Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 10.05.2024.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Dobar dan svima.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram Drugu sednicu Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2024. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 116 narodnih poslanika.
Podsećam vas da je članom 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine predviđeno da kvorum za rad Narodne skupštine prilikom utvrđivanja dnevnog reda postoji ako je na sednici prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 186 narodnih poslanika, odnosno da je prisutna većina od ukupnog borja narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Vladimir Pajić i Slobodan Petrović.
Saglasno članu 86. stav 2. i članu 87. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da je ova sednica sazvana u roku kraćem od roka utvrđenog u članu 86. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine i, izuzetno za petak, dakle, mimo dana utvrđenih u članu 87. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge akata iz predloženog dnevnog reda sednice.
U sazivu ove sednice, koji vam je dostavljen, sadržan je Predlog dnevnog reda sednice.
Pre utvrđivanja dnevnog reda, saglasno članu 92. stav 2. i članu 93. Poslovnika, potrebno je da Narodna skupština odluči o predlozima za stavljanje na dnevni red sednice akata po hitnom postupku, predlogu za spajanje rasprave i o predlogu za vođenje pretresa u pojedinostima odmah po završetku načelnog pretresa predloga zakona.
Poslanička grupa Dragan Marković Palma – Jedinstvena Srbija predložila je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Narodnoj skupštini 24. aprila ove godine (tačka 2. predloženog dnevnog reda).
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 160, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 35 od ukupno 195 narodnih poslanika u ovom trenutku.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Poslanička grupa Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane predložila je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Narodnoj skupštini 8. maja ove godine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 160, protiv – niko, uzdržan - jedan, nije glasalo – 34 od ukupno 195 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Predsednik Narodne skupštine je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog odluke o izmenama Odluke o sastavu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji je podnela Narodnoj skupštini 8. maja ove godine (tačka 4. predloženog dnevnog reda).
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 149, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 46 od ukupno 195 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Predsednik Narodne skupštine predložila je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog odluke o izmenama Odluke o sastavu stalnih delegacija Narodne skupštine u međunarodnim parlamentarnim institucijama, koji je podnela Narodnoj skupštini 8. maja ove godine (tačka 5. predloženog dnevnog reda).
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 148, protiv – niko, uzdržan – jedan, nije glasalo 47 od ukupno 196 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Odbor za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine predložio je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog odluke o izmenama Odluke o organizaciji i radu službe Narodne skupštine, koji je podneo Narodne skupštine 9. maja ove godine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster.
Zaključujem glasanje: za – 16, protiv – niko, uzdržanih – dvoje, nije glasalo 178 od ukupno 196 narodnih poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Trideset i sedam narodnih poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije predložilo je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, koji su podneli Narodnoj skupštini 9. maja ove godine (tačka 1. predloženog dnevnog reda).
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 166, protiv – četiri, uzdržanih – nema, nije glasalo 26 od ukupno 196 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Poslanička grupa Narodni pokret Srbije – Novo lice Srbije predložilo je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Narodnoj skupštini 9. maja 2024. godine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za – 32, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 164 od ukupno 196 narodnih poslanika.
Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Ana Brnabić, na osnovu čl. 92. stav 2, 157. stav 1. i 192, a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, predložila je da se obavi zajednički načelni i jedinstveni pretres o: Predlogu zakona o dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku koji je podnelo 37 narodnih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, Predlogu odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije koji je podnela poslanička grupa Dragan Marković Palma – Jedinstvena Srbije, Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije koji je podnela poslanička grupa Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, Predlogu odluke o izmenama Odluke o sastavu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje koji je podnela predsednik Narodne skupštine, Predlogu odluke o izmenama Odluke o sastavu stalnih delegacija Narodne skupštine Republike u međunarodnim parlamentarnim institucijama koji je podnela predsednik Narodne skupštine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za je glasalo – 161, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 37 od ukupno 198 narodnih poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština jeste prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Ana Brnabić, na osnovu člana 92. stav 2, a u skladu sa članom 157. stav 7. Poslovnika Narodne skupštine, predložila je da se pretres u pojedinostima o predlogu zakona iz tačke 1. predloženog dnevnog reda obavi odmah po završetku načelnog pretresa tog predloga zakona.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Zaključujem glasanje: za je glasalo – 165, protiv – niko, uzdržanih - nema, nije glasalo 33 od ukupno 198 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Pošto smo se izjasnili o predlozima za stavljanje na dnevni red sednice akata po hitnom postupku, predlogu za spajanje rasprave i o predlogu za vođenje pretresa u pojedinostima odmah po završetku načelnog pretresa predloga zakona, na osnovu člana 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, stavljam na glasanje Predlog dnevnog reda u celini.
Molim narodne poslanike da se izjasne.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za je glasalo – 164, protiv – niko, uzdržanih - nema, nije glasalo 35 od ukupno 199 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština utvrdila dnevni red Druge sednice Prvog redovnog zasedanja u 2024. godini, u celini.
D n e v n i r e d:
1. Predlog zakona o dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku;
2. Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije;
3. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije;
4. Predlog odluke o izmenama Odluke o sastavu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje;
5. Predlog odluke o izmenama Odluke o sastavu stalnih delegacija Narodne skupštine Republike Srbije u međunarodnim parlamentarnim institucijama.
Sada prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu.
Pre toga konstatujem da se primili ostavku narodnog poslanika Sandre Božić na funkciju narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije i Izveštaj Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine povodom razmatranja ove ostavke.
Saglasno članu 132. i 133. Zakona o izboru narodnih poslanika, Narodna skupština, na predlog Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine konstatuje da je prestao mandat pre isteka vremena na koje je izabrana, narodnom poslaniku Sandri Božić, danom podnošenja ostavke.
Saglasno Zakonu o izboru narodnih poslanika, izvršiće se popunjavanje upražnjenog poslaničkog mesta u Narodnoj skupštini.
Pošto smo na Prvoj posebnoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije u Četrnaestom sazivu konstatovali potvrđivanje mandata narodnom poslaniku prof. dr Aleksandri Pavlović Marković, sada ćemo pristupiti polaganju zakletve izabranog narodnog poslanika.
(Predsednik čita tekst zakletve, a narodni poslanik ponavlja.)
"ZAKLINjEM SE DA ĆU DUŽNOST NARODNOG POSLANIKA OBAVLjATI PREDANO, POŠTENO, SAVESNO I VERNO USTAVU, BRANITI LjUDSKA I MANjINSKA PRAVA I GRAĐANSKE SLOBODE I PO NAJBOLjEM ZNANjU I UMEĆU SLUŽITI GRAĐANIMA SRBIJE, ISTINI I PRAVDI."
Čestitam narodnom poslaniku na izboru i molim da potpišete tekst zakletve.
Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni i jedinstveni pretres o predlozima akata iz tačaka od 1. do 5. dnevnog reda, a pre otvaranja zajedničkog načelnog i jedinstvenog pretresa, podsećam vas da, prema članu 97. Poslovnika, ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmernom broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članovima 157. stav 1. i 192. stav 3, otvaram zajednički načelni i jedinstveni pretres o: Predlogu zakona o dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, Predlogu odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova Odbora Narodne skupštine Republike Srbije, Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova Odbora Narodne skupštine, Predlogu odluke o izmenama Odluke o sastavu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, Predlogu odluke o izmenama odluke o sastavu stalnih delegacija Narodne skupštine u međunarodnim parlamentarnim institucijama.
Da li predlagač i predstavnici predlagača žele reč? (Da.)
Reč ima gospodin Zoran Lutovac. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Zoran Lutovac

