna ministarka energetike, što je, verovali ili ne, nešto što ste vi kao vladajuća većina predložili i progurali i to je trebalo da bude prvo tema ovde sednice Narodne skupštine, da vidimo gde to na svetu skupština jednog akcionarskog društva ima jednog člana, i to ministra u Vladi Republike Srbije, i zašto uopšte najvažnije strateško javno preduzeće Elektroprivreda Srbije prelazi iz forme javnog preduzeća u akcionarsko društvo, što miriše na njegovo dalje rasparčavanje, privatizaciju i bukvalno ukidanje suverenosti ovoga naroda, države u još jednoj oblasti, a to je svakako oblast privrede i energetike.

Ili, primera radi, da sa tim završim ove predloge šta je danas možda bilo prioritetnije da bude na dnevnom redu, da li je moguće da ste odustali od moratorijuma na vojne vežbe sa bilo kim sa Istoka ili Zapada i da će u Srbiji, verovali ili ne, državi Srbiji, od 16. do 30. juna biti održane zajedničke vojne vežbe sa zemljama pripadnicama NATO pakta, da će se na Vidovdan u Srbiji, posle 24 godine od NATO bombardovanja bombama sa osiromašenim uranijumom, zajednički vežbati sa vojskama koje su nas bombardovale?

Ovo su veoma važne teme i očekujemo da ćemo na nekim od narednih zasedanja govoriti i o njima.

Pozdravljam duh današnjeg kolegijuma koji je pokazao da možemo da radimo ozbiljnije, odgovornije, tolerantnije i da zaista opozicija ima svoje mesto u ovom Domu Narodne skupštine koje zaslužuje prema broju glasova koje je dobila na izborima i prema, pre svega, Poslovniku o radu Narodne skupštine.

Zašto ova tema je tema koju ste vi izabrali kao prioritetnu temu za današnje zasedanje – izbor Visokog saveta sudstva, Visokog saveta tužilaštva, itd? Da li su ovo teme koje neko nama nameće, pa ove teme moramo da stavimo na dnevni red, a neke druge guramo u zapećak i ne moramo da stavimo na dnevni red? Da li je ovo zapravo finale onih ucena iz Brisela kada smo morali da menjamo sopstveni Ustav i da ga prilagođavamo nečijim tuđim željama kako treba da izgleda reforma pravosuđa u Srbiji?

Da li mi možemo u Srbiji da uradimo bilo šta bez pritisaka i ucena iz Brisela? Da li možemo da organizujemo jednu sednicu Narodne skupštine na teme koje su nama važne i koje su nama nacionalni i državni prioriteti, a ne koje nam Brisel diktira i nekakva agenda nekakvog bezalternativnog puta u EU po svaku cenu koji traje već više od 20 godina a da se milimetar nismo pomerili na tom putu? Čak nas EU više i ne želi, ne namerava bilo kakvo proširenje EU dalje, ne vidi nas kao člana EU, a od nas traži sve – da priznamo lažnu državu Kosovo, da uvedemo sankcije Ruskoj Federaciji, da reformišemo naše pravosuđe kako nam oni kažu, da održavamo gej parade u svim gradovima i opštinama Srbije i da u udžbenicima promovišemo da je normalno da dete ima tatu i tatu ili da je normalno da dete kada se rodi nema pol nego će kasnije u toku života odlučiti kog je pola? Da se razumemo, to nije normalno, kao ni što generalno nije normalno da nam Brisel diktira kako ćemo mi živeti u Srbiji.

Hoćemo li mi konačno da preispitamo taj pogubni put u EU po svaku nacionalnu i državnu cenu?

Evo na ovom današnjem primeru da građanima Srbije probamo da objasnimo kako izgleda ovo kandidovanje za Zaštitnika građana, za republičku Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, za Savet DRI ili ova dva zaista veoma važna visoka saveta sudstva i tužilaštva.

Dakle, kandidati za sve ove funkcije koje mi danas ovde stavljamo na dnevni red došli su iz nadležnih skupštinskih odbora. U tim nadležnim skupštinskim odborima vi kao vladajuća većina takođe imate većinu. Vi ste, dakle, iz nekih određenih krugova kandidata izabrali ove kandidate i poslali ih kao većinske kandidate vlasti na ovu sednicu. Nemojte da se pravimo naivni da to nije tako. Nisu ovo nikakvi nezavisni ljudi. Nije ovo nikakva struka koja je iznad partijske politike. Ovo su partijski kandidati SNS i vaše vladajuće koalicije i preuzmite odgovornost za njih. Ja mislim da je to pošteno. Recite – da, mi stojimo iza njih, ovo su naši partijski kandidati, mi smo ih većinski kandidovali i izabraćemo ih većinom naših glasova vladajuće koalicije.

