Šesta vanredna sednica , 21.01.2026.

3. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Reč ima narodni poslanik Uglješa Mrdić.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Uglješa Mrdić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Zahvaljujem predsednice.

Da, odgovorim prethodnom govorniku koji me je nekoliko puta iskritikovao odmah da kažem da ne mogu da budem ni pomalo, ni potpuno vaš, zato što ja radim za interese Srbije, a ne za interese Hrvatske. Dakle, to odmah da razjasnimo, ja radim za srpske interese, za interese naše otadžbine Srbije, a ne za interese nekih drugih ambasada.

Drugo, primetio sam da je govornik sve vreme čitao govor, napisani govor, ne znam samo, vidim da je uspeo da ga prevede sa hrvatskog, engleskog ili nemačkog jezika. Dakle, to želim da pohvalim, ali sa druge strane želim da vam kažem šta smo odmah primetili 2012. godine kada smo došli na vlast kao Srpska napredna stranka.

Prvo, što smo primetili i otkrili kako ste uništavali vojsku. Šta ste uradili od vojske? I, ovaj, ova osoba, ne mogu da nazovem čovek, dok je bio načelnik Generalštaba kako je sistemski uništavao vojsku, on sada nama govori o ratovima, on napada nas i članove porodice, on koji nema ni dana ratnog iskustva, a kamoli herojstva, on koji nama ovde drži neke vojne i generalske govore, on i njegovi iz njegove stranke koji mi napadaju porodicu, samo ću mu odgovoriti za razliku od vas, ja potičem iz junačke porodice, a moj otac je dobitnik, dobio je Orden za hrabrost kao istaknuti borac 90-tih. Dakle, nemojte vi meni da držite patriotske govore.

5/2 VS/JG

Dalje, što se tiče zvučnog topa, upravo zbog vaših ljudi u Tužilaštvu za borbu protiv visokog-tehnološkog kriminala prošle su vam i te laži i manipulacije uznemirili ste javnost, uznemirili ste građane Srbije, želeli ste vi da napravite rat, krvavi građanski rat na ulicama i onda kada vam to nije prošlo, onda ste nastavili sa još jačim napadima na državu Srbiju i predsednika Vučića. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Zahvaljujem.

Čast mi je što me je u negativnom kontekstu pomenuo jedan čovek koji je govorio po sistemu čitaj što ti je napisao.

Dakle, dame i gospodo narodni poslanici, ja nisam pobegao iz Golubića, kao što nikada neću pobeći iz svojih Novih Karlovaca ukoliko ne daj Bože nekog rata bude. Na to sam ponosan 20% moje familije je izginulo što u Bosni i Hercegovini, što u Hrvatskoj. Niko od moje familije u Bosni i Hercegovini više ne živi u kući i u stanu u kojem je živeo 1991. godine. I, čast mi je što nikoga nisu isterali iz kuće i što su se snašli, a eto, oni koji su pobili moje, oni koji su isterali moje iz svojih kuća i stanova su proglašeni genocidni.

I, gospodin prekoputa se složio sa tim da su Srbi genocidni i nalazi se na izbornoj listi itd. On nije čuvao vojsku, on je uništavao vojsku, a palo mu je na pamet da brani komunističko leglo Generalštabu, nije čuvao vojsku, nije čuvao državu, čuvao je Generalštab u kome su napravljene zavere Špegelja, Gotovine, Tuđmana itd. da se bivša država razbije, bivša država koja ga je plaćala papreno plaćala da brani državu, a on kada je došao čas da vrati državi on je pobegao. Meni je čast što nisam na strani tog gospodina koji je izmislio zvučni top i nije odgovarao i tužilaštvo nije pokrenuo postupak iako je bivši, glavni čovek vojske tvrdio da je zvučni top postojao. To je rezultiralo deklaracijom evropskog parlamenta itd. Zahvaljujući njemu i Borisu Tadiću, i njihovom vrhovnom komandantu, koji su tvrdili kao nekada vođstvo države da zvučni top postoji.

Ja ne izdajem svoju državu, ja sam svestan da su Zagorki Dolovac odbrojani dani. Njoj su stvarno po pitanju tužilaštva i te funkcije dani odbrojani.

