Osma sednica Drugog redovnog zasedanja, 18.11.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/383-14

18.11.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 19:30

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram Osmu sednicu Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 165 narodnih poslanika.
Podsećam vas da je članom 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine predviđeno da kvorum za rad Narodne skupštine prilikom utvrđivanja dnevnog reda i usvajanja zapisnika postoji ako je na sednici prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 171 narodnih poslanika, odnosno da je prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine, u smislu člana 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine.
Prelazimo na traženje obaveštenja i objašnjenja na osnovu člana 287. Poslovnika Narodne skupštine.
Da li neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa, želi da zatraži objašnjenje ili obaveštenje u skladu sa članom 287. Poslovnika?
Reč ima mr Aleksandra Jerkov.
...
Demokratska stranka

Aleksandra Jerkov

Demokratska stranka
Hvala vam gospođo predsednice.
Imam nekoliko pitanja koja bih postavila različitim organima, najpre, ministru unutrašnjih poslova, Nebojši Stefanoviću. Šta MUP i celokupno Ministarstvo radi da bi se otkrili organizatori napada na prof. dr Iliju Vujačića, dekana Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu?
Mi smo iz medija mogli da saznamo da su konkretni napadači uhvaćeni, ili bar dvojica od njih trojice, koliko je prof. Vujačić identifikovao da ih je bilo. Međutim, očigledno je da je taj napad organizovan i naše pitanje je – ko je taj napad organizovao, ko je taj napad naručio i ko je osoba ili osobe koje stoje iza tog napada i zbog čega?
Ovo pitanje je veoma važno zbog toga što se ne radi samo o prof. Vujačiću, mada je skandalozno da se u sred bela dana, u subotu posle podne, sa uglednim profesorom Univerziteta na ulici obračunavaju fizički huligani, nego i zbog toga što to govori o jednoj sveukupnoj bezbednosnoj situaciji u našem društvu.
Mi, podsetiću narodne poslanike, danas treba da razgovaramo o Zakonu o zaštiti uzbunjivača, koji neke građane koji prijavljuju određene stvari treba da štiti od odmazde, a imamo situaciju da profesoru Univerziteta, koji je pre dva meseca prijavio da se njemu preti, neko na ulici može da priđe, pretuče ga palicama, da policija ćuti o tome ko stoji iza tog napada i da su uhapšeni isključivo direktni počinioci krivičnog dela.
Naravno da u društvu u kom mi danas živimo mnogi mogu da pomisle da je sasvim legitimno na takav način se obračunavati sa profesorima univerziteta. Od verbalnog nasilja do fizičkog nasilja je samo jedan veoma mali korak, a očigledno je da ova država ima razumevanja za one koji čine verbalno nasilje i očigledno je da policija vrlo selektivno reaguje u različitim slučajevima i verbalnog i fizičkog nasilja, u zavisnosti od toga ko su žrtve, a ko počinioci tog nasilja.
Predsedniku opštinskog odbora DS u Aleksincu, gospodinu Bobanu Ranđeloviću, je pre nedelju dana sabotiran auto. Policija je ustanovila da je neko fizički isekao žice ispod njegovog automobila. Nikada mu se više niko iz policije nije javio da bi mu rekao šta se sa istragom dešava. On sam zove policiju da se informiše o svom slučaju. Podsetiću da je prošlo gotovo godinu dana od kako su u Vrbasu aktivisti SNS, u prostorijama SNS, pretukli dvoje aktivista Demokratske omladine, da je jedan od pretučenih mladića identifikovao i dostavio policiji imena ljudi koji su ga fizički napali i da nikakvog epiloga nije bilo.
Drugo moje pitanje je upućeno ministru koji ni sa kim ne razgovara, ni sa poslanicima, ni sa prosvetarima, ni sa nastavnicima, ni sa kim, a to je da li je gospodinu Verbiću poznato koji broj škola u Srbiji održava skraćene časove od 30 minuta i, mnogo važnije, šta on ima nameru da učini tim povodom?
Najlakše je reći da ne želite da razgovarate, najlakše je reći da su prosvetari halapljivi, nemaju razumevanja za opštu situaciju u kojoj živimo, da advokati rade za Miškovića, da su studenti korumpirani, da su lekari pohlepni itd, ali, prosto, mi smo upozoravali na to da nisu problem plate prosvetnih radnika od 36.000 dinara, nisu problem plate lekara od 54.000 dinara, problem su plate u koridorima Srbije od 150.000 dinara, koliko iznosi prosečna plata. Najlakše je svima skinuti 10%, ali to, s jedne strane, državi ne rešava problem, a nastavnicima, lekarima uvodi egzistencijalne probleme u njihove svakodnevne živote. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima poslanica Dubravka Filipovski.
...
Srpska napredna stranka

Dubravka Filipovski

Nova Srbija
Zahvaljujem predsednice.
Pre nekoliko dana od ministra Zlatibora Lončara dobili smo dve veoma značajne informacije. Prva je da će se zaposliti 780 medicinskih radnika, od toga 340 lekara i 330 medicinskih radnika i tehničara, a druga je da će građani Srbije uskoro moći sa zdravstvenom knjižicom da idu i kod privatnih lekara. S tim u vezi, imala bih nekoliko pitanja za ministra Lončara.
Prvo pitanje – kada će biti uređen kadrovski plan za 2015. godinu? Koliko tačno lekara nedostaje Srbiji i kojom dinamikom će se oni zapošljavati u narednom periodu, s obzirom da imam informaciju da u 148 domova zdravlja nedostaje 361 ginekolog? Opšte je poznata informacija da u Srbiji 2.500 lekara čeka na posao, a da je preko 800, prema zvaničnoj evidenciji, otišlo u inostranstvo.
Drugo pitanje je vezano za izjednačavanje privatne i državne prakse u oblasti zdravlja, odnosno za to da će građani moći uskoro da sa zdravstvenom knjižicom odlaze i kod privatnih lekara.
Moje pitanje u vezi sa tim, kada će krenuti realizacija tog postupka? Da li se tačno zna, da li Ministarstvo zdravlja ima informaciju koliki su kapaciteti privatnog sektora, s obzirom da u Srbiji ima negde oko 3.972 zaposlena lekara u privatnoj praksi? Takođe me interesuje da li je definisan cenovnik usluga i šta je to što će RFZO da plaća kada potpiše ugovor sa privatnim sektorom?
Moje treće pitanje odnosi se na promene Pravilnika o planu mreža zdravstvenih ustanova i Pravilnika o bližim uslovima za obavljanje zdravstvenih delatnosti.
Zašto ovo kažem? Mnoge lokalne samouprave imaju problem sa nedostatkom specijalista. Uzeću primer opštine Šid. Tom domu zdravlja nedostaju specijalisti interne medicine, oftamologije, psihijatrije i epidemiologije. Lokalna samouprava je prepoznala taj problem i pronašla je, odnosno opredelila je sredstva iz budžeta da ovi specijalisti dolaze iz Sremske Mitrovice i da budu plaćeni za to. Na taj način ova opština olakšava život građana i omogućava dostupnost zdravstvene zaštite svima.
Međutim, po ovim pravilnicima lekari iz većih centara ne mogu doći u manje centre, zbog toga što su po njima ograničeni brojem kilometara i brojem stanovnika. Da bi se ovaj problem rešio, koji je evidentan u mnogim opštinama i gradovima, a rukovodstva opština i gradova i lokalnih samouprava pronalaze sredstva za rešavanje ovih problema, treba menjati ova dva pravilnika koja sam spomenula.
Moje pitanje ministru Zlatiboru Lončaru se odnosi na to da li će Ministarstvo zdravlja u narednom periodu inicirati promene Pravilnika o bližim uslovima za obavljanje zdravstvene delatnosti, u skladu sa ovim problemima? Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Ivan Karić. Izvolite.
...
Zeleni Srbije

Ivan Karić

Socijalistička partija Srbije
Zahvaljujem se.
Uvažena predsednice, poštovane koleginice i kolege, jasno je da već neko vreme prisustvujemo sve izraženijoj ekonomskoj i socijalnoj nesigurnosti. U nekim prethodnim izlaganjima čuli smo da je i primer fizičke nesigurnosti sve izraženiji u zemlji Srbiji. Nažalost, u takvoj situaciji, kada imate ekološku nesigurnost, dešava se da ona prođe neprimećeno.
Zeleni Srbije se u poslednjih nekoliko meseci nalaze u vrlo delikatnoj situaciji, s obzirom da se građani i građanke, udruženja građana iz različitih delova Srbije javljaju sa svojim problemima. Najčešće su to ekološki problemi, jer identifikuju negde nas kao neku vrstu zelenog ombudsmana. Zbog toga smo mi u obavezi da postavimo različita pitanja.
Naime, ja gotovo svake nedelje postavim po jedno pisano pitanje koje ima veze sa zaštitom i ugrožavanjem životne sredine, ali ovo pitanje, koje je u vezi sa Obrenovcem, svakako da zaslužuje i javnu pažnju.
Evo, već tri godine izražen je nedostatak ministarstva, posebno Ministarstva za zaštitu životne sredine. Očigledno je da je fond, kao nedostajući instrument, doveo dotle da je ekološka nesigurnost u Srbiji u 21. veku veoma izražena i da, nažalost, samo zbog toga što nas neko primorava iz EU, iz Nemačke ili iz neke druge zemlje, mi pristupamo odgovornijem ili samo u retoričkom smislu, bar kada je Vlada u pitanju, samo u retoričkom smislu pristupamo zaštiti životne sredine.
Ono što je problem u Obrenovcu i ono što je posle poplave, posle višedecenijskog zagađenja Obrenovca, čini mi se ekološka kap koja preti da prelije čašu, ako možemo tako da kažemo, ekološku čašu koja je u Obrenovcu već odavno crne boje, je da nam ljudi iz mesnih zajednica, da nam novinari, da nam lokalni odbornici iz Obrenovca javljaju da neko deponuje naizgled veoma opasan otpad i da se radi o 25.000 metara kubnih otpada koji se deponuje uz prugu. Nas kao „Zelene“ zanima, posebno mene kao poslanika koji dolazi iz Obrenovca, da li je i ko je dao dozvolu da se zasipaju javne površine? Ova pitanja se odnose podjednako i na ministarku poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na ministra energetike i rudarstva.
Naime, lokalna inspekcija je izdala nalog o obustavi, ali se oni koji deponuju taj otpad oglušuju o te naloge. Gradska inspekcija, nažalost, ne reaguje. Zanima nas koja je vrsta otpada u pitanju, da li se radi, kao što to EPS u svojim privatnim glasilima kaže da je u pitanju kvarcni pesak i da vidimo kada će već veoma ugrožena ekološka situacija u Obrenovcu dobiti epilog?
Prema tome, možemo da sublimiramo pitanja na sledeći način. Da li je TE „Nikola Tesla“ iz Obrenovca odlagala otpad na njive u selu Zvečka, kao i na prostoru majdana nekadašnje ciglane „Kongrapa“? Da li TE „Nikola Tesla“ poseduje dozvolu da deponuje otpad u majdanu nekadašnje ciglane „Kongrapa“, kojoj vrsti i da li postoji klasifikacija ovog otpada koji se deponuje? Da li se zna kolika je količina deponovanog otpada i da li je vršen inspekcijski nadzor nad odlaganjem ovog otpada? Da li je na zemljištu u selu Zvečka, uz prugu TE, bilo odlaganje otpada i u čijem vlasništvu je pomenuto zemljište?
Ekološka situacija u Srbiji je svakim danom sve gora. Srbija se nalazi pred jednom velikom ekološkom katastrofom. Za sada se te ekološke katastrofe dešavaju sporadično, ali bojim se da će se vrlo brzo cela Srbija pretvoriti u jednu veliku crnu ekološku tačku. Zahvaljujem se.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Šaip Kamberi. Izvolite.
...
Partija za demokratsko delovanje

