Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 17.12.2025.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja

03 Broj 06-2/222-25

2. dan rada

17.12.2025

Beograd

Sednicu je otvorila: Ana Brnabić

Sednica je trajala od 10:05 do 17:50

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Da li još neko želi reč, a da mu je preostalo vreme?
Reč ima gospodin Petrašinović.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Miroslav Petrašinović

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Uvažena predsednice Narodne skupštine Republik eSrbije, koleginice i kolege narodni poslanici, uvaženi građani Republike Srbije, u protekla dva dana razmatrali smo dve jako bitne tačke, a to je predlog kandidata za izbor sudije Ustavnog suda. Ono što smo mogli da čujemo od kritika koje su dolazile od predstavnika bivšeg režima i problokaderske opozicije jeste da nismo ništa konkretno mogli da čujemo šta se tim ljudima zamera, osim što su se kritički odnosili na uspeh jedne pravničke, ako možemo tako da kažemo, porodice iz Kragujevca, gde svi članovi te porodice obavljaju istaknute dužnosti u pravosudnom sistemu ili vršeći sudske funkcije ili kao članovi i predsednici advokatske komore ili notarsku dužnost.

Ono što smo mogli dalje da vidimo kao jednu kritiku koju su ispoljavali, a to su primanja, odnosno plate sudija Ustavnog suda. Ono što je osnovno i da bi neko mogao da bude samostalan i nezavistan u svom radu, pogotovo kada je u pitanju sudska funkcija, pogotovo kada je u pitanju sudijska dužnost i ono što smo mi činili kao SNS svih prethodnih godina jeste da smo se izborili za samostalnost sudijske funkcije, da smo se izborili za stalnost sudijske funkcije, jeste da smo radili na tome da ta primanja, kao jedan od osnova te samostalnosti, budu visoka kako bi onaj ko vrši tu funkciju mogao da bude samostalan i nezavistan u svom radu.

Takođe, zamerali su i pojavljivanje na televiziji sudija Ustavnog suda, što svakako ne može da stoji kao kritika, jer na taj način se pokazuje i pušta građanima mogućnost da budu upoznati sa radom Ustavnog suda i sudija Ustavnog suda, gde sudije Ustavnog suda mogu da govore o predmetima o kojima Ustavni sud raspravlja, o kojima odlučuje i gde mogu i kroz ta televizijska gostovanja da upoznaju građane Republike Srbije o onome što oni rade.

18/3 TĐ/JG

Ono što smo takođe bili svedoci da vidimo ovde i što svakako njima služi na čast i gde će građani Srbije jasno moći da odlučuju o tome na nekim narednim parlamentarnim izborima, koji će jako brzo doći, naredne godine, jeste da smo jasno mogli da vidimo ko je to za rad i koje su to političke stranke i organizacije koje žele rad i napredak Republike Srbije, nasuprot onih koje nisu i koje su za zaustavljanje napretka Republike Srbije. Vi ste mogli da vidite u prethodna dva dana kako su se oni radovali kada je jedna američka kompanija rešila da odustane od svog projekta i onda samo možete da zamislite da imate sa jedne strane političku organizaciju, Vladu Republike Srbije na čelu sa njenim predsednikom, premijerom, SNS koja ima viziju kako može da promeni i poboljša sliku Srbije, kako želi da gradi, a sa druge strane imate ljude koji su za to da čuvaju ruševine i koje su za to da te ruševine trebaju tu da ostanu, a samo da Srbije ne bi išla napred. Kada postavite te dve stvari i kada samo odlučujete na osnovu te dve stvari, možete da vidite ko su ljudi koji bi Srbiju vodili u propast i ko su ljudi koji Srbiji žele napredak i koji Srbiju vide u budućnosti.

Predsednik Republike Srbije je imao jasnu viziju kako jedan deo Beograda koji je u ruševinama može da se preobrati na bolje, da izgradimo jedan potpuno novi deo grada, jedan potpuno novi kompleks i, sa druge strane, imate ljude koji kažu da ruševine treba da ostanu iz potpuno iracionalnih i nikako racionalnih razloga zašto to žele.

Mogli smo da čujemo kako su i na ovoj sednici Narodne skupštine i na nekim prethodnim sednicama Narodne skupštine plašili građane i unosili nemir kako će kurs evra da skoči krajem godine, kako ćemo izgubiti našu ekonomsku stabilnost, kako nećemo moći da se borimo sa time, kako će, ne znam, da padne kupovna moć građana itd, a onda smo vrlo jasno mogli da čujemo juče od predsednika Republike Srbije gospodina Aleksandra Vučića u njegovom obraćanju i gostovanju na „Dnevniku 2“ RTS-a da su devizne rezerve i rezerve u zlatu koje ima naša zemlja nikada veće, da su devizne rezerve koje ima naša zemlja 29,05 milijardi evra, a rezerve koje imamo u zlatu 51.692 tone zlata i da bukvalno kurs evra, koji je kod nas plivajući, a koji se kreće oko 118 dinara za jedan evro, možemo da branimo u nedogled.