Gospodinu mogu da kažem, Dolovac kaput, a onda se stiču uslovi da neki izdajnici i veleizdajnici odgovaraju, hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Reč ima Nataša Jovanović.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Kada se pojavi Zdravko Ponoš ili kada se negde pomene njegovo ime, prva asocijacija svakom normalnom čoveku je da je u pitanju jedan manipulator, lažov, čovek kome je glavni motiv, da bude ovde i da se bavi politikom, da najdestruktivnije stvari govori i stranim centrima moći, pošto se pitao koji su to strani centri moći, oni koji njega finansiraju, koji ga postrojavaju u svojoj državi, o predsedniku Aleksandru Vučiću i što uopšte ne čudi, jer čovek koji se hvali i svakog trenutka iz džepa vadi hrvatsku putovnicu i kome je hrvatska šahovnica najomiljenija je dobro poznat po tome da je u periodu kada je naš narod branio svoja ognjišta, on pobegao, a zatim kao sledbenik svih tih ideja da se uništi Srbija, i njen narod, uništio kao poslušni lažni general po nalogu zapadne vojne alijanse našu vojsku, brigade, ostavio je časne srpske oficire kao vojne beskućnike, a vojnike da nemaju hleb da jedu i takav nama sada drži predavanja a mi svi vrlo dobro znamo da svakog trenutka kada izađe iz ove sale i kada nije na skupštinskim zasedanjima, on upravo radi ono što je radio kao nečasni oficir, izdaje i prodaje svoju rođenu zemlju.

5/3 VS/JG

Prema tome, onog trenutka kada pomene da li je neko rečit ili nije, da li može da odbrani interese države ili ne, mora da ima u to da sa ove strane sede ljudi koji imaju čast, obraz i dostojanstvo, koji nikada i ni zašta ne bi prodali svoju radnu grudu, ali on ne može psihički da podnese gospođo Brnabić, da smo mi jedna danas slobodna zemlja, da imamo jaku i snažnu vojsku, da imamo međunarodni ugled i da je upravo Aleksandar Vučić, kojim je opsednut, jer svaki govor počinje i završava njime, taj koji nas je doveo u situaciju, da mi osnažimo našu zemlju, i da polažemo račune, isključivo našem narodu. Ovakvi kao što je on, koji služe drugima, koji puze pred onima koji dolaze koji će doći narednih dana u našu zemlju, da im se dodvore, da traže još više novca za izdaju i prodaju, to ne mogu da shvate i to je njihov problem.

Naravno, mi idemo dalje i nastavljamo da se hrabro borimo za ono što je dobro za naš narod, a danas je svaki srpski vojnik ponosan, što ima takvog vrhovnog komandanta i što ima takvu vojsku. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Replika, Zdravko Ponoš.
6/1 JD/IR 10.55 – 11.05
...
Srbija centar

Zdravko Ponoš

SRBIJA CENTAR - SRCE
Hvala.

Hvala vam što ste uvažili moju ideju, da vas naručuje još jednom.

Žao mi je što se ostali prozvani nisu javili. Šteta je da narod ne vidi ko ih to predstavlja na način na koji je to, gospodin Škrijelj sa pravom spomenuo kako ste stigli u ovu Skupštinu i kako ste formirali većinu. To je bila moja ideja i drago mi je što sam uspeo u tome.

S druge strane, neverovatno je koliko ste vi osetljivi na pohvala. Ja sam vas pohvalio. Šta vam je? Šta se ljutite? Zar je moguće da vam toliko smeta pred šefom da vas neko iz opozicije pohvali? Nemojte da ste tako nervozni. Super vam to ide. Samo nastavite tako. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Reč ima ministar Nikola Selaković.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nikola Selaković

