Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Zlata Đerić

Zlata Đerić

Nova Srbija

Govori

Hvala lepo. Poštovaću vreme.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predsedavajući, poštovana gospođo ministar, smatram da se ovaj amandman koji sam podnela na član 79. zaista mogao uvažiti u toku zasedanja Odbora, jer on predviđa da se podaci do kojih se dođe u toku istraživanja radnji, kriminalnih radnji koje su nastale pri pranju novca, pranju, sušenju, štirkanju i sve ostalo što ide s novcem, čuvaju najmanje 10 godina. Bilo bi uputno da se takvi podaci bar na jednom mestu, pre svega, u Upravi, čuvaju trajno.
Mora postojati jedno mesto gde će se takvi podaci sačuvati trajno, a današnja tehnologija zaista to omogućava, zbog svih onih kasnijih radnji do kojih ćemo sigurno doći, a ta radnja će se, verovatno, i dalje, na različite načine, ponavljati u kriminalnim postupcima ili u kriminalnim pokušajima različitih subjekata. Važno je da se takvi podaci bar na jednom mestu mogu trajno sačuvati, da bi se mogli pratiti, porediti i u nekim sledećim vremenima, na pravi način sankcionisati. Hvala lepo.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predsedavajući, poštovani gospodine ministre, s obzirom na to da ste prihvatili prethodni amandman koji se odnosi na isti član, član 18, mislim da je bilo moguće i pravno izvodljivo da se i ovaj amandman prihvati, ili da se bar s onim prethodnim amandmanom na neki način inkorporira, jer glasi ovako – u članu 18, iza reči: "pisma", dodaju se reči: "i originalni naziv prema pismu i pravopisu države za koju se upisuje".
Da budem jasnija, odnosi se na one građane Republike Srbije koji se rođenjem nađu u nekoj drugoj državi. Upravo zbog toga što postoje različita govorna područja, različita jezička područja, zamislite, recimo, anglosaksonsko područje, germansku grupu jezika, romansku grupu jezika, ako se sve to upisuje kasnije u naše matične knjige ćiriličkim pismom, prema pravopisu i standardima srpskog jezika, onda to vrlo često bude prilično smešno, a moramo znati i da naš jezik, pogotovo u određenim lokalitetima, ima veliku raznolikost dijalekata. Onda, prevođenje takvih imena i upisivanje u matične knjige učini sam dokumenat prilično, da kažem slobodno, smešnim. Stoga bi paralelno upisivanje originalnog naziva prema pravopisu i pismu države u kojoj je činjenica nastala podrazumevalo, u stvari, ozbiljnost dokumenta.
Znam da se dokumenta kasnije, u primeni u nekim drugim državama, mora nostrifikovati, prevoditi, ali u ovom slučaju je to važno za sam izvorni dokument, da ovde bude tako upisano. Građana s takvim slučajevima nema previše i mislim da bi to bilo potpuno izvodljivo. Hvala lepo.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovano predsedništvo, poštovana predsedavajuća, poštovana gospođo ministar i članovi Vlade, Nova Srbija, ima dosta primedbi, pre svega, na ovu proceduru sazivanja sednice i na to što je zakon o diskriminaciji tako naprasno, tako neobjašnjivo i tako da kažemo na jedan drzak način skinut sa dnevnog reda, a četiri godine se na tom zakonu vrlo ozbiljno radilo i svi znamo da je to jedan od zakona koji jeste uslov za tu famoznu belu šengen listu.
Prethodno se slično desilo sa zakonima o ekologiji, i oni su skinuti sa već zakazane sednice, odnosno otkazana je već zakazana sednica, gde su oni bili tema dnevnog reda.
Predati su amandmani i sve je bilo spremno da se zaista uđe u jednu ozbiljnu diskusiju. Nešto ranije se to ponovilo sa zakonom o udruženjima.
Ono što sada već postaje praksa, a trebalo bi u stvari da bude presedan da se upravo ti evropski zakoni, koji treba da budu most ka ulasku u Evropu u koju se zaklinjemo i tvrdimo da Evropa nema alternativu, a ipak mislim da Srbija nema alternativu, bar za nas, da se ti zakoni stave na dnevni red a ne da se svaki put poneki od njih izvuče, stavi van domašaja javnosti, izvuče iz vidokruga javnosti iz bilo kog razloga, i onda je to odlaganje onoga što pričamo da mora da se desi i za šta se zalažemo.
Očekujem da bar ovi zakoni koje smo na neki način ophrvali da budu pred nama, budu ozbiljno razmotreni, da amandmani budu ozbiljno i razmotreni od strane predlagača i usvojeni, bar oni koji su garancija da će zakon biti bolji.
Smatram da smo kao poslanička grupa i do sada bili vrlo konstruktivni. Predlagali smo amandmane koji su bili i kvalitetni i potrebni, dokaz za to je upravo to što su mnogi i usvajani. Tako smo učinili i ovaj put i očekujem, zaista, razumevanje, pre svega, gospodina ministra Markovića jer smo podneli bitne amandmane na zakon o matičnim knjigama. Vidim da su sličnog razmišljanja bile i druge poslaničke grupe.
Ono što u ovim zakonima, bar u ovoj prvoj tački dnevnog reda, imamo da primetimo, jeste da ima nekoliko nedostataka, mada ne možemo da sporimo da su zakoni prilično kvalitetni.
Kod zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma ima jedna bitna stavka koja je morala da bude drugačije regulisana, a to je trajnost čuvanja podataka.
Predviđeno je zakonom da bude najmanje 10 godina, a ne zna se koliko je najviše. Takvi podaci moraju se čuvati trajno, bar na jednom mestu, zbog svega onoga što će se kasnije događati, zbog nekog mogućeg praćenja, zbog svih događaja koje smo imali u bliskoj prošlosti, a koje Evropa ima u svom iskustvu, bilo bi važno da smo te podatke zakonom regulisali da se trajno čuvaju.
Što se matičnih knjiga tiče, matične knjige su nacionalno blago. Matične knjige sadrže ono najvažnije, najvažnije podatke koje nas čine narodom i koje su ono što nas određuje. Pozdravljam ove promene u donošenju zakona o matičnim knjigama. Neka rešenja su vrlo kvalitetno uređena.
Podneli smo dva amandmana. Očekujem da budu oba od strane ministra prihvaćena, čak već kada budu obrazlagani, zato što je sličan amandman koji smo podneli na član 18. kao poslanička grupa, amandman koji se tiče ispisa podataka za lica koja su rođena u nekoj drugoj državi, nekom drugom gradu, da se podaci ne ispisuju samo ćiriličnim pismom i na srpskom jeziku nego da budu paralelno upisani ti podaci, ime države, ime mesta, grada, i na jeziku i pismu države u kojoj je lice rođeno.
Jer, priznaćete postoji mnogo država u svetu gde naši građani žive, gde se rađaju, gde se prijavljuju kao naši državljani, vode se u našim matičnim knjigama, u knjigama rođenih, u knjigama venčanih, u knjigama umrlih i prilično su smešni neki nazivi ako ih budemo pisali ćirilicom.
Takođe, imali smo amandman na član 44. koji se tiče uništenja ili nestajanja matičnih knjiga. To je nešto što zahteva ozbiljan rad. Predviđeno je dosta toga zakonom, biće dosta toga regulisano i podzakonskim aktima, mislim da se tome vrlo ozbiljno i pristupilo u izradi zakona, ali ono što smo smatrali da je važno predvideti to je da pri obnavljanju uništenih ili nestalih knjiga, mislim da je to potpuno prihvatljivo, prateći dokument obnovljene matične knjige mora da bude zapisnik, spis koji govori o uslovima, o detaljima, o počiniocima koji su prouzrokovali ili svim onim okolnostima pod kojima je došlo do nestanka ili uništenja matičnih knjiga. Jer matične knjige su, pre svega, i bitni dokumenti za istoriju jednog naroda, jedne države, pa i ovakva dokumenta govore o tome. Upravo slučaj Kosova i član 6. koji je preuzet iz prethodnog Zakona o matičnim knjigama, dakle, nastavljen, govori o tome.
Mi moramo da vodimo matične knjige van neke teritorije upravo iz tog razloga što želimo da izbegnemo njihovo nestajanje, njihovo uništenje, jer su matične knjige jedan od najvažnijih dokumentacionih resursa jednog naroda. Zaista, žao mi je što ministar Marković nije tu, znam da on vrlo pomno to prati i vrlo odgovorno tome pristupa. Očekujem to razumevanje.
Hvala lepo.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predsedavajući, poštovani članovi Vlade, s obzirom da gospodin ministar poljoprivrede Saša Dragin nije prisutan, očekujem da će premijer odgovoriti ili preneti poslaničko pitanje koje ponovo postavljam za ovom govornicom, jer imam obavezu, pre svega prema građanima Sombora, odakle dolazim.
Naime, u Somboru je licitirano u poslednje tri godine 10.000 hektara državne zemlje, između ostalog, između dva subjekta, privatne firme "Višnja produkt" i privatnog lica Mileta Jerkovića. Ova "Višnja produkt" je u njegovom vlasništvu. Tih 10.000 hektara zemlje, koja su tri godine uzastopno licitirana, napravila su dug prema opštini Sombor, prema budžetu Vojvodine i prema budžetu Republike Srbije u visini od tri miliona evra. To do dana današnjeg nije naplaćeno.
Naravno, ako tu uračunamo i pripadajuće kamate, pretpostavljam da će gospodin ministar Dinkić odmah umeti da vidi koliko je to velika cifra i koliko je to veliki doprinos, ako bi se taj dug naplatio, rešavanju krize u Srbiji ili pomoć pri izlasku iz krize u ovoj godini u Srbiji. Interesuje me ono što, pre svega, interesuje nas u Somboru. Ko je taj ko u Ministarstvu poljoprivrede držao u fioci (tražimo baš ime i prezime) garancije banke, nije ih pustio (što je morao po zakonu), omogućio licu koje nije izvršilo već prve godine svoje obaveze i već prve godine načinilo dug od milion evra da napravi ovoliki dug, da ga ne izvrši, da ovoliku štetu nanese i nama, i budžetu Republike Srbije, i budžetu Pokrajine Vojvodine?
Između ostalog, što je važno da znate, od tih 10.000 hektara zemlje 5.000 hektara se drži u potpunom parlogu. To je višestruka šteta, koja ne može tek tako da se nadoknadi i brzo otkloni. Odgovor zaista očekujemo da dobijemo u najskorijem roku.
Drugo pitanje koje moram da postavim jeste vezano za penzije seljaka, za javni dug prema seljacima, prema korisnicima zemljoradničkih penzija, odnosno – kada će ono što je država ostala dužna seljacima biti isplaćeno­? Nekoliko puta je taj rok odlagan.
Molim vas da imate u vidu da su to ljudi čije su penzije najniže, da su to ljudi koji su do svojih penzija došli najteže i da su ih u potpunosti i višestruko isplatili. Nije korektno da naši zemljoradnici, starosna kategorija preko 70 godina, teško bolesni, oni koji nikakva druga socijalna davanja ne mogu da imaju kao privilegiju, oni koji ne mogu da naplate ni svoje troškove sahranjivanja bez obzira što plaćaju socijalno, ovoliko dugo čekaju. Dakle, očekujem odgovor i na to pitanje. Hvala vam.
Biću vrlo kratka. Spremila sam se da postavim pitanje gospodinu ministru poljoprivrede. S obzirom da smo u materijalu dobili informaciju da će on biti prisutan, iznenađena sam da nije tu. Očekivali smo ga i molim Vladu da ubuduće to ne bude praksa, da ministar koji je najavljen ne dođe da bi mogao odmah da odgovori. Verujte, građani očekuju u direktnom prenosu odgovore na ova pitanja.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana predsedavajuća, poštovani građani Srbije, imam obavezu da se pozovem na čl. 225. i 226.  i zatražim informaciju koja je vrlo hitna, jer, kako rekoste, život ne može da čeka. Postoje zaista oblasti koje ne mogu da čekaju. Jedna od tih je poljoprivreda.
Vrlo je urgentno da se građanima Sombora odgovori na jedno pitanje, s obzirom na to da je u katastarskoj opštini Sombor 10.000 ha izdato u zakup u dva sela, Aleksa Šantić i Gakovo, firmi "Višnja produkt" i Miletu Jerkoviću na ime. Ta zemlja koja je uzeta u zakup pre tri godine i koja se svake godine iznova licitira do sada je napravila dug tri miliona evra, odnosno tri miliona evra na osnovu zakupa nisu plaćena do dana današnjeg. To je 1.200.000 duga opštini Sombor, 900.000 evra duga Somboru, pokrajini Vojvodini i 900.000 evra duga budžetu Republike Srbije.
Građane Alekse Šantića i Gakova, građane Sombora interesuje ko to u Ministarstvu poljoprivrede (zaista očekujem ovaj odgovor vrlo brzo) drži garancije ovih zakupaca u fioci, ne pokreće ih i svake godine omogućava prioritetno licitiranje od istih dužnika, ako znamo da je u opštini Sombor svaki zemljoradnik koji je iznajmio, odnosno licitirao zemlju platio zakup do poslednjeg dinara. Nijedan zemljoradnik u somborskoj opštini nije ostao dužan.
S obzirom na to da se Ministarstvo unutrašnjih poslova vrlo aktiviralo oko korumpiranih državnih službenika, tražimo da reaguje po ovom pitanju i da se odgovor urgentno prosledi. Ko u Ministarstvu poljoprivrede nije pustio garancije banke ova dva dužnika već dve godine?
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana gospođo ministarka, vrlo ću kratko, s obzirom na to da je kolega pre mene obrazložio naš amandman. Imam obavezu da ponovo postavim pitanje i očekujem da se na to pitanje odgovori, a vezano je za zemljoradničke penzije ili penzije zemljoradnika, odnosno dugovanja Vlade po pitanju četvrtog dela duga o kojem Vlada niti obaveštava zemljoradnike, niti ga isplaćuje. Vrlo su zainteresovani, vrlo su osetljivi na to kada će oni napokon to svoje dugovanje dobiti.
Kategorija zemljoradnika broji kod nas preko 250.000 ljudi. To su najniže penzije, a mogu reći da su zaista krvavo i teško zarađene penzije, iznose oko osam hiljada dinara. Taj ponižavajući status ostarelih zemljoradnika u društvu je nešto na šta svi moramo biti osetljivi; bar da se Vlada potrudi da im ovo dugovanje na neki način vrlo brzo, dok u potpunosti ne bude devalvirano, nadomesti. Ako znamo da putni troškovi prvog penzionera Srbije iznose oko pet i po miliona, da je bilo sluha u budžetu da se ti troškovi smanje, moglo se pomoći ovoj kategoriji naših sugrađana.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana predsedavajuća, poštovana gospođo ministar i poštovani građani Srbije, podnela sam amandman u ime poslaničke grupe na ovaj član, kojim se u stvari oslobađaju plaćanja akciza diplomatska predstavništva, članovi porodice osoblja zaposlenog u diplomatskim predstavništvima, ali i neke međunarodne organizacije, članovi porodica onih koji su zaposleni u tim međunarodnim organizacijama.
Što se tiče diplomatskih predstavništava, kojih je samo u Beogradu oko 70, računamo da ih ima nešto i u unutrašnjosti, mislim na Suboticu i Niš, i osoblja koje tu radi, to je nešto što je vezano međunarodnim ugovorima, međunarodnom saradnjom itd. Na to nismo imali primedbu jer to je i do sada bila praksa.
Što se tiče međunarodnih organizacija, pre svega one u ovom članu nisu precizirane, da li su to humanitarne organizacije, da li su to političke organizacije, da li su to poslovne organizacije. Dakle, sve te međunarodne organizacije koje se nalaze na našoj teritoriji, pre svega mora biti definisano koji su njihovi interesi. Ako su one već ovde, one imaju neke interese i one te interese ostvaruju. Nismo za to da građani u odnosu na njih budu diskriminisani, pre svega zato što smo vrlo često svedoci da i njihovi interesi nisu u skladu sa interesima građana Srbije.
Ako znamo da su pre svega akcize značajan udeo u budžetu, ako znamo da je budžet generator inflacije ako se na pravi način ne bude vodio, onda svakako ne treba da oslobodimo ovaj deo stranih organizacija plaćanja akcize.
Mi možemo budžet da napunimo različitim sredstvima. Mi smo juče govorili o tome, pre svega poslanici SRS, a kada smo govorili o gorivu, pre svega dizel gorivu koje se najviše troši u poljoprivredi, rekli smo da se u budžet značajna sredstva mogu sliti naplatom dugovanja po osnovu iznajmljivanja, uzimanja u zakup državnog zemljišta.
Videli smo juče je samo deo tog ili vrh ledenog brega načet u jednoj vojvođanskoj opštini. Ako se protresu ili pretresu sve vojvođanske opštine, verujte imaćemo jednu ozbiljnu agrarnu aferu, imaćemo sudar sa agrarnom mafijom. Samo u mom okrugu, Zapadno-bačkom okrugu, procenjuje se da bi se moglo naplatiti od te vrste dužnika jedno blizu tri miliona evra, značajna cifra za budžet.
Zaista predlažem Vladi da ovaj problem ozbiljno sagleda i da na taj način pokuša da dopuni budžet koji je ove godine vrlo ranjiv, vrlo osetljiv i svakako nedostatan za sve ono što građanima ove godine treba, na način na koji oni na budžet računaju. Ne treba da nam bude svako ko dođe iz sveta važniji od naših građana i treba da građani u svakom trenutku osete da su od ove vlade zaštićeni, ako to ova vlada uopšte može da im na neki način pruži.
Dakle, još jednom apelujem da se budžet napuni iz pre svega realnih dugovanja, a ona u ovom momentu postoje i enormna su. Poljoprivreda, ne ona koja je razvijena kod naših paora, oni to pošteno plaćaju, oni uzimaju onoliko koliko mogu da plate i među prvima su uvek kada su svi računi u pitanju. Oni se zaduže da bi platili svoje račune, oni nikom ne duguju. Ali, oni tajkuni koji su uzimali na stotine, na hiljade hektara u Vojvodini, a Vojvodina ima preko milion i 780 hiljada hektara oranice, znamo onda koliko može to da bude značajna stavka u budžetu. Prema tome, očekujem od Vlade da se usredsredi na ovu vrstu duga koji u ovoj godini mora, i treba, i značajno je da bude naplaćen.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani gospodine ministre, podnela sam amandman na član 21, kojim se menja član 40g u stavu 1. reči "14,50 din. po komadu" menja se i glasi "20,00 dinara po komadu". U stvari, na šta se odnosi ovaj član?
Mislim, gospodine ministre, da biste vi mogli ovde blanko čak, onako, ovo da usvojite odmah, bez konsultovanja sa Vladom, jer je ovo jedan od retkih amandmana koji možete da usvojite, a da nikog ne oštetite, čak da doživite velike simpatije građana, zato što se ovo odnosi na povećanje akciza na cigare i cigarilose.
Kod nas je mali broj građana, jako mali, moglo bi se reći zanemarljiv broj građana koji koristi ovu vrstu duvana, ona je enormno skupa, ali oni toga troše mnogo i mogu to da plate. Jer to nisu pušači iz strasti, to nisu iz one kategorije pušača koju je malopre pominjao kolega Krasić, koji to moraju da rade iz nekih drugih razloga, to nisu cigarete za kojima često ljudi posežu iz nervoze.
Nepušač sam i volim da analiziram pušače i njihove navike, mislim da su ovo pušači - egzibicionisti. Da oni to koriste više da bi pokazali neku moć, nadmoć, da bi pokazali svoje materijalno stanje i blagostanje. Setite se da je gospodin Broz, nekadašnji drug, posle je prešao u druge kategorije, vrlo rado se pojavljivao sa svojim tompusom. Danas nekoliko ljudi, malo su marginalizovani u politici, vrlo rado se slikaju sa tompusima, i mislim da čak i ovo minimalno povećanje koje sam predložila možete odmah da usvojite - oni to neće ni primetiti, a biće ipak neka stavka u budžetu koja će se povećati.
Ako bude još inflacija, njima ni ovo povećanje neće značiti ništa, tako da zaista smatram - da bi ovaj amandman trebalo usvojiti ne čekajući dan za glasanje, nego ovako na ove moje reči, koje vidim da su naišle na odobravanje kod ostalih poslanika. Hvala lepo.
Reklamiram čl. 225. i 226. i tražim odgovor na pitanje. Obzirom da je istaknuta poternica i istaknuta nagrada za onoga ko da informaciju o Ratku Mladiću milion evra i za Gorana Hadžića 250.000 evra, interesuje me, odnosno dužni smo da to odgovorimo građanima Srbije, pošto ta sredstva nismo videli u budžetu, da mi odgovore nadležna ministarstva - iz kojih sredstava misle to da isplate, ili su to neka tuđa sredstva koja bi nam onda dala odgovore na mnoga druga pitanja?
Dakle, u kom budžetu, koja sredstva i ko isplaćuje ta sredstva onim građanima Srbije koji se budu opredelili da na ovaj način zarade, mada mislim da u Srbiji neće naći nekoga ko to hoće da uzme?
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, podržavajući amandman kolege Miroslava Markićevića i u ime Nove Srbije dužna sam da kažem nekoliko podataka koji su nas rukovodili da ovaj amandman dostavimo, ali pre nego što ih iznesem moram reći da ova celokupna situacija pomalo podseća na onaj vic o razgovoru dva premijera, premijera Japana i premijera Srbije.
Naime, premijer Japana slušajući premijera Srbije kakve resurse Srbija ima, reče: "Bogami, da imam takve resurse, misleći naravno na Vojvodinu pre svega, hranio bih kroz tri sezone ceo svet". Na to premijer Srbije kaže: "Da imam resurse Japana, potrošio bih to za jednu sezonu". Mi to izgleda dosledno sprovodimo.
Ono što jeste bitno u ovom amandmanu, što sam želela da vam kažem i na šta treba obratiti pažnju zašto je taj amandman podnet, to je da ono minimalno povećanje, pre svega mislim na dizel gorivo, za koje smo predložili da se sa 16 dinara i 66 para poveća akciza samo na 17 dinara, samo za 34 pare. U čemu je to utemeljenje i šta ono govori?
Vojvodina u svojih sedam okruga ima preko milion i 780.000 ha zemlje obradive. Od toga 52% je najkvalitetnija crnica. Jedan zemljoradnik, prosečno obrađujući hektar zemlje, potroši oko 80 litara nafte. Do sada po pitanju akciza, odnosno po osnovu akciza vojvođanski zemljoradnici su u ime 142,5 miliona litara nafte koje su tako trošili uplaćivali budžetu preko 23 milijarde.
Ako bi se samo za 34 pare povećala ova akciza, ta bi cifra došla do skoro 30 milijardi. Malo li je od vojvođanskih paora? Lep prihod i zaista oni koji su do sada izneli teret svih mogućih kriza, oni koji su do sada stoički svaki put izvlačili državu u najtežim momentima i uvek bili predmet svake političke kampanje koja onog momenta kada se završi uglavnom se za njih u potpunosti završi, ne treba da podnesu najveći teret ove krize. Nemaju oni to odakle.
Ako se ponovi ovakva agrarna politika kao što je bila ove godine sa cenom kukuruza, neće seljak propasti, on će prehraniti sebe, srpski seljak ume da preživi, ali neće više hteti da ga niko prevari, neće dopustiti da vuče jedini ovu krizu.
Gospodin Krstin je rekao podatke o opštini Zrenjanin, koji se u stvari u svim opštinama vojvođanskim mogu proveriti. Da se ti dužnici o kojima je govorio doteraju u red i da im se naplati ono što duguju, a postoje mehanizmi kako se to može naplatiti, verujte, ovaj budžet bi procvetao i ova kriza bi daleko lakše prošla.
Poslušajte ga, proverite sve vojvođanske opštine, proverite ko su ti ljudi koji duguju, jer svi ti koju duguju to mogu da plate. Odgovorno tvrdim, oni mogu da plate, neće da plate. Oni su to uzeli i ostali da duguju u dogovoru s nekim. Blaga sumnja je, a iskustva iz moje opštine, iz mog Zapadnobačkog okruga, kazuju da ti koji su ostali dužni uglavnom imaju neke partijske knjižice i verujte imaju ih nekoliko u fiokama, pa s kim duže, to bolje, oni to menjaju po potrebi. Naterate vi njih da oni plate, bez obzira da li sada imaju jednu od onih desetak ili 14 knjižica partijskih koje čine vladajuću većinu.
Znate, svaka ekonomska kriza ne pogodi sve jednako, ali definitivno zakoni ekonomije kažu da svaka ekonomska kriza pogodi najviše najsiromašnije. Potvrdila je do sada istorija nekoliko puta da kada dođu ekonomske krize, kada dođu ta smutna vremena, onda se budale razgalame, mudri zaćute, ali fukara se uvek i neizostavno obogati. To mi ne smemo dopustiti.
Dama i gospodo narodni poslanici, poštovana predsedavajuća, poštovani gospodine ministre, poštovana javnosti Srbije, uzeću u obzir najvažniju sporednu stvar na svetu, da se očekuje prenos utakmice, tako da ću se potruditi da o ovom amandmanu, koji je u istovetnom tekstu podnet ispred SRS i NS, samo nešto kratko da kažem, mada je kolega rekao već suštinu ili većinu onoga što smo planirali da kažemo.
Dakle, svetska ekonomska kriza će izgleda, onako kako se prečesto pominje i za ovom govornicom i u javnosti Srbije, biti pre svega izgovor i nesposobnima, i neodgovornima i onima koji su posebno alavi, da realizuju neke svoje ciljeve.
Svetska ekonomska kriza dolazi, već smo je pomenuli i nazvali pošašću koju Srbija ne može da izbegne, bez obzira kako ona u početku najavljivana. Ono što je neprihvatljivo, to je da ovaj set zakona koji treba da usvojimo treba da obezbedi punjenje budžeta koji smo onako, na mišiće i kako reko, uz doping sredstva, usvojili uoči same nove godine.
Dakle, oni koji treba da ovaj budžet popune, a to su građani Srbije i bojim se da će oni od njega imati najmanje koristi. Privreda i poljoprivreda su te dve grane koje treba da obezbede blagodet Srbiji.
Sudeći po analizama ozbiljnih ekonomskih analitičara, Srbiji se sprema između 50.000 i 200.000 otkaza. Možda bi i mi bili uplašeni kao Nemci koji očekuju milion otkaza u ovoj ekonomskoj krizi, ali mi nemamo toliko uposlenih u privredi.
Nažalost, imamo ih jako puno na budžetu. Ove poreske olakšice koje se prividno nude mi smo ponudili ovim amandmanom da budu još manje, odnosno da budu još prihvatljivije za građane Srbije.
Jer videvši da su oslobođene neke privilegovane kategorije, kolega ih je pomenuo, kao što su ljudi koji imaju plodouživanje ili tajm šering, onda je možda uputno da se i ostalim građanima Srbije bar jedan od poreza učini lakšim i jeftinijim.
Mnogo toga će im se, u svakom slučaju, učiniti teškim i mnogo toga će teško izneti ove godine, pa prihvatanjem ovog amandmana bar bi se jedan deo učinio zaista istinski lakšim.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predsedavajući, poštovani gospodine ministre i predstavnici Ministarstva, poštovani građani Srbije, svedoci smo da je na mišiće i uz doping donet budžet. Sada imamo pred sobom set zakona koji treba da omogući da se taj budžet može uspešno popuniti da ne bi ostao samo skup dobrih želja, dobrih namera, dobro reklamiranih političkih obećanja.
Taj set zakona kao poslanička grupa mi iz NS nećemo moći da podržimo pre svega zbog atmosfere koja prati njihovo donošenje, koja prati poslednjih nekoliko meseci politički život u Srbiji, to je ona sveopšte najavljivana svetska globalna ekonomska kriza.
Doduše, pratili smo gradaciju najave te krize. Ona je u prvi mah uplašila tamo neke čvrljave Nemce, neke Francuze, neke evropske narode, ali nama je rečeno da će nas zaobići, što je normalno. Zatim, rečeno je da nas ona ipak neće zaobići, ali će nas ojačati, jer mi smo, to je u istoriji poznato, takvi da što nas ne ubije to nas ojača. Sve manje je takvih situacija, pa nas to malo plaši.
Onda je rečeno da će nas ipak ta kriza stići, dostići, pa da ne budem baš i sama katastrofična, ali bojim se da će mnoge i dotući, privredu svakako, pogotovo što uz to ide i ovo jednostrano primenjivanje evropskih ugovora.
Sada je kriza počela da se ovde reklamira i najavljuje na isti način na koje je svojevremeno, ako se sećate, jedna strašna ideologija reklamirala svoj manifest i prva rečenica tog manifesta, poznata svima nama koji smo nekada studirali, pa smo imali one obavezne predmete - sociologiju, samoupravni socijalizam i ostale nauke koje nam posle nisu trebale u životu mnogo, prva rečenica koja glasi ovako - Bauk kruži Evropom, bauk komunizma. Sad imate isto to - bauk kruži Evropom, bauk svetske krize.
Ono što mi ovde ovim zakonima sigurno kada ih usvojimo imamo na srpskoj političkoj sceni jeste velika inflacija.
Pre svega, kada se usvoje ove akcize, moramo biti pošteni, kada se poveća cena goriva, to neće biti samo povećanje cena goriva, znate da mora po prirodi stvari da nastupi jedno opšte poskupljenje svih roba i usluga, jer jednostavno uključuju cenu goriva.
To će se odraziti na život svih građana, a naravno najviše na život onih građana koji žive sa najmanjim primanjima ili žive bez primanja. To će se odraziti strahovito na poljoprivredu, to će se odraziti na sve segmente društva. Dakle, mi inflaciju, koja sa ovom krizom, koja nas je prvo trebalo da zaobiđe, a sad ipak dolazi, ne možemo da izostavimo. Neće ona nas zaobići. Svakako moramo da kažemo da ovaj budžet neće moći da izdrži, to je da budžet u ovoj zemlji bude najveći poslodavac, a ne privrede. Privreda je ta koja treba da upošljava, a ne budžet. Mi smo se tu i oko budžeta, i oko amandmana, i oko njegovog usvajanja, reklamirajući raznim amandmanima sve ono što budžet unosi kao nova radna mesta u van privrednim delatnostima, borili.