19/1 AL/IR 13.05 – 13.15

Sa druge strane, imate ljude koji se raduju kada se nešto pomeri u Srbiji i kada bi to možda delovalo loše, koji se raduju i koji to jedva čekaju.

Tako su se isto radovali, podsetio bih građane Republike Srbije i kada smo imali koronu i kada su pričali kako je Srbija zadnja i poslednja na redu da dobije vakcine i kako to nikada neće da se desi i kako nikada nećemo stići na red, kako će nas pustiti svi i svet iz EU, a onda kada smo imali mogućnost da biramo sa kojima ćemo se vakcinama vakcinisati, kada je država od čak i novčano stimulisala imunizaciju građana koji se obuči na to, onda su bili prvi u redu koji su stajali i čekali da odaberu jednu od vakcina koju će da prime.

To samo građani Srbije trebaju da znaju naredne godine kada budu odlučivali o tome kome će dati poverenje da vodi našu zemlju, da sa jedne strane imaju političare u SNS, koji i Srbiju žele da vode u budućnost koju imaju viziju, koji imaju ideju kako treba da se razvije naša zemlja, a da sa druge strane imate ljude koji samo žele stagnaciju, koju žele ruševine, koji ne žele ništa da promene i pri tome su dovoljno okuraženi da to jednostavno i kažu da su oni za to i da te ruševine ostanu i da te ruševine ne trebaju da se promene da ne treba ništa novo da se izgradi, jer je to njihova politika.

Tu njihovu politiku smo mogli da vidimo i prethodnih godinu dana, kada su rušili i palili našu zemlju, kada su se trudili da zaustave život u Srbiji, kada su formirali organ koji je zaustavljao život u Srbiji, koji je donosio nekakve odluke, kada su formirali organ za koji niko u Srbiji nije znao ko su ti ljudi koji sede u tim nekakvim plenumima, koji donose odluke kad će šta da radi i kad šta neće da radi, koja saobraćajnica će biti prohodna, koja neće, kod koga idu na vrata, koga će da vešaju, da ubijaju, da ne znam na kakav drugi način ponižavaju, maltretiraju ljude i to je ono za šta se oni zalažu.

Ono za šta se zalaže SNS na čelu sa predsednikom Vučićem pored svih ovih dobrih stvari koje smo uradili, pored vizije koju imamo kako treba da se razvija naša zemlja, kako treba da stvaramo, da radimo i da gradimo, imate ljude koji sve to žele kontra, koji ne žele da se Srbija razvija, koji nam prethodnih meseci otvoreno pričaju da ruševine iza NATO bombardovanja trebaju da ostanu u našoj zemlji koji stvaraju neke paralelne i antidržavne organe koji donose nekakve odluke da li će nešto da funkcioniše ili neće da funkcioniše.

To su ljudi koji bi želeli sutra da vode zemlju. To su ljudi koji bi sutra kada bi došli na vlast sve upropastili, a nama govore sa druge strane, da mi brukamo našu zemlju i da predsednik Vučić bruka našu zemlju, a to je čovek koji je uspeo da pomiri sve strane, da ima dobre prijatelje na istoku, da ima dobre odnose i na zapadu, na severu i na jugu, i to je nešto što je bila i osnov naše politike kada smo formirali SNS, da imamo prijatelje i na sve četiri strane sveta, na severu, na jugu, na istoku, i na zapadu i da sa svima gradimo najbolje moguće diplomatske odnose i to je politika koju predsednik Vučić radi.

Nasuprot te politike, nas je bilo sramota do 2012. godine dok su oni vodili ovu zemlju, što su se izvinjavali i upućivali izvinjenja i za ono i za šta je trebalo i za šta nije trebalo, što su uništavali našu vojsku, što su uništavali našu ekonomiju, što su od naših radnih ljudi pravili besposlene ljude koji nisu imali egzistenciju, koji nisu imali pravo na rad i koji nisu mogli da rade.

19/2 AL/IR

Mi smo sa tom politikom prekinuli, mi razvijamo našu zemlju u pravom pravcu. Mi smo ljudima omogućili posao. Smanjili nezaposlenost nas 8,5%, digli plate i penzije, od 1. januara još veće plate i penzije i još veća minimalna cena rada i paralelno sa time čuvamo zakonitost i vladavinu prava u našoj zemlji, kandidujući najbolje ljude za članove Ustavnog suda. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Prijavio se u međuvremenu i Branko Lukić.
Izvolite.
...
Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

Branko Lukić

MI SNAGA NARODA PROF. DR BRANIMIR NESTOROVIĆ
Hvala poštovana predsedavajuća.

Kolege poslanici, građani Srbije, upravo smo slušali jednu politiku tiradu koja je osim poslednje rečenice, gde se spominju sudije Ustavnog suda, nema nikakve veze sa ovom temom.

Tema je izbor sudija Ustavnog suda. Ovde smo čuli o tome da je Generalštab izgubljen zato što neki žele da sačuvaju, da je izgubljena investicija u Generalštab zato što neki žele da sačuvaju ruševine. Investicija u Generalštab je izgubljena zbog korupcije i zbog toga što ljudi iz Amerike nisu želeli da učestvuju u protivzakonitim radnjama, a čime je ovaj projekat opterećen od samog početka. Dakle, nisu hteli da učestvuju u otimačini toga zdanja i da na tome grade neke hotele. Dakle, čak i Amerikancima je to bilo previše za njihov digestivni trakt.

Govorilo se ovde sada i o kursu evra, o stagnaciji, o zaustavljanju gradnje, da je neko drugi kriv za to. Kriva je vlast koja je nezakonitim radnjama pokušala da otme i da to utrapi tako oteto i nezakonito Amerikancima, što su oni prozreli i zato su od toga odustali. Ni zbog čega drugog.

Što se tiče Ustavnog suda, smatramo da je nedostojno ako ništa predlagati sudije Ustavnog suda koji već obavljaju tu funkciju. Oni su svojim radom umrtvili rad Ustavnog suda koji ni na kakav način ne obavlja svoju funkciju.

Mi smo prošle godine podneli inicijativu nakon one katastrofalne sednice Skupštine kada se raspravljalo o budžetu, kada se nije znalo ni šta se dešava u skupštinskoj sali, ja barem nisam mogao uopšte da čujem o čemu se raspravljalo. Mi nismo učestvovali ni u čemu. To se desilo. Sada vam kažem. Zato postoji inicijativa. Da se osporio budžet, Vlada je trebala da padne. Ustavni sud nije ništa po tom pitanju uradio. Naravno, Vlada je kasnije pala, ali ne zbog delovanja Ustavnog suda.

Dakle, apsolutno smo protiv da se biraju kao sudije Ustavnog suda sudije koji već tu funkciju obavljaju zato što su direktno aktivno učestvovali u rušenju funkcionisanja Ustavnog suda.

O ostalim kandidatima ne bih se izjašnjavao, pošto ljude ne poznajem i nije mi poznata njihova stručnost i nezavisnost u obavljanju te funkcije.

Danas vidimo napade na tužioca Dolovac, protiv čijeg rada smo bili sve vreme i ukazivali u stvari na njen nerad. Čim je pokušala da se aktivira SNS je krenuo protiv nje i to je poruka i sudijama Ustavnog suda – ukoliko budete nešto radili, nećete biti podobni i bićete podložni napadima.

Dakle, to je poruka koja se šalje preko Dolovac sada ovim novoizabranim sudijama.

Ne bih više ulazio u detalje. Hvala vam na ovoj prilici da vam se obratim. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima Milenko Jovanov.
Izvolite.
19/3 AL/IR
...
Srpska napredna stranka

Milenko Jovanov

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Nije SNS na bilo koji način, niti bilo ko u ime vlasti govorio bilo šta loše o Zagorci Dolovac zato što radi ili ne radi svoj posao. To su govorili upravo predstavnici opozicije godinama, da ona ne radi svoj posao itd.

Ovde je problem što Zagorka Dolovac radi na impuls koji dolazi iz inostranstva. To je sporno. Ja razumem da to neće da prihvati i neće da razumeju oni koji su saučesnici u obojenoj revoluciji, čiji je Zagorka Dolovac vrlo bitan faktor. I oni to ne mogu da prihvate, jer su i sami u tome učestvovali i sami saučestvovali u obojenoj revoluciji, pokušaju obojene revolucije u Srbiji.

20/1 MV/MJ 13.15 – 13.25

Tako da, ključni problem koji mi ovde imamo jeste što smo mi u ovoj sali pre nekoliko godina usvojili amandmane na Ustav Srbije kojima se država Srbija, odnosno njena zakonodavna i izvršna vlast u najvećoj meri povukla iz pravosuđa, i iz tužilaštva i iz sudova. Onda su pojedinci, poput Zagorke Dolovac, u taj prazan prostor umesto države Srbije pustili stranca.

Prvo je sela sa predstavnicima američkog Department of Justice kojima je USAID plaćao kancelariju do njene, valjda, a kada je to USAID prestao da plaća zahvaljujući Trampovoj odluci, onda je zvala ove iz Eurojust valjda da oni pošalju nekoga, jer je valjda posle, koliko već, 16, 17, 18 godina, koliko je već na čelu Tužilaštva, umislila da je ona neka naša verzija Laure ili šta već. Ne, ona smatra da će podaništvom i služenjem strancima sebi da produžava mandat valjda doživotno, ko Tito. E, pa neće. To je problem koji mi imamo.