| Ministar kulture
Zahvaljujem.
Uvažena gospođo predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije koji nas pratite direktno u TV prenosu. Nadam se da ovoga puta neće biti prekidan prenos, kao što se prošli put dogodilo.
Dakle, prvo moram da izrazim zaista sa jedne strane zadovoljstvo činjenicom da su mnogi narodni poslanici najavili podršku predlogu Vlade Republike Srbije, koji je utvrđen na osnovu predloga Ministarstva kulture, a to je da se prvi put od kada postoji kategorizacija kulturnih dobara, pokretna kulturna dobra koja se nalaze u više od 160 javnih i privatnih muzeja u Republici Srbiji. dakle, prvi put je pred Narodnom skupštinom Predlog da se određena kulturna dobra utvrde sa statusom kulturnih dobara od izuzetnog značaja.
Reč je o pohvali Svetom knezu Lazaru, dakle, pokrovu za njegove mošti koje je izradila monahinja Jefimija 1402. godine, zatim krunidbenim insignijama Kralja Petra I Karađorđevića i dvama predmetima iz praistorijskog perioda, dakle, Dupljajskim votivnim kolicima i skulpturi „Danubius“ iz Lepenskog vira.
Dakle, još jednom da pomenem, a mnogo je važno, reč je samo u slučaju „Danubiusa“ o kulturnom dobru, koje je najmanje 7.000 godina staro, jer 5.900 godina je otprilike kraj epohe Lepenskog vira kada se datuje Lepenski vir. Samo pogledajte koliko je na teritoriji Evrope, o svetu da ne pričamo, država koja mogu da se podiče takvim kulturnim blagom.
Ukoliko Narodna skupština u danu za glasanje, a cenim i uveren sam da će podržati ove predloge po dosadašnjim obraćanjima narodnih poslanika podrži ove naše predloge, mi stičemo time uslov da neka od ovih kulturnih dobara od izuzetnog značaja nominujemo za upis u UNESKO-v registar pokretnih kulturnih dobara kojima se daje univerzalni svetski značaj tim kulturnim dobrima.
Dakle, sa jedne strane zadovoljan sam time, zahvaljujem se svima koji su najavili podršku u danu za glasanje. Koristim ovu priliku da nešto što uvodnom obraćanju nisam rekao sada najavim, a to je da već sada pripremamo Predlog odluke za utvrđivanje izuzetnog značaja za sliku Uroša Predića „Kosovska devojka“. Uvrene sam da će se tu naći i slika „Krunisanje cara Dušana“, Pavla Paje Jovanovića i nastavićemo da radimo taj posao.
Sa druge strane, zadovoljan sam i drago mi je što je u Narodnoj skupštini otvorena i rasprava uopšte o zaštiti kulturnih dobara i što je to poslužilo, kao povod da se prvi put otvoreno, jasno i javno govori o katastrofalnom stanju koje postoji u zaštitarskoj službi u Srbiji, u službi koja bi bila dužna da kulturna dobra štiti, da pomaže u njihovom održavanju i da ih predstavlja javnosti, kako domaćoj tako i inostranoj na pravi način.
6/2 JD/IR
Upravo u tom žaru rasprave čule su se mnoge stvari, čule su se i mnoge neistine, čule su se i mnoge nepromišljenosti, hajde da budem blag u some rečniku.
Naravno, to je povezivano i sa sudskim postupkom koji se vodi protiv mene i nekoliko mojih kolega, montiranim političkim fingiranim postupkom, postupkom u kojem se kao inicijatori ili ključni svedoci javljaju ljudi koji, gle čuda, upravo rade u zaštitarskim službama.
Ja o tome, kao što sam rekao prethodni put hoću da govorim i hoću da govorim vrlo otvoreno, pa ću i da počnem od onoga što sam prvi put izneo prošle nedelje, a to je slučaj manastira Žiča.
Zašto slučaj manastira Žiča? Slučaj Žiče za koji sam rekao da je slikoviti primer javašluka, neodgovornosti, neko može da kaže korumpiranosti, ja za to nemam dokaza, ali javašluka, neodgovornosti i neozbiljnosti zaštitarske službe koje bi trebalo da štiti i da predstavlja srpsko kulturno nasleđe na pravi način.
Dakle, manastir Žiča, zadužbina Svetog kralja Stefana Prvovenčanog i njegovog brata Svetog Save prvog Arhiepiskopa srpskog, sa svojom neposrednom okolinom utvrđen je za kulturno dobro još daleke 1947. godine.
Parcela kulturnog dobra i neposredne okoline nije definisana precizno odlukom ali ceo prostor oko manastira Žiča uživa zaštitu i za sve radove neophodno je pribaviti saglasnost nadležnog zavoda.
Manastir Žiča stiče izuzetan značaj kao kulturno dobro 1979. godine. Od tada je u nadležnosti Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Zakonom o kulturnom nasleđu iz 2021. godine, vrlo je jasno definisano nedvosmisleno da je zaštićena okolina sastavni deo kulturnog dobra.