Moramo da znamo i moramo građanima da kažemo - dakle, usvajanje ovog seta zakona počinje jedna velika njihova pojedinačna bitka za preživljavanje. Sada ono što se po prvi put oko novogodišnjih praznika, oko božićnih praznika građanima, umesto dosadašnjih uvek lepih želja, bar želja da će ova godina biti bolja od prethodne, jer to je bila nekako kurtoazija na koju smo navikli da upućujemo jedni drugima, stalno nas susreće upravo ta poruka - da će ova godina biti katastrofalna za sve nas. To je ono što nije dobro, ali što izgleda jeste istinito i to je ono sa čime se građani moraju suočiti.
Dakle, od ovog trenutka, kroz amandmane, pokušaćemo da se borimo sa time da zakonima učinimo građanima život lakši. Verovatno tu bitku opozicija neće dobiti, verovatno da je ta bitka vrlo teška i za Vladu ove države, ali barem bi bilo pošteno građanima reći šta ih čeka.
Usput, imam obavezu da podsetim prisutnog ministra, a on da podseti nadležne ministre, one koji se bave pitanjima zemljoradničkih penzija, to su ministar finansija i ministar poljoprivrede, koji može tu da utiče, da imaju pozdrav, da im prenesem pozdrav. Znate kakvi su naši seljaci. Oni su uljudni, pa kad im neko nešto duguje oni ne traže taj dug, ne štrajkuju, nego ga pozdrave više puta da bi se setio, da bi se opsetio i možda dug vratio.
Tako vi imate pozdrav, a neću biti toliko uljudna. Zamoliću da im se odgovori na pitanje - kada će dobiti onaj četvrti deo penzija, odnosno dugovanja po penzijskom osnovu, koji im je Vlada ostala dužna. To pitanje smatrajte poslaničkim pitanjem upućenim sa ove govornice. Zaista smatram da treba da se založimo svi u ovom trenutku, kada je u pitanju izmena i dopuna ovog zakona o PIO, ova dva člana koja se menjaju, to je da ne može da bude povećanje od 10%, već smo o tome mnogo govorili, na takav način sprovedeno. Videli smo i da će ono biti pojedeno.
Bila bi bar dobra namera kada bi se penzionerima sa najnižim penzijama, mi smo to u amandmanu jasno naglasili, omogućilo da se njihove penzije povećaju bar za 30%. To bi ublažilo donekle dolazak ove pošasti, koja je sigurno neminovna. Hvala lepo.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predsedavajući, poštovana gospođo ministar, poslanička grupa Nove Srbije, a ispred nje gospodin Srđan Spasojević, podneo je ovaj amandman koji ima dva dela. Jedan deo se odnosi na smanjenje sredstava u kabinetu potpredsednika Vlade za privredni razvoj, ekonomska klasifikacija 423, usluge po ugovoru, gde smo predvideli amandmanom da se sredstva umanje za 12 miliona, a da se ta sredstva dodaju na onu stavku koju smo iskreno i zdušno zastupali u poslednjih nekoliko meseci, odnosno da se doda u Ministarstvo omladine i sporta, klasifikacija 511, zgrade i građevinski objekti, dakle, da se usmere sredstva u objekte koji su namenjeni invalidnim licima.
Mislim da smo oko tog amandmana prethodno bili vrlo jasni. Dobili smo veliku podršku i ta podrška, koju smo dobili od raznih organizacija lica sa posebnim potrebama, obavezala nas je da u ovome zahtevu i da u ovom zadatku nadalje istrajavamo, tako da se naš amandman odnosi na to i čudim se da nije bilo razumevanja za njega, ali u toku godine, ima vremena, mislim da će se neke greške u daljem radu Vlade sigurno ispraviti.
Drugi deo amandmana se odnosi na sredstva NIP-a, kojima se predviđa da se odvoje značajna sredstva za izgradnju fekalnog korektora u Nišu, fekalnog korektora u Kragujevcu, za rešavanje problema zagađenja u Obrenovcu i rešavanje problema zagađenja životne sredine u Boru.
Ono što smo takođe dobili kao poslanička grupa, kao sugestiju od građana tih opština i gradova, jeste upravo da se odvoje velika i značajna sredstva i da se obrati posebna pažnja na rešavanje ovih problema. Tako da je ovaj amandman iz ova dva dela mogao da bude bar u jednom delu prihvaćen i mislim da će moj kolega Srđan Spasojević, koji se upravo vratio u salu, još detaljnije i podrobnije objasniti nameru poslaničke grupe Nove Srbije, pa možda vas pri tome i ubediti da nas podržite.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana predsedavajuća, poštovana gospođo ministar, u ime amandmana koji smo podneli na član 1. kao poslanička grupa NS, a koji smo podneli na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Srbije, dužna sam da zbog javnosti Srbije pročitam njihovo pismo, koje je u stvari prateći akt tog amandmana.
