Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Miroslav Petković

Govori

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa DSS je uložila amandman na član 9. i to smo, u raspravi u načelu, pokušali da obrazložimo gospođi ministarki zbog čega tražimo da se od predloženih devet članova iz ovog odbora izuzmu – predsednik Republike i Zaštitnik građana, odnosno Poverenik za informacije od javnog značaja.
Mislim da je gospođa Milica Vojić-Marković na najbolji mogući način obrazložila zašto ovo tražimo. Nadovezao bih se na diskusiju gospodina Krasića, s obzirom na to da predsednik Republike daje kandidate za članove Ustavnog suda i da Skupština bira njegove kandidate, mislim da prihvatanjem ovakvog rešenja dolazimo u poziciju –''Tadija te tuži, Tadija ti sudi''.
Ja sam u načelnoj raspravi rekao da u startu imamo odnos, da zanemarimo neke druge činjenice, 5:4 od ovih 9 predloženih članova, s obzirom na to da su tu predstavnici Administrativnog odbora Narodne skupštine, koje bira vladajuća većina, predsednik Republike, to da ne dovodim u pitanje uopšte, predstavnik Vlade, Vrhovnog kasacionog suda i Državne revizorske institucije.
S obzirom na to da Vrhovni kasacioni sud još uvek nije konstituisan dolazimo možda u pat-poziciju da bude četiri prema četiri, pa smo, eto, predložili da i pod rednim brojem 6 ovo bude umanjeno kako je to izgledalo u prvobitnom Predlogu zakona, sa sedam članova.
Jedino što ovde fali, izgleda, da glavni odbor DS ima svoj predlog, pa da ga biramo ovde, tako da bi ta većina u ovom odboru bila ubedljiva.
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, ovo što je malopre rekla gospođa Kolundžija to je novi momenat, želim da pitam gospođu ministarku – šta se, zaista, dešava ako Narodna skupština ne izabere nijednog od predloženih kandidata?
Hoćete li nam dati taj odgovor? Više bih voleo vas da čujem u ime predlagača, nego šefa poslaničke grupe vladajuće većine.
Hvala vam.
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, stav 2. člana 49. glasi: ''Agencija obavezno proverava tačnost podataka iz Izveštaja prema godišnjem planu provere za određeni broj funkcionera i kategorije funkcionera.''
U ime poslaničke grupe DSS podneo sam amandman na 2. stav ovog člana gde predviđamo da se ova provera odnosi na sve funkcionere i na sve kategorije funkcionera. U obrazloženju Vlade o tome da se ne prihvata ovaj amandman kaže se da – Vlada ne prihvata amandman iz razloga što Predlog zakona značajno proširuje broj funkcionera koji su dužni da prijavljuju imovinu. Agencija proverava tačnost podataka iz izveštaja o imovini funkcionera u skladu sa godišnjim planom provere, celishodnije i jedino moguće rešenje.
Mi smo upravo imali nameru da proširimo broj funkcionera čija imovina, odnosno njihovo koruptivno delovanje može da se proverava. Nadovezao bih se na član 46. Predloga ovog zakona, gde kaže da se odredbe čl. 44, 45. ovog zakona ne primenjuju na funkcionera koji je odbornik, član upravnog i nadzornog odbora javnog preduzeća, ustanove i druge organizacije čiji je osnivač opština ili grad. To je ono što smo imali primer da vidimo u medijima u prethodnih nekoliko dana šta se dešavalo u Zrenjaninu, u nekim drugim gradovima.
Nadamo se da će se ova borba protiv korupcije nastaviti od strane nadležnih državnih organa. Naš cilj jeste upravo da se svi funkcioneri provere, da se njihova imovina proveri, kako su stekli svoju imovinu. Mislim da na internetu nećemo dobiti prave podatke koje će funkcioneri objaviti vezano za svoja primanja, štedne uloge, nepokretnosti i pokrenu imovinu koju imaju.
Upravo zbog toga da sve bude javno, da sve bude transparentno, da sve bude pregledno, na kraju želim da se u ime poslaničke grupe DSS zahvalim svim narodnim poslanicima i gospođi Malović koja je bila sa nama. Žao nam je što je na ovaj zakon prihvaćeno 11 amandmana, od toga samo jedan iz opozicije, 10 amandmana je prihvaćeno od strane vladajuće većine, ali nadam se da ćemo po nekim budućim zakonskim projektima imati bolju saradnju i bolje razumevanje. Hvala vam.
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, uvažena gospođo ministarka, može ovo bolje.
Predsednica Skupštine je pohvalila vašu elaboraciju, znam da je kratko vreme bilo, 25 minuta, da nam prezentirate ovih šest zakona i naravno da će biti problem za poslanike Demokratske stranke Srbije. Nas 21 treba da govori o šest zakona za isto ovo vreme, ali raspravljaćemo u pojedinostima, o amandmanima, narednih nekoliko dana, tako da ćemo imati priliku da iskažemo u kojim elementima ovi zakoni mogu biti popravljeni i siguran sam da ćete prihvatiti amandmane Demokratske stranke Srbije.
S obzirom na ovaj galimatijas koji smo imali danas oko dnevnog reda od 27 predloženih tačaka, pa ste pola povukli, iako su to predlozi vaše vlade, koji su došli po hitnom postupku, ja sam uspeo da pronađem jedino zajedničko za zakon o zaštiti podataka o ličnosti, za Agenciju za borbu protiv korupcije i zakon o finansiranju političkih stranaka – da će se oni primenjivati od 2009. godine i da su za primenu ovih zakona potrebna dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije.