Šta je uradio Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, dakle, Zavod koji je nadležan isključivo i jedino nadležan za zaštitu spomenika kulture od izuzetnog značaja?
Republički zavod je dostavio obaveštenje i instrukciju sa spiskom parcela regionalnom Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu i rekao da sprovodi pripremu, dakle postupak pripreme za donošenje Odluke za utvrđivanje granica zaštićene okoline i mera zaštite zaštićene okoline koji prema tome treba da se upišu u evidencioni list.
Zavod iz Kraljeva je iste te parcele uneo u evidencioni list, prosledio to gradu Kraljevu sa zadatkom da grad Kraljevo to objasni u svom službenom listu.
Dakle, kraljevački Zavod je uradio nešto za Žiču. Evo prve nezakonitosti i nepravilnosti. Kraljevački Zavod kao regionalni Zavod nadležan je za kulturna dobra i kulturna dobra od velikog značaja. Republički Zavod nadležan je za kulturna dobra od izuzetnog značaja, što je Žiča od 1979. godine, a u ovom konkretnom postupku koji se Žiče tiče postupa kraljevački Zavod.
Oni taj evidencioni list objavljuju. Sad vidite sledeće. Pobrajaju parcelen koje čine oko 20%, pa i manje od toga do tada tumačene zone zaštite. Dakle, 80% ono što je u Titovo vreme uspostavljeno kraljevački Zavod je to otpisao. Da li samovoljno? Ne. Republički mu je rekao to da uradi.
Jedan dan nakon donošenja tog rešenja oni zainteresovanom licu izdaju informaciju o lokaciji i kažu mu – niste u zoni zaštite, možete da gradite, možete da gradite šta hoćete.
Dakle, prvo su uzurpirali nadležnost Republičkog zavoda, a onda su Republički i Regionalni zavod zajedno uzurpirali, znate čiju nadležnost? Narodne skupštine, jer je Narodna skupština jedina koja može dopunom odluke o utvrđivanju statusa Kulturnog dobra od izuzetnog značaja, dakle dopunom te odluke Narodna skupština može da utvrdi ko je katastarske parcele čine zaštićenu okolinu.
7/1 MT/MJ 11.05 – 11.15
Oni dan nakon donošenja te odluke zainteresovanom licu izdaju informaciju o lokaciji i kažu – možete da radite šta hoćete. I tada deo sestrinstva manastira Žiča dolazi u Ministarstvo kulture, obaveštava nas o tome, dolaze zajedno sa ljudima iz rukovodstva grada Kraljeva, skreću nam pažnju na to što je urađeno i Ministarstvo kulture donosi rešenje kojim poništava to.
Šta su oni ovim rešenjem učinili? E, to je ono, dame i gospodo narodni poslanici, što je najskandaloznije. Oni su crkvu Svetog Spasa stavili pod prethodnu zaštitu. Dakle, dobro koje je utvrđeno kao kulturno dobro od izuzetog značaja, o čemu je Odluku donela Narodna skupština 1979. godine oni stavljaju pod prethodnu zaštitu. Pazite, prethodna zaštita je samo jedan od koraka u postupku proglašenja kulturnog dobra za kulturno dobro, ona je privremenog karaktera. Oni Spasovu crkvu stavljaju pod prethodnu zaštitu. Jel vi shvatate koji je tu u pitanju javašluk, koji nemar, koje neznanje? Naravno da mi to ukidamo, a ovde smo mogli u Narodnoj skupštini da čujemo gluposti o tome da ja pričam gluposti. Evo, evo ga dokaz. Ko želi da ga vidi, možemo slobodno da izdamo primerak. Dakle, možemo slobodno da izdamo primerak.
Idemo dalje. Šta je loše još u zaštitarskoj službi? Pa, užasna stvar je korupcija, a ja ću vam dokazati kako je do te korupcije došlo i zašto je ona važna baš u ovom predmetu i baš oko onoga zašta sam prozivan ja sa mojim kolegama.
Ceo slučaj, tzv. slučaj Generalštab, inicirala je osoba koja je bila nekadašnji direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Reč je o gospođi koja se zove Dubravka Đukanović.
Ta ista Dubravka Đukanović pre nego što je postala direktor bila je upravljač i apsolutni vlasnik preduzeća „Studio D' ART“ d.o.o. iz Novog Sada. Dakle, 14. januara 2021. godine ona je postala v.d. direktora Republičkog zavoda, ali je svega nekoliko dana nakon toga, 3. februara 2021. godine, o čemu govori ovo rešenje Agencije za privredne registre, pošto je prenela upravljačka prava na svoju ćerku, u februaru 2021. godine ona vrši šta? Kaže – izdaje se rešenje, usvaja se registraciona prijava da se u registar privredni subjekat registruje promena podataka kod „Studio D' ART“ d.o.o. Novi Sad, i to sledećih promena: promene pretežne delatnosti, briše se 70 22 konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem, a upisuje se 71 11 arhitektonska delatnost. Od tog momenta „Studio D' ART“ d.o.o. Novi Sad počinje na javnim nabavkama da se javlja i da dobija poslove i u samo 26 poslova od 2021. do 2025. godine „Studio D' ART“ d.o.o. Novi Sad zaključuje ugovore u vrednosti od 99.084.067 dinara, a poslovi znate sa čim su u vezi? Uvek sa kulturnim dobrima.