Dakle, nije nama kritika zbog nje što ona radi ili ne radi svoj posao. Ona svoj posao ne radi. Ona to ne radi ni u slučaju nadstrešnice. Ona i tu bira ko jeste, a ko nije za odstrel. Ona namerno izaziva zabunu u javnosti zato što se ni jednom niko iz Tužilaštva nije obratio javnosti povodom tog slučaja. Niko nikada, ni reč. Puštaju da svako priča šta hoće. Ni jednu informaciju ne daju javnosti o tako važnom slučaju. To je sve u cilju onoga što je radila i obojene revolucija koja je propala.

E, sad, tu ima jedna stvar i time da zaključim. Dakle, kada oni koji pokrenu revoluciju uspeju, onda oni diktiraju pravila, a kada obojena revolucija propadne i puč propadne, kao što je ovde propao, onda njegovi vinovnici, a to su i Zagorka Dolovac i Nenadić i svi ostali, za to moraju da odgovaraju. Znam da se njima ta istina ne sviđa, ali sa njom će se suočiti na ovaj ili onaj način. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Ovim zaključujem zajednički pretres.
Pošto smo završili raspravu o 1. i 2. tački dnevnog reda, podsećam vas na odredbu člana 87. stav 5. Poslovnika, prema kojoj predsednik Narodne skupštine može da odredi da Dan za glasanje o predlogu pojedinog akta bude odmah po završetku pretresa tog predloga akta.
Shodno ovoj odredbi, određujem četvrtak, 18. decembar 2025. godine, sa početkom u 11.00 časova, odnosno odmah nakon što se sutra budu završila pitanja poslanika, kao Dan za glasanje o predlozima akata iz 1. i 2. tačke dnevnog reda ove sednice.
Sada prelazimo na zajednički jedinstveni pretres o predlozima akata iz tačaka od 3. do 17. dnevnog reda.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 170, članu 192, članu 238. i shodno članu 157. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički jedinstveni pretres o tačkama od 3. do 17. dnevnog reda.
Da li predlagač, odnosno predstavnici predlagača žele reč? (Da)
Reč ima Elvira Kovač.
Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Savez vojvođanskih Mađara
Zahvaljujem.

Uvažena predsednice, predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, u ime članova Odbora za evropske integracije, odnosno narodnih poslanika koji su potpisali zaključke povodom razmatranja godišnjeg izveštaja Evropske komisije, predstaviću ove zaključke.

20/2 MV/MJ

Kao što je opšte poznato, godišnji izveštaj Evropske komisije o svim zemljama kandidatima, u našem slučaju o Republici Srbiji, je značajan orijentir o našem pristupnom procesu i zapravo se u ovom izuzetno detaljnom dokumentu sažimaju postignuća, izazovi i očekivanja na putu ka punopravnom članstvu u EU. Ujedno je ovaj dokument i temeljna, sveobuhvatna i zvanična procena napretka naše zemlje u kontekstu evropskih integracija.

Želela bih da izvestim ovaj uvaženi dom da je na sednici Odbora za evropske integracije, 24. novembra ove godine, Njegova ekselencija, šef Delegacije EU, ambasador fon Bekerat predstavio ovaj izveštaj članovima Odbora. Mi smo imali raspravu o njemu, a prisustvovao je ovoj sednici i ministar za evropske integracije Nemanja Starović.

Dakle, godišnji izveštaj pruža sveobuhvatan pregled napretka Srbije na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Izveštaj, kao što je to poznato, ovaj o kome raspravljamo, pokriva period od 01. septembra prošle do 01. septembra ove godine. Pažljivo procenjuje napredak postignut tokom proteklih godinu dana, dok istovremeno identifikuje oblasti u kojima je neophodna dodatna pažnja i posvećenost.

Srbija nalaze ovog izveštaja čita sa izuzetnom pažnjom, gleda na njih kao na praktičnu mapu puta za konkretne akcije i reforme. Konstruktivne preporuke u izveštaju Evropske komisije shvataju se ozbiljno, a sve u cilju sprovođenja mera neophodnih za ispunjavanje standarda Evropske unije.

Evropska komisija, dakle, ukazuje ne samo na oblasti u kojima je potreban dodatni napredak i dodatni rad, jer nekako se u javnosti predstavlja ovaj izveštaj kao katastrofalan, a to zapravo nije, izveštaj Evropske komisije prepoznaje konkretne mere i rezultate koje Republika Srbija uspešno sprovodi.

Što se tiče institucionalnog razvoja i perspektive članstva u EU, u izveštaju se navodi da Republika Srbija ima određeni nivo pripremljenosti, odnosno da je umereno pripremljena u oblastima: pravosuđe, vladavina prava i osnovnih prava.