Svakako da je pohvalno, kada govorimo o zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, to što će se, praktično, posle 1998. godine, prvi put urediti ova materija.
Mi smo, kao odgovorni poslanici, podneli i amandmane na ovaj zakon, pre svega, na prvi član ovog zakona, imamo određenu dopunu vezanu i za sam Ustav, član 21. Ustava, koji se odnosi na starost, uz sve uslove koji su pobrojani, tako da na ovaj način pokušavamo da zaštitimo i maloletna lica, odnosno njihova prava koja su predviđena ovim predlogom zakona.
Zbog veoma kratkog vremena koje imamo, ja ću se, pre svega, osvrnuti na zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije. Da vas podsetim da je verzija ovog zakona već postojala u prethodnom ministarstvu pravde. Ranije je postojao Odbor za rešavanje sukoba interesa, ovim zakonom će, praktično, u dogledno vreme, ovaj odbor prestati da funkcioniše.
Jedino što mi malo stvara problem jeste ustavni osnov za donošenje ovog zakona. Zaista, mislim da član 97. i član 6. nisu baš srećno navedeni kada se tiče raspravljanja o ovom zakonskom predlogu, ali s obzirom na to da kršimo član 106. Ustava, tako što u redovnom zasedanju glasamo i završavamo sednicu iz vanrednog zasedanja, tako što je ova skupština izabrala poslanika Pokrajinske skupštine u Savet guvernera Narodne banke, mislim da vam još jedno kršenje Ustava u jednom danu neće teško pasti.
Vezano za samu zakonsku regulativu, u Predlogu zakona, u članu 2, da bi građani Srbije znali, daje se definicija funkcionera. To je svako izabrano, postavljeno ili imenovano lice u organima Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i organima javnih preduzeća, ustanova i drugih organizacija čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave i drugo lice koje bira Narodna skupština. Znači, obuhvaćena su sva izabrana i imenovana lica ili postavljena lica.
Mi smo već na ovaj drugi član uložili amandman i mislim da je to sasvim razumno, racionalno, da ćete prihvatiti taj amandman, mislim da je to tačka 7), vezano za poklon, jer se kaže – poklon je novac, stvar, pravo ili usluga izvršena bez odgovarajuće naknade i svaka druga korist koja je data funkcioneru. Mislim da se reč "obećana", ako se tu doda, sasvim uklapa u ovo i da će na taj način potpunije regulisati ovu materiju.
U članu 4. se kaže – sedište Agencije je u Beogradu. Agencija može da obrazuje organizacione jedinice izvan sedišta.
Nigde nije navedeno, ne zna se koliko je predviđeno tih organizacionih jedinica, a mislim da je moglo ovo i drugačije da se reši. Zašto baš sedište Agencije da bude u Beogradu, ako je u Beogradu i Kasacioni sud, Upravni sud i većina republičkih organa; mogli ste, možda, da stavite predlog da to bude u nekom drugom gradu.
Vezano za član 9, za sastav Odbora Agencije, ako se ne varam, raniji predlog je predviđao sedam članova Odbora.
Na prvi pogled, vidi se da predlog daje Administrativni odbor, predsednik Republike, Vlada, Vrhovni kasacioni sud, pominjao sam ga već, još uvek nije formiran, Državna revizorska institucija, Zaštitnik građana i Poverenik za informacije, Socijalno-ekonomski savet, Advokatska komora Srbije, Udruženje novinara Republike Srbije.
Mi smo, takođe, podneli amandman na ovaj član. U startu se vidi da, praktično, režim ima pet članova u ovom odboru, koje potpuno kontroliše, preko Administrativnog odbora, predsednika Republike, Vlade, Vrhovnog kasacionog suda i Državne revizorske institucije.
Mislim da to nije dobro rešenje. Da ne otvaramo pitanje, pre svega, Udruženja novinara u Republici Srbiji, kako će oni predlagati. U narednom članu je nešto definisano kako svaki predlagač daje listu od tri kandidata, ali nigde nije predviđeno u zakonu šta se dešava ako Narodna skupština Republike Srbije ne izabere nijednog od predloženih kandidata. Mislim da je to trebalo da stoji u ovom zakonu, jer tu može da se otvori prostor, dešavalo nam se da prilikom izbora članovi nekih tela ne prođu na ovom izboru i onda dođe do zastoja u njihovom radu.
Ovo je vrlo interesantno rešenje u članu 14, gde se kaže – odluku o razrešenju, na predlog Odbora Agencije, donosi Narodna skupština. Naravno da donosi Narodna skupština, ali, da li neko ozbiljan može da poveruje da će članovi Odbora predložiti nekoga iz tog sastava za razrešenje. Meni to deluje potpuno neverovatno.
Što se tiče samog direktora, dosta se danas govorilo o tome. Moja omiljena formulacija – direktor ne može da bude član političke stranke, to treba da stoji, ali znamo da se to neće primenjivati. To stoji, piše i za guvernera Narodne banke Srbije, pa se u koalicionom sporazumu prilikom formiranja Vlade obično navodi iz koje stranke će biti i guverner Narodne banke. Doduše, čuo sam da je prilikom pregovora o lokalnoj vlasti za Beograd jedan od visokih funkcionera i članova te vladajuće koalicije, ne znajući da to bira Narodna skupština, tražio mesto guvernera, tako da me ne čudi zašto ovo ovako stoji.
Direktor Agencije se bira na javnom konkursu, to nije sporno. Bira se na pet godina. Znači, različito je trajanje mandata od članova Odbora, koji se biraju na četiri godine, ali zamenika direktora Agencije bira Odbor, na predlog direktora, bez javnog konkursa.
Zbog čega je to uvedeno, s obzirom na to da u sledećem članu stoji da direktor ima pravo na platu jednaku plati ministra, a njegov zamenik – platu jednaku plati državnog sekretara. Verovatno da su zbog toga i predviđena ovolika finansijska sredstva za funkcionisanje ovog odbora, ali o tome ćemo nešto kasnije.
Član 30, vrlo interesantan, koji kaže da funkcioner ne može da koristi javne resurse i skupove na kojima učestvuje i susrete koje ima u svojstvu funkcionera za promociju političkih stranaka.
Funkcioner je dužan da uvek nedvosmisleno predoči sagovornicima i javnosti da li iznosi stav organa u kojem vrši javnu funkciju ili stav političke stranke.
To će biti veoma zanimljivo prilikom nastupa pojedinih ministara, pa, čak, i predsednika Republike. Neki će, verovatno, morati da skidaju značkice, neki će morati na glavnom odboru da kažu – sad govorim kao predsednik stranke. Kada izađu na promociju oficira, reći će – sada govorim kao predsednik Republike ili neki drugi funkcioner. To će biti baš zanimljivo, da vidimo da li će oni poštovati odredbe ovog zakona.
Jedna stvar koja mi zaista smeta, to je obavljanje drugog posla ili delatnosti.
Ovde stoji da može da se bavi sportskom delatnošću. To znači da ćemo ponovo imati državne funkcionere u upravnim odborima sportskih klubova, koji će se i dalje pitati za neke bitne stvari, a mislim da se to pokazalo, tokom prethodnih godina, kao veoma loše rešenje.
Takođe, kod prijavljivanja imovine, to je član 44. stav 2, funkcioner je dužan da u roku od 30 dana od dana izbora, postavljenja ili imenovanja podnese Agenciji izveštaj o svojoj imovini i prihodima, odnosno pravu korišćenja stana za službene potrebe i o imovini i prihodima supružnika ili vanbračnog partnera, kao i maloletne dece. Mi smo ovde predložili da se dodaju i punoletna deca, jer može se u praksi pojaviti situacija da neko od funkcionera prepiše bilo sinu, bilo ćerki svu imovinu, to ovde taksativno nije navedeno, i na taj način zaobiđe ono što ovaj zakon, u principu, i treba da reguliše.
Član 46, govorio sam na početku o definiciji funkcionera, ovde predviđa da izveštaj ne podnose odbornici, članovi upravnih i nadzornih odbora javnih preduzeća, ustanova i drugih organizacija čiji je osnivač opština ili grad.
Znači, ovde su odbornici, kao izabrana lica, obuhvaćeni, ali, recimo, narodni poslanici, takođe, kao izabrana lica, nisu obuhvaćeni ovim članom 46.
Najatraktivniji je, svakako, član 48. zakona, da Agencija vodi registar imovine i, po mom mišljenju, to će biti član koji će predstavljati zabavu miliona u narednim godinama u Republici Srbiji, jer predviđa da se pravo svojine na nepokretnim stvarima, pravo svojine na prevoznom sredstvu, štedni ulozi, pravo korišćenja stana za službene potrebe, objavljuju na internet prezentaciji Agencije. To znači da ćemo videti koji funkcioneri imaju kuće, hacijende, latifundije i sve ostalo, i to će biti vrlo interesantno za građane Srbije. Samo molim da se ovaj član zakona doslovno poštuje i da vidimo ko je šta stekao za vreme obavljanja svoje funkcije.
Naravno, za član 49. predložili smo potpuno drugo rešenje, jer mislim da je predviđeno rešenje da Agencija obavezno proverava tačnost podataka iz izveštaja prema godišnjem planu provere za određeni broj funkcionera i kategorije funkcionera skandalozno, jer omogućava selektivnu primenu zakona. Znači, neko će negde sedeti i odrediti koje će funkcionere proveravati, a koje će zaobići.
Da budem praktičan, da bi moje kolege imale dovoljno vremena da govore o ovim zakonima, na kraju ću da kažem samo da je za sprovođenje ovog zakona predviđeno 160 miliona dinara. Za plate funkcionera i zaposlenih u Agenciji potrebno je obezbediti 108 miliona, za ostale troškove – 13 miliona. To znači, devet miliona dinara mesečno za plate ljudi koji će raditi ovaj posao. Po nekoj računici, to je 100 ljudi po 100.000 dinara.
Da se vratim na ovaj prvi zakon, zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji, takođe, stupa 2009. godine. On predviđa da će taj posao obavljati više od 60 zaposlenih, za čije funkcionisanje je potrebno obezbediti predviđenih 34 miliona, dodatnih 70 miliona dinara, znači, gotovo milion i po evra će koštati da se ovaj zakon primeni.
Hvala najlepše.
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, pozivam se na povredu Poslovnika, član 87, u vezi sa članom 93. stav 3. Naime, članovi Odbora za pravosuđe zahtevaju da se pojavi predsednik Odbora za pravosuđe Boško Ristić zato što se danas raspravlja o veoma bitnim stvarima.