E, kakve to veze ima sa ovom raspravom i sa onim što je ovde govoreno? Ima sledeće veze. Primera radi, sledeće – javnost je dosta uznemirila vest, informacija da su na Petrovoj crkvi u Starom Rasu kod Novog Pazara započeti radovi, i to radovi na kulturnom dobru koje se datuje u 7, 8. vek, najstarijoj u kontinuitetu crkvi na teritoriji Srbije ispred koje se gradi objekat, i to pogledajte kakav. Gledajte ovo ovde, evo ga armirani beton, sve u duhu 7, 8. veka. Gledajte ovde, evo ih termo blokovi, armirani beton. Pazite ovo, betonski blokovi na objektu iz 7, 8. veka. Evo ovde se vide betonski blokovi. Znate zašto je ovo interesantno? Evo iz sledećeg razloga, dame i gospodo narodni poslanici, projekat za ovaj objekat radili su projektanti iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, a stručni nadzor nad ovim radovima sprovodi niko drugi nego „Studio D' ART“ d.o.o. Novi Sad.
7/2 MT/MJ
(Ivana Rokvić: A ko je to?)
Dakle, pa to je ova vaša blokaderka, ova što će da vam bude prva na listi ili među prvima, ova što je kandidatkinja za buduću ministarku kulture. Ta veličina koja štiti profesora Dobrovića delo, ta moralna veličina, gledajte šta je – 26 ugovora, 99 miliona dinara. Od koga? I, ona, njena ćerka na koju se vodi firma dobija posao stručnog nadzora na Petrovoj crkvi kod Novog Pazara. Vrednost radova tri miliona 210 hiljada dinara. Nadzor je sasvim u redu, to je sve u redu.
Znate šta je sledeća priča? Sledeći ugovor za nadzor, a ovo je posebno važno za ljude u Novom Pazaru, ova prva informacija za pravoslavne, ova druga za muslimane. Evo ga, drugi ugovor o nadzoru kula Džephana. Ko radi? Radi ćerka Dubravke Đukanović. Dakle, dva miliona 310 hiljada dinara.
Dakle, to je ona moralna većina iz zaštitarske službe kojoj je važniji Brozov Generalštab nego što je Petrova crkva, nego što je Džephana, nego što je… Ajde da nastavimo dalje, ovo će gospodinu Rističeviću da se ozbiljno dopadne zato što je iz tog kraja, a trebalo bi da zabrine svakog Srbina i svakog Sremca, a to je crkva Svetog Nikole u Starom Slankamenu.
Dakle, spomenik kulture od izuzetnog značaja, 15. vek. Dakle, srpska svetinja u Sremu iz 15 veka. Ovde vidite celu, ali šta ne vidite, dragi narodni poslanici i dragi građani? Pogledajte kako izgleda oltarski deo ove crkve. Nekome je to smešno, za mene je ovo zabrinjavajuće.
Dakle, ove fotografije sam lično napravio u maju mesecu prošle godine. E sad, pogledajte koje su to pukotine na crkvi koje Zavod uopšte nisu zanimale. Sad da biste stekli pravi utisak kolike su pukotine sad ćete videti na ovoj fotografiji. Ovde možete najbolje da vidite. Ovo je pukotina u koju može do lakta da stane ruka.
Republički zavod za zaštitu spomenika kulture je dobijao moju urgenciju da se ovom temom bavi nekoliko puta i ostajali su nemi. Oni su postavili jednu, pogledajte kakvu, srednjovekovnu drvenu konstrukciju. Oni ovim misle da zaštite od klizišta crkvu.
E sad, kakve veze ovo ima sa temom ove braniteljke lika i dela Nikole Dobrovića svetinje zvane ruševina Generalštaba? Pa, ima veze. Pazite sledeće, šta mislite dobija posao, da radi sanaciju ovoga? Dobija firma ćerke direktorke Zavoda.
8/1 GD/MP 11.15 – 11.25
Sada bi neko mogao da kaže – pa, nemojte tako, vi ste protiv tržišne utakmice. Ne, ja jesam za tržišnu utakmicu, ali ako imate situaciju da je majka direktorka Zavoda, da može da obezbedi sve informacije vezane za javnu nabavku koja se raspisuje, a da onda ćerkina firma dobija taj posao, neretko ga dobija u konzorcijumu sa drugima i tamo gde su oni u konzorcijumu, tu budite sigurni da će oni da dobiju i zaključe ugovore u vrednosti od preko 99 miliona dinara za četiri i po godine, a kada toga više nema, e onda je ta vlast koja ju je smenila kriminalna.
Kada ne može da se dogovori, a tri i po meseca vodi pregovore sa američkim projektantima, pa im kaže – ma može zgrada da se sruši, nije problem, mogu da se grade kule, možete da radite šta hoćete, samo mene uključite u taj vaš posao i kada je ne uključe u taj posao, e onda vam nastaje ultra važan sudski proces.
Vidite, ja ću o ovome da govorim, kao što ću da govorim i dalje o tome kakav je nemar, nerad i javašluk. Pogledajte ovo, dame i gospodo narodni poslanici, ovo su zidovi manastira Mileševa, 13. Vek, zadužbina kralja Vladislava, grobno mesto Svetog Save, dom Belog Anđela. Trideset godina prokišnjavao. Zamenili smo napokon krov. Pogledajte vlagu unutra. Pogledajte ovu buđ od vlage na zidovima manastira Mileševe. Uopšte ih ne interesuje. To njih ne zanima. Znate zašto? Da je gradio Broz, e to bi bilo od apsolutnog prioriteta, ali kada je u pitanju Petrova crkva, kada je u pitanju Žiča, kada je u pitanju Mileševa, kada je u pitanju Džephana, kada je u pitanju crkva Svetog Nikole u Starom Slankamenu, evo pogledajte kolika je vlaga. U ovom ovde delu vlaga je gotovo jedan metar visoka i naravno da će u jednom trenutku početi da nagriza.
Evo je Karađorđeva crkva u Topoli za koju ovi stručnjaci malopre pomenuti neće da mrdnu prstom. Evo je, dame i gospodo, zadužbina vožda Đorđa Petrovića Karađorđa u Topoli. Ovde pogledajte, ovo je oltarski deo crkve. Sada ćete videti i bliže. Pogledajte, u visini o preko jednog metra vlaga je pojela freske.
Šta je sa Belim Dvorom? I to je pitanje. Hajde da vidimo kada je zaštitarska služba otišla gore da ostvari bilo kakav nadzor, uvid, da kaže - propada Dvor, dajte da uradimo šta treba da se uradi. Pogledajte ovo.
Dakle, ovo su dušebrižnici. Ovo su „borci“ za zaštitu kulturnih dobara. Bio sam ministar za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja kada smo predvideli budžetska sredstva za rekonstrukciju prvu ikada, mauzoleja srpskih vojnika na ostrvu Vido. Godinu dana nisu uradili projekat. Dve godine nisu uradili projekat. Posle tri i po godine sada su nešto predali. Boga pitaj šta su uradili.
Da li znate šta još rade? Dakle, kada lokalne samouprave raspisuju javne nabavke koje se tiču za izradu projekata određenih, za zaštitu kulturnih dobara, Zavod se javlja i onda Zavod to projektuje i radi, a kada mu mi opredelimo budžetske pare da rade određene poslove, oni ne projektuju nego raspišu javnu nabavku pa daju taj posao drugome. Pa ko koga zavitlava tu? A onda dobije ćerka. To tako ide, dame i gospodo narodni poslanici.
Ko im pomaže u svemu tome? E, sada gledajte ovo. Ovo je najjači primer, najjači primer sprege koja postoji između ovog dela opraštajuće propale opozicije, odmetnutog dela unutar države, pa da li je to u tužilaštvu, da li je to u zaštitarskoj službi i Šolakih tajkunskih mašinerija za širenje i pravljenje laži.
Evo vam jedan dokaz za to, da se uvere svi koji nas gledaju.
Dakle, 3. decembra prošle godine državni sekretar u Ministarstvu kulture Miomir Đorđević otišao je u Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. Imao je sastanak sa vršiocem dužnosti direktora Zavoda. Nakon toga, kreće medijska hajka, kreću natpisi ukupno za nedelju dana 26 medijskih natpisa koji prozivaju. Ovde su svi. To su vam uvek „Novi magazin“, „Danas“, „Vreme“, „Radar“. Dakle, sve ozbiljni
8/2 GD/MP
delatnici mašinerije laži Dragana Šolaka, međunarodnog kriminalca. Dakle, 26 natpisa i svi kažu - došao je da izvrši upad u informacioni sistem Zavoda da promeni podatke. Pa onda kreće kroz ovo njihovo glasilo, kroz ovu njihovu borbu. Gledajte sada ovo. Kaže, pitali smo, oni ćute. Pa kaže – zbog čega ste u društvu nekoliko ljudi zaredom ulazili u prostorije Zavoda, pa postavljaju to pitanje meni, pa da li je to vezano za slučaj Generalštaba, onda pozovu nekoga ko je nekada radio u Zavodu. Jeste, oni su ovakvi, onakvi. To je jedna udružena banda, itd. Dakle, 26 natpisa.
Pazite sada koliko su ovi maliciozni. Naravno, oni to rade zato što su plaćeni, a koliko su nekada glupi evo vam ga dokaz. Pazite, ovo teško da može ovaj stepen gluposti da se izmeri.
Evo ga dopis Republičkog zavoda, potpisala ga zamenica ove što ima ćerku sa firmom ćerkom. Dakle, njih dve su pisale anonimnu prijavu za slučaj tzv. Generalštab i tu gde je podneta anonimna prijava reagovalo se promptno. Reagovalo se, gospodine Mrdiću, odmah. Dakle, to kada vi potpišete i podnesete krivičnu prijavu kao predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe državnu upravu i lokalnu samoupravu, po tome se ne postupa mesecima, na kraju oni to odbiju, a onda neće ni da vam dostave obrazloženje zašto su odbili, nego kaže – pa niste vi zainteresovana strana.
