Aktuelnosti

Saznajte šta se dešava u Narodnoj skupštini - na koji način poslanici predstavljaju interese građana i na koji način usvojeni akti utiču na različite oblasti života građana.

STROFA REFREN REPLIKA: 36 EPIZODA

[03.06.2020.]

Na današnji dan pre četiri godine konstituisan je 11. saziv Narodne skupštine, a šta ga je obeležilo poslušajte u novoj epizodi #StrofaRefrenReplika.

Za 11. saziv Narodne skupštine pre svega uspeh je što je završio pun četvorogodišnji mandat. Održano je 60 redovnih i 42 vanredne sednice, u plenumu se zasedalo 370 dana,  usvojeno je 617 zakona, a premijer i članovi Vlade 14 puta su poslednjeg četvrtka u mesecu direktno odgovarali na pitanja poslanika, najviše u poslednjoj godini mandata. Takođe, tek kod usvajanja poslednjeg budžeta potpuno je poštovana procedura, bio je jedina tačka dnevnog reda i bilo je dovoljno vremena za raspravu. To je na žalost učinjeno tek kad je deo opozicije od usvajanja budžeta prethodne godine započeo bojkot skupštine rekavši da je parlament postao „paravan demokratije“, da se u njemu ponižava opozicija i nema dijaloga o važnim temama. 

Rad ovog saziva pored bojkota, obeležila je zloupotrebe procedura, podnošenje stotina istih amandmana, isključivanje mikrofona i kažnjavanje opozicionih poslanika i na kraju - štrajk glađu petoro poslanika ispred Skupštine Srbije. Evo samo delića izrečenog u plenarnoj sali.

„Donosim vam poštovane kolege narodni poslanici kamen sa Kosova i Metohije…Izvinite što ću vas prekinuti, jel to kamen? Da. Ne smete da unosite to u salu. Kamen sa Kosova i Metohije? Ne smete da unosite kamen u salu. Ali ovo je iz pesme Đure Jakšića „Otadžbina“, i ovaj kamen zemlje Srbije….Ne možete to da radite, molim vas iznesite kamen.“

„To što vi kažete hvala penzionerima, vi to okačite mačku o rep“.

„Dragan Đilas je prihodovao 619 miliona evra, tu je odgovor gde su penzije“.

„Lažete da sam ja špijun!“

„Kučko sram te bilo“.

„Nema marihuane ali među onih milion koka, postoje koke špijuni i koke nosilje“.

„Čestitam, skidam kapu“.

„Pozivam službe da primene mere“.

„Oterajmo taj ološ na smetlište istorije“.

„Povampiren fašizam“.

Posle ovakve atmosfere, nije neočekivano što su na kraju mandata poslanici pokušavali štrajkom glađu da privuku pažnju na svoje ideje, a zahtevali su od rasprave o Kosovu, preko odlaganja izbora, pa sve do apela tužilaštvu da počne da radi. Odnos snaga se iz skupštinske sale  preslikao i na stepenište, pa su poslanicima vlasti zahtevi ispunjeni, a poslanicima opozicije nije ni jedan.

Od ostalih tema izdvajamo da je ovaj saziv usvojio novi zakon o većoj zastupljenosti žena na izbornim listama, ali ne i dugo najavljivani  zakon o rodnoj  ravnopravnosti. U skupštinskim odborima liderstvo je donekle ravnopravno - muškarci su na čelu 12, a žene vode osam odbora. U političkim partijama muškarci bez konkurencije,  od 14 poslaničkih grupa, oni vode čak 10.

Pošto se veći deo opozicije više od godinu dana nije čuo u plenumu, najčešće je govorio Marjan Rističević iz Narodne seljačke stranke, Vjerica Radeta iz Srpske radikalne stranke i Vladimir Orlić iz Srpske napredne stranke. Najviše puta  kažnjeni su Radoslav Milojičić i Balša Božović iz Demokratske stranke kao i Boško Obradović iz Dveri, a najviše novca za kazne izdvojio je lider pokreta Dosta je bilo Saša Radulović. 

Za Otvoreni parlament Mirjana Nikolić.

 


Maj u Skupštini: Iz vanrednog stanja u štrajkove glađu

[01.06.2020.]

U Skupštini Srbije u ovom sazivu svako malo pa se nešto dešava “prvi put u istoriji”. I sada na kraju mandata sećamo se celodnevnih dopuna dnevnog reda, bezbrojnih istih amandmana koje vlast podnosi sama sebi, bojkota dela opozicije koji je trajao više od godinu dana, poslaničkih klubova koji nisu ni nalik onima sa početka, vanrednog stanja koje Skupština proglašava naknadno. Ovog maja ipak nešto potpuno novo - petostruki štrajk glađu narodnih poslanika, dvoje iz vlasti i trojice iz opozcije.

Tek što su krajem aprila potvrdili odluku o uvođenju vanrednog stanja zbog pandemije korona virusa, narodni poslanici sastali su se šestog maja, simbolično na Đurđevdan, da to vanredno stanje ukinu. Uz odluku o ukidanju vanrednog stanja, poslanici su na istoj sednici usvojili i zakon o važenju uredaba kojim su ukinute mere iz 11 uredaba i istovremeno produženo važenje mera iz 15 uredaba koje je Vlada donela za vreme vanrednog stanja. Ipak, o zakonu i merama se nije mnogo čulo tokom rasprave u plenumu koja je obilovala uvredama, optužbama i etiketiranjem političkih neistomišljenika.