Naime, na današnjem dnevnom redu je razrešenje gotovo stotinu nosilaca pravosudnih funkcija. Mi na sednici Odbora za pravosuđe nismo imali potreban materijal i nismo mogli da vidimo, kao članovi Odbora, zbog čega su određeni kandidati, bilo da na lični zahtev treba da budu razrešeni, bilo da su ispunili uslove iz Zakona o radu, bilo da su bili razrešeni zbog nesavesnog obavljanja dužnosti... Dešavalo se da članovi Odbora potpuno različito glasaju, čak i za nosioce određenih pravosudnih funkcija koji su u paketu išli, da za trojicu glasaju, a da za dvojicu ne glasaju.
Zbog toga je bitno da gospodin Ristić ovde bude prisutan da bi mogao pre svega narodnim poslanicima, naravno, samim tim i članovima Odbora za pravosuđe, da pojasni zbog čega su za određene predloge glasali, a za određene predloge nisu glasali. Zaista nismo imali priliku da na samom Odboru vidimo o čemu se tu radi. Zato kažem, vrlo je bitna stvar i bitna je tema; mi razrešavamo ljude sudijskih i tužilačkih funkcija, ne razgovaramo danas o asfaltiranju Jadranskog mora, pa tražimo da bude izvestilac odbora prisutan. Znamo da je to bila do sada praksa. Molim ovog puta predsednika Odbora da na narednim sednicama, kada bude zakazivao i kada se bude raspravljalo o ovim stvarima, članovi Odbora za pravosuđe dobiju kompletan materijal kako bi adekvatno mogli na samom odboru da raspravljaju. Na ovaj način želimo da pomognemo i ostalim poslanicima koji žele danas da učestvuju u raspravi o ovoj tački dnevnog reda. Hvala.
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, povreda Poslovnika, član 225. Pre toga samo da sugerišem predsedavajućem, mi se danas, praktično, nismo ni verifikovali, nismo ubacili naše kartice. Prema tome, ne znam po kom osnovu mi sedimo i raspravljamo sada. To je još jedna povreda Poslovnika, ali vratiću se na suštinu.

Juče smo od mandatara za sastav nove vlade gospodina Vlatka Ratkovića čuli da u svom kabinetu predviđa ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

Nakon toga, visoki funkcioner DS, predsednik izvršnog odbora DS i šef izborne kampanje DS je podneo amandman kojim se ovo ministarstvo spaja sa Ministarstvom pravde.

Nije čudo što je taj materijal i taj amandman putovao do nas sedam časova. Očigledno da nisu postojale konsultacije između predsednika Izvršnog odbora DS i novog mandatara. Zato ne čudi što je danas za 20-ak minuta već stigao papir kojim je gospodin Đurišić povukao svoj amandman. Mi smo juče ukazivali na to. Sutra ćemo imati priliku, kada bude rasprava o zakonu o ministarstvima, posebno da se osvrnemo i na ova i na mnoga druga pitanja.

Samo želim da postavim pitanje: da li je ovoj zemlji potrebno ministarstvo za ljudska i manjinska prava ili nije?

Gospodo, odlučite se i prestanite da vređate nacionalna osećanja manjinskih zajednica.
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, reklamiram povredu Poslovnika, čl. 225. i 226.
Kolega Đurić je malopre ukazao na jedan propust, pretpostavljam skupštinskih službi, ali ono što je činjenica je da u poslanički klub DSS neprestano stižu mejlovi od nevladinih organizacija koje nam ukazuju da je predat amandman od strane Koalicije za evropsku Srbiju, da se ukida Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, odnosno da se spaja sa Ministarstvom pravde.
Pitam predsednika Narodne skupštine zašto narodni poslanici nisu dobili u materijalu taj amandman, obzirom da pojedine kolege kažu da su imali priliku da vide taj amandman. Sada smo već duboko zagazili u raspravu, kasno je popodne, i ako je amandman predat pre 10 časova jutros, mislim da je trebalo da dobijemo taj materijal, tako da vas molim da nadležne službe obave taj posao i da vidimo da li je to istina ili nije, kako bi mogli da pružimo odgovor svim ljudima koji su zainteresovani za ovo izuzetno važno pitanje. Hvala vam.
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, pred sobom držim amandman koji je podnet u 9,55 časova, znači danas, pre početka sednice Skupštine Srbije. Mi smo imali priliku jutros da čujemo predlagača zakona, gospodina Vlatka Ratkovića, koji nam je obrazlagao šta sve ovaj zakon treba da sadrži.
U članu 2. stoji da buduća vlada Republike Srbije treba da ima 24 ministarstva. Amandman koji je podnet pre toga, iako smo slušali diskusiju u trajanju od 45 minuta, kako vladajuća koalicija vidi buduće uređenje vlade Republike Srbije, predviđa da se ministarstvo pod rednim brojem 5. u članu 2. ovog zakona, ministarstvo pravde i ministarstvo pod rednim brojem 24 spajaju u jedno ministarstvo. To znači, ako ništa drugo, da je za jedno ministarstvo manji broj od ovoga što je predviđeno ovde.
Pitam, obzirom da je gospodin Ratković tu, da li vi govorite sa predsednikom vašeg izvršnog odbora koji je podneo ovaj amandman? Da li imate obrazloženje da nam date zašto ste nam obrazlagali 24 ministarstva, amandmanom predlažete 23? Pretpostavljam kada podnesete amandman da imate potrebnu većinu da se taj amandman usvoji.