Pazite ovde, anonimka, rešava se odmah. E, ova druga je ćerka onog potrčka Ivane Dulić Marković, nekadašnje njihove ministarke poljoprivrede. To je ova Estela Radonjić Živkov. Ta je bila zamenica ovoj Đukanovićki. Pazite, ona piše dopis Ministarstvu kulture 10. septembra 2024. godine i kaže sledeće: „Poštovani, memorijski prostor koji nam je odobren za funkcionisanje informacionog sistema nepokretnih kulturnih dobara je skoro u potpunosti popunjen i zbog toga je potrebno uraditi proširenje skladišnog prostora za još sto gigabajta. Informacioni sistem je hostovan na serverima kancelarije za IT, a preko Ministarstva kulture. Molimo vas da zatražite od Kancelarije za IT proširenje skladišnog prostora.“
Dakle, ova druga braniteljka ruševine Generalštaba piše da se softver informacionog sistema nalazi u posedu kancelarije za IT najverovatnije u Data centru u Kragujevcu. Dakle, on se uopšte ne nalazi u zgradi Zavoda, ali je važno voditi hajku, važno je pljuvati čestite ljude, važno je zadržati privilegiju da imam ćerku koja vodi firmu ćerku i da ona dobija poslove ili da one dobijaju poslove i to zašta dobijaju poslove? Pa, za sve ono gde je uključen Zavod. Da li je to od Republičkog zavoda ili je od nekih neposredno niže rangiranih zavoda, nije mnogo ni važno. Dakle, ovu bandu t reba rasturiti do kraja i to samo na osnovu slova zakona, ni na koji drugi način, jer ako mi to ne budemo uradili, onda će od srpskog kulturnog nasleđa ostati fotografija.
9/1 TĐ/CG 11.25 – 11.35
Reče neki genije pre neki dan, pošto nisu mogli da se dogovore da institucionalno reaguju kada sam govorio, pa su onda poturili nekog koji tako s vremena na vreme piše neke tekstove protiv, kaže – obnova Lazarevog grada bi bila Diznilend. Strašno što je takav čovek radio nekada u službi zaštite i što ga taj neko uopšte podučava tome. Dakle, pazite koja je to malicioznost i bezobrazluk.
Uz pomoć države i evropskih fondova obnovljena je tvrđava Golubac na ulazu u Đerdapsku klisuru. Ja znam podatak za 2024. godinu, za 2025. godinu ga nisam dobio. Godine 2024, ako se ne varam, Golubačku tvrđavu je posetilo 330.000 posetilaca. U Vizitorskom centru Golubačke tvrđave radi 43 zaposlenih. Za mali Golubac od 8.500 stanovnika to su 43 porodice koje su dobile platu, koje žive od Golubca, od Golubačkog grada.
Lazarev grad ne dolazi u obzir. Kula džephana u Novom Pazaru, a ne to nikako. Ko to onemogućava, ko radi na tome? Nisam pomenuo najvažniju stvar, a to je da sa ovim što se radi na Petrovoj crkvi u Starom Rasu, a koja je deo svetske kulturne baštine pod zaštitom UNESKO, mi rizikujemo svoj status kod UNESKO. Zbog čega? Zbog velikih branitelja lika i dela onoga ko je hteo da se sruši ova Skupština, koji je pre toga srušio Ilkićevo delo, Ministarstva vojnog, koji je pre toga srušio Vojnu akademiju koju je projektovao isti čovek koji je projektovao i Kapetan-Mišino zdanje. Upravo ti, to su one vaše perjanice u oblasti zaštite, ove koje štitite, kojima se dičite.
Gledam u one kojima narod Srbije veruje, za koje glasa i čiju podršku dobija na svim izborima od 2012. godine. Dakle, ja gledam u pobedničku stranu, gubitnici me nikada u životu nisu interesovali, nisu zanimali. Jedino govorim o tome šta nam gubitnici rade.
Na kraju, dame i gospodo narodni poslanici, dragi građani Srbije, u svemu ovome se radi o klasičnoj zameni teza. Oni koji su otpustili 24 hiljade oficira, podoficira, vojnika, ljudi koji su branili otadžbinu onda kada je bila napadnuta, oni koji su ih isporučivali Haškom tribunalu kao vreće, pa ih onda još i snabdevali dokazima protiv tih ljudi, oni koji su uništavali ljude koji su bili i ostali simbol odbrane otadžbine, oni nama spočitavaju da mi ugrožavamo i rušimo simbole. Ne samo što prave nama unutrašnju štetu, prave međunarodnu štetu. Kako se zovu oni koji prave štetu? Štetočine. Mi ćemo nastaviti da se borimo kako za zaštitu kulturnog nasleđa, tako i protiv onih koji ga ugrožavaju, ali ćemo nastaviti i da ulažemo u razvoj i ustanova kulture, unapređenje statusa kulturnih dobara.
Ovde sam doneo da vam pokažem samo delić toga. Imam ja još vremena. Zašto pola sata? Nemojte molim vas da me ograničavate. Ja mogu da pričam. Znate koliko je brljotina ovih vaših dušebrižnika.