Pre nego što je sednica i počela, u salu je uz zvuke pištaljke ušao lider Dveri Boško Obradović koji je, kako je kasnije rekao “dao podršku akciji bukom protiv diktature”, ali i najavio da svoj poslanički mandat neće završiti mirno. Boška je obezbeđenje gotovo iznelo i to su slike koje nismo gledali još od devedesetih godina, kada je tako iz sale iznošen najčešće Vojislav Šešelj. Samo dva dana kasnije, Boško Obradović nastavio je svoj, da ga nazovemo “performans” na ulaznom stepeništu Parlamenta, gde je doveo svoje pristalice i verbalno, a neki kažu i fizički se sukobljavao sa poslanicima i ministrima. Najdeblji kraj izvukao je sako poslanika Marjana Rističevića, a tog dana u Skupštini, počev od predsednice Maje Gojković pa do poslanika vladajuće koalicije redom, svi su ponavljali da je na delu fašizam. Iako bez konkretnih dokaza da je baš Boško Obradović pocepao pomenuti sako, u plenumu su izgovorene reči poput “horde fašista”, “vucibatine”, “čist ogoljen fašizam Hitlerovskog i ustaškog tipa”, “gnusni monstruozni čin”, ali opomena nije bilo, pa je i ovaj način komunikacije delovao ne samo dozvoljen nego i poželjan. U diskusiji se ponovo najmanje čulo o predlozima zakona zbog kojih su se poslanici i sastali na Drugoj sednici redovnog zasedanja u maju, odnosno o izmenama i dopunama zakona o izboru narodnih poslanika, zakona o lokalnim izborima i zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.  

U takvoj usijanoj atmosferi, sasvim neočekivano samostalni poslanika Miladin Ševarlić osvrnuo se na navodnu izjavu predsednika Srbije o mogućem priznanju nezavisnog Kosova, te tražio hitnu sednicu. Pošto na razumevanje nije naišao, a predsednica Skupštine ga je uputila da nauči poslovnik, Ševarlić je objavio da stupa u štrajk glađu. Nije prošlo ni nekoliko minuta kad mu se lider Dveri pridružio, a onda na opšte iznenađenje svih poslanika, isti čin najavili su i poslanici SNS-a Aleksandar Martinović i Sandra Božić, sa zahtevom da tužilaštvo reaguje i pokrene tužilačku istragu protiv Boška Obradovića.

Ševarlić je izdržao jedan dan, pa odustao jer su mu popularnije kolege oduzele slavu, poslanici Srpske napredne stranke izdražali su jedan odnosno dva dana, kada su im zahtevi ispunjeni i protiv Boška Obradovića pokrenut postupak. Boško Obradović je menjao i dodavao zahteve, gladovao 10 dana, pa prestao bez ijednog ispunjenog zahteva. Čak mu ni RTS nije dao toliko željeni sat da objasni zašto štrajkuje glađu.

I dok je na stepeništu jaz izmedju vlasti i opozicije postajao sve veći, u holu Doma Narodne Skupštine - potpuno druga slika. Ovog maja hol je doslovno služio kao besplatni pres centar za odlazeće narodne poslanike, od kojih mnogi koriste poslednju priliku da se obrate uz obavezan prenos na skupštinskom sajtu. Tu smo obaveštavani o predizbornim koalicijama, skupljanju potpisa, obećanjima za naredni period, kao da je nekim poslanicima tek sada postalo jasno koliko je velika privilegija biti predstavnik građana u Skupštini i šta to sve sa sobom nosi.

 


STROFA REFREN REPLIKA: 35 EPIZODA

[25.05.2020.]

U protekle dve nedelje nije bilo skupštinskog zasedanja, a poslanici aktuelnog saziva, bilo da su bojkotovali rad u plenumu ili ne, svakodnevno su u holu Doma Narodne skupštine. Kojim se temama poslanici bave i koje poruke šalju, poslušajte u novoj epizodi #StrofaRefrenReplika.

Iako već dve nedelje nema skupštinskog zasedanja, poslanici aktuelnog saziva, bilo da su bojkotovali rad u plenumu ili ne,  svakodnevno su u holu Doma narodne skupštine odakle šalju predizborne poruke u vezi sa raznim temama, od protivgradne odbrane, do Ustavnog suda. 

Samostalni poslanik Srđan Nogo predlaže kao zakonsku obavezu da političari napišu svoj program i garantuju rok za ostvarivanje obećanja.

„Šta je problem gospodo političari, svi pričate isto. Svi ste za poštene izbore, svi ste za slobodne medije, svi ste da bude nezavisno pravosuđe. Šta je problem da to stavite na papir i da garantujete?“

Kad je grad pogodio veliki deo Šumadije, poslanik iz Narodne stranke koja neće izaći na izbore, Miroslav Aleksić apelovao je na Vladu da uloži novac u protivgradni sistem.

„Mislim da to za ovu državu treba da bude daleko veći prioritet nego što su i fontane i jarboli i kojekakvi projekti. Imam utisak da ministar poljoprivrede spava, Vlada spava, ili se svi bave izborima.“

Lider pokreta Dosta je bilo Saša Radulović reagovao je posle saopštenja Ustavnog suda da je vanredno stanje proglašeno u skladu sa zakonom.

„Morate da znate da je Ustav taj koji štiti slobodu svih nas, koji štiti naša prava, našu imovinu, koji štiti nas od bilo koje samovolje, od samovolje bilo koga. Zbog toga su i poslanici Dosta je bilo podneli krivične prijave protiv predsednice Ustavnog suda, protiv Republičkog javnog tužioca, zato što nisu radili svoj posao.“

Radikal Aleksandar Šešelj je u holu Skupštine ponovio da Srbija danas nije bliža Evropskoj uniji nego pre 20 godina. 

„U toku vanrednog stanja odnosno epidemije covid virusa u Srbiji pokazalo se ne samo što nam naši takozvani partneri iz EU nisu pomogli već su zabranili izvoz medicinske opreme za zemlje koje nisu u Evropskoj Uniji. A sa druge strane Ruska Federacija i Narodna Republika Kina, za koje srpski radikali govore već godinama da su jedini iskreni prijatelji i saveznici Srbije, su dali svoje doprinose u borbi Srbije sa tim virusom.“

A samostalni poslanik Miladin Ševarlić jednostavno je iskoristio skupštinu da predstavi svoju novu izbornu listu.

„Na kojoj sam ja kandidat za nestranačkog poslanika. Izborna lista je Milan Stamatović, Zdravo da pobedi, Dragan Jovanović, Bolja Srbija, Zdrava Srbija – Bolja Srbija je koalicija.“

Za Otvoreni parlament Mirjana Nikolić.


[RECAP] Štrajk glađu kao vid borbe narodnih poslanika u Srbiji

[20.05.2020.]

Tokom tri decenije obnovljenog višestranačja u Srbiji ukupno sedam narodnih poslanika je štrajkovalo glađu, od čega petoro u ovoj godini. U samo jednom danu, 10. maja 2020. na taj radikalni protestni čin odlučilo se četvoro poslanika. 

Miladin Ševarlić, samostalni narodni poslanik, stupio je je u štrajk 10. maja i smestio se na stepenište skupštinskog zdanja zbog, kako je naveo, nemogućnosti da pridobije poslanike da raspravljaju o povredama teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje i nepoštovanju Rezolucije 1244 Saveta Bezbednosti UN. Štrajk je prekinuo  11. maja, razočaran jer njegovim zahtevima nije posvećena dovoljna pažnja pošto su štrajk započeli i drugi poslanici. 

Boško Obradović iz Dveri istog dana se pridružio poslaniku Ševarliću da bi podržao njegove zahteve u vezi sa  očuvanjem Kosova i Metohije  u sastavu Srbije, ali i, po njegovim rečima, zbog kršenja Ustava, urušavanja demokratije i zahteva za odlaganje izbora. Medijima je izjavio da je otpočeo “strogi hrišćanski post” kako bi se smirio, primenio nenasilan vid otpora i doprineo smirivanju tenzija u društvu. Štrajk je potrajao jedanaest dana, a prekinuo ga je 20. maja zbog zdravlja i mira najbliže porodice, zadovoljan jer su ovim činom “razotkrili sistem u kome živimo, podigli pozornost međunarodne javnosti i otkrili nedemokratsko lice ove vlasti”. Obradovića nije posetio niko iz Srpske pravoslavne crkve, kao ni predsednica Skupštine, niti predsednik Republike sa kojim je zahtevao dijalog.

Aleksandar Martinović i Sandra Božić iz SNS-a takođe su otpočeli štrajk 10. maja, a kao razlog naveli su nereagovanje tužilaštva i sudstva na nasilničko ponašanje Boška Obradovića. Narodna poslanica Sandra Božić prekinula je gladovanje 11. maja na molbu predsednika Republike Srbije i Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića. Dan kasnije i Martinović je objavio da prekida štrajk i pročitao  saopštenje Prvog osnovnog javnog tužilaštva u kojem se navodi da su preduzete dokazne radnje protiv Obradovića. Ovo je ujedno prvi slučaj u Srbiji kada su poslanici vladajuće većine  štrajkom glađu došli do ispunjenja svojih zahteva.

Ivan Kostić iz Dveri pridružio se Obradoviću i započeo štrajk glađu 12. maja, tvrdeći da su pripadnici Srpske napredne stranke pokazali neistrajnost jer su izdržali samo dva dana. Njegov štrajk potrajao je devet dana, kada je zajedno sa Obradovićem prekinuo gladovanje iako njihovi zahtevi nisu ispunjeni.

Najpoznatiji štrajk glađu na političkoj sceni Srbije je štrajk Tomislava Nikolića, u to vreme narodnog poslanika poslaničke grupe Napred Srbijo, koji je  štrajk glađu započeo 16. aprila 2011. godine nakon što je na mitingu ispred Doma Narodne skupštine poručio  okupljenima da je “štrajk glađu i žeđu” njegov poslednji način borbe za bolju Srbiju, lični i hrišćanski čin. Već narednog dana ga je u poslaničkom klubu posetio predsednik Republike Boris Tadić, te su imali i razgovar u četiri oka. Nisu, međutim, uspeli da se dogovore oko raspisivanja izbora. Predveče tog dana Nikolić je prebačen iz Skupštine u privatni Beogradski klinički centar na Novom Beogradu, jer mu je iznenada pozlilo. Tomislav Nikolić je tri dana kasnije, 20. aprila, prekinuo štrajk glađu. Na odluku Nikolića da prekine štrajk uticao je vladika Irinej koji ga je posetio u bolnici. Štrajk glađu Tomislava Nikolića smatra se za najuspešniji i zbog toga što je već na sledećim predsedničkim izborima on pobedio Borisa Tadića, i od tada počinje dugogodišnja vladavina Srpske napredne stranke.

Ovaj vid političke borbe pre Nikolića pamtimo iz 1996. godine, kada je zabeleženo nekoliko pokušaja, većinom bez epiloga. Jedini uspeh postigao je narodni poslanik Demokratske stranke u Skupštini, Zoran Živković septembra 1996. godine štrajkom glađu u prostorijama Gradske izborne komisije (GIK) grada Niša. Živković je gladovao 48h, kada je usvojen zahtev da njegova stranka dobije kontrolore na svim izbornim mestima. Zahvaljujući ispunjenju ovog zahteva uspeli su da novembra iste godine osvoje lokalne izbore u Nišu. 

Iste godine, Zoran Đinđić, tada  poslanik Demokratske stranke, najavio je štrajk glađu poslanika koalicije “Zajedno” zbog nepriznavanja rezultata lokalnih izbora i u znak solidarnosti sa masovnim protestima građana. Međutim ostao je bez epiloga, a prema navodima Vuka Draškovića, lidera SPO-a, štrajk je prekinut iste noći

Ovaj vid političke borbe među narodne poslanike prvi je uveo Srpski pokret obnove na samom početku višestranačja u Srbiji. Poslanička grupa SPO štrajkovala je glađu u Saveznoj Skupštini SR Jugoslavije jula 1993. godine kada je uhapšen lider njihove stranke Vuk Drašković, kada su im se pridružili i drugi opozicioni poslanici. Povod je bilo prebijanje i hapšenje Vuka Draškovića i njegove supruge Danice Drašković u sedištu stranke, nakon što je u protestu “Stop fašizmu” koje su organizovali ispred zgrade Skupštine ubijen policajac Milorad Nikolić. Poslanici SPO-a ubrzo su se pridružili Draškoviću koji je u pismu iz zatvora najavio da će štrajkovati glađu do smrti. Devetog jula tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević doneo je odluku da oslobodi krivičnog gonjenja Vuka i Danicu Drašković, a o njihovom prebijanju izjavio je da ne zna ništa. 

Na samom početku višestrančja u Srbiji, poslanici opozicije u Skupštini Srbije stupili su u štrajk glađu tokom martovskih demonstracija 1991. godine, izražavajući “ogorčenje zbog neprihvatljivog manipulisanja javnim mnjenjem i srpskom nesrećom”. Tada se na ovaj čin odlučilo 17 poslanika Srpskog pokreta obnove zajedno sa jednim poslanikom SDS i Reformskih snaga za Vojvodinu. Međutim ovaj štrajk nije imao veliki uticaj na tadašnju političku situaciju i brzo je bio zaboravljen.


STROFA REFREN REPLIKA: 34 EPIZODA

[18.05.2020.]

Temu korona virusa zamenila je nezapamćena pojava kada je četvoro poslanika stupilo u štrajk glađu u danu kada je Skupština proglasila kraj vanrednog stanja. Da li su za predsednicu Skupštine svi poslanici jednaki i kako je to izgledalo kada je Tomislav Nikolić štrajkovao 2011. godine, poslušajte u novoj epizodi #StrofaRefrenReplika.

U danu kada je skupština Srbije proglasila kraj vanrednog stanja zbog pandemije, tema koronavirus pala je u zaborav zbog nezapamćene pojave da četvoro poslanika različitih političkih opcija gotovo istovremeno stupi u štrajk glađu. Samostalni poslanik Miladin Ševarlić tražio je raspravu o Kosovu, lider Dveri Boško Obradović razgovore o odlaganju izbora a naprednjaci Aleksandar Martinović i Sandra Božić da tužilaštvo radi svoj posao i zbog nasilja procesuira Boška Obradovića.

Posla samo 24 sata, predsednica Skupštine Maja Gojković potvrdila je da za nju, ni kada štrajkuju glađu, nisu svi poslanici isti.

„Ozbiljno sam zabrinuta za zdravlje, za život, za zdravstveno stanje poslanika Miladina Ševarlića, Aleksandra Martinovića i Sandre Božić".

Dok su prvo troje, dodala je Gojković- dosledni i odlučni, za Boška Obradovića  predsednica je insinuirala da je prekršio štrajk gladju.

„Kažem, ne znamo šta se dešavalo u Narodnoj skupštini Republike Srbije, osim da se on dobro naspavao, sedam, osam sati, a sada kada ste vi tu ponovo izašao napolje da ubedi javnost da on zaista štrajkuje glađu. Ja nisam tu da ocenjujem, mi nismo policijska neka štazi država pa da snimamo poslanike šta rade u ovom zdanju.“

Posle samo par sati, prvi je odustao samostalni poslanik Miladin Ševarlić.

„Zbog toga što je ovo jedinstven slučaj da kao idejni tvorac, onaj ko je osmislio i prijavio to, praktično sam medijski bio ugušen zbog popularnosti, priznajem, skupštinske većine sa jedne strane i pokreta Dveri sa druge strane. Mislim da pitanja koja su pokrenule te dve grupacije, nisu tako značajna pitanja kao što je pitanje Kosova i Metohije“.

Iste večeri javnosti se obratio predsednik Srbije Aleksandar Vučić i pozvao Martinovića i Božićevu da prekinu štrajk, dok za lidera Dveri takvog poziva nije bilo. Vučić je kaže, opoziciju zvao mnogo puta, ali su mu odgovorili da sa njim ne može da se razgovara. Očekivano, poslanica Božić odustala je čim je Vučićev govor završen, a Martinović dan kasnije pošto su mu zahtevi preko noći ispunjeni. Tužilaštvo je, kako je rekao Martinović, preduzelo dokazne radnje prema B.O. i drugim licima zbog sumnje da su izvršili nasilje prema Marjanu Rističeviću i  Zlatiboru Lončaru.

„Kao neko ko je tri dana štrajkovao glađu nisam previše zadovoljan ovim saopštenjem, mislim da je ovo saopštenje moralo da bude mnogo oštrije, ali i ovo je prvi korak u onome što smo imali nameru da uradimo.“

Ja ću, u društvu kolege Ivana Kostića, nastaviti i Martinovićev štrajk, odgovorio je Boško Obradović.

„Nastup Aleksandra Martinovića kome je tužilaštvo izašlo u susret, najbolja vam je slika u kakvoj atmosferi mi zapravo živimo. Stojim na raspolaganju u svakome času nadležnim državnim organima, ali isto tako tražim da tužilaštvo i policija procesuiraju i odgovorne za slučaj Savamala, za slučaj Jovanjica, za slučaj Krušik, za slučaj helikopter, za slučaj naplatne rampe u Doljevcu, za ubistvo Olivera Ivanovića.“

Mnogi su se ovih dana setili štrajka glađu Tomislava Nikolića, ali njega je 2011. godine predsednik Boris Tadić obišao već drugog dana, dok Obradovića predsednik Vučić ignoriše. A ignoriše ga i javni servis na kojem Boško traži 60 minuta u večernjem terminu, pa sad lider Dveri izražava nadu da će Evropska Unija čuti vapaj i neće stati na stranu vlasti. 

Za Otvoreni parlament Mirjana Nikolić.

 


STROFA REFREN REPLIKA: 33 EPIZODA

[11.05.2020.]

Od pištaljki, uvreda, tuče i jednog pocepanog sakoa prvog dana, do štrajka glađu četvoro narodnih poslanika drugog dana zasedanja, poslušajte kako je proteka Druga sednica Prvog redovnog zasedanja Skupštine u 2020. godini. U potpunoj senci ostale su izmene zakona kojima se overa potpisa za predaju izbornih lista može obaviti i u opštinama, a ne samo kod notara. #StrofaRefrenReplika

Od pištaljki, uvreda, tuče i jednog pocepanog sakoa prvog dana, do štrajka glađu četvoro narodnih poslanika drugog dana zasedanja. U potpunoj senci ostale su prilično dobre izmene zakona kojima se overa potpisa za predaju izbornih lista može obaviti u opštinama, a ne samo kod notara. Uostalom u dva dana zasedanja o tome je bilo najmanje reči, jer se lider Dveri Boško Obradović pre početka sednice na stepeništu Parlamenta verbalno obračunao sa ministrom zdravlja Zlatiborom Lončarom, a sa poslanikom vladajuće većine Marjanom Rističevićem - i fizički.

Opšta ocena da je reč o fašizmu, u plenumu je, mimo dnevnog reda, ponovljena desetinama puta. Od predsednice skupštine Maje Gojković, ministra Lončara, poslanika vladajuće većine Aleksandra Martinovića, Vladimira Marinkovića, Veroljuba Arsića, pa do nešto drugačijeg stava lidera radikala Vojislava Šešelja.

„Narodna skupština Republike Srbije će biti kuća demokratije i parlamentarizma, a ne kuća u kojoj će orgijati fašisti, kao što smo to danas videli.“

„Naišao sam na nešto što nisam iskreno mogao da zamislim, a što sam samo gledao u filmovima, ali u starim filmovima nacističke Nemačke i ustaške Hrvatske.“

„Neka građani Srbije pogledaju kako izgleda demokratija u režiji Dragana Đilasa i Boška Obradovića. Čoveku su bukvalno iscepali na komade sako. Ovako bi iscepali i Srbiju kad bi došli u priliku da vrše vlast.“

„Oterajmo taj ološ na smetlište istorije, te fašiste koji samo urušavaju ugled i sve ono što predsednik Vučić i svi mi ovde želimo da uradimo“.

„To što su jutros radili ispred Skupštine nije ništa drugo nego povampireni fašizam u predvodniku SA odreda Bošku Obradoviću i velikom vođi Draganu Đilasu.“

„Izvršnu vlast moramo staviti na odgovornost, smeniti ministra unutrašnjih poslova zato što danas nije obezbedio da svi poslanici nesmetano uđu u zgradu Narodne Skupštine.“

Rasprava o amandmanima bila je o svemu osim o amandmanima, možda i zato što Vlada nije prihvatila ni jedan. U vreme kad je Boško Obradović u holu objavljivao da Dveri neće na izbore, u Sali se potpuno  neočekivano za povredu Poslovnika javio samostalni poslanik  Miladin Ševarlić  tvrdeći da je predsednik Srbije juče izjavio da će Kosovo dobiti državnost na celoj teritoriji, i zatražio hitnu sednicu, ali predsednica nije imala razumevanja. 

„Ako predsednik Republike širi tako defe..“(isključen mikrofon)

„Ja se izvinjavam ali vi niste dobili reč za diskusiju nego povredu Poslovnika. Pa naučite Poslovnik, evo sad će biti raspust pa naučite Poslovnik, stvarno.“

Ševarlić je izašao i objavio da stupa u štrajk glađu dok se njegov predlog ne usvoji, odmah mu se pridružio Boško Obradović, ali on je kasnije ipak tražio da vlast i opozicija počnu dijalog, a nekoliko minuta kasnije, Martinović je objavio da sa koleginicom Sandrom Božić i on stupa u štrajk glađu dok tužilac ne počne da radi svoj posao i prestane da žmuri na Obradovićevo ponašanje.

Mnogo je u sali rečeno o tim temama, a kako se shvata podela vlasti ilustruje rasprava poslanice Srpske radikalne stranke Vjerice Radete i naprednjaka Vladimira Orlića.

„Ovde je jedino nenormalno ono što se sada dešava ispred narodne skupštine, da jedan deo vlasti, jedna grana vlasti štrajkuje protiv druge grane vlasti u okviru iste vlasti. Neverovatno.“

„Sigurno ste primetili onda koliko smo mi tamo na vlasti. Mislim na tužilaštvo i mislim na sud. Nismo uopšte i potpuno je poznato da su i u tužilaštvu i u sudovima većinom i danas kadrovi Đilasa, Jeremića, Tadića i ostalih.“

„Morate da se prisetite da je Zagorka Dolovac vaš državni tužilac. Vaš. Vi ste joj obnovili mandat. Ako nije bila dobra ako je bila njihova, što niste onda doveli vašeg, kako vi to kažete. Zamislite narodni poslanik, ljudi moji, narode čujete li, narodni poslanik vlasti kaže da oni nisu na vlasti u sudovima i tužilaštvima. Pa zar biste hteli da budete, zar biste smeli da budete?“

„Apsolutno ništa tu naše nema i nikad se nismo postavljali tako da mi tražimo da ima tu nešto naše stranačko, ili bilo kako, ali ne prihvatamo tezu da što tamo očigledno ima mnogo toga rđavog, treba da bude naš teret.“

„Kolega Orliću, ja razumem da vi kao elektro inženjer predajete u nekoj medicinskoj školi možda tu može nešto da se poveže, ali pravnik niste!“

U jednom trenutku pre serije štrajkova bilo je nekih pomirljivih tonova i skupština je na kratko zaličila na ono što bi trebalo da bude, na žalost to je trajalo tek nekoliko minuta.

Za Otvoreni parlament Mirjana Nikolić.

 


Osuda eksalacije tenzija i nasilja u Narodnoj skupštini

[08.05.2020.]

Otvoreni parlament najoštrije osuđuje fizičko i verbalno nasilje kojem svedočimo poslednjih dana u Skupštini, kao i sva neprimerena ponašanja tokom rasprava u plenumu kojim se nipodaštava ugled i značaj parlamenta. 

Zasedanja Skupštine za vreme i nakon vanrednog stanja obeležila je eskalacija netrpeljivosti i neprihvatljivo ponašanje poslanika i predstavnika izvršne vlasti, koje pokazuje potpuno nepoznavanje i nepoštovanje osnovog funkcionisanja podele vlasti, demokratskog sistema i vrednosti dijaloga. Učesnici sednica Skupštine u svojim obraćanjima, izrekli su dugi niz pogrdnih uvreda i optužbi, apsolutno neprimerenih najvišem predstavničkom domu. Diskusije u skupštinskom plenumu obiluju elementima govora mržnje i etiketiranjem ne samo predstavnika opozicije, već i novinara, civilnog društva, predstavnika akademske zajednice, koje su proteklih dana prevazišle sve granice osnovne pristojnosti i političke kulture, podižući tenziju u društvu.