Zašto je to važno? To je važno iz sledećih razloga. Kada jedan Milorad Grčić, kao direktor „Elektroprivrede Srbije“, kao vaš kandidat, kao v.d. koji je tamo bio a da nije po zakonu mogao biti v.d. duže od šest meseci, a bio šest godina, upropastio elektroprivredu Srbije, uveo je u minuse i dubioze iz kojih još uvek ne možemo da se ispravimo, ne može posle toga da bude da niko nije odgovoran za dolazak Milorada Grčića na čelo „Elektroprivrede Srbije“. Vi ste odgovorni, vladajuća većina. I nije dovoljno samo smeniti Milorada Grčića, mora još neko da leti – onaj ko ga je predložio, onaj ko ga je izglasao, onaj ko ga je gurao, onaj koji je stao iza njega, onaj koji je rekao da je on najbolji stručnjak za vođenje najvećeg sistema u državi Srbiji. Milorad Grčić najveći stručnjak za „Elektroprivredu Srbije“! Ljudi, to je sprdnja sa ovom državom, to je sprdnja sa institucijama. Mi nemamo mogućnost da se struka uopšte bilo šta pita u ovoj državi.

Novi direktor „Elektroprivrede Srbije“, koga ste opet vi postavili, kao i kompletan naučni savet koji ste vi tamo odabrali, je bio protiv prelaska „Elektroprivrede Srbije“ iz javnog preduzeća u akcionarsko društvo. Niti ste poslušali sopstvenog direktora, niti ste poslušali struku, naučni savet! Ko je odlučio da se pređe iz forme javnog preduzeća u akcionarsko društvo? Ko? Vlada Srbije? Predsednik Republike? Ministarka energetike? Neka preuzme odgovornost za ono što će se desiti sa EPS-om, jer nisu preuzeli odgovornost kada je Grčić kao vaš kadar upropastio EPS.

Ja vas samo upozoravam da su ovo vaši kandidati i da hoću da znam ko tačno stoji iza njih, ako bilo ko od njih bude sličan jednome Grčiću i njegovoj zaista katastrofalnoj ulozi u „Elektroprivredi Srbije“.

Zaštitnik građana. Zašto bismo mi ponovo birali Pašalića za Zaštitnika građana kada on praktično u svojoj prethodnoj funkciji, u svom prethodnom mandatu ni na koji način nije bio Zaštitnik građana? On je bio, recimo, zaštitnik SNS. To bi, recimo, mogla da bude definicija. Zaštitnik interesa vladajućeg režima, zaštitnik da ništa što je protivno interesima SNS ne bude obrađeno na funkciji Zaštitnika građana. Znači, neko ko suštinski nije štitio građane. Zašto bismo ga mi ponovo birali na tu toliko odgovornu i važnu funkciju?

Primera radi, da li je gospodin Pašalić štitio prava pacijenata? Da li je štitio prava trudnica i porodilja u našim porodilištima? Znate li kakva je ishrana trudnica i porodilja u porodilištima? Znate li kakva je higijena? Znate li kakvi su drugi materijalni uslovi? Znate li kakav je odnos medicinske usluge prema njima? Znate li koliko njih nikada više ne želi da ostane u drugom stanju zbog iskustva koje su preživeli u porodilištu? Da je jedna žena koja zbog toga više nikada neće da ostane u drugom stanju, bilo bi mnogo, a po različitim anketama se radi o 10 do 20% porodilja koje ne žele iznova da se ikada više nađu u srpskim porodilištima.

Da li je bilo kada reagovao Zaštitnik građana? Da li je reagovao na bilo koju prijavu ili bilo koji problem koji je bilo koja trudnica ili porodilja imala? Zato je Srpski pokret Dveri, naša poslanička grupa Srpski pokret Dveri – Patriotski blok, imao obavezu da pokrene novu kampanju koju smo nazvali „Jedna je majka“, sa ciljem sređivanja stanja u svim našim porodilištima, i kadrovskog i organizacionog i, naravno, materijalnog stanja u srpskim porodilištima. Zato smo predali posebne preporuke Vladi Republike Srbije u tom pravcu.

Da li je Zaštitnik građana štitio sve naše porodice koje imaju recimo, problem sa centrima za socijalni rad, sa sudovima, sa nasiljem u saobraćaju, u porodici, na medijima, u društvu u opšte? Šta radi Zaštitnik građana po svim tim pitanjima? Kako Zaštitnik građana, primera radi štititi interese zaposlenih žena koje su izrabljivane da rade i nedeljom, pre svega u trgovačkoj branši? Kada će Srbija kao brojne zemlje u okruženju i u Evropi imati neradnu nedelju i u privatnom sektoru, da sve te uvažene dame imaju jedan normalan dan da ga provedu sa porodicom, dan koji se odvaja za crkvu, za verujuće ljude, za porodicu i za posete najmilijim i najbližim? Da li bi Zaštitnik građana mogao da reaguje u njihovu zaštitu? U kojim uslovima oni rade prekovremeno poslove koji nisu fizički normalni za žene i sve drugo što trpe, posebno dame koje rade u trgovini?

Konačno, da li će Zaštitnik građana, evo, reagovati na sledeću diskriminaciju, da će od 1. septembra u Beogradu biti besplatni udžbenici za sve đake u osnovnim i srednjim školama, besplatna užina i da će samim tim Beograd konačno i definitivno postati država u državi. Znači, ono što ima Beograd, neće imati niko drugi u Srbiji, eventualno, čast nekim izuzecima koji su to predvideli svojim lokalnim budžetima. Izvinite, zašto?

Zašto svi gradovi i opštine u Srbiji ne bi imale besplatne udžbenike za sve đake i besplatne užine? Po čemu to Beograd to može i treba da ima, a drugi gradovi i opštine ne treba da imaju? O čemu se radi?

Ili besplatni vrtići koji se, takođe, pominju da će zaživeti opet jedino u Beogradu. Dakle, šta i kuda vodi ta Beogradizacija i centaralizacija Srbije? Da li će Zaštitnik građana reagovati i po tom pitanju?

Konačno, da li se ikada setio naših najstarijih sugrađana, kojima su smanjivane penzije kao Ustavom zagarantovano pravo, zatim velikog broja više desetina hiljada najstarijih sugrađana koji uopšte nemaju nikakvu penziju, staračkih i samačkih domaćinstava koji pod znakom pitanja imaju osnovnu socijalnu i zdravstvenu negu?

Dakle, čime se bavi Zaštitnik građana ako se ne bavi životom, našim porodicama, socijalno ugroženim kategorijama stanovništva i svima onima koji trpe nepravdu pod ovim korumpiranim pravosudnim sistemom i tu se vraćamo i sa tim poentiramo na Visoki savet sudstva i tužilaštva?

Ako je vama Zagorka Dolovac simbol vaše kadrovske politike u srpskom pravosuđu, jer vi ste ostavili Zagorku Dolovac kao kadar bivšeg režima i ponovo je izabrali na funkciju Republičkog javnog tužioca, što znači da verujete kadrovima bivšeg režima i da je ona dobro radila svoj posao čim ste je ponovo podržali, onda to najbolje govori kako izgledaju vaši kadrovi. Žena koju niko nikada video nije, a kamoli da je uradila bilo šta u srpskom pravosuđu.

Kada je srpsko pravosuđe procesuiralo bilo koju aferu kriminala i korupcije u vrhu aktuelne vlasti? Kada je bilo koja policija, tužilaštvo ili sud ispitale zašto su, recimo, kilometri auto-puta u Srbiji nekoliko puta skuplji nego kilometri auto-puta u nekim drugim državama?

Nije sporno da pravimo auto-puteve, bolnice, železnicu i sve drugo. Pa, ko normalan će biti protiv toga? Svi smo za to, ali, izvinite, zašto po tri, četiri, pet puta većoj ceni nego u okruženju i Evropi? Gde idu te narodne pare? Možda možemo da napravimo tri puta više kilometara auto-puta ako vi tri puta manje pokradete na kilometru.

Dakle, i sa tim završavam, apsolutno ne verujemo u vašu kadrovsku politiku. Vi ste pokazali da su vaši kadrovi nestručni, bahati, da su veoma lako okrenuti kriminalu i korupciji, da je jedini razlog i kriterijum njihovog izbora da budu lojalni stranci, a ne zakonu, Ustavu i struci i zato ne možemo podržati, prosto, vaše predloge, a vi stanite iza vašeg predloga, ali prvo da vidimo koje odgovoran za Milorada Grčića, uništenje „Elektroprivrede Srbije“ i da taj podnese ostavku, a ne da se ne zna odgovornost za ono što vaši loši partijski kadrovi rade.

Dakle, hoćemo da struka bude iznad politike, hoćemo da državne institucije budu iznad partijskog vođenja ove države, ali vi to ne dozvoljavate, jer vi opstajete na vlasti samo ako partijski kontrolišete sve - medije, institucije, finansijske tokove i svaki drugi život u ovoj državi.

Onoga trenutka kada izgubite bilo koju od poluga ovih, vi ćete izgubiti i vlast u Srbiji. Zato se toliko grčevito držite da na svako mesto, od seoske mesne zajednice do Visokog saveta tužilaštva, mora da bude partijski odan vojnik Srpske napredne stranke i to je kancer koji izjeda ovo društvo i ovu državu i zato očito ne možemo promeniti stanje u institucijama dok ne promenimo vlast i dok ne promenimo čitav korumpirani sistem koji se ovde nije menjao više od trideset godina.

Kada to kažem, jasno je da ne mislim samo na vašu vlast, ja mislim na kontinuitet loše vlasti koja traje više od trideset godina, na korumpirano pravosuđe, na kadrove koji samo prelaze iz vlasti u vlast zato što su podobni, zato što su poslušni, zato što vam završavaju poslove, zato što su dobre sluge, jer kada pomenete bivši režim, onda morate pomenuti i gospodina Milenka Jovanova i Gorana Vesića i Jelenu Trivan i Nebojšu Krstića i Nebojšu Bakareca i niz drugih kadrova bivše vlasti koji su danas vodeći funkcioneri Srpske napredne stranke.

Došlo je vreme ne samo za promenu vlasti, već kompletno korumpiranog političkog i pravosudnog sistema u Srbiji.

Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Imamo osnov za repliku, ali pre toga da kažem vama u ovom delu koji se odnosio na mene i na naš današnji Kolegijum, čisto da ne bude da oko nečega nismo dovoljno precizni.
Što se tiče vaše želje da u narednom periodu ponovo imamo sednicu na temu Kosova i Metohije, ja sam svima vama rekao da ću da pozovem predsednika Republike.
Dakle, poziv ću da uputim, pa ćemo da dogovorimo šta je realno i eventualno kada u skladu sa obavezama i našim u Skupštini i obavezama u predsedništvu, ali sam vas i podsetio da smo na tu temu imali već sednicu u ovom sazivu i to ne jednom, nego dva puta i svaki put kada ste vi tražili, najmanje ste vi bili u ovoj sali.
Podsetio sam vas na to da samo to imate u vidu, pa da onda i sami razmislite koliko sve to zajedno ima smisla.
Neke poslaničke grupe nisu htele ni da sede uopšte. Ovi koji hoće kao neki referendum ni sada nisu tu. Oni su rešili da demonstrativno napuste sednicu i nisu se ni vraćali. Na ovoj poslednjoj sednici na kojoj je bio i predsednik Republike ni sekund u sali proveli nisu.
(Borislav Novaković: Kako?)
Od kada ste izašli, kada ste se vratili?
A sada ćutite?
(Borislav Novaković: O čemu vi pričate?)
Pričam o sednici na temu Kosova i Metohije i o vašem ponašanju i o tome koliko vam je navodno strašno stalo i do sednice i do Kosova i do Metohije i do svega.
(Borislav Novaković: Sedim ovde sve vreme.)
Pa, premotajte malo snimak taj ako ste zaboravili gde niste bili vi, Novakviću, što vičete.
Mnogo ste glasni sada, a onda kada bude ta sednica, onda ste napolju. Toliko ste hrabri i junačni da ste napolje.
Dakle, na te sam stvari podsetio i danas na Kolegijumu, čisto da ne bude da nije jasno o čemu smo razgovarali i šta smo zaključili.
Gospodine Jovanov, imate reč.
...
Srpska napredna stranka

Milenko Jovanov

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
Nekoliko stvari je ovde rečeno na koje želim prosto da odgovorim, jer prosto ne stoje.

Što se tiče pravosuđa, već sam odgovarao i ista je argumentacija. Dakle, ono što je SNS uradila što se tiče pravosuđa i reforme pravosuđa nijednoj vlasti pre SNS nije palo na pamet. Znači, niste hteli nikada da se odreknete uticaja na pravosuđe. Mi smo sami sebi oduzeli to pravo i sada nam pričate o tome kako kontrolišemo pravosuđe.

Kažete o Zaštitniku građana... Ja se izvinjavam, ali da li vi znate šta su nadležnosti Zaštitnika građana? Pa, nije Zaštitnik građana superheroj koji tako dođe na ideju, pa tako upada po institucijama, istražuje, gleda šta ko radi. To nema. To za jutjub rade neki koji se navodno bave politikom, a ne bave se zapravo ničim…

(Tatjana Manojlović: To je Aleksandar Vučić.)

Molim?

(Tatjana Manojlović: To je rezervisano za Aleksandra Vučića.)