Šaip Kamberi

SDA Sandžaka – PDD
Poštovana gospođo predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, moje pitanje je upućeno Vladi Republike Srbije, a ima veze sa participacijom Albanaca u državne institucije.
Kao što je poznato, participacija Albanaca u radu državnih i javnih institucija ne zadovoljava ni domaće ni međunarodne kriterijume, odnosno standarde. Nažalost, i danas, 13 godina od početka sprovođenja programa Vlade Republike Srbije za rešenje krize u opštinama Bujanovac, Preševo i Medveđa, postoje mnoge državne institucije u kojima je broj zaposlenih Albanaca ili simboličan ili ih uopšte nema.
Oblici delotvornog učešća nacionalnih manjina u upravljanju državom predstavljaju čest problem. Ovaj problem je posebno izražen u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa. Mogu da uporedim jedan nezvanični podatak iz 2013. godine, koji ni dan danas nema puno promena, nema bitnih razlika, da u svim državnim institucijama koje deluju u ovim opštinama, ili su nadležne za ove opštine, ima ukupno zaposlenih 1.596 radnika, od kojih je 17 Roma, 387 Albanaca, a najveći deo njih 1.188 čine Srbi. Uz činjenicu da najveći deo zaposlenih Albanaca u ovim institucijama, njih preko 200, radi u koaliciji, jasno je koji je nizak stepen predstavljanja Albanaca u državnim i javnim institucijama.
Primera radi, u 13 inspekcija koje pokrivaju i naše područje, opštine Bujanovac, Preševo i Medveđa, nema zaposlenog ni jednog Albanca. Taj jedan koji je penzionisan iz prosvetne inspekcije ni danas nije zamenjen, iako smo ovde dobili uveravanja da će do početka ove školske godine biti postavljen novi. O Romima da i ne govorimo.
Moram da navedem činjenicu da je 15. jula 2010. godine tadašnja vlada donela Odluku o izmeni Odluke o maksimalnom broju zaposlenih u organima državne uprave, javnim agencijama i organizacijama za obavezno socijalno osiguranje, na osnovu koje je trebalo dodatno da se zaposle 64 Albanca, ali je ceo proces realizacije diskreditovan raznim manipulacijama, te je tada uspelo da se zaposli svega nekolicina Albanaca u upravi carina i u upravi javnih prihoda.
Preporuke koje daju Ljubljanske smernice Visokog komesara za integraciju raznolikih društava govore da ako raznolika društva nemaju dobru politiku integracije, onda postoji opasnost da zajednice koje imaju teritorijalnu koncentraciju postanu u sve većoj meri izdvojene, da imaju sasvim malo ili čak nimalo zajedničkih interesa i da nemaju osećaj pripadnosti društva u celini.
Ovom prilikom ukazujem na potrebu da država treba da usvoji konkretnu i namensku politiku, kako bi otklonila faktičke i pravne prepreke koje mogu sputavati delotvornu ravnopravnost nacionalnih manjina.
Samo da podsetim da okvirna Konvencija za zaštitu nacionalnih manjina predviđa obavezu država članica da usvoje gde je to potrebno, odgovarajuće mere za unapređenje pune i efektivne ravnopravnosti između pripadnika nacionalnih manjina i onih koji pripadaju većini. Okvirna Konvencija određuje da se takve mere ne smatraju aktom diskriminacije.
Posebne mere u ovom smislu predviđa i Ustav Republike Srbije u članu 21. Ustav Republike Srbije predviđa da pri zapošljavanju u državnim organima, javnim službama, organima AP i jedinice lokalne samouprave, vodi se računa o nacionalnom sastavu stanovništva i odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina.
Uz navođenje jednog od zaključka Evropskog saveta iz juna 1993, da članstvo u EU zahteva između ostalog i potrebu da je zemlja ostvarila ne samo stabilnost institucija koje garantuju demokratiju i vladavinu prava, već i poštovanje ljudskih prava i zaštitu manjina.
Moje pitanje Vladi Republike Srbije glasi – kada će Vlada Republike Srbije sačiniti poseban akcioni plan u smislu programa iz 2001. godine, kao konkretnu i namensku politiku za integraciju Albanaca od državne javne institucije? Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Dragan Šormaz.
...
Srpska napredna stranka

Dragan Šormaz

Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pa evo svedoci smo da se institut postavlja pitanja Vladi često pretvara u, mada ovde jeste sve politika, ali često se pretvara u politikantstvo naročito kada se postavlja pregršt pitanja od strane DS, a to smo i danas čuli i pre desetak dana kada su postavljana pitanja.
Mi u SNS smo rešili da pošto Vlada odgovara pismenim putem i onda građani koji gledaju ovaj prenos nemaju sliku koja se predstavlja da neke lokalne samouprave ili Vlada ne radi ništa ili radi loše, kroz postavljanje tih pitanja. Odgovori koji se dobijaju u pisanom obliku nikada ne stignu u javnost nego na ruke tim istim poslanicima. Ono što u odgovorima piše, to se ne zna. Tako da ćemo mi od sada i na takve stvari reagovati da bi se znala prava istina, u narednom periodu.
Recimo danas, se postavljaju pitanja ministru Stefanoviću kroz koja bi trebalo da ispadne da Vlada Republike Srbije i Ministarstvo unutrašnjih poslova ništa ne radi i to u danu, ovih dana kada su dva, hajde da kažemo osumnjičena, da su najveći kriminalci u Beogradu u zatvoru. Zatim, jedan političar u zatvoru zbog malverzacija. Naravno, da će sud pokazati šta je, ali kada se radi maksimalno onda se postavljaju pitanja ministru unutrašnjih poslova za nešto drugo kao da se ništa ne radi, kao da istrage nisu u toku i kao da policija ne radi svoj posao, a svi zvanični podaci govore da ga radi bolje nego ikada u prethodnih 15 godina. Imam zvanične podatke o krivičnim delima na teritoriji grada Beograda, do ovog trenutka, do ove godine 20.301 što je za 20% manje nego prošle godine kada je bilo 33.656, a ova cifra je duplo manja od svih krivičnih dela koje su činjene na teritoriji grada Beograda u periodu od 2008. godine do 2012. godine kada je vladala DS.
Takođe, napadnut je pre neki dan predsednik opštine u Staroj Pazovi, u Sremu, gospodin Đorđe Radinović zvani Džokej, tako ga svi njegovi sugrađani znaju. Pričano je o njegovom sudskom postupku kao da ne postoji nešto što se zove prezumpcija nevinosti iako se ne radi o nečemu, nije optužen za nešto što je radio kao javna ličnost, znači, na nekoj funkciji. Istovremeno se sudi i prvom čoveku DS koji se zove Tišma Jovan, koji je bio i predsednik opštine i direktor Direkcije, koji ima pritvorski predmet u postupku i sudi mu se za nešto što je činio kao ličnost na poziciji, koji je radio sa sredstvima građana Stare Pazove. Za to vreme Stara Pazova ima najnižu stopu nezaposlenosti u Srbiji. Dobio je priznanje za najbolju opštinu, dobio je priznanje za najbolju opštinu za investiranje u Srbiji. Od januara 2013. godine, 2.149 zaposlenih do oktobra 2014. godine novozaposlenih i deset novih stranih investicija za dve godine u vrednosti od 150 miliona evra.
Zašto se napada očigledno najbolja lokalna samouprava, ako ne u Srbiji, a verovatno i u Srbiji, ono u Sremu i u Vojvodini? Napada se zato što je Đorđe Radinović Džokej svojim radom nebo u odnosu na blato u kome se nalazi pokrajinska vlast i Bojan Pajtić koji je vodi, koji nema nikakvu podršku građana Vojvodine, a i dalje vodi Vladu Pokrajine Vojvodine. Zbog toga je potrebno ono što je čisto napasti, probati da se isprlja da bi onaj koji je prljav bio u ravni, jer ljudi kao što je Đorđe Radinović svakog dana bilo na kojim izborima da li za mesne zajednice, da li za opštine, u svakom slučaju gde god se ponove izbori takvi ljudi pobeđuju.
Imam pitanje za ministra Stefanovića takođe – kada će biti završena istraga o Razvojnoj banci Vojvodine? Ona je pretvorena od „Metals banke“ koja je davala garancije Šariću za kupovinu zemljišta u Vojvodini i pretvorena je u Razvojnu banku Vojvodine. „Metals banka“ je pretvorena u Razvojnu banku Vojvodine. O tome sam u ovom parlamentu govorio 2008. godine, 2009, 2010. godine i imam pravo i sada da postavim to pitanje. Znači, kada će biti završena istraga i kada ćemo znati šta je rađeno sa novcem Razvojne banke Vojvodine? Tamo bismo mogli pola milijarde evra troškova da pokrijemo iz toga. Zahvaljujem.