Hvala puno.
Poštovani građani Srbije, uvaženi narodni poslanici, pokušaću da budem ozbiljan, da odgovorim na nekoliko stvari koje smatram da su za građane Srbije izuzetno važne.
Imali ste priliku da čujete nešto o citiram – ogromnoj anomaliji u našim javnim finansijama, na kraju govorilo se o porezu na dodatu vrednost i većim prihodima koje u budžetu Republike Srbije imamo danas u odnosu i na godine koje su za nama, ali pogotovo na onaj period do 2012. godine, da ne bude da sam subjektivan, evo, ispred mene je Izveštaj Fiskalnog saveta oko rebalansa, gde kaže da se veći deo, citiram – očekivanog rasta poreskih prihoda može objasniti povoljnijim privrednim kretanjima, čitaj – raste nam BDP kao što sam vam rekao, druga samo najbrža rastuća ekonomija u prvoj polovini ove godine u Evropi. Višom realizacijom prihoda od očekivanih kao i konzervativnim planiranjem prihoda prilikom inicijalnog Zakona u budžetu. Kao što i sami, svaki put kada branimo budžet ovde pred vama za narednu godinu, mi kažemo da konzervativno planiramo prihode kako bismo na takav način iskontrolisali rashode i držali i nizak nivo deficita i na takav način kontrolisali i udeo javnog duga u BDP. Ali, dva podatka su mi veoma važna tu. Dakle, naša zemlja, naš budžet, da, ima veću naplatu poreza svih oblika poreza. Dakle, od poreza na dodatu vrednost, od poreza na dohodak građana, od akciza, od poreza na dobit preduzeća, upravo zbog toga što nam ekonomija raste.
Pomenuo sam u svom uvodnom izlaganju da nam je rast većim delom ako ne i najvećim delom determinisan i određen upravo rastom domaće tražnje zato što su nam u realnom iznosu veće plate i veće penzije. Na to ukazuje i podatak da je promet u maloprodaju, dakle, 7,4% veći u realnom iznosu za prvih osam meseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine. Više se troši, a pri tome ako se sećate uveli smo dva veoma važna reformske aktivnosti u našu privredu, a to je novi sistem e-fiskalizacije koja u realnom iznosu prati naplatu poreza. Još jednu stvar, a to su elektronske fakture, dakle, nemate više papirnih faktura u Srbiji kao što je nekada bilo, sve je elektronski što omogućava mnogo bolju kontrolu od strane poreske uprave. Sve je to uticalo na bolju naplatu poreza i naravno više zdravog novca u budžetu. Podsetiću vas za prvih osam meseci čak 132,5 milijardi dinara više novca, odnosno više prihoda od planiranog.
Druga stvar koju hoću da podelim sa vama, vi prošle godine imate rekordnu profitabilnost srpske privrede, 972 milijarde dinara je neto dobit srpske privrede prošle godine, zato imate naravno porez na dobit koji nikada veći. Okruženje koje smo napravili, investicije koje smo napravili, atraktivnost tržišta koje smo napravili, Srbija koja se promenila dovela je do toga da naša preduzeća kojih ima sve više, koja zapošljavaju sve više ljudi i sve više zarađuju, samim tim nam ulazi i više novca u budžet i to je ta velika anomalija u našim javnim finansijama koja je za razliku od onih koji su o tome pričali, pozitivna, dovoljna i povoljna za naš budžet i za naš sveopšti ekonomski razvoj.
Kada je javni dug u pitanju, nekoliko informacija koje želim da podelim sa vama pošto je to jedna od tema koja se nekako pominje više puta tokom današnjeg dana. Dakle, mi smo u potpunosti u makroekonomskoj stabilnosti kada je udeo javnog duga u BDP u pitanju. Rekao sam u svom uvodnom izlaganju, udeo javnog duga u BDP nam je 49,8%, daleko ispod nivoa Mastrihta, daleko ispod proseka Evrozone koji je trenutno 89%.
Ono što želim da vam ukažem je samo par podataka da vidite kako zloupotreba pojedinih brojki može možda za one koji ne znaju da dovede do pogrešnog zaključka. Pomenuli ste, jedan od prethodnih govornika je pomenuo je evroobveznicu. Pa, ne kamatna stopa na evroobveznicu koju smo poslednju emitovali na tržištu na međunarodnom tržištu kapitala bila je u evrima 4,75%. Istog dana, tog dana šestomesečni euribor je bio 3,75%. Samo jedan posto je bila razlika između tzv. novca bez rizik, šestomesečnog euribora, i onoga po čemu se zadužila Republika Srbija. To se nikada nije desilo, taj spred koji je veoma uzak govori vam o poverenju koje investitori imaju u našu zemlju.