Ovo je Milosav Buca, naziv Kulturnog centra u Aleksandrovcu, Ministarstvo kulture i opština Aleksandrovac, pogledajte kako izgleda. Prelepo, jeste. Prvi put posle 50 godina renoviran, izgleda svetski.
Idemo dalje. Prvi put posle 1946. godine multifunkcionalna dvorana u Smederevskoj Palanci. Uskoro će biti i otvaranje. Bolje da ne znate kako je to izgledalo i na šta je ličilo.
Prvi put posle više od 50 godina rekonstrukcija Doma kulture u Bosilegradu. Dakle, u jednoj sredini u kojoj je u apsolutnoj većini bugarska nacionalna manjina.
Ja sam doneo samo za četiri, doneću sledeći put još više, pošto vidim da volite da pričam, ja ću da pričam i da koristim.
9/2 TĐ/CG
Evo ga Dom kulture „Dragan Kecman“ u Kučevu. Ja znam da mnogima, koji su ispuštajući čudesne zvuke na ovo predstavljanje šta smo uradili, šta ćemo tek da radimo, od njih nije poznato ni gde je Kučevo, ni gde je Aleksandrovac, ni gde je Smederevska Palanka, a tek o Bosilegradu da ne pričam. Za nas je to samo motiv da radimo još više, još bolje, da se borimo protiv štetočina i da ovakve stvari kakve su do sada bile redovna praksa u službi zaštite više nikome ne dozvoljavamo.
Što se tiče sudskog postupka i nejakog Nikole, Nikola nejaki je ponosan što nije prodavao tenkove, oruđa, oružje, ponosan je na činjenicu što je ostao tamo gde su mu preci više od 600 godina unazad i što nisu bežali u vreme najteže, ponosan i na činjenicu što su mi 72 pretka samo u Balkanskim i u Prvom svetskom ratu ostavila svoje kosti od Severa Afrike do Austrije.
(Narodni poslanici opozicije dobacuju.)
Nemojte se buniti. On da nešto zna o srpskoj istoriji, srpskoj vojsci, on bi bio u drugoj stranci, a ne u onima koji su vojsku rasturali i onima koji su je sveli na prosjački štap. On nema pojma. Taj koji se čuo nema pojma da je preko 20 hiljada srpskih vojnika, pre tačno 110 godina, u januaru 1916. godine odvezeno savezničkim brodovima u Tunis, da samo na groblju Menzel Burgibi počiva preko 1.700 srpskih vojnika, a među kojima je i moj deda Radoš. Taj da nešto zna, kao što rekoh, on bi bio u ispravnom timu. Dakle, ali nema pojma o tome i nemojte mu zameriti. Najveći greh je neznanje. Znate kako, to neznanje ne boli njega, ono boli sve oko njega. To je kao sa nečim još drugim, ali neću da obrazlažem šta je.
(Narodni poslanici opozicije dobacuju.)
Da li možete da ih malo umirite, gospođo predsednice?
Apsolutno podržavam ono što je neko od poslanika predložio prethodne nedelje, a to je jedno ozbiljno sistematsko, medicinsko kontrolisanje zdravlja određenih ljudi. Apsolutno, i to na sve, hoćete na alkohol, hoćete na narkotike, šta god. Krivično da, i to prvo za ove koje se sad jave. Dakle, prvo za ove što su uništavali vojsku, prvo za ove što su otpustili 24 hiljade oficira, podoficira, vojnika, što su prodali, isekli u staro gvožđe preko 50 tenkova, transportera, haubica, oruđa, oružja, preko onih koji su broj bataljona naše vojske sa 400 sveli na 100, koji su nam borbenu gotovost umanjili za 60% i koji su nam predlagali, a i dalje predlažu, da treba da budemo deo tima koji nas je bombardovao besomučno i rasturao 1999. godine.
10/1 AL/LŽ 11.35 – 11.45
Još ako je među njima neko od onih koji su de fakto, dezertirali, tim pre, dakle, jesam i za krivično pravnu proveru. Ja od toga nikada nisam bežao i ne bežim.
Još jednu stvar, što oni rekoše - vi biste sami sebi da sudite. Ne, u Srbiji sudi sud, a ja kao što sam čuo od mog dragog saborca i prijatelja, Milenka Jovanova, prošli put, taj sud je i neke od vas oslobađao, pa vam onda nije smetao, a negde vam je bio saveznik pa vam dopuštao da po 32 puta ne dođete na ročište dok delo ne zastari, pa, vas posle toga oslobodi, a negde vam je i omogućavao da umesto krivičnog inicirate i pritisnete da se vodi ovaj prekršajni postupak, pa da posle toga, po pravilu „ne bis in idem“, ne možete krivično da odgovarate.
Dakle, nemojte vi brinuti za mene i za sudski postupak. Ja ću da brinem i o vama, brinuću i o srpskom kulturnom nasleđu. Boriću se za njega, a uveren sam da ćemo se u nekom narednom periodu videti u Narodnoj skupštini sa ozbiljnim i dobrim zakonskim predlozima i predlozima odluka koje će pomoći i u unapređenju i boljoj prezentaciji boljem očuvanju srpskog kulturnog nasleđa. Hvala vam na pažnji.