Slično tome, u oblasti reforme javne uprave Srbija pokazuje umerenu pripremljenost, iako izveštaj, moramo priznati, ukazuje i na to da nije primećen opšti napredak u prethodnom periodu od godinu dana. Iako se priznaju Republici Srbiji određena poboljšanja u demokratskim institucijama, naglašava se da je potreban, naravno, dalji značajan napredak. Posebno u pogledu izbornog procesa i parlamentarnog nadzora.

Kada je u pitanju izborni proces, moram naglasiti da je posle objavljivanja ovog izveštaja i pripreme ovog izveštaja, da podsetim sve nas, Narodna skupština Republike Srbije usvojila izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, što pokazuje da Srbija ispunjava svoje obaveze na putu ka EU.

U delu izveštaja koji se odnosi na vladavinu prava i slobodu medija navodi se da je napredak u borbi protiv korupcije bio ograničen. Što se tiče medija, pošto je to predstavljeno jednostrano, da objasnimo. Ako tačno proverimo, u ovom izveštaju je zapravo šarolika slika, odnosno izveštaj kaže da što se tiče medija pravni okvir se poboljšao, dok praktično okruženje za novinare nije. Dakle, zbog toga je takva ocena.

Podsetila bih, kada smo već kod ove teme, da smo u junu ove godine, dakle, ovaj uvaženi dom je usvojio medijske zakone, deo njih krajem 2023. godine, a sada drugi deo, sve u skladu sa preporukama Evropske komisije i bilo je javne rasprave. Takođe, 12. novembra ove godine smo izabrali osmoro od devetoro članova Saveta REM-a. Dakle, takođe ispunili svoje obaveze.

20/3 MV/MJ

Nadalje, u izveštaju se naglašava da je Srbija još jednom pokazala da je pouzdan partner Evropske unije u okviru upravljanja migracionim tokovima, mešovitim migracionim tokovima, kroz aktivnu i konstruktivnu saradnju sa državama članicama, kao i sa određenim agencijama EU. Konstatovano je da je Republika Srbija preuzela korake za usklađivanje sa viznom politikom Evropske unije prošle godine i to je pohvaljeno. Želela bih da naglasim da se usklađivanje sa viznom politikom Evropske unije nastavilo i ove godine.

Na ekonomskom planu izveštaj Evropske komisije navodi da se Srbija nalazi između umerenog i dobrog nivoa pripremljenosti, sa određenim napretkom postignutim u nekoliko oblasti. Evropska komisija je pohvalila stabilnost makroekonomskog okvira, kontinuirani rast BDP-a, očuvanje fiskalne discipline, kao i napredak u poreskim i carinskim reformama. Dakle, najpozitivnije ocene iz ovog izveštaja su upravo na ovom polju.

Još jednom je u izveštaju Evropske komisije potvrđeno da je Republika Srbija spremna za otvaranje Klastera 3 (konkurentnost, inkluzivni rast), što je značajno i odražava, ponavlja peti put da je Srbija tehnički spremna za ovo otvaranje i dokazuje da je Srbija posvećena ka jačanju ekonomskog rasta, unapređenja konkurentnosti na tržištu i promociji inkluzivnih mogućnosti, kako za građane, tako i za privredu.

Što se tiče situacije u drugim klasterima, dakle, u Klasteru 2 (unutrašnje tržište) i u Klasteru 5 (poljoprivreda i kohezija), takođe se naglašava posvećenost Republike Srbije sveobuhvatnim reformama i usklađivanju sa standardima Evropske unije.

Godišnji izveštaj Evropske komisije pozitivno ocenjuje napredak u sledećim oblastima: poglavlje 32 - finansijski nadzor, poglavlje 3 - pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga, poglavlje 4 - sloboda kretanja kapitala, poglavlje 8 - politika konkurencije, poglavlje 9 - finansijske usluge, poglavlje 16 - oporezivanje, poglavlje 15 - energetika, poglavlje 12 - bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, poglavlje 13 - ribarstvo, poglavlje 31 - spoljna, bezbednosna i odbrambena politika.

21/1 JJ/MP 13.25 – 13.35

U Izveštaju nadalje je naglašen ograničen napredak u Poglavlju 31. jer je tokom 2025. godine, dakle u ovom izveštajnom periodu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politike Evropske unije bila na nivou od 63%, što je zapravo poboljšanje u odnosu na prethodni izveštajni period, kada je ovaj procenat bio negde oko 51%. Najsvežiji procenti usklađenosti su još malo bolji, dakle blizu 66% ili 65,4%.

Godišnji Izveštaj Evropske komisije za 2025. godinu jeste dokument koji nam sa jedne strane daje sliku o napretku, kao potvrdu postignutih rezultata, a sa druge strane to moramo sa pažnjom slušati daje jasnu listu koraka za dalje unapređenje, koraka koje Republika Srbija spremna da realizuje.