Demokratska stranka - DS
Poštovani građani Srbije, uvažene koleginice i kolege, poštovana predsednice Parlamenta, Predlog zakona o dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku koji je pred nama plod je razgovora parlamentarnih stranaka i nevladinih organizacija u cilju stvaranja ili povratka poverenja u birački spisak, a time i u sam izborni proces.

Ako nema poverenja u birački spisak, onda nema poverenja ni u izborni proces. Ako nema poverenja u izborni proces, onda nemamo ni slobodne i poštene izbore. Bez poverenja, bez slobodnih i poštenih izbora nemamo ni vladavinu prava, a bez vladavine prava nema uređene države. Tamo gde nema uređene države, postoji samo teritorija, teritorija u kojoj vlada zakon jačeg.

Kako smo došli do toga da uopšte razgovaramo na ovu temu, do toga da nema poverenja u birački spisak i u sam izborni proces? Ovo nije problem od juče, ovo nije problem od 17. decembra prošle godine, ovo je problem koji traje dugo i ovo je samo jedan segment, samo jedan deo problema koji imamo.

Na izborima 17. decembra su se desile mnoge neregularnosti, nepravilnosti ili da prevedemo sa jezika koji su uputili domaći i strani posmatrači sa jednog uglađenog jezika, diplomatskog jezika, desilo se prekrajanje izborne volje. Izborna volja građana je posebno bila izražena u Beogradu, ali prekrajanje izborne volje se desilo na području cele Srbije i zato smo mi u opoziciji i neki građani i oni koji su specijalizovani za praćenje izbornog procesa, podneli zahteve Ustavnom sudu za poništavanje izbora na svim nivoima.