Znači, mi smo dobili taj materijal, nije mi jasno da je potrebno sedam sati skupštinskim službama da umnože jedan amandman i podele narodnim poslanicima. Ukoliko nema papira u poslaničkom klubu DSS ima dovoljno hartije da se to odštampa i da se podeli svim narodnim poslanicima. Ne znam da li treba da čekamo još sedam sati, možda stigne u međuvremenu još neki amandman, a posle ponoći da pričamo koliko će buduća vlada imati ministarstava.
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, reklamiram povredu Poslovnika, članovi 225. i 226. Još uvek nismo dobili odgovor od predsednika Skupštine.
Molim da mi se ovo ne računa u vreme, jer ću pročitati amandman koji je podneo gospodin Marko Đurišić ispred koalicije "Za evropsku Srbiju", koji glasi: "U članu 2. tačka 5) menja se i glasi: "Ministarstvo pravde i ljudskih i manjinskih prava, tačka 24) briše se"."
U obrazloženju ovog amandmana stoji: "U cilju smanjenja državne administracije, potrebno je u delokrug ministarstva pravde uneti i pitanja ljudskih i manjinskih prava. Time prestaje potreba za osnivanjem posebnog ministarstva za ljudska i manjinska prava, ali se istovremeno garantuje najviši stepen zaštite i nadzora u ovoj oblasti". Znači, ministarstvo pravde i ministarstvo za zaštitu ljudskih prava spaja se u jedno.
Još uvek nismo dobili odgovor da li ovaj predlog zakona ima 24 ministarstva, kao što u njemu piše i kao što nam je predstavnik predlagača to jutros obrazlagao, ili će biti prihvaćen ovaj amandman.
Čuo sam iz redova poslanika buduće vladajuće koalicije da je ovaj amandman povučen. Molim predsednika Skupštine da nam da informaciju da li je ovaj amandman povučen ili nije, da li treba da čekamo do ponoći, da li će stići još neki amandman, da li vam treba još sedam sati da umnožite amandmane ili sutra možemo da radimo normalno u pojedinostima?
Bez obzira na negodovanje koalicije "Za evropsku Srbiju", potpuno razumem vaše nezadovoljstvo, jer očigledno da ne samo vi, kao poslanici liste "Za evropsku Srbiju", već i vaši koalicioni partneri, očigledno niste bili konsultovani oko ovoga.
Znači, jutros pre početka rasprave je podnet ovaj amandman i mi samo želimo da razjasnimo da li ćemo sutra raspravljati o ovom amandmanu ili nećemo.
Hvala. Poštovani gospodine predsedniče, uvaženi gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici,  u članu 121. novog Ustava Republike Srbije jasno je predviđeno da je Skupština u obavezi da donese novi zakon o predsedniku Republike. Takođe, Ustavom u članu 111. određeni su položaj i nadležnosti predsednika Republike.
Naravno, pored Ustava, još neki zakoni - zakon o vojsci, zakon o odbrani i niz drugih zakona koje smo obavezni, takođe, da usvojimo u ovom parlamentu - određuju neke nadležnosti predsednika Republike. Siguran sam u to da ćemo te zakone u predviđenim rokovima i doneti, kako bi izbori za predsednika Republike mogli da budu održani.
Nadležnosti predsednika Republike mogu se konstituisati samo Ustavom. To je vrlo bitna odredba. Odnosno, ni predsednik Republike ne može uticati na nadležnosti i ovlašćenja Vlade i Narodne skupštine, a naravno ni Narodna skupština ne može delovati u kontrasmeru. Znači, ono što su predvideli Ustav i zakoni koji regulišu njegove nadležnosti i položaj ne može se prekršiti i ne može se proizvoljno menjati.
Mislim da je veoma značajno danas pomenuti da predsednik Republike predlaže Vladi budžet koji je potreban da bi funkcionisali i on, kao inokosni izvršni organ, ali, svakako, i Generalni sekretarijat predsednika Republike.
Zamoliću uvaženog ministra Markovića da mi odgovori, pokušavao sam u predlogu budžeta da nađem: da li su i kolika sredstva predviđena za predsedničke izbore, koji nas očekuju, svakako, u toku iduće godine?
Jedna od značajnih odredbi, koja je dobro razrađena u predlogu ovog zakona, jeste da niko ne može više od dva puta da bude biran za predsednika Republike. Mislim da je zakon u određenim članovima koji to predviđaju potpuno jasan. Naime, uopšte nije bitno da li će predsednik tu funkciju vršiti deset godina ili će mu mandat trajati praktično iz dva puta po par meseci, znači - niko ne može biti predsednik Republike više od deset godina.
Takođe je veoma bitno, kod poveravanja mandata za formiranje Vlade Republike Srbije, u zakonu je predviđeno da predsednik daje mandat onom kandidatu koji je sposoban i koji može da obezbedi izbor Vlade. Pratili smo juče, verovatno većina nas, izbore u Republici Hrvatskoj - kod njih to nije tako predviđeno. Tako da je to, sigurno, još jedna pogodnost ovog zakona.
Takođe, mislim da je u ovom predlogu zakona pitanje ostavke i razrešenja predsednika Republike razrađeno na zadovoljavajući način. Danas smo imali priliku da čujemo određene zamerke na predlog ovog zakona.