Svako pozivanje i podstrekivanje građana i simpatizera iz skupštinskih klupa na otvoreno “suprotstavljanje” političkim neistomišljenicima i predstavnicima opozicije, krajnje je neprihvatljivo i opasno ponašanje. Narodni poslanici imaju pravo da svoje stavove izraze protesnim odnosno simboličkim činom, kao vidom političkog delovanja, ali takav čin ne sme uključivati nasilje prema drugim pojedincima ili grupama. Javni servis u duhu transparentnog i objektivnog informisanja građana ima obavezu da obezbedi prenos celokupne sednice Skupštine, uključujući i činjenja kojim poslanici izražavaju politički protest.  

Otvoreni parlament poziva na hitno smirivanje tenzija i pridržavanje makar osnovnih pravila pristojnosti u političkom delovanju, vršenju predstavničkih i drugih javnih funkcija.

 


Nova sednica Narodne skupštine u petak, 8.maja

[07.05.2020.]

Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Maja Gojković sazvala je Drugu sednicu Prvog redovnog zasedanja za petak, 8. maja.

Na dnevnom redu sednice biće Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o izboru narodnih poslanika i Predlog zakona o izmeni Zakona o lokalnim izborima, koje je podnela Vlada Republike Srbije.

Narodna skupština će razmatrati Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji je podnela Vlada, kao i Predlog odluke o izmenama Odluke o razrešenju i imenovanju članova i zamenika članova Republičke izborne komisije, koji je podnela Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije.

Sednica će se održati u Domu Narodne skupštine, sa početkom u 10 časova.

STROFA REFREN REPLIKA: 32 EPIZODA

[07.05.2020.]

Kako je ukinuto vanredno stanje, gde su izveštaji i ministri da ih brane, da li se napad na decu Dragana Đilasa dogodio, kome smeta lupanje u šerpe... Poslušajte o čemu su sve pričali narodni poslanici na Drugoj sednici Skupštine za vreme vanrednog stanja u novoj epizodi #StrofaRefrenReplika

Nekoliko dana posle potvrde, Skupština Srbije ukinula je vanredno stanje koje je mimo nje uvedeno zbog pandemije koronavirusa. Na početku je izgledalo da će i sednica biti prilično vanredna, kada je lider Dveri Boško Obradović stao ispred predsedničkog stola i duvanjem u pištaljku, kako je kasnije objasnio dao doprinos svakodnevnoj akciji – Bukom protiv diktature. U tom činu ostao je usamljen,  reagovala je predsednice skupštine Maja Gojković, pa smo posle više od dve decenije videli da obezbeđenje praktično iznosi narodnog poslanika iz sale. 

„Pozivam službe zadužene za održavanje rada u zgradi da primene mere.“

Razlika u odnosu na prenose iz devedesetih godina je samo u tome što su tada gledaoci RTS-a reakciju obezbeđenja mogli da prate u direktnom prenosu, dok je sada javni servis u tom trenutku prenos prekinuo.

U nastavku sednice – pohvale i kritike preduzetih mera, a najčešća pitanja -  gde je izveštaj i gde su ministri da ga brane. Nenad Konstantinović iz Srbije 21 od premijerke Ane Brnabić uporno je tražio plan.

„Vi ste, premijerka, danas ovde sami. Gde je Đorđević? Gde je Đorđević da objasni kako je Korona ušla posle pet nedelja u Gerontološki centar? Šta se desilo sa ministrom Šarčevićem? Je li on nestao?”

„Ja mogu zaista samo da zaključim da ste vi jedan vrlo neinformisan čovek. Da vas pitam, gde ste vi živeli poslednjih dva meseca? U Srbiji? Mislim, ako ste poštovali mere, a verujem da jeste i hvala vam na tome, mogli ste da gledate televizor.”

„Premijerka ne razume ni njenu ulogu, a ne razume ni ulogu Skupštine. Dakle, politika se ne komunicira sa građanima tako što vi iza zatvorenih vrata donesete neku meru pa je saopštavate na konferenciji za štampu. U parlamentu se raspravlja o izveštaju.”

„Ma, vi plan ne biste razumeli ni da sam vam ga dala na crtežu, a ne napismeno.“ 

Vjerica Radeta iz Srpske radikalne stranke vratila se na to da je vanredno stanje morala da proglasi skupština, a svoje objašnjenje premijerka je posle nekoliko minuta porekla. 

„Zašto ja mislim da bi mi bili bahati i bezobzirni da smo tada tražili i molili Skupštinu za zasedanje? Pa zato što mislim da je neumitno da mi imamo jasnu većinu u ovom sazivu. Dakle, mi bi svesno ugrozili živote 600, 700 ili 800 ljudi koji učestvuju u jednoj sednici, znajući da će rezultat posle toga biti proglašenje vanrednog stanja.”

„Pretpostavljam, da ste se šalili kada ste rekli da niste sazivali Narodnu skupštinu zato što vi imate većinu. To je strašno čuti, verujte. Strašno. Šta to znači? Vi imate većinu i ne moramo uopšte da se sastajemo?“

„Nisam ja rekla da nismo sazvali Skupštinu zato što imamo većinu. Upravo suprotno.”

Napad na decu Dragana Đilasa se nije dogodio, u opoziciji su lažovi i kukavice, lupanje u šerpe nije prijatno za 700 hiljada članova SNS-a, baklje su samo odgovor. O tome je sa najviše emocija govorio naprednjak Vladimir Đukanović. 

„Zato što se borim da takvi zlikovci više se nikad više ne vrate u Srbiji na vlast. Ja molim naše članove, ja sam taj…pošto kažu krivična je prijava, da l’ je ne znam, organizovao ove baklje ili podstrekavao. Ma podstrekavao sam i podstrekavam i dalje! I pozivam ljude da im se suprotstave“. 