To prekrajanje izborne volje ne samo da je urušilo poverenje u birački spisak i u izborni proces, nego je pretnja da uruši ceo politički sistem, poverenje u ceo politički sistem, temelje ustavnosti i zakonitosti, da urušava samu državu i osnovne vrednosti na kojima počiva naše društvo. Nije ovo nikakva politizacija, ovo je samo prevođenje sa tog diplomatskog jezika na narodni jezik kako bi ljudi bolje razumeli o čemu smo razgovarali i o čemu donosimo danas odluku.

Mnogi domaći i strani posmatrači su rekli svoje, to se može reći u jednoj jedinoj rečenici – nije bilo slobodnih i poštenih izbora. Ono što smo radili posle 17. decembra jeste da smo pokušavali da to što su nepravilnosti, to što je prevazišlo svaku meru i to što je imalo karakter sistemskog, organizovanog prekrajanja izborne volje, da se tome jednom mora stati na put.

Otuda i razgovori na ovu temu, razgovori koji su imali različite oblike forme i na različite načine se to posmatra i u našem društvu i među političkim strankama u samoj opoziciji.

U Izveštaju ODIHR-a od 28. februara 2024. godine, čije namere, niti stručnost niko u Srbiji ne dovodi u pitanje, kao jedna od prioritetnih preporuka, a to je Preporuka broj 4. se navodi citiram – „Da bi se odgovorilo na zabrinutost u vezi sa tačnošću biračkog spiska i povećalo poverenje javnosti trebalo bi preispitati relevantne zakone, propise i prakse kako bi se omogućio pristup podacima o registraciji birača i olakšalo sprovođenje značajne revizije Jedinstvenog biračkog spiska uz učešće relevantnih aktera uključujući političke stranke, civilno društvo, a u skladu sa standardima zaštite podataka“, završen citat.

Dakle, to je jedna od prioritetnih ODIHR-ih preporuka i smatram da smo je svi uzeli za ozbiljno i uzimanje za ozbiljno ove preporuke za posledicu ima to da smo imali razgovore upravo na temu prevazilaženja nedostatka poverenja u birački spisak i izborni proces.

Rezultat dijaloga koji smo vodili jeste i odredba u Predlogu zakona, odnosno dopune zakona koji je pred vama, a to je da oni koji su promenili prebivalište posle 3. jula 2023. godine neće moći na izborima 2. juna 2024. godine da glasaju na novim mestima prebivališta nego će to moći da urade na mestima gde su imali prebivalište do 3. jula 2023. godine.

To je plod dogovora, to je dogovor koji smo imali posle niza sastanaka i mislimo da to u dobroj meri može da bude iskorak u pravcu otklanjanja sumnji u to da neko drugi odlučuje u ime građana onih koji žive u određenoj lokalnoj sredini.

Predlog zakona, odnosno dopune zakona koji je pred vama trebalo bi da prestavlja samo prvi korak. Ovo nije rešenje za koje možemo da kažemo - sada smo završili posao to je to više nećemo imati nikada nikakve probleme. Ne, to je velika stvar za ove izbore, to je krupan korak koji je model i za neke sledeće izbore, s tim što za sledeće izbore to neće važiti 11 meseci unazad, nego, što je i neki evropski standard, a to je šest meseci posle prijavljivanja moći ćete da glasate na novoj adresi.

Dakle, ovde se radi o pokušaju vraćanja poverenja u birački spisak, ali da to ima svoju osnovu u zakonu i da se to primenjuje u praksi. Migracije stanovništava zbog glasanja bile su jedan od najvidljivijih i najiritantnijih za građane Srbije modela prekrajanja izborne volje i zato je bilo veoma važno da se među naša tri zahteva koja smo izneli, a to su uvid, kontrola i revizija biračkog spiska, to je promena medijske slike i to su objedinjeni izbori. Ovo je konkretizacija nečega što je odmah prihvaćeno posle prvih razgovora kao načelno, rečeno je načelno - u redu, ali nije konkretizovano, ovo je sada predlog dopune zakona i jeste konkretizacija onoga što je načelno prihvaćeno i to, ponoviću još jednom, jeste dobar korak u pravom pravcu.

Sa druge strane, postigli smo kroz razgovore da stavimo van snage Uputstvo koje se pojavilo nedavno, a za koje nisu znali čak ni najviši funkcioneri iz vlasti, a to je Uputstvo po kojem je u lokalnim sredinama moglo da se glasa ne na osnovu prebivališta, nego na osnovu boravišta i to je izazvalo dodatno nepoverenje i javnosti i političkih aktera i postigli smo sporazum da se to stavi van snage.

Dakle, na lokalnim izborima će se glasati ne po mestu boravišta, nego po mestu prebivališta.