Mogu donekle da se složim, da su pojedine odredbe ovog predloga zakona praktično prepisane neke odredbe Ustava i nisu potpuno razrađene. Mislim da je u pitanju član 9. koji je bukvalno prepisan, doslovce, ali mislim da to neće uticati na sadržaj i kvalitet ovog zakona. Status bivšeg predsednika Republike možda jeste prenormiran, odnosno 11 članova ovog zakona reguliše njegov status, ali mislim da ipak položaj bivšeg predsednika Republike ne može biti jednak kao kada je u pitanju neko od običnih građana. Svakako je to normalno i u drugim državama, da ta lica kojima je istekao mandat imaju određene privilegije. Tako da ne čudi što je to u ovom predlogu zakona navedeno.
Kandidovanje za podršku predsedniku Republike - predviđeno je da je potrebno 10.000 potpisa. Ukoliko se ne varam, za gradonačelnika Beograda je potrebno više od 30.000 potpisa jer je vezano za procenat, odnosno za broj birača, ali ovde su i moje kolege izrazile uverenje da je 10.000 potpisa sasvim dovoljno, pre svega da bi se kandidatima manjinskih stranaka omogućilo da imaju svog predstavnika na predsedničkim izborima.
Vezano za ovaj zakon o izboru predsednika Republike, mislim da su članovi, pre svega član 4. u stavu 2. i stavu 5, koji regulišu rokove koji su predviđeni za održavanje izbora predsednika Republike, precizni i da će u znatnoj meri olakšati čitavu ovu proceduru.
Takođe, kod članova 18. i 21. možemo da napravimo određenu paralelu, odnosno da ih povežemo. Možda je moglo u Predlogu zakona, pre svega u članu 18, da se predvidi i jasno stoji da se održava prvi krug izbora. To je naročito značajno. Imali smo priliku da uvaženi profesori iz DSS-a ukažu na to da može postojati mogućnost kada jedan kandidat dobije 49% glasova, a drugi 48%, i imamo određeni broj nevažećih listića, da može da dođe do određenih problema.
U duhu zakona može se ovo ovako tumačiti, ali mislim da bi bilo preciznije da stoji zaista ''prvi'', a umesto onih ponovljenih izbora u članu 21. da piše "drugi krug predsedničkih izbora".
Takođe, član 24 - u samom članu to može da se razume onako kako pretpostavljam da je predlagač i imao nameru, ali me zaista malo dovodi u nedoumicu ova rečenica u Obrazloženju: ''Posredi je težnja da se dva republička organa koja se biraju na neposrednim izborima - Narodna skupština i predsednik Republike - biraju iz istog biračkog korpusa''.
Neko ko ovo pročita može da pomisli da će birački spisak koji je važio u januaru za izbor narodnih poslanika, praktično biti isti i za izbor predsednika Republike, odnosno da sva ona lica, građani, koji su u međuvremenu stekli biračko pravo neće moći da glasaju.
Mislim da je to potrebno ovde podvući i objasniti, naravno, pre svega zbog građana Srbije jer smo danas čuli neke primedbe i na ovaj član 24. zakona o izboru predsednika Republike.
Svakako je zadovoljstvo u parlamentu Republike Srbije raspravljati o zakonu o predsedniku Republike. Prema najavama, bar iz medija, u ovoj sali sede potencijalna tri predsednička kandidata, tako da smo imali priliku neke od njih i da čujemo.
(Vjerica Radeta, sa mesta: Ko je treći kandidat?)
Evo, gospodin Bajatović pokazuje, možda je on treći kandidat (rekao sam da je to prema najavama medija), odnosno pretpostavljam da će njegova stranka imati predsedničkog kandidata.
Mislim da je dobro da se danas govori i o njihovim pravima, nadležnostima, ali i o privilegijama. U svakom slučaju, meni će biti najveće zadovoljstvo da u toku naredne godine sedim u ovoj sali i da predsednik Republike položi zakletvu pred izabranicima naroda u Republici Srbiji, a svi dobro znate šta stoji u članu 114. Ustava Republike Srbije i kako glasi zakletva predsednika Republike.
Mislim da ćemo, bez obzira ko to bio, imati priliku da zaista pozdravimo budućeg predsednika Republike i da tražimo od njega da ispoštuje sve ono što piše u Ustavu Republike Srbije, naročito u članu 114. Ustava.
Siguran sam da će velika većina narodnih poslanika glasati za predlog zakona o predsedniku i predlog zakona o izborima za predsednika Republike, a DSS-Nova Srbija će svakako to uraditi. Mi smo glasali i 2004. godine za ove zakone i na taj način omogućili da Srbija konačno dobije instituciju predsednika Republike. Siguran sam da će ovaj zakon biti još jedan u nizu usvojenih zakona potrebnih za raspisivanje predsedničkih izbora. Hvala najlepše.
Poštovani predsedavajući, poštovani predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Srbije, mislim da je današnja rasprava dobro pokazala koliko postoji različitih stavova vezano za ove dve tačke dnevnog reda. Sam broj prijavljenih diskutanata, 38, mislim da dovoljno govori. Naravno, predstavnici vladajuće koalicije su u današnjoj raspravi izneli argumente zbog kojih će glasati za Sporazum o viznim olakšicama i za Sporazum o readmisiji.
Takođe, zaista je bilo zadovoljstvo slušati i sve predstavnike opozicionih stranaka. Neki će glasati za oba ova sporazuma, neki samo za jedan, neki ni za jedan. Mislim da to dovoljno govori koliko smo podeljeni oko ove teme i koliko je ona bitna za sve građane Srbije. Pokušaću u jednom kratkom izlaganju da kažem zbog čega će poslanici DSS glasati za ovaj sporazum i smatraju da je on dobar, da predstavlja veliki korak unapred, i u priključivanje EU i u olakšavanju funkcionisanja života, rada, poslovanja, poseta, školovanja i svega onoga što je bitno, pre svega, za mlade generacije i za sve građane Republike Srbije.