“Pričate o svemu osim teme, ovde su danas morali biti svi ministri da ih propitamo o rezultatima, a ne samo kratko” Ivica Dačić poručio je pred kraj rasprave radikal Nemanja Šarović. 

„Ovo je moralo izgledati potpuno drugačije. Ako želite da raspravljate sa nekakvim Đilasom, pa zakažite mu televizijski duel, pozovite ga kući na kafu. Šta vas politički zanima ili svrbi, pa to je vaš problem privatni. Ako želite da se dodvoravate Aleksandru Vučiću, imate stranačke sastanke, dodvoravajte se tamo. Imajući u vidu da se sad polako svode računi, moja ocena za vas i za vašu vladu i za čitavo današnje zasedanje i za vaše učešće je dva, na skali od 1 do 10, možda i dva minus, možda je dva previše“ .

Za Otvoreni parlament Mirjana Nikolić.

 

Šta je sporno u Zakonu o važenju uredaba donetih za vreme vanrednog stanja?

[06.05.2020.]

Skupština je danas usvojila Zakon o važenju uredaba koje je Vlada uz supotpis predsednika Republike donela za vreme vanrednog stanja  i koje je Narodna skupština potvrdila.

Ovim zakonom ukida se deo mera koje Vlada donela za vreme vanrednog stanja proglašenog 15. marta 2020. godine, dok se istovremeno i nastavlja primena dela mera koje je Vlada donela sa obrazloženjem da je cilj ublažavanje štetnih ekonomskih i socijalnih posledica epidemije COVID-19. Istim zakonom Skupština je obavezala izborne komisije da 11. maja 2020. godine donesu rešenja o nastavljanju sprovođenja izbornih radnji u postupku sprovođenja izbora za narodne poslanike, poslanike Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine i odbornike skupština opština i gradova.

U obrazloženju se navodi da sve mere kojima se odstupa od Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava prestaju da važe danom ukidanja vanrednog stanja, dok se nastavlja primena onih mera za koje je potrebno da nastave da važe da bi se sprovele do kraja i dale potpuni efekat. Stoga se navodi da će se primena tih mera nastaviti na osnovu “zakona koji donosi Narodna skupština u okviru svoje nadležnosti, i to kao mere koje je propisala Narodna skupština”. Međutim usvojeni zakon sadrži i sporne odredbe kojima se odstupa od Zakona o prekršajima u pogledu kažnjavanja prekršilaca mera u vanrednom stanju, kao i odrebe kojima se produžava važenje uredbi kojima se ne odstupa od ljudskih prava. 

Ukidaju se mere poput onih koje se odnose na organizovanje rada poslodavaca, rokovima u sudskim postupcima, ograničavanju maloprodajne cene zaštitnih sredstava i dr, dok se nastavlja primena između ostalog uredaba o finansijskoj podršci i novčanoj pomoći poljoprivrednim gazdinstvima, merama u drumskom saobraćaju ili primeni rokova u upravnim postupcima i dr. Detaljan spisak pogledajte na kraju teksta.

 

Odstupa se od Zakona o prekršajima u pogledu kažnjavanja prekršilaca mera u vanrednom stanju

Zakon predviđa da će se na počinioce “prekršaja propisanih tim uredbama i učinjenih za vreme vanrednog stanja primenjivati odredbe tih uredaba i nakon ukidanja vanrednog stanja”. Ovaj stav posebno je problematičan jer odstupa od opštih pravila vremenskom važenju propisa u prekršajnom pravu u Srbiji. To konkretno znači da će se odstupiti od pravila primenjenog u Zakonu o prekršajima da se na učinioca primenjuje onaj propis koji je najblaži za učinioca. Drugim rečima, prekršaji koji su uvedeni uredbama Vlade koje Zakonom prestaju da važe više neće biti prekršaji nakon prestanka važenja uredaba. Stoga po opštim pravilima počinioci za njih ne bi mogli da budu kažnjeni, jer Zakon o prekršajima (čl. 6) propisuje da se, u slučaju da je posle učinjenog prekršaja jednom ili više puta izmenjen propis, na počinioca prekršaja primenjuje onaj propis koji je najblaži za počinioca.

 

Produžetak važenja uredbi kojima se ne odstupa od ljudskih prava

Zakon predviđa i da, do stupanja na snagu odgovarajućih zakona, nastavljaju da važe odredbe pojedinih uredaba donetih u vreme vanrednog stanja. Radi se o uredbama koje je Vlada donela u vreme vanrednog stanja a kojima se ne odstupa od ljudskih i manjinskih prava, već se odnose na mere iz nadležnosti Narodne skupštine. Na ovaj način, kako je navedeno u obrazloženju Predloga zakona, Vladine mere nastavljaju da važe kao mere koje je propisala Narodna skupština.

Međutim, Skupština nema mogućnost da potvrđuje uredbe Vlade (prema njenim nadležnostima u članu 99. Ustava), kao što ni iz nadležnosti Vlade ne proizlazi mogućnost da ona uredbom reguliše pitanja iz nadležnosti Narodne skupštine.  Jedina uredba koju Skupština može da potvrdi jeste ona kojom se propisuju mere odstupanja od ljudskih i manjinskih prava iz čl. 200 stav 6 Ustava. Iako se u svim svojim uredbama Vlada (uz supotpis) pozvala na član 200. stav 6. Ustava, u slučaju mnogih od njih ne odstupa se od ljudskih i manjinskih prava, već se „propisuju mere čije je propisivanje u nadležnosti Narodne skupštine“. Osnov za njihovo donošenje, stoga, nije mogao da bude član 200 stav 6. Ustava i nije jasno po kom pravnom osnovu su podneti Skupštini na potvrđivanje. Procedura njihovog potvrđivanja odnosno praktično prevođenja u zakon u svemu odudara od procedure donošenja zakona – uključujući i okolnost da se o svima njima odlučivalo zajedno, odnosno, da nije svaka od uredaba pojedinačno bila predmet rasprave i glasanja u Skupštini.

Budući da je osnov donošenja svih uredbi upravo postojanje vanrednog stanja, upitan je pravni osnov po kome se produžava njihovo trajanje mimo vanrednog stanja „do donošenja odgovarajućih zakona“. Odnosi, čije je regulisanje u nadležnosti Skupštine, tako će biti regulisani propisima kojima Skupština daje zakonsku snagu, ali koji nisu usvojeni po redovnoj zakonodavnoj proceduri. Na ovaj način, odnosi za koje je predviđeno da ih u zakonodavnom postupku uređuje Narodna skupština, biće regulisani van redovne zakonodavne procedure.

Ovo pitanje postaje još aktuelnije ukoliko se ima u vidu da se pred poslanicima u Narodnoj skupštini nalaze i izmene i dopune Zakona o izboru narodnih poslanika, Zakona o lokalnim izborima i Zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama, te se nameće pitanje zbog čega socio-ekonomske mere koje se predviđaju Uredbama “sa produženim trajanjem” nisu mogle dobiti svoj zakonski oblik.

 

Koje mere nastavljaju da važe a koje prestaju ukidanjem vanrednog stanja?

Nastavljaju da važe mere iz sledećih 15 uredaba:

→     Uredba o primeni rokova u upravnim postupcima za vreme vanrednog stanja („Službeni glasnik RSˮ, br. 41/20 i 43/20);

→     Uredba o ulaganju za vreme vanrednog stanja deviznih sredstava kojima upravlja Agencija za osiguranje depozita („Službeni glasnik RSˮ, broj 42/20);

→     Uredba o pomeranju rokova za podnošenje godišnjih finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava i korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 47/20);

→     Uredba o postupku za izdavanje dužničkih hartija od vrednosti („Službeni glasnik RSˮ, broj 54/20);

→     Uredba o pomeranju roka za podnošenje tromesečnih izveštaja o realizaciji godišnjeg, odnosno trogodišnjeg programa poslovanja za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 54/20);

→     Uredba o fiskalnim pogodnostima i direktnim davanjima privrednim subjektima u privatnom sektoru i novčanoj pomoći građanima u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti COVID-19 („Službeni glasnik RSˮ, br. 54/20 i 60/20);

→     Uredba o utvrđivanju Programa finansijske podrške privrednim subjektima za održavanje likvidnosti i obrtna sredstva u otežanim ekonomskim uslovima usled pandemije COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, br. 54/20 i 57/20);

→     Uredba o merama u drumskom saobraćaju za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 55/20);

→     Uredba o pomeranju rokova za održavanje redovne sednice skupštine privrednog društva i dostavljanje godišnjih i konsolidovanih finansijskih izveštaja privrednih društava, zadruga, drugih pravnih lica i preduzetnika, kao i rokova za podnošenje prijava za porez na dobit i poreza na prihod od samostalne delatnosti, važenja licenci ovlašćenih revizora i licenci za vršenje procene vrednosti nepokretnosti koje ističu za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 57/20);

→     Uredba o finansijskoj podršci poljoprivrednim gazdinstvima kroz olakšan pristup korišćenju kredita u otežanim ekonomskim uslovima usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 57/20);

→     Uredba o novčanoj pomoći poljoprivrednim gazdinstvima u cilju ublažavanja posledica nastalih usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARSCOV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 57/20);

→     Uredba o utvrđivanju garantne šeme kao mera podrške privredi za ublažavanje posledica pandemije bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 57/20);

→     Uredba o izmeni opštih prihoda i primanja, rashoda i izdataka budžeta Republike Srbije za 2020. godinu radi otklanjanja štetnih posledica usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 60/20);

→     Uredba o pomeranju roka za sticanje statusa kvalifikovanog novozaposlenog lica („Službeni glasnik RSˮ, broj 60/20);

→     Uredba o formiranju privremenog registra i načinu uplate jednokratne novčane pomoći svim punoletnim državljanima Republike Srbije u cilju smanjivanja negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 60/20)

 

Prestaju da važe mere iz 11 uredaba:

→     Uredba o merama za vreme vanrednog stanja („Službeni glasnik RSˮ, br. 31/20, 36/20, 38/20, 39/20, 43/20, 47/20, 49/20, 53/20, 56/20, 57/20, 58/20 i 60/20);  

→     Uredba o organizovanju rada poslodavaca za vreme vanrednog stanja („Službeni glasnik RSˮ, broj 31/20);

→     Uredba o poreskim merama za vreme vanrednog stanja radi ublažavanja ekonomskih posledica nastalih usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARSCoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 38/20);

→     Uredba o korišćenju finansijskih sredstava budžeta Republike Srbije za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARSCoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 38/20);

→     Uredba o rokovima u sudskim postupcima za vreme vanrednog stanja proglašenog 15. marta 2020. godine („Službeni glasnik RSˮ, broj 38/20);

→     Uredba o ograničavanju maloprodajne cene zaštitnih sredstava za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, br. 40/20, 43/20, 48/20 i 59/20);

→     Uredba o posebnim tehničkim zahtevima, standardima i primeni medicinskih sredstava za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 41/20);

→     Uredba o načinu učešća optuženog na glavnom pretresu u krivičnom postupku koji se održava za vreme vanrednog stanja proglašenog 15. marta 2020. godine („Službeni glasnik RSˮ, broj 49/20);

→     Uredba o dodatnom zaduživanju za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 uzimanjem kredita, emitovanjem državnih hartija od vrednosti na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu i davanjem garancija Republike Srbije („Službeni glasnik RSˮ, broj 52/20);

→     Uredba o organizovanju rada ustanova socijalne zaštite za smeštaj korisnika i organizacija socijalne zaštite za pružanje usluge domskog smeštaja za vreme vanrednog stanja („Službeni glasnik RSˮ, broj 54/20);

→     Uredba o ispravama koje moraju da prate robu u prevozu za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2 („Službeni glasnik RSˮ, broj 55/20)