Zahvaljujem.
Dame i gospodo narodni poslanici, ovi prekoputa mene koji su predložili amandmane, a nisu prisutni da ih brane, mora da su primili crnogorsko državljanstvo ili se naselili na Vračaru, pa onda – dobro jutro radni narode Crne Gore i opozicije, 12.00 je sati. Dakle, to meni liči na to, a veliki vođa opozicije, koji čas hoće izbore, čas neće izbore, mora da je sinoć imao neku svirku. Ono Mika armonika, uzeo negde tezgicu da svira i očigledno da se malo uspavao pa nije ovde prisutan.
Dame i gospodo, zašto neće izbore krajem oktobra, verovatno zato što je ugovorio tezge, ta jesenja veselja, svadbe itd. pa mu to ne odgovara verovatno. A, sasvim je neozbiljno predložiti amandmane, tražiti da se promeni spisak prihoda i rashoda, suma itd., ne doći da to branite, iako je ovo možda, verovatno, jedna od poslednjih sednica Narodne skupštine u ovom sazivu.
Ovde se radi u mom amandmanu o servisiranju duga. Dakle, mi imamo jako ekonomski jaku državu i možemo da servisiramo dug. Oni su imali dug negde oko 57% 2012. godine, dug od 17,7 milijardi i nisu imali nikakvu privredu i takav dug nije mogao da se servisira. Sada, na sreću to može i to liči na gazdinstva. Mi na selu imamo loša poljoprivredna gazdinstva, to moram priznati, i dobra poljoprivredna gazdinstva. Ona loša se zaduže i pare potroše, ništa investiraju, ništa ne naprave ili nemaju izvoz za vraćanje tog duga. Dakle, to su bili oni.
Na selu, takođe, postoji dosta dobrih gazdinstava koja podignu kredit, recimo, od 20 i nešto hiljada evra, zaduže se, da bi mogli da vraćaju i njihove kredite i svake godine umesto 32 hiljade evra zarađuju kao ona loša gazdinstva, zarađuju 100 hiljada evra i prema tome imaju dovoljno novca da isplate lične dohotke, da ekonomija servisira dva miliona i 300 hiljada zaposlenih, umesto njihovih milion i 700 hiljada. Dakle, i broj zaposlenih i snaga ekonomije, bruto domaći proizvod, dozvoljavaju da se ova država zaduži i da taj dug servisira, da servisira i njihov dug i dug maršala Tita, koji takođe ova vlast servisira.
Dakle, o tom amandmanu se radi i ja mislim da mi možemo čak i više da se zadužimo, jer onaj proseku u Evropskoj uniji je preko 60%. Hrvatska se zadužila 80 i nešto procenata. Mi smo negde ispod 45% i pravo je zadovoljstvo konstatovati da možemo uspešno da servisiramo sve dugove za razliku od njih. Da su oni ostali na vlasti više ne bi bilo ni penzija. U njihovo vreme poljoprivredna penzija je bila osam hiljada dinara, a danas je 24 hiljade i moram reći da je pokrivenost penzija sa preko 85% iz PIO fondova i nažalost poljoprivrednici su najveći krivci što ta pokrivenost nije i veća, zato što uplate poljoprivrednih penzionera su 15% od isplata.
Dakle, ja verujem da će te penzije i dalje rasti i treba da rastu, ali moramo naći model kojim ćemo isplatiti nekadašnji njihov model, gde su oni zavalili poljoprivrednike zato što su zakonom bili predvideli tada da svi članovi gazdinstva, bez obzira kolika je površina, su morali da budu penzijsko-invalidsko osigurani i sada su ti dugovi navodnih seljačkih penzionera gotovo nekoliko milijardi evra. Dakle, sve što su uradili loše, sada bi da mi na brzinu ispravimo se njihove greške, sve njihove krivice i onda, ja se slažem, da 24 hiljade je malo, ali je to daleko više od devet hiljada, s obzirom i da su uplate svega od 10-15%.
Ali, dame i gospodo narodni poslanici, izbori treba da narodu omoguće da se izjasne o tome ko brani državu, a to smo mi, i da da poverenje i dalje da se vodi ova država, njena ekonomija itd. a da, verujem da, niko neće gotovo glasati za njih koji ruše državu. Hvala.
8/3 AL/MP