Srbija u potpunosti posvećena je nastavku usklađivanja sa evropskim standardima u svim oblastima i moram da naglasim, nastavlja da bude pouzdan partner Evropske unije.

Kao što je to poznato, a kada pričamo iz ugla Evropske unije proširenje je danas strateški imperativ Evropske unije. To je strateška investicija uz stabilnu, snažnu i ujedinjenu Evropu.

Politika Evropske unije ponovo je otvorila vrata za proširenje, ali pošto smo slušali uvaženog ambasadora, šefa delegacije EU on je naglasio da po njima samo prave reforme mogu da uvedu zemlju u to proširenje.

U Izveštaju su istaknute neke pozitivne stvari, kao i oblasti za koje Evropska komisija veruje da je potrebno ostvariti dodatni napredak u sledećem periodu. Među pozitivnim rezultatima je kao što sam rekla, ekonomskom polju, dobro je ekonomsko upravljanje, a među manje pozitivnim, odnosno negativnim stvarima je kao što je to i prilikom posete naglasila predsednica Evropske komisije, po njima spor tempo reformi Republike Srbije.

Ovaj Izveštaj treba čitati i državno rukovodstvo ga čita, kao mapu puta i objektivno procenjivanje na koji način Srbija napreduje ka Evropskoj uniji. Evropska unija za nas ima jasnu poruku da reforme nisu za Brisel, već za Srbiju, već za same građane Republike Srbije sa čime se slažemo.

Evropska unija je prema rečima ambasadora spremna da pruži podršku Srbiji, politički i finansijski, ali Srbija mora da vodi ovaj proces ka napred.

Čuli smo tokom rasprave na sednici Odbora za evropske integracije tri najznačajnije poruke. Najpre, da je evropska budućnost Srbije i da je nama na dohvat ruke, ali zahteva kredibilne i održive reformske napore.

Sa druge strane, da je proširenje strateški izbor zemlje, ali da mora da bude vidljiva još veća posvećenost Srbije kroz odlučne aktivnosti, konzistentne politike i ono što je naglašavano nekoliko puta, kroz narativ koji inspiriše poverenje na evropskom putu.

Nadalje, treća bitna poruka je da Evropska unija ostaje čvrsto posvećena perspektivi Srbija u Evropskoj uniji, spremna je i dalje da pruža podršku na tom putu.

Poštovane koleginice i kolege, smatram da je Evropska unija najvažniji politički, ekonomski i razvojni partner Republike Srbije. Naš put ka Evropskoj uniji nije samo u spoljno politička orjentacija, to je izbor društvenog razvoja, modernizacije i stabilnosti.

Naš cilj, kao što je to poznato, opšti cilj Republike Srbije je postići sve kriterijume Evropske unije sa punim kapacitetom, uskladiti naše zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije, ispuniti sve ostale kriterijume bez obzira šta nam se dešava sa otvaranjem ili ne otvaranjem dodatnih poglavlja do kraja sledeće godine, dakle

21/2 JJ/MP

2026. godine u interesu svih nas, u interesu građana, privrednog razvoja i najznačajnije regionalne stabilnosti.

Ovaj zaključak povodom razmatranja godišnjeg Izveštaja Evropske komisije, koji se nalazi pred vama i koji su predložili narodni poslanici, članovi Odbora za evropske integracije predstavlja našu zajedničku odluku da nastavimo reforme, produbimo saradnju i ojačamo naše institucije.

On je poruka građanima da se proces evropskih integracija ove zemlje vodi odgovorno i u njihovom interesu, dakle u interesu građana Republike Srbije. Poruka našim evropskim partnerima je da Srbija ostaje dosledna i opredeljena.

Pošto se dokument nalazi pred narodnim poslanicima je na bih da ga prepričavam ili ti čitam. Izvukla sam samo najznačajnije delove zaključaka o kojima ćemo glasati u danu za glasanje.

Nadam se da svi možemo da se složimo da je potreban dalji rad na ovom pitanju, kao i još jača politička posvećenost. Da Narodna skupština Republike Srbije u potpunosti podržava Vladu koja ja zapravo zadužena za nadležne, za vođenje pregovora, a u interesu svih naših građana, naravno jačanja naših institucija i vladavine prava.

Politička volja koja se naglašava od naših partnera se naglašava i u našim zaključcima, ali moram da naglasim, naravno da je veća odgovornost vladajuće većine i Vlade Republike Srbije, ali mi ćemo na ovom putu napredovati, jedino ako napravimo široki politički konsenzus, ukoliko je opozicija i nevladine organizacije koje sebe smatraju evropskim, a ja verujem da jesu, nam pomognu i zaista pokušamo da nađemo bar zajednički minimum ka ovom napretku, a ne blokiramo jedni druge. Dakle, neophodno je postizanje širokog političkog i društvenog konsenzusa.

Ono što se tiče nas samih, dakle Narodne skupštine Republike Srbije neophodno je unapređenje parlamentarne prakse, izgradnje poverenja u naše parlamentarne procedure, što je do nas samih. Dakle, moramo da ih objasnimo i jačanje saradnje sa Evropskim parlamentom. Iskreno se nadam da u budućnosti oni koji trenutno koriste Evropski parlament radi nekih političkih poena u okviru svojih političkih grupacija se neće koristiti samo za to, već je zadataka Evropskog parlamenta da nama pomogne i da bude partner u ovom procesu.

Ono što je značajano za građane kako bi oni razumeli zašto smo ovoliko dugo u ovom procesu je stalna i kontinuirana komunikacija sa građanima o vrednostima, obavezama i koristima procesa proširenja.

Dakle, da zaključim, EU svakako ostaje najvažniji strateški i politički i ekonomski partner Republike Srbije.

Zaista sam se trudila da u uvodnom izlaganju se samo dotaknem samog izveštaja koji je detaljan dokument, a u kasnijoj raspravi sam otvorena da pričamo i o nekim detaljima, a određenim koji su značajni za političku stranku ću govoriti kao ovlašćeni predlagač poslaničke grupe SVM.

Poštovani narodni poslanici, pozivam sve ovde prisutne narodne poslanike da podržimo zaključke povodom razmatranja izveštaja Evropske komisije i pokažemo da je Narodna skupština Republike Srbije, kao najviše predstavničko telo građana ujedinjena po strateškom cilju evropskoj budućnosti Srbije. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? Tu je gospodin Drcun, Veroljub Arsić, Uglješa Marković, Dragan Nikolić? (Ne.)
Onda prelazimo na predsednike, odnosno predstavnike poslaničkih grupa.
Prvo reč ima Jasmina Karanac. Izvolite.
21/3 JJ/MP
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Jasmina Karanac

Socijaldemokratska partija Srbije
Hvala predsednice.

Poštovane kolege narodni poslanici, mi na dnevnom redu ove sednice imamo Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Rumunijom u oblasti prevencije ograničavanja i ublažavanja katastrofa.

Najpre želim da kažem zašto su važni ovakvi međunarodni sporazumi i zašto ih ne treba posmatrati samo kao zakonske akte već kakva je njihova primena u praksi i šta građani direktno imaju od njih.

Važno je razumeti da međunarodni sporazumi ne koriste samo državama, već se direktno održavaju i utiču na živote ljudi, bilo da se radi o njihovoj bezbednosti, zaštiti prava, olakšavanju putovanja, pravnoj sigurnosti više radnih mesta.

Kada je reč ovom konkretnom sporazumu između Srbije i Rumunije, a koji se odnosi na zaštitu od katastrofa, on je pre svega značajan zbog toga što jedna zemlja često nema dovoljno kapaciteta da sama reaguje u slučaju velikih katastrofa.

22/1 VS/CG 13.35 – 13.45

Ovo naročito treba imati u vidu budući da Srbija i Rumunija imaju gotovo 300 km dugu granicu tokom reke Dunav što svakako povećava rizik od zajedničkih katastrofa kao što su poplave, požari, zagađenje, ekološki incidenti.

Ovaj sporazum donosimo, pre svega, u cilju spasavanja ljudskih života, zaštite javnog zdravlja, očuvanja prirode. Praktično, to znači da na zahtev Rumunije Srbija prihvata obavezu da uputi spasilačke timove, opremu i svaki drugi vid pomoći i obrnuto ta ista obaveza važi i za Rumuniju, što je važno u takvih hitnim situacijama ovakvi sporazumi olakšavaju prelazak granice, kao i samo pružanje pomoći na teritoriji susedne zemlje.

Ono što je karakteristično za ovaj sporazum i po čemu se razlikuje od nekih drugih je što se on ne tiče samo reagovanja nakon što se nesreća desi, već predviđa mere da do nje ne dođe, odnosno načine na koji se katastrofe mogu sprečiti.

Kako stoji u samom imenu zakona on apostrofira i prevenciju, odnosno razmenu blagovremenih upozorenja na opasnost, formiranje timova i njihove zajedničke obuke kako da na najbolji i najefikasniji način spreče i umanje moguće katastrofe ili kako da se ublaži njihov uticaj u koliko do njih eventualno dođe.

Srbija se ovim sporazumom obavezuje da sa Rumunijom razmenjuje podatke o mogućim rizicima, informacije ukoliko dođe do katastrofe jer brze informacije daju više vremena da se reaguje, a samim tim i umanje posledice štete.

Prednost ovog sporazuma je što saradnja sa Rumunijom kao članicom EU daje našoj zemlji mogućnost da u skladu sa evropskim standardima dodatno unapredi i uskladi svoje postupanje u oblasti civilne zaštite, ali isto tako to je dobar osnov za učešće Srbije u zajedničkim projektima i evropskim fondovima. Sporazum je u potpunosti usklađen sa standardima EU u oblasti civilne zaštite, što može predstavljati važan signal u procesu evropskih integracija.