U međuvremenu samo da vam dam par informacija ta bazna kamatna stopa, ovde ću biti dosadan nekim, ali hoću da znaju, ta bazna kamatna stopa kako u evrima tako i u dolarima mnogostruko se promenila u proteklih nekoliko godina upravo zbog ogromne globalne krize i poremećaja u lancima snabdevanja, korone i svega ostalog. Pogledajte, vi ste do pre godinu, izvinjavam se do pre četiri godine imali skoro besplatan novac. Dakle, kamatna stopa je bila i u dolarima i u evrima 0,25 ili 0, sada zbog velikih poremećaja na tržištima kapitala, vama je stopa kada su dolari u pitanju na 4,75, pet, nulta.
Dakle, ne možete da se zadužite po kamatnoj stopi koja je ispod toga - 4,75, 5. Evro kada je u pitanju, ECB, euribor, dakle 3, 75, a kada pogledate naše troškove zaduživanja, kamate koje plaćamo, u proseku ponderisana kamatna stopa na današnje sve dugove koje imamo je 3,8%. Dakle, 2020. godine bila je 3,3%. Za 0,5% poena se samo povećala.
Ono što ne znaju oni koji pričaju o našem javnom dugu, da upravo zahvaljujući odgovornoj politici 72,8% našeg javnog duga je u fiksnim kamatnim stopama, koje smo dogovorili pre ove krize. Dakle, mi govorimo o nekim manje od 30%.
Da, porasle su kamate, naravno, ali mi te kamate možemo da nosimo. Mi te kamate želimo da nosimo. Osnovna stvar koju vas uče kada polažete ispite iz ekonomije da ročnost jedne investicije mora da odgovara ročnosti izvora finansiranja. Ne možete iz keša da finansirate put ili izgradnju puta ili brze saobraćajnice, iz gotovine, iz budžeta, sa računa gde ćete opravdanost te investicije imati u sledećih deset, dvadeset, trideset godina. Ne, nego, naravno, uzmete zajam od deset, dvadeset, trideset godina. Ročnost tog zajma odgovara periodu isplativosti te investicije.
Ne moram valjda o tome da vas učim? To je prva godina nekog fakulteta kada je ekonomija u pitanju.
Dakle, to su stvari o kojima treba razmišljati, to su stvari na kojima se bazira naša politika. Kada imate iznos novca u budžetu, iako on stalno raste, nikada nije dovoljan za sve investicije i sve ideje koje želite da ostvarite. Zato imate multiplikator gde, ako možete, imate snagu i veruju vam investitori, kredibilni ste da se zadužite pod dobrim uslovima, da investirate više kako bi ubrzali vaš ekonomski rast i razvoj, pa naravno da to želite da uradite i to je upravo ono što mi radimo, pri čemu, još jedanput, ponderisana kamatna stopa, dakle, 3,8% na sve kredite koje imamo bila je pre samo par godina pre krize 3,3%.
Imam pitanje za prethodnog govornika - da li vam je poznato ko je Sebastijan Kolicović, osoba koja je 2010. godine ostala bez posla u RTB „Boru“, a koja je u međuvremenu našla posao u „Zijin“, dakle u fabrici koju smo mi doveli i fabrika koja sada zapošljava veliki broj radnika i koja nam je podigla istok Srbije?
Da li znate ko je Goran Dimić iz Prokuplja? Pa, ne znate. Otpustili ste ga vi tokom vaše vlasti. Radi trenutno u fabrici „Leoni“ od 2014. godine.
Da li znate ko je Nikola Vojvodić iz Loznice? Radio je u „Viskozi“ do 2001. godine. Onda je „Viskoza“ propala tokom vaše vlasti. Sada radi u novoj fabrici koju je predsednik Vučić otvorio, a to su „Minth Automotive“.
Da li znate ko je Branka Nedeljković iz Koceljeve, Zoran Radić iz Malog Zvornika, Zvonim Dičić iz Leskovca? Dobio je otkaz 2009. godine, a sada je našao posao u novoj firmi.
Dakle, gospodo, o tome treba da razmišljate. Mogu ovako da vam navodim imena i prezimena ljudi koja su zbog vaše pogrešne ekonomske politike ostala bez posla.
Pola miliona ljudi je u Srbiji od 2008. do 2012. godine ostala bez posla upravo zahvaljujući vašoj ekonomskoj politici.
Mi smo od 2012. godine do danas 550.000 novih radnih mesta otvorili, a svaki put ću vam čitati ova imena i prezimena, imam ceo spisak ljudi, da vidite kakva je razlika između one politike koju ste vi sprovodili, rezultata te iste politike i ovoga na čemu mi danas radimo i o čemu govorimo.
Hvala puno.