Naime, ovim sporazumom se uspostavlja jedan formalno pravni okvir koji omogućava da se uz smanjenu proceduru, smanjen broj dokumenata koji je potreban za izdavanje viza, uz produžene rokove na koje će se izdavati vize i uz smanjenu cenu, mislim da su to dobri argumenti da prihvatimo ovaj sporazum kao jedan korak napred, kao pruženu ruku, kao činjenicu koja će olakšati situaciju našim građanima, za razliku od one u kojoj su se do sada nalazili.
Podsetiću vas da je cena vize 35 evra za države zapadnog Balkana, za ostale ona iznosi 60 evra. Postoji veliki broj kategorija lica koja su oslobođena svih troškova, odnosno taksi za plaćanje ovih viza.
Neke kolege pre mene su nabrajale koliko je grupacija, različitih grupa i kategorija lica, mislim da u Predlogu ovog zakona stoji 17, obuhvaćeno ovim sporazumom, da se ne bi ponavljali. Mislim da je izuzetno značajno istaći da su im ove vize potrebne, koje naši građani traže u stranim diplomatskim konzularnim predstavništvima, radi ulaska i boravka u tim zemljama, odnosno u zemljama EU, odnosno radi tranzita i prolaska kroz države EU.
Svakako da je značajno i pored predstavnika države koji su do sada mogli uz diplomatske pasoše ili uz svoje civilne pasoše po olakšanoj proceduri da dobiju vizu, svakako je značajno reći da je i za vozače, bez obzira što neki smatraju da je to lagano ako se bave samo tim poslom da mogu odmah automatski da dobiju vizu, vrlo bitno, da je to bitno i za novinare, za učenike, studente, profesore, nastavnike, kulturne radnike, ali i ono što bi posebno istakao da je na ovaj način omogućeno svim našim građanima da mnogo lakše posete svoje rođake u inostranstvu.
Podsetiću vas, još jednom, da je naš pregovarački tim izuzetno dobro obavio taj posao prilikom definisanja samog termina, ''članovi uže porodice'', a to obuhvata i roditelje, supruge i decu i dedu i babu. To je jasno nabrojano.
Prema tome, mislim da je to, možda će delovati ovako kako je to navedeno, nebitno, ali verujte za mnoge porodice koje su do sada imale problem da dobiju vizu i otputuju, da vide svoje najmilije, to predstavlja značajan napredak. Da ne pominjem koliko će to, od kakvog je značaja to za sve one ljude koji će se lečiti u inostranstvu, koji će imati priliku da odu na sahranu svojih najmilijih, jer, podsećam vas, u Predlogu ovog zakona predviđeno je da je strano diplomatsko-konzularno predstavništvo dužno da u roku od deset dana izda vizu. Ovaj rok se može produžiti najduže do 30 dana, ali je predviđena i opcija da najkraći rok može biti tri dana, a u posebnim situacijama i kraće. Mislim da to nije potrebno objašnjavati, pogotovo u slučaju smrti koliko je to značajno da se brzo reaguje.
Naravno, ono što je činjenica i što odgovara svim građanima ove Srbije, bez obzira u kojoj se kategoriji nalaze, jesu i turistička putovanja gde je mnogo pojednostavljena ta procedura. Podsetiću vas na sve one redove koji pred stranim ambasadama, nažalost, postoje, u periodima godišnjih odmora. Takođe, ovaj sporazum predviđa da se vize mogu izdavati najduže na pet godina, a pod određenim uslovima samo na godinu dana, ukoliko nema zloupotreba automatski se produžavaju na period za još godinu dana. Kažem, još jednom, veliki broj naših građana biće oslobođen taksi za izdavanje viza. Opet podsećam, pre svega, na bliske rođake koji će imati priliku da otputuju u inostranstvo, a za decu mlađu od šest godina potpuno besplatno će biti izdavane ove vize.
Što se tiče ovog sporazuma, on je zaključen na neodređeni period, nije vremenski ograničen, što je jedan od razloga zbog kojeg mislim da treba podržati Sporazum koji je ministar unutrašnjih poslova, gospodin Dragan Jočić, potpisao. Na kraju, ovaj sporazum je potpisan u septembru mesecu. Evropski parlament je 24. oktobra raspravljao o ovom sporazumu i prihvatio, a ono što je veoma značajno jeste da će 8. novembra Savet ministara EU, takođe, raspravljati i ratifikovati ovaj sporazum.
Mislim da je najmanje što može da uradi srpski parlament – da ovaj sporazum bude usvojen u našoj Skupštini, kako bi 8. novembra bio prihvaćen i od strane Saveta ministara, da bi svi građani Srbije mogli zaista da koriste sve prednosti koje im ovaj sporazum donosi.
Poštovani gospodine predsedniče, uvažene kolege i koleginice narodni poslanici, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju u članu 1. predviđa određene izmene do sada važećeg zakona, koje glase: "kao i ogranak stranog društva za osiguranje koje je dobilo dozvolu nadležnog organa za obavljanje određene delatnosti".
Mislim da se članom 1. Predloga zakona predviđa mogućnost stranog društva za osiguranje da, uz dozvolu nadležnog organa, a to je NBS, obavlja delatnost osiguranja. Primena ovog člana jeste vezana za pristupanje Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji, to jasno piše u članu 25. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju, odnosno nakon uključivanja Srbije u Svetsku trgovinsku organizaciju, pet godina nakon toga doći će do primene ovog zakona, odnosno ovog člana konkretno.
