Dame i gospodo narodni poslanici, Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu je na svojoj sednici je podržao rebalans budžeta i preporučuje narodnim poslanicima da iz razloga poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, razdeo 24, ovoj rebalans podrže.
Dame i gospodo narodni poslanici, kada sam se vratio u ovu Skupštinu 2012. godine, sredstva za podsticaja su ukupno iznosila u poljoprivredi 19 milijardi. Danas je agrarni budžet razdeo 24, zajedno sa akcizom, negde oko 132 milijarde. To je više od 1,1 milijardu evra. Suvi podsticaji za poljoprivredu su negde oko 115 milijardi ili negde oko milijardu evra.
To je bio san nas poljoprivrednika, da doguramo do budžeta od milijardu i samo da vam kažem da je to šest puta više nego što je bilo 2012. godine, kada je kurs evra takođe bio oko 117 dinara za jedan evro.
Upotrebu ovih sredstava Ministarstvo poljoprivrede je dogovorilo sa udruženjima poljoprivrednika u pregovorima i razgovorima koji su obavljeni u toku ove, a bogami i prethodne godine.
Odbor je pored podržavanja ovog agrarnog budžeta, s obzirom da se piše Strategija za 2025. do 2034. godine, imao nekoliko preporuka.
Preporuka u skladu sa ekspozeom premijera je, a premijer je rekao da 70% naše poljoprivrede je sirovina za stranu prerađivačku industriju, da cilj strategije u sledećoj godini, prvi veliki cilj bude obnova prehrambenog suvereniteta Republike Srbije i prehrambene sigurnosti njenog stanovništva.
S obzirom da do 2000. godine naša kola u poljoprivredi klize nizbrdo, potrebno je uložili napor i vratiti se na obnovu prehrambenog suvereniteta, odnosno da naša biljna proizvodnja bude uvezana sa našim imputima, što je više moguće, odnosno da bude uvezana sa našom prerađivačkom industrijom, našim stočarstvom, s obzirom da u ovom trenutku koristimo impute koji su strana semena, u većini slučajeva preprati za zaštitu bilja, strana mehanizacija, a biljna proizvodnja je uvezana sa stranim stočarstvom i stranom prerađivačkom industrijom i to treba okrenuti u korist naše prerađivačke industrije.
Ta biljna proizvodnja koja se obavlja od prilike bez stočarstva raubuje poljoprivredno zemljište bez stajskih đubriva. Teško je obnoviti kvalitet poljoprivrednog zemljišta, a zbog toga što smo orijentisani na biljnu proizvodnju ugovori o slobodnoj trgovini ne daju odgovarajuće rezultate zato što na određeni način postajemo sve više uvoznici mesa i mleka i Odbor je smatrao da u Strategiji poljoprivrede u 2024. godini prvi cilj treba da bude ono što je u skladu sa ekspozeom predsednika Vlade, a to je obnova prehrambenog suvereniteta Republike Srbije i prehrambena sigurnost njenog stanovništva.
Takođe, Odbor je preporučio da sledeće godine ovi podsticaji budu veći, da agrarni budžet bude uvećan, ali da se mnogo pažnje namerni ruralnom razvoju, s obzirom da sredstva u ruralnom razvoju u Evropi iznose 25%, a da kod nas to više nego upola manje, jer u ruralnom razvoju su sredstva za investicije, za nabavku novih grla kvalitetnih, za voćarstvo, za podizanje voćnjaka, za objekte.
Takođe, Odbor preporučuje da se određeni iznos u sledećem nekom budžetu odredi za sezonske intervencije da bi u teškim uslovima, odnosno kada cene na tržištu budu daleko manje, pomoću sezonskih intervencija, recimo, u proizvodnji voća, proizvodnje mleka, da u situacijama kada to na mesec, dva dana pada, da se tim sredstvima interveniše i da se tako čuva dohodovna sigurnost poljoprivrednih gazdinstava.
U svakom slučaju, Odbor preporučuje da se izdašni podsticaji izdvajaju za svaki hektar koji je prekriven uslovnim grlima, pokriven voćnjakom i povrćem i da tako naša proizvodnja raste, jer ona je moguće da dostigne umesto sadašnjih 1500 do 2000 evra. Na takav način može da raste od pet, šest i deset hiljada evra.
Zato vas pozivam da s obzirom da je agrarni budžet više nego izdašan, da ovog puta, bez obzira na stranačke razlike, podržite budžet iz razloga što je on u agrarnom delu 24 daleko veći, šest puta veći nego što je bio 2012. godine. Hvala vam.