Pred nama je danas i zaključak Narodne skupštine povodom izveštaja Evropske komisije o Republici Srbiji za 2025. godinu o kome je govorila i koleginica Kovač. Ovaj akt nije samo formalnost, niti tehnički odgovor na godišnji izveštaj Evropske komisije, nije samo politička poruka, već on pokazuje preuzimanje odgovornosti kako prema građanima Srbije tako i prema našim evropskim partnerima.

Narodna skupština ovim zaključkom potvrđuje da prepoznaje nalaze i preporuke Evropske komisije da proces evropskih integracija ostaje strateško opredeljenje Republike Srbije. U samom sedištu tog procesa nalaze se reforme, ali reforme nisu i ne smeju biti cilj same po sebi, već preduslov za funkcionalnu državu, jače institucije, kao i veće poverenje građana u sistem.

Ovim zaključkom Narodna skupština daje jasnu političku podršku Vladi Republike Srbije u vođenju i koordinaciji pregovora o pristupanju EU ali istovremeno naglašava da reformski proces mora biti vođen u interesu građana. Posebno je važno što se u ovom dokumentu ističe da je ubrzanje pregovaračkog procesa neophodna jasna i artikulisana politička volja.

Evropske integracije nisu isključivo tehničko pitanje pregovaračkih poglavlja i klastera. One su i pitanje političkog izbora, javnog diskursa i spremnosti da se evropske vrednosti dosledno zastupaju u svakodnevnom radu institucija. Zato se u zaključku naglašava potreba za izgradnjom šireg političkog i društvenog konsenzusa o značaju članstva u EU i koristi i ako taj proces donosi za dugoročni ekonomski razvoj i stabilnost Srbije.

U tom kontekstu Narodna skupština ovim zaključkom pozdravlja ocenu Evropske komisije u vezi sa Klasterom tri. Izražava očekivanje da će države članice EU u što skorije vreme doneti odluku o njegovom otvaranju.

22/2 VS/CG

Time se jasno poručuje da Srbija očekuje da se napredak koji je prepoznat u izveštaju potvrdi i konkretnim koracima u pregovaračkom procesu.

Narodna skupština takođe pokazuje i potvrđuje spremnost da unapredi sopstvenu ulogu u procesu evropskih integracija kroz jačanje parlamentarne prakse, transparentnost rada i nastavkom i osnaživanjem saradnje sa evropskim parlamentom i nacionalnim parlamentima država članica EU. Uloga parlamenta tokom procesa pristupanja ostaje ključna za jačanje demokratske kontrole i poverenja javnosti.

Na kraju ovim zaključkom se jasno potvrđuje da EU ostaje najvažniji strateški politički i ekonomski partner Republike Srbije. Mi iz Socijaldemokratske partije Srbije smatramo da stalni i koordinisani rad svih nadležnih institucija na sprovođenju preporuka Evropske komisije uz otvorenu i transparentnu komunikaciju sa građanima predstavlja ne samo međunarodnu obavezu već i interes Srbije i interes svih građana.

Zato ovaj zaključak treba posmatrati kao obavezu da preporuke ne ostanu zapisane u dokumentima, već pretočene u konkretne politike, reforme i rezultate koje građani mogu da prepoznaju u svakodnevnom životu. U raspravama o mogućnosti evropskih integracija, vredi napomenuti i ideju zajedničkog ulaska država regiona u EU o kojoj je nedavno govorio i predsednik Srbije, Aleksandar Vučić i to možda nije zvanična politika EU, ali jeste politička ideja koja zaslužuje ozbiljnu analizu. Treba poći od činjenice da bez obzira na razlike među državama, naš region, region zapadnog Balkana, funkcioniše velikim delom kao povezan politički i ekonomski prostor, ne samo što su države ovog regiona istorijske i prirodno upućene na saradnju, već i kroz brojne inicijatijve poput inicijative otvoreni Balkan, i kroz trgovinske sporazume poput CEFTE. U pojedinim državama regiona individualni tempo integracija u kome jedni napreduju a drugi stagniraju, ne vodi stabilnosti već produbljuje podele, stvara osećaj periferije i podstiče regionalna rivalstva.

Budući da je proces proširenja tokom godina izgubio jasne vremenske odrednice, da su kriterijumi postojali složeniji, i rokovi neodređeniji, tako su i poruke iz Brisela, često neujednačene. U takvom ambijentu ideja zajedničkog pristupanja predstavlja šansu da se obnovi poverenje u evropsku perspektivu, i pošalje jasna politička poruka da zapadni balkan ima svoje mesto u EU, i nadajmo se da će to prepoznati i ključna tela u EU, koja odlučuju o prijemu novih članica. Hvala.