Mi smo ovde razgovarali o tome da li u određenim zakonskim propisima koji regulišu neku sličnu materiju postoji osnov za ovakvo rešenje, kako su to predložili nadležno ministarstvo i Vlada. Mislim da je kolega Matić vrlo jasno obrazložio šta piše u Zakonu o privrednim društvima i u Zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju, gde se zaista predviđa da strano društvo može imati ogranak u Srbiji, koji će se baviti određenim poslovima vezanim za pitanje osiguranja. Ne vidim zašto bi to bio kamen spoticanja danas u parlamentu.
Potpuno uvažavam kolegu Topalovića koji je predložio da se ovaj član briše, ali mi smatramo da nije dobro izbrisati ovaj član, već su ovo razlozi zbog čega ovaj član treba ovako prihvatiti i zbog čega nećemo glasati za predloženo rešenje koje je kolega Topalović dao u svom amandmanu.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, pozivam se na član 103. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, stav 1, koji glasi - govornik može da govori samo o pitanju koje je na dnevnom redu.
Ovde su se otvorila razna pitanja. Neko je malopre pomenuo da li su se predstavnici vladajućih stranaka dogovorili o izborima, a želim još jednom da ponovim ono što je rekao jasno predsednik poslaničke grupe DSS-NS, sve jasno piše u Ustavnom zakonu. Potpuno sam siguran da će gospodin Dulić, kao predsednik Narodne skupštine, u skladu sa Ustavnim zakonom postupiti i raspisati izbore onako kako smo to usvojili, kada smo usvajali Ustavni zakon za sprovođenje Ustava Republike Srbije.
Pošto sam već rekao da ćemo govoriti o dnevnom redu, poslanici DSS su se ozbiljno spremali za ovu raspravu u smislu da građanima Srbije pojasne zbog čega se vrše izmene i dopune Zakona o osiguranju.
Prelazim na član 3. zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju, odnosno na član 26. važećeg zakona koji glasi: ''Akcionarsko društvo za osiguranje osnivaju najmanje dva pravna, odnosno fizička lica.'' U stavu 2: ''Strana pravna i fizička lica mogu, pod uslovima uzajamnosti, osnovati akcionarsko društvo za osiguranje ili ulagati sredstva u akcionarsko društvo za osiguranje.'' U izmena i dopunama ovog zakona stoji da se u članu 2. brišu reči - pod uslovima uzajamnosti.
Uvaženi kolega, Nebojša Stefanović je podneo amandman na ovaj član u kome traži da se član 3. briše. Mislim da je u obrazloženju Vlada jasno stavila do znanja narodnim poslanicima i podnosiocu ovog amandmana zbog čega ne treba prihvatiti ovaj amandman i sve je potpuno jasno.
Naime, ''isključuje se uzajamnost kao uslov za osnivanje društva za osiguranje i drugih subjekata nadzora, kao i za dobijanje licence za obavljanje poslova zastupanja, odnosno posredovanja u osiguranju'', stoji u obrazloženju zakona..
Naravno, to je ono što smo isticali više puta u toku današnje rasprave, da je primena ovog zakona vezana sa članom 25. Predloga zakona o izmenama i dopunama, znači da će ove odredbe stupiti nakon pet godina od pristupanja Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici,  zahvaljujem predsedavajućem što prati moje izjave za medije i mogu da mu preporučim i sabrana dela Miodraga Jovičića, akademika koji je učenik Slobodana Jovanovića. Tu mi je jedna knjiga pa mogu da vam dam. Doduše, imao sam priliku da vidim i zbirku gospodina Albijanića, naročito mi se sviđa prvi zadatak u njoj koji počinje rečenicom - Živela Srbija.
Drago mi je, treba da podsećate građane Srbije što češće na to.
Da se vratimo na temu dnevnog reda. S obzirom da su poslanici Demokratske stranke Srbije praktično obradili pet amandmana na zakon o osiguranju, govoriću o članu 35. važećeg zakona. Da ne bismo gubili vreme ako citiram ceo član, citiraću samo tačku 3) ovog člana: ''da je podnosilac zahteva, odnosno sa njim povezano lice u poslednje tri godine bilo član uprave, nadzornog odbora ili nosilac posebnih ovlašćenja u pravnom licu nad kojim je sproveden postupak likvidacije, odnosno stečaja.''
U Predlogu izmena i dopuna Zakona o osiguranju stoji da se reči "sproveden postupak" zamenjuju rečima "otvoren ili sproveden postupak prinudne likvidacije". U amandmanu na ovaj član, koji je podneo uvaženi kolega Sreto Perić, predloženo je da se član 5. briše.
Vezano za ovaj član mislim da je dobro obrazloženje koje je dala Vlada i koje ceo dan praktično ističemo za ovom govornicom, zbog čega ne treba prihvatiti ove amandmane, gde stoji da se precizira tačno ''ograničenje koje se odnosi na učešće fizičkih lica u organima subjekta nadzora u osiguranju, tako što se to ograničenje odnosi samo na prinudnu, a ne i dobrovoljnu likvidaciju, kao i da obuhvata period od otvaranja tog postupka.''
Iz ovoga je potpuno jasno zbog čega ne treba prihvatiti amandman uvaženog kolege Perića, tako da poslanici poslaničkog kluba DSS-NS u danu za glasanje neće podržati ovaj amandman.