Najzad, da zaključim, ovo je velika stvar u odnosu na ono što je bilo u decembru, ali nije ni izbliza ono što bi nam trebalo gledajući ukupno izborne uslove za ceo izborni proces. To je važan korak u dobrom pravcu, ali ono što nam predstoji jeste da nastavimo i to će raditi radne grupe za unapređenje izbornog procesa. Radiće se još na tome i ono što bi trebalo da bude tema jeste stvaranje nekog uputstva koje je trebalo da uradi REM, koje bi bilo neko obavezujuće uputstvo za medije kako da isprate ove izbore. To je jedna stvar. A posle da se bavimo i onim što smo mi već u oktobru prošle godine inicirali, a to je pojedinačna odgovornost i smena svih članova REM-a i izbor novih članova REM-a.

Dakle, ovo jeste jedna stvar koje se može pozdraviti i dobar korak u pravom pravcu, ali to je iznuđeno rešenje, kratkoročno rešenje. Ono što nam je potrebno jeste da izgradimo ceo jedan sistem, da napravimo reviziju, da vratimo poverenje u sve institucije, jer ako napravimo pomake u biračkom spisku, a institucije ostanu onakve kakve su bile nećemo napraviti mnogo. Zato je pred nama veliki posao i ja se nadam da ćemo taj posao učiniti plodonosnim i nadam se ovo neće biti shvaćeno kao da je ovo završetak priče o izbornim uslovima. Ne, ovo je samo početak. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Da li neko od predsednika ili ovlašćenih predstavnika želi reč?
Reč ima Radomir Lazović.
...
Zeleno-levi front

Radomir Lazović

Zeleno - levi front, Ne davimo Beograd
Hvala za reč, predsedavajuća.

Hteo bih da dam jedan uvod kako smo došli do toga da se nađemo u situaciji da potrošimo sve ovo vreme da govorimo o izbornim uslovima, da govorimo o izbornoj krađi, da govorimo o tom nezadovoljstvu građana. Kontekst u kome se donosi jedan ovakav zakon jeste činjenica da su 17. decembra izborni pokradeni. Sve međunarodne i domaće misije 17. decembra, koje su nadgledale izborni proces složile su se da je došlo do prekrajanja izborne volje građana i kako je to moj uvaženi kolega Lutovac rekao – do prekrajanja izborne volje građana, a to je u stvari ono što je diplomatskim jezikom izborna krađa.

Nakon toga imali smo veliki broj protesta građana na ulici koji su danonoćno zahtevali da se nešto promeni. Zato ja smatram da nije bilo toga, da nije bilo argumenata koji su čvrsti kao stena, da je u ovoj zemlji neophodna promena, da nije bilo međunarodne podrške koja je došla iz svih krajeva Evrope, pa i sveta, da nije bilo rezolucije Evropskog parlamenta, da nije bilo skoro svih tih glasova koji su jasno rekli da su se u Srbiji desili izborna krađa, mi danas ne bi sedeli ovde i razgovarali o tome da treba nešto promeniti, ali ipak meni je drago što smo barem uspeli da napravimo jedan mali korak ka tome da ovi izbori koje očekujemo budu više fer nego oni koje smo imali.

Dakle, smatram da je jedan ovakav zakon neophodan kako bi se odgovorilo na jedan od velikih problema koje smo imali 17. decembra a to su izborne migracije, to je izborni turizam, to je dovođenje ljudi iz drugih gradova da glasaju na lokalnim izborima, pre svega u Beogradu.

Ovim zakonom u dobrom delu se smanjuje ta mogućnost. Mi ne tvrdimo da su samo od dana kada će se ograničiti glasanje ljudima koji su promenili prebivalište skoro godinu dana je u pitanju, 11 meseci.

U tom periodu ljudi koji su promenili prebivalište neće moći da glasaju na novom mestu prebivališta, već na starom. Mi ne tvrdimo da se te promene i fantomski birači nisu desili pre ovog datuma, ali je ovde postignut dogovor i ovim smo ograničili jedan veliki period u kojem su se ovakve manipulacije dešavale. Ne smatram ovo nikakvom pobedom, ali smatram velikim uspehom da smo došli do toga da mi danas možemo da govorimo uopšte da je ovde vlast na neki način posredno, znam da to nećete nikada reći, ali posredno priznajete da je došlo do prekrajanja izborne volje građana.

Dakle, ja imam određeni optimizam da će se na narednim izborima, koji se ne bi ponovili da nije bilo pritiska građana, imam određeni optimizam da će zaista doći do promene vlasti u mnogim lokalnim samoupravama u Srbiji.

Odakle meni taj optimizam? On dolazi iz činjenice da je na prethodnim izborima vlast vršila pritiske na birače, to stoji u ODIHR izveštaju, vršila kupovinu glasova, vršila medijsku kontrolu, vršila onda, pored toga, i uticaj na birački spisak i dovoženje birača. Pored svega toga, u Beogradu je jedan ogroman broj glasova opozicija osvojila. Takođe, u centralnim gradskim opštinama, i ne samo tako centralnim, došlo je do toga da opozicija ima većinu i na tako pokradenim izborima. Ja u tome vidim optimizam i ja u tome vidim nameru građana Beograda da dođe do smene i promene vlasti.

Ja bih voleo da mi živimo u državi u kojoj ne treba da pričamo isključivo o izbornim uslovima, u kojoj ne treba stalno da pričamo o izbornoj krađi, voleo bih da nemamo krizu koju imamo, krizu ovog političkog procesa, da ne moramo stalno da se podsećamo kako jedni drugima ne verujemo, pa moramo da brinemo o tome da li će nas na nekom drugom ćošku možda ponovo prevariti, već da verujemo u zakone koje donosimo, ali nije tako.

Ja bih voleo da govorimo o tome kako u ovom gradu Beogradu saobraćaj ne radi, kako javni prevoz ne radi, voleo bih da govorimo o tome kako su svuda gužve, kako nemate parking, kako da to promenimo. Voleo bih da govorimo o tome da nam se autobusi pale i gore, da im otpadaju točkovi, da ljudi zbog toga ginu. Kako da to rešimo? To su ključna pitanja o kojima bismo voleli da govorimo. Ali očigledno da do toga ne možemo da stignemo, zato što stalno moramo da razmišljamo da li je negde ovaj izborni proces izmanipulisan. Ljudi to hoće kada govorimo o promenama, hoće da se neko bavi njihovim problemima, a tih problema je mnogo. Samo bih dodao da, prema nekim statistikama, tri do četiri godine od našeg života provedemo autobusima, u javnom prevozu, čekajući na nešto, čekajući to vaše bolje sutra, to nešto što treba da dođe brže, bolje, jače, a nikako da dođe.

Pozivam gledaoce da pogledaju izborni spot koji je SNS pravio 2020. godine. Sve je isto kao i ove, obećavaju sve iste stvari, evo sad će, samo što nije, samo što nije došla budućnost napredna, koja nikako da dođe, a tu je nadohvat ruke.

Voleo bih da razgovaramo o tom metrou, koji pravite isključivo da biste povezali svoja gradilišta i podigli cenu kvadrata koje prodajete u njima. U pravu je moj kolega Dobrica Veselinović, budući gradonačelnik Beograda, koji kaže da se ovaj grad razvija za bogate, da se on gradi da bi vaši ljudi, koji su već bogati, bili još bogatiji, da se svaki prostor između zgrada, svaka zelena površina iskoristi tako da se na njima gradi, da bi vi zaradili, a građanima ostavljate grad u kome ne može da se živi. Puno puta smo na to ukazivali i o tome bih voleo da govorimo.

Voleo bih da govorimo o tome da trećina stanovnika Beograda nema kanalizaciju, glavnog grada, ljudi, da se otpadne vode ne prerađuju, da 15 hiljada ljudi u Srbiji i ispravio me je kolega prošli put kada sam o tome govorio i hvala na tome, kolega Marseniću, ispravio me je kolega i rekao je da najnoviji podaci govore o preko 17 hiljada ljudi koji godišnje premine od posledice zagađenja vazduha.

Dobrica Veselinović je ovde govorio i o tome šta treba da uradimo za energetsku efikasnost. Poražavajuće je što se hvalite sa 10.000 domova kojima ste unapredili energetsku efikasnost. Tim tempom, za 2,5 miliona domaćinstava koja postoje u Srbiji bi trebalo 250 godina da se promeni energetska efikasnost.

Kada građani glasaju…
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Samo da vam kažem, ja razumem da vi mitingujete sada i da je ovo deo kampanje, potpuno razumem, ali ovo nikakve veze nema sa tačkom dnevnog reda, tako da vas molim da se vratite na tačku dnevnog reda.
...
Zeleno-levi front

Radomir Lazović

Zeleno - levi front, Ne davimo Beograd
Hvala vam, u pravu ste. Jesam odlutao, ali to samo nekome ko ne razume za šta služe izbori. Gospođo Brnabić, molim vas za malo pažnje.

Dakle, izbori koji su pokradeni, izbori bi trebalo da služe da kada ja ove teme koje sada pominjem – kakve veze ima kanalizacija sa Zakonom o izborima, pa te što ljudi hoće da im neko reši problem kanalizacije, vi pokradete izbore i onda ste vi i dalje na vlasti, a ne neko ko bi im zapravo rešio taj problem.

Nadam se da me sada razumete kako su ovi životni problemi građana povezani sa time da mi konstantno imamo pitanje od koga ne možemo da se odmaknemo, a to su izborna prekrajanja, manipulisanje izbornom voljom ljudi i slično.

Da se vratimo na taj zakon. Kao što sam rekao, unutrašnje migracije stanovništva koje ste organizovali, sprovodili, zbog kojih ste uspeli da ne izgubite vlast u Beogradu i drugim gradovima, one su jedan od ključnih problema iz decembra prošle godine. To je jedna nova potpuno prevara koju ste organizovali, ili je možda stara, samo nije bila otkrivena, njene dimenzije koje su otkrivene danas. Bez obzira na to, ostaju problemi. Ovo je dobar korak, ovaj zakon je dobar korak ka tome da se jedno od oruđa vlasti kojima vrši izborno prekrajanje skloni iz tih ruku. Ali pored toga ostaju još brojni problemi, na kojima se nadam da ćemo raditi i za koje ćemo uspeti da sklonimo, kako ne bi više bili u korist onih koji ne poštuju izbornu volju ljudi.

Tako da će Zeleno-levi front, koji je i predložio ovaj zakon, za njega i glasati i nadam se da će on doprineti tome da izbori budu više fer nego što su bili prethodni. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima Danijela Nestorović.
...
Narodni pokret Srbije

Danijela Nestorović

Ekološki ustanak
Poštovani građani Srbije, poštovane kolege i koleginice, imali smo priliku da čujemo da predložene izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku zapravo predstavljaju korak ka procesu isceljenja ovog društva. Naime, kao što je svima vama poznato, pre svega na ovaj način želim da se obratim građanima Republike Srbije, kojima evidentno iz nastupa i nemogućnosti da nas mediji čuju, da predočimo šta zapravo znače ove izmene zakona i na koji način će ovo unaprediti izborni proces, odnosno na koji način će ovo omogućiti da izborna volja građana bude ispoštovana, da građani mogu glasati zapravo na način na koji im to Ustav i zakon omogućavaju.

Kao što je svima vama građani poznato, jedno od osnovnih načela Ustava Republike Srbije je načelo vladavine prava. Međutim, ono što se desilo 17. decembra predstavlja sve, samo ne poštovanje tog načela i samo ne poštovanje izborne volje građana, na način na koji bi to trebalo da se desi u svakoj normalnoj demokratskoj državi.

Ono što se desilo 17. decembra je zapravo da smo na neki određeni način uhvatili lopova na delu. Iz svog dosadašnjeg iskustva u advokaturi, a imam ga preko 20 godina, često sam zastupala klijente koji su zavisni od izvršenja određenog krivičnog dela usled zloupotrebe narkotika, alkohola ili sličnih sredstava. Na ovaj način, kada je neko pod uticajem tih štetnih navika, često je sklon da vrši određena krivična dela.

Ovde smo imali priliku da vidimo da ste zapravo sve ovo vreme koje ste proveli na vlasti, a to je ovih prethodnih 11 godina, bili zapravo zavisnici od zloupotrebe zakona i izvrtanja zakonskih odredbi, pa i samog Ustava.

Na taj način su oštećeni građani Republike Srbije. Kako je proces isceljenja zapravo vrlo mukotrpan proces prvi korak ka isceljenju i ozdravljenju u ovom smislu društva i same Republike Srbije jeste priznanje izvršenja krivičnog dela.

Način na koji ste vi priznali izvršenje krivičnog dela i put ka vašem isceljenju, odnosno ka isceljenju ovog društva jeste zapravo taj da nakon priznanja sednemo i počnemo da razgovaramo.

U tom razgovoru učestvujemo ne samo mi, opozicioni političari, učestvuju i nevladine organizacije koje su mukotrpno radile da bi dokazale da je do izborne krađe došlo. Na taj način počinjemo izlečenje. Da li ćemo izlečiti ovo društvo to ćemo videti. Ovaj zakon zapravo ne predstavlja samo korak za poboljšanje izbornih uslova 2. juna.

Ovaj zakon zapravo predstavlja zalog za budućnost i za poboljšanje izbornih procesa kako se ovakve krađe i prekrajanje izborne volje građana više nikada ne bi ponovilo.

Ne smete prosto gaziti izbornu volju građana, ne smete pritiskati građane da glasaju, ne smete zloupotrebljavati javne institucije, ne smete zloupotrebljavati javne nacionalne medije za prekrajanje izborne volje građana. Ne smete na taj način reklamirati sve što ono što je zabranjeno.

Ja neću dužiti, ali smatram da na ovaj način i kroz formiranje komisija koje bi mogle da kontrolišu jedinstvene biračke spiskove, a kasnije i kroz proširenje, odnosno izmene određenih drugih zakona, kao što su Krivični zakonik Republike Srbije ili izmene i dopune Zakona o opštem upravnom postupku, čini mi se da bi mogli da postignemo taj cilj, a to je konačno ozdravljenje ovoga društva. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima Branko Pavlović.
Izvolite.
...
Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

Branko Pavlović

MI - GLAS IZ NARODA
Zahvaljujem se.

Dame i gospodo narodni poslanici, ovaj Predlog zakona o dopuni Zakona o biračkom spisku je neustavan. On se sastoji od tri člana, treći član je da stupa na snagu narednog dana od objavljivanja, a prva dva člana svaki ponaosob je neustavan.

Prvi član uvodi jedno novo pravilo za ubuduće, kada se stekne novo prebivalište onda će to lice biti upisano u birački spisak, tek nakon isteka roka od šest meseci, a drugi član ima retroaktivno dejstvo i to je ovih 11 meseci kojim se oduzima već postojeće biračko pravo građana.

U prvom delu ću govoriti zašto je to neustavno, u drugom delu ću analizirati otkuda šest meseci. Ovde nije rečeno od strane predlagača, ali pozivam se na jedno mišljenje Venecijanske komisije, o tome ću nešto reći, i u poslednjem delu ću govoriti o odgovornosti vladajuće grupacije koja je pristala da podrži ovakav zakonski predlog.

Dakle, sve ovo što smo čuli, što navodno treba poboljšati, predlaže se da se ostvari ugrožavanjem ljudskog prava zaštićeno Ustavom koje se zove izborno pravo. Naš Ustav ne poznaje mogućnost ograničenja izvan onih elemenata koje Ustav propisuje, a to je da svako ima jednako pravo ako je punoletan, poslovno sposoban i državljanin Republike Srbije.

Mogućnost zakonskog uređenja, i to je izuzetno važno, to je stav 3. tog člana Ustava dozvoljena je, obratite pažnju isključivo radi zaštite izbornog prava. Zaštite. To znači, i sada govorim ovih šest meseci, da nikakvo otežavanje izbornog prava ne može da se podvede pod zaštitu, te zakonom bilo kakvo otežavanje nije ustavno.

Kad kažemo da će neko glasati tek istekom roka od šest meseci, mi u stvari kažemo da on u tom periodu mora da ide u opštinu odakle je došao da bi glasao i imamo dve kategorije ljudi koji imaju izborno pravo kao svoje individualno ljudsko pravo. One, koji normalnog glasaju tu gde jesu i druge koji moraju da putuju, da imaju finansijski trošak, da bi ostvarili svoje izborno pravo.

Recimo, sada u Beogradu smo povećali broj biračkih mesta. Zašto? Zato što je ugrožavanje izbornog prava i ukoliko veliki broj ljudi glasa na istom biračkom mestu, pa je dužina čekanja u redu nešto što treba popraviti, a ne da teraš ljude da putuju u drugi grad.

Ako bih ja rekao ljudima – hajde, ja vodim na ručak, veliki broj bi pristao, ako bi im rekao – vodim na ručak, ali 200 kilometara od Beograda, 95% ljudi bi reklo – ma, neću Branko da putujem 200 kilometara.

Prema tome, i član 1. koji predviđa za ubuduće šest meseci ugrožava neotuđivo ljudsko pravo koje se zove izborno pravo svakog građanina.

Drugi element zašto je takav pristup neprihvatljiv. Motivacija da li je neko fiktivno ostvario prebivalište znači sledeću stvar. Pretpostavljamo da u određenoj grupi građana postoje neki koji krše pravo i onda kažnjavamo sve građane. Uvođenje kolektivne odgovornosti zbog toga što neko krši zakon je potpuno neprihvatljiv princip.

Treći nivo, zašto je ovo neustavno? Zbog toga što postoji sumnja u konkretnom slučaju da je MUP, odobravala prebivališta nezakonito i sada Narodna Skupština kao kontrolni organ, kao drugi državni organ, zato što izvršni državni organ ne radi dobro, ukida ili otežava ljudsko pravo građanima.

Ne može se rešavati problem rada izvršnog organa, tako što će se građanima otežavati, odnosno ugrožavati ustavom zagarantovano pravo na izbor, kao izborno pravo, to je potpuno neprihvatljivo i sada zamislite član 2. koji kaže ne 6 meseci za unapred, za ubuduće, nego 11 meseci retroaktivno. Pretpostavljamo da postoje neki ljudi koji su lopovi, pa ćemo sada da pohapsimo sve ljude.

Dakle, ta retroaktivnost to objašnjenje koje smo dobili, da se to radi radi povećanja poverenja građana u birački spisak, pa ćete povećanje poverenja građana u birački spisak da radite tako što ukidate ljudima ljudsko pravo na izbor, pravo na glasanje, pravo na izbor, kakve veze to ima jedne sa drugim, nikakve i ne može se ukidanjem ljudskih prava koje inače su zajamčena i postoji odredba u Ustavu da se jednom dostignuti nivo ljudskih prava ne može umanjivati i ne može skraćivati, tako da su brojni uglovi zbog čega su i prvi i drugi član potpuno neustavni, a sve ovo što se sumnja i što se želi postići, mora se postizati drugim merama.

Ovo što smo čuli pozivanje na preporuku 4 ODIHR-a, koje govore, skraćeno govoreći o reviziji biračkog spiska, takođe nema blage veze sa ovim zakonom, sa ovim predlogom zakona i niko nije rekao da to može da se radi tako što ćeš ugrožavati pravo na izbor, nego na potpuno drugi način, jer ti nešto ne valja u biračkom spisku, idi i vidi oko tog biračkog spiska, jer ti ne valja nešto u prebivalištima, idi vidi tamo gde se ta prebivališta registruju, tamo rešavaj stvari, a ne tako što ćeš ugrožavati prava svim građanima.

Da ne govorim ovo što smo čuli utopljavanje zgrada i ukidanje prava građanima itd. Tek to nema nikakve veze jedno sa drugim.

Dakle, da se vratimo samo ovaj član 1. zašto se predlagač opredelio na šest meseci, to nije rečeno u obrazloženju, nije slučajno rečeno 6 meseci.

Postoji zaista jedan dokument koji su zajedno pisali Venecijanska komisija i ODIHR, koji se tiče Srbije, u kome je razmatrano ovo pitanje, i Venecijanska komisija, prvo da se to razumemo, ona uopšte ne ocenjuje da li je nešto ustavno ili nije, u odnosu na Srbiju.

Ona utvrđuje da li je neki propis u skladu sa standardima, u suštini SE, pa onda to primenjuje i Evropska unija. Tamo stoji ne da to treba da se uradi, da se uvede ovih šest meseci nakon posle kojih imaš pravo da glasaš na novom prebivalištu. Njihova formulacija u tom dokumentu, može se razmotriti takva mera, dakle, može i ne mora, a ne usvojiti.

Uopšte se nisu bavili pitanjem da li je to u našem pravnom sistemu ustavno ili nije, niti Venecijanska komisija može da se bavi tim pitanjima, šta više u tom dokumentu je vrlo upitna stručnost ljudi koji su to radili, jer oni polemišu sa našim određenjem da bi imao izborno pravo moraš biti posebno sposoban. Zbog lošeg prevoda oni su razvili čitavu filozofiju kako to treba menjati, a onda kada su obrazlagali u tom dokumentu kako to treba da glasi u stvari su sve govorili onako kako u Srbiji već jeste. Kada mi primenjujemo pravni institut poslovne sposobnosti, oni su ga preveli kao „working capacity“ to nema veze sa oni što je zapravo pravni institut koji mi primenjujemo.

Dakle, upućujući na tih šest meseci oni su uputili na neki kodeks Venecijanske komisije koji se ne tiče Srbije nego generalno dobrih standarda u oblasti izbora i tamo su uslovili da maksimalno, eventualno to može biti šest meseci. Na pamet im nije pala retroaktivnost važenja tog propisa i na pamet im nije palo da to može biti dan duže od šest meseci.

Tako da ovde građani treba da znaju, izrazito prozapadni deo opozicije koji ovo predlaže, oni bez problema prelaze preko onoga što je standard Venecijanske komisije na koju se inače redovno pozivaju.

Dakle, ovde se predlaže u članu 2. nešto što je apsolutno suprotno našem Ustavu, a uzgred budi rečeno je suprotno i evropskim standardima i to dramatično, ne samo u dužini roka koji se predlaže, nego u retroaktivnosti koja ne dolazi u obzir ni po jednom standardu o kome je tu inače reč.

Drugim rečima ovde se gomilom reči zatrpava veoma važna stvar, a to je da se iz političkih razloga poseže za ugrožavanjem ljudskih prava. To je za Mi - glas iz naroda nedopustivo. Razumemo da postoje problemi, ali se oni ne mogu rešavati generalnom odredbom koja pogađa kategorije naših građana, ugrožavanjem odnosno oduzimanjem njihovih Ustavom zajamčenih ljudskih prava.

U tome što je vladajuća grupacija prihvatila da podrži ovaj zakon, mi vidimo odgovornost vladajuće grupacije. Ne može se politika do te mere i politički rezoni stavljati izvan temeljnih principa i temeljnih vrednosti, jer to razlikuje politiku koja je državotvorna od politike koja vodi računa o parcijalnom interesu. Budući da Mi - glas iz naroda nastupa kao državotvorna grupacija, mi ćemo glasati protiv ovog zakona. Hvala.