"Opšti kolektivni ugovor zaključen je 29. aprila 2008. godine, objavljen je u "Službenom glasniku" dana 9. maja 2008. godine, a stupio na snagu 17. maja 2008. godine.
Potpisnici Opšteg kolektivnog ugovora su Unija poslodavaca Srbije, kao reprezentativno udruženje poslodavaca, i reprezentativni sindikati Savez samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjeni granski sindikat Nezavisnost.
Sva tri učesnika u zaključivanju Opšteg kolektivnog ugovora dana 7. maja 2008. godine podneli su zahtev ministru rada i socijalne politike da, saglasno odredbi člana 257. Zakona o radu, donese odluku o proširenom dejstvu Opšteg kolektivnog ugovora, odnosno da se isti primenjuje na sve poslodavce u Republici Srbiji.
Učesnici u zaključivanju Opšteg kolektivnog ugovora smatrali su da za proširenim dejstvom Opšteg kolektivnog ugovora, saglasno odredbi člana 257. Zakona o radu, postoji opravdani interes, a naročito radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u Republici Srbiji u cilju obezbeđivanja jednakih uslova rada koji predstavljaju minimum prava zaposlenih iz rada i po osnovu rada, a čime se doprinosi sprečavanju nelojalne konkurencije.
Od maja do novembra 2008. godine u okviru Socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije vođeni su pregovori, usaglašavani stavovi i pravljene su analize o mogućim efektima primene Opšteg kolektivnog ugovora na sve poslodavce u Republici Srbiji. Kao rezultat dogovora Socijalno-ekonomski savet Republike Srbije preporučio je učesnicima Opšteg kolektivnog ugovora da zaključe aneks Opšteg kolektivnog ugovora kojim bi se umanjili iznosi za regres i topli obrok za jednu četvrtinu odnosno 25%.
Na osnovu preporuke Socijalno-ekonomskog saveta, učesnici u zaključivanju Opšteg kolektivnog ugovora dana 6. novembra 2008. godine zaključuju Aneks Opšteg kolektivnog ugovora kojim se umanjuju iznosi toplog obroka, nadoknade za ishranu sa 20 na 15% prosečne zarade u Republici, a regres za korišćenje godišnjeg odmora sa jedne prosečne zarade na 75% od prosečne zarade u Republici.
Aneks Opšteg kolektivnog ugovora objavljen je 11. novembra 2008. godine u "Službenom glasniku", sa primenom od 1. januara 2009. godine.
Po zaključivanju Aneksa Opšteg kolektivnog ugovora, Socijalno-ekonomski savet Republike Srbije dao je pozitivno mišljenje ministru rada i socijalne politike, a povodom zahteva sva tri učesnika u zaključivanju Opšteg kolektivnog ugovora da donese odluku o primeni Opšteg kolektivnog ugovora na sve poslodavce na teritoriji Republike Srbije.
Ministar rada i socijalne politike doneo je odluku o primeni Opšteg kolektivnog ugovora na sve poslodavce na teritoriji Republike Srbije, na osnovu zahteva učesnika u zaključivanju Opšteg kolektivnog ugovora i pozitivnog mišljenja Socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije.
Odluka o primeni Opšteg kolektivnog ugovora na sve poslodavce na teritoriji Republike Srbije objavljena je 11. novembra 2008. godine, a primenjuje se od 1. januara 2009. godine.
Napominjemo da u radu Socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije učestvuje šest ministara Vlade Republike Srbije, a prilikom vođenih pregovora aktivno je bio uključen predsednik Vlade Republike Srbije, kao i odgovarajući broj eksperata Vlade Republike Srbije i odgovarajućih ministarstava.
Međutim, nije prošlo ni 20 dana od objavljivanja proširenog dejstva Opšteg kolektivnog ugovora, a neki predstavnici Vlade počeli su da daju izjave da u budžetu za 2009. godinu neće biti obezbeđena sredstva za isplatu regresa i toplog obroka za zaposlene čije se zarade finansiraju iz budžeta Republike Srbije zbog toga što navodno nema finansijskih mogućnosti.
Predsedništvo Saveza samostalnih sindikata Srbije smatra da je nedopustivo ovakvo ponašanje Vlade Republike Srbije, a nedostajuća sredstva moguće je obezbediti doslednim poštovanjem zakonskih propisa o naplati nenaplaćenih poreza i doprinosa kod jednog velikog broja privrednih subjekata, među kojima je i značajan broj privatizovanih.
S druge strane, ako zaista nedostaju sredstva za ove namene, neka Vlada Republike Srbije predloži da se sredstva koja se isplaćuju za regres i topli obrok u visini utvrđenoj Opštim kolektivnim ugovorom oslobode odgovarajućih poreza i doprinosa. S poštovanjem, Savez samostalnih sindikata Srbije."
Priključujući se tim njihovim preporukama, samo bih iznela još jednu malu sugestiju. Možda se o ovom problemu moglo razmišljati na način da se ona famozna četiri velika kabineta potpredsednika Vlade Republike Srbije malo stisnu, malo stegnu kaiš i pokažu dobru volju da one koji su direktni korisnici budžeta Republike Srbije na ovaj način ipak uvrste u red sebe ravnih.