Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Nemanja Šarović

Govori

Dame i gospodo narodni poslanici, povređen je član 81. Poslovnika o radu Narodne skupštine. Stav 1. kaže da se sednice Narodne skupštine na kojima se vodi rasprava o predlozima zakona, plana razvoja, prostornog plana, budžeta, završnog računa, Poslovnika, deklaracija, rezolucija, preporuka, odluka, zaključaka i autentičnih tumačenja akata koje donosi Narodna skupština, u celini i pojedinostima, održavaju utorkom, sredom i četvrtkom u vremenu od 10,00 do 18,00 časova sa prekidom od jednog sata.
Stav 4. istog člana kaže da se izuzetno sednica Narodne skupštine može održati i drugim danom ukoliko za to postoje opravdani razlozi koje predsednik Narodne skupštine saopštava poslanicima kad odluči da se sednica održava drugim danima.
Vi ste reagovali na predlog Ksenije Milivojević koja se javila povodom Poslovnika, pri čemu nije pomenula niti jedan član Poslovnika i pozvala se na njega, i dala predlog da se produži radno vreme Skupštine. Takvo ovlašćenje ne postoji nigde u Poslovniku. Ono na šta vas kao predsednika Narodne skupštine ovlašćuje Poslovnik jeste da izuzetno odredite da se sednica Narodne skupštine može održati i drugim danom, ali ako se održava drugim danom osim utorka, srede i četvrtka, održava se samo u vremenu od 10,00 do 18,00 časova. Hvala.
Gospodine Markoviću, ne tražite vi da se Skupština izjasni o tome u danu za glasanje, to eventualno mogu da tražim ja,  ukoliko nisam zadovoljan vašim objašnjenjem. Drugo, nemojte me terati da se o tome izjašnjavam iz klupe. Zna se kako poslanik govori. Imam pravo da izađem za govornicu i da kažem da li sam ili nisam zadovoljan vašim objašnjenjem.
Vašim objašnjenjem u ovom konkretnom slučaju ja nisam zadovoljan. Ne znam da li ste vi mene pažljivo slušali. Možda bi trebalo, ukoliko vam nije dobro, da odredite još jednu pauzu. Nisam ni pitao da li je neko tražio ili ne da se radi drugim danom. Ja sam vas pitao - na osnovu kog člana Poslovnika ste vi stavili na glasanje da Skupština produži rad i nakon vremena koje je utvrđeno Poslovnikom, a to je, podsećam, od 10,00 do 18,00 časova. Ne postoji član Poslovnika na osnovu koga ste vi to mogli da stavite na glasanje. Ukoliko postoji, molim vas da mi konkretno kažete - na osnovu tog i tog člana. Hvala.
Gospodine Markoviću, sada ste povredili dostojanstvo Narodne skupštine.
Ono što je vaš posao, to je da se starate o primeni ovog poslovnika, a ne da izvrgavate ruglu ovaj narod i narodne poslanike i rad ove narodne skupštine. Vaše je bilo da mi odgovorite - na osnovu kog člana Poslovnika je predlog gospođe Ksenije Milivojević stavljen na glasanje?
Ono na šta vi treba da odgovorite je i - zašto se poslanici kojih nigde nije bilo u toku rasprave u načelu, koji se nisu javljali, koji nisu radili ovde svoj posao, nakon što su izglasali ono zbog čega su došli, ponašaju kao da je u sali požar i napuštaju trkom ovu salu? Hvala.
Gospodine Markoviću, ja od vašeg izvinjenja nemam ništa. Trebalo bi, kao predsednik Narodne skupštine, prvo da pogledate o čemu pričate, da se uverite da li je tu moja kartica ili nije, pa tek onda to da iznosite.
Gospodine Markoviću, niste dobro protumačili Poslovnik. Mislim da je sada jasno zašto je na početku formiranja ovog saziva parlamenta trebalo da poštujete demokratske principe, koji su priznati u civilizovanom svetu i da za predsednika Narodne skupštine izaberete gospođu Gordanu Pop-Lazić koja je pravnik, koja mnogo bolje razume ovaj poslovnik i koja bi mogla i da ga tumači.
Gospodine Markoviću, stav 2. člana 81. kaže - Narodna skupština odlučuje o predlozima zakona, plana razvoja, prostornog plana, budžeta, završnog računa, Poslovnika itd. Gospodine Markoviću, nama na dnevnom redu nisu sada izmene i dopune Poslovnika, nije donošenje novog poslovnika.
Vi ste pomešali odlučivanje o predlozima na osnovu Poslovnika i o predlozima Poslovnika. To su dve različite stvari. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici na član 4. Predloga zakona o energetici amandman je u ime poslaničke grupe SRS podnela narodni poslanik Vjerica Radeta. Ovim amandmanom je traženo da se interveniše u članu 4. tako što će u stavu 1. tačka 10) biti obrisana.
O čemu se radi? Energetska politika Republike Srbije obuhvata mere i aktivnosti koje se preduzimaju radi ostvarivanja dugoročnih ciljeva u oblasti energetike, a naročito, pa po tačkama od 1) do 10), a tačka 10) kaže - decentralizacije u planiranju i sprovođenju razvojnih programa u energetici.
U ovoj oblasti decentralizacija je samo marketinški potez Vlade i potpuno je nejasno šta treba da znači - decentralizacija, s obzirom na to da ozbiljni razvojni programi mogu i moraju da se vode jedino na državnom nivou. Jer, ukoliko se strategijom razvoja energetike Republike Srbije određuju dugoročni ciljevi razvoja pojedinih energetskih delatnosti, prioriteti razvoja, izvori i način obezbeđivanja potrebnih količina energije, odnosno energenata, podsticajne mere za finansijska ulaganja u energetske objekte, u kojima će se koristiti obnovljivi izvori energije, podsticajne mere za povećanje energetske efikasnosti itd., postavlja se pitanje šta ovde može da znači - decentralizacija.
Koji su to lokalni organi preko kojih će se ostvarivati ova decentralizacija u planiranju i sprovođenju razvojnih programa u energetici? Da li ste se ovde, gospodo, izgubili u prevodu? O čemu se ovde radi? Ovo je ubačeno tamo gde mu mesto nije.
Znači, da li će jedinice lokalnih samouprava npr. opštine, mesne zajednice same određivati dugoročne ciljeve razvoja energetske delatnosti, pa će recimo opština Stari grad odlučiti jedno, opština Vračar peto, opština Inđija sedmo, pa će svako nekim svojim pravcem ići u unapređivanje energetskog sistema.
Ono što nam najbolje govori na koji način vi predviđate dalji razvoj elektroenergetskog sistema i elektroprivrede u Srbiji je član 8. koji kaže da se energetskim bilansom Republike Srbije utvrđuju godišnje potrebe energije, odnosno energenata koje je neophodno obezbediti radi urednog i kontinuiranog snabdevanja potrošača, uz uvažavanje potreba za racionalnom potrošnjom energije.
Molio bih da gospodin ministar, ukoliko se kojim slučajem vrati u ovu salu, odgovori koja je to potreba za racionalnom potrošnjom energije. Ko ima takvu potrebu? Ova odredba kao da je prepisana iz nekog komunističkog manifesta iz pedesetih ili šezdesetih godina, za vreme nestašice energije. Koja to još ozbiljna država u svetu govori o racionalnoj potrošnji energije?
Mislio sam da ovaj zakon donosimo da bismo unapredili elektroprivredu, povećali količinu proizvedene električne energije i obezbedili konačno da oni koji troše više energije budu stimulisani (umesto da ih kažnjavamo), kao što su stimulisani u svim normalnim zemljama i kao što su stimulisani kod potrošnje druge robe, jer, da vas podsetim, električna energija je roba kao i svaka druga.
Normalno je da oni koji troše više veće količine dobijaju po povoljnijim cenama, a ne da se, kao u XX ili XIX veku, ograničava količina energije, odnosno racionalizuje, da se određuje koliko ko može da potroši, a da se kažnjava ukoliko potroši više nego što je neka agencija ili neko u Vladi odlučio.
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime poslaničke grupe SRS na član 10. Predloga zakona o energetici amandman je podnela gospođa Gordana Pop-Lazić tražeći da se ovaj član briše. Ovim članom osniva se agencija za energetiku Republike Srbije. A zašto se ova agencija osniva? Ova agencija se osniva da gospodin ministar, koji i dalje, iako je upravo ušao u salu,  ne sluša narodne poslanike, a sigurno će kada se ova rasprava završi reći kako su bile konstruktivne rasprave, kako je on zadovoljan, ali kako mu ne pada na pamet da odgovori na bilo koje postavljeno pitanje, niti da prihvati bilo koji amandman. Dakle, agencija se osniva da ministarstvo ne bi moralo da odgovara na ovakva pitanja.
Pitanje je, gospodo, gde su pare? Pre nekoliko dana održan je protest, štrajk radnika Elektrodistribucije Beograd i oni su se zapitali, kao prvo, gde su pare, a zatim koga i šta građani plaćaju. Poslovodstva EPS-a, po rečima štrajkača, ne dozvoljava potpisivanje pojedinačnog kolektivnog ugovora već dve godine, broj zaposlenih radnika u Elektrodistribuciji Beograd smanjen je za 800, a broj zaposlenih u direkciji je povećan za 600.
Razlika u zaradama radnika Elektrodistribucije i zaposlenih u direkciji je 50%. A 800 zaposlenih u direkciji kroji tarifni sistem kojim se "usrećuju" naši građani.
Ubuduće će ovaj tarifni sistem, koji će verovatno podjednako usrećivati građane, a možda čak i više, krojiti agencija, i Vlada misli da na ovaj način opere ruke od odgovornosti kako za tarifni sistem, tako i za cenu električne energije.
"Veliki potrošači duguju EPS-u dve milijarde dinara. Njih direkcija štiti, a nas teraju da građanima za minimalne dugove isključujemo struju. Ne dozvoljava se rad Komisiji za ispitivanje zloupotreba, kriminala i korupcije u EPS-u.
Komisija Elektrodistribucije Beograd podnela je osam krivičnih prijava protiv onih koji su oštetili državu za desetine miliona evra. Mi smo Uskokovića isterali na čistac, a zašto direkcija ćuti? Nerad, neodgovornost i neposlovnost vrha EPS-a neprestano se pokriva poskupljenjem električne energije. Pitamo odgovorne, ministarstvo i poslovodstvo EPS-a, šta i koga građani plaćaju."
Ovo je ono što su pitali štrajkači i to je ono što pitaju građani, a ja sa ove govornice moram da poručim ministru - gospodine ministre, možete vi da osnujete ne dve, nego 22 agencije, nećete se osloboditi odgovornosti kako za tarifni sistem, tako i za snabdevanje i za cenu koju će građani u narednom periodu morati da plaćaju za struju. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime poslanike grupe SRS podneo sam amandman na član 11. Predloga zakona o energetici i tražio da se ovaj član popravi na najbolji a ujedno i jedini mogući način, a to je da se briše. Naime, kao što ste već čuli, nema nikakvog opravdanja za formiranje još dve nove agencije.
Ministar greši ukoliko misli da će na ovaj način uspeti da zadrži kontrolu nad agencijom, jer podsetiću da agencija ima predsednika i članove saveta koji se imenuju na predlog Vlade, ali da će moći da svu krivicu zbog cene struje, zbog načina obračuna cene električne energije, zbog stranih kompanija koje će uplivati i rasturiti ono što su naši građani godinama gradili i izgrađivali.
Sa druge strane, nejasno je to što agencija ima svojstvo pravnog lica, sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom, zakonima i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje preduzeća, kao i statutom agencije. Stav 2 - sedište agencije je u Beogradu. Stav 3. kaže - agencija za svoje obaveze odgovara sredstvima kojima raspolaže.
Ovo nije dovedeno do kraja ovde. Da li je agencija preduzeće? Da li je agencija državni organ? Da li će agencija biti samostalna ili neće? Kako je moguće da agencija istovremeno bude preduzeće koje će imati prava i obaveze u skladu sa Zakonom o preduzećima, da bude potpuno nezavisna kako od Skupštine tako i od Vlade, a da sa druge strane obavlja poverene poslove?
Podsetiću vas i to da nije predviđeno da država izdvaja bilo kakvu nadoknadu za obavljanje tih poverenih poslova. Delokrug poverenih poslova je širok, oblast koju obuhvata je izuzetno važna i onda se postavlja pitanje - zašto baš ovom preduzeću, kom preduzeću, da li je možda nekom drugom preduzeću ovo trebalo poveriti, možda je odmah trebalo da poverimo ove poslove preduzeću EFT, da na taj način predupredimo i ovu raspravu i ovo produženje rasprave i sve ostale probleme koje bismo mogli da imamo u budućnosti.
Dobro je što smo čuli i od nekih predstavnika vlasti, i ove godine i ovih prethodnih godina, da je bilo zloupotreba u elektroenergetskom sistemu i da se ovaj zakon donosi i zbog toga da bi se te zloupotrebe sprečile u budućnosti. Ono što je izostalo, to su sankcije. Čuli smo da nije valjalo, čuli smo da je bilo zloupotreba, čuli smo da su neki zahvaljujući iskorišćavanju pogodnosti kako u državi Srbiji, tako i u elektroenergetskom sistemu Republike Srbije, izvukli debelu korist, ali, gospodo, da čujemo koja je sankcija za to predviđena.
Da li se donošenjem ovog zakona želi onemogućiti zloupotreba u budućnosti ili se žele abolirati oni koji su te zloupotrebe vršili do dana današnjeg i zbog toga stekli veliku imovinsku korist i omogućiti im da tu imovinsku korist preko slobodnog tržišta koje je najavljeno već nekoliko meseci pre nego što je ovaj zakon stigao u ruke poslanicima; šta je zapravo svrha ovog zakona? Hvala.
Gospodine Markoviću, dame i gospodo narodni poslanici, upravo je isteklo 18 časova. Koristim priliku da vas podsetim da član 81. Poslovnika o radu Narodne skupštine propisuje da se sednice Narodne skupštine održavaju u vremenu od 10,00 do 18,00 časova. Stav 2. istog člana kaže da Skupština odlučuje o predlozima zakona, plana itd., u celini i pojedinostima, u danima za glasanje. Stav 3. kaže da predsednik Narodne skupštine određuje dane za glasanje po završetku rasprave o svim tačkama dnevnog reda.
Znači, gospodine Markoviću, imate još jednu šansu da izbegnete kršenje Poslovnika i da se, shodno članu 28. Poslovnika, starate o primeni ovog poslovnika.
Da izbegnete ovu nezgodnu situaciju u koju ste nas doveli time što ste stavili na glasanje predlog Ksenije Milivojević da se produži rasprava, iako prethodno nije bila završena rasprava o svim tačkama dnevnog reda, niti je određen dan za glasanje.
Dame i gospodo narodni poslanici, na član 13. Predloga zakona o energetici amandman je podnela Vjerica Radeta, poslanik iz poslaničke grupe SRS; traži se da se član 13. briše. Ovim članom Predloga zakona određeno je da je agencija samostalni pravni subjekt, da je funkcionalno nezavisna od bilo kog državnog organa, kao i da je samostalna u preduzimanju organizacionih i drugih aktivnosti kojima se obezbeđuje obavljanje zakonom utvrđenih poslova.
Čak tri puta u dve rečenice ponovili ste da je agencija nezavisna, iako se iz člana 17, člana 24. i drugih članova ovog zakona na najjasniji način može videti da ova agencija neće biti nezavisna, da svakako neće biti funkcionalno nezavisna od Vlade Republike Srbije. Onda se postavlja pitanje zašto ste to uopšte i pisali tri puta u dve rečenice, šta je to što vas tera da tri puta ponovite nešto za šta ste i sami sigurni da nije tako kako ovde piše.
Ono što vas, gospodo, tera da ponavljate da je agencija nezavisna, da ubeđujete kako građane tako i sami sebe, to je, gospodo, vaša nečista savest. Znate vi veoma dobro da ova agencija, kao ni bilo koja druga agencija koju ubrzano osnivate prethodnih dana i nedelja, neće biti nezavisna, ali ne samo što neće biti nezavisna od državnih organa, jer to što će biti zavisna od Vlade, menjaćemo kako Vladu tako i agenciju, mnogo je veći problem što ovde određujete da ona neće biti nezavisna ni od bilo kojih drugih pravnih ili fizičkih lica.
Postoji li neki drugi državni organ za koji je zakonom propisano da će biti zavisan od nekih pravnih ili fizičkih lica? Valjda je to ono što se podrazumeva. Valjda se podrazumeva da agencija neće zavisiti od vaših kumova ili od njihovih preduzeća.
Slična je stvar i u članu 12. gde kažete na koji se način obezbeđuju sredstva za rad agencije i kažete da pored prihoda koje sama naplati od naknada za izdavanje licenci, tarifa za pristup i korišćenje sistema, koje će samostalno određivati bez ičije kontrole i za koje će samo oni odgovarati, ali se takođe ne zna kome, agencija može ostvarivati sredstva iz donacija, osim iz donacija energetskih subjekata ili sa tim subjektima povezanim licima.
Pitam vas onda ko bi to drugi, osim energetskih subjekata ili lica povezanih sa energetskim subjektima, uopšte bio zainteresovan da daje bilo kakve donacije ovoj agenciji? Da li ova agencija obavlja neke humanitarne poslove? Koje to poslove obavlja? Ko će to biti zainteresovan, ko nema veze sa energetskim subjektima i ko ne želi da na taj način utiče na rad agencije, ko će i iz kog razloga biti zainteresovan da agenciji daje bilo kakvu donaciju?
Jasno je svakome da će jedini koji će biti zainteresovani da daju donacije agenciji biti upravo ti energetski subjekti, kao što je jasno da će agencija, iako to, nažalost samo formalno, zabranjuje član 13, biti zavisna kako od Vlade Republike Srbije tako i od drugih pravnih lica, a što je najgore i od fizičkih lica.
Dame i gospodo narodni poslanici, na član 14. amandman je u ime poslaničke grupe SRS podneo narodni poslanik Branislav Blažić i ovim amandmanom se traži da se član 14. briše. Zašto? Članom 14. daje se ovlašćenje agenciji da, u cilju efikasnijeg obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, može organizovati obavljanje poslova iz svog delokruga preko organizacionih jedinica u mestima van svog sedišta.
Ali, postavlja se pitanje da li će te organizacione jedinice biti osnovane baš u jednoj od opština Srbije. Možda će upravo ta organizaciona jedinica biti osnovana u Londonu. Mi znamo da predvodnici nekih energetskih subjekata tamo žive, po tome su poznata gospoda Hamović i Lazarević. Jer, poslovi agencije koje određuje član 15. ne donose ništa što bi moglo da se obavlja u ovim jedinicama van sedišta. Čuli smo da oni svakako neće donositi tarifne sisteme, da neće određivati, odnosno utvrđivati metodologiju, a postavlja se pitanje zašto nam ovo treba.
Ovaj član 14. možemo da povežemo sa članom 17. koji kaže da agencijom upravlja savet agencije, a sledeći stav kaže da savet ima predsednika i četiri člana koji se biraju iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti energetike i drugih oblasti od značaja za izvršavanje poslova agencije.
Član 17. ne određuje nikakve bliže kriterijume na osnovu kojih će Vlada Republike Srbije utvrditi ko je to istaknuti stručnjak u oblasti energetike i predložiti takve stručnjake za izbor za članove saveta ovoj Republičkoj skupštini.
Ako uzmemo u obzir naše prethodno iskustvo, postavlja se pitanje da li će upravo ova gospoda iz Londona, kao što je Vuk Hamović, biti birani za članove saveta. Možda se na ovaj način kroz član 14. žele smanjiti troškovi koje oni mogu imati, jer zašto bi oni zvali iz Londona Beograd i sedište agencije i pravili velike telefonske račune, zašto bi morali povremeno da dolaze u sedište agencije u Beogradu i da izdaju naređenja, kada je mnogo bolje da se organizaciona jedinica formira u Londonu i da se ta gospoda obezbede na taj način.
Kada govorimo o istaknutim stručnjacima u oblasti energetike postavlja se pitanje da li ima nekoga u Srbiji danas ko je istaknutiji u oblasti energetike od Vuka Hamovića i Vojina Lazarevića. Gospoda se obogatiše, zaradili su desetine miliona evra, da li postoji neko kvalifikovaniji od njih?
Hvala, gospodine Anđelkoviću. Moram da vas upozorim da vi kao predsedavajući, ukoliko upozoravate poslanike da ne treba da krše Poslovnik, vi treba da pođete od sebe. Bez obzira što ste vi trenutno taj koji predsedava i što ste samim tim prvi među jednakima, to znači samo, gospodine predsedavajući, da je vaša obaveza da poštujete Poslovnik još veća.
Ako sačekate, gospodine Anđelkoviću, ja ću vam drage volje ...
Po amandmanu, upravo tako.
Ali, gospodine Anđelkoviću, poučen vašim primerom, moram samo da vas upozorim, jer ste zloupotrebili ne samo govornicu, već ...
Molim vas, gospodine Anđelkoviću, da zamolite službe da donesu ovde svežu vodu, jako je toplo, već je osam časova i 25 minuta, tako da nije lako raditi pod ovim uslovima, pogotovo ako me stalno prekidate.
Što se tiče člana 67, u ime poslaničke grupe SRS na ovaj član Predloga zakona o energetici amandman je podnela narodni poslanik Nataša Jovanović. Ovim amandmanom predviđeno je da se u članu 67. interveniše, tako što će se obrisati stav 4. koji kaže da se tarifnim sistemom mogu opredeliti različiti tarifni stavovi, u zavisnosti od količine i vrste preuzete energije, snage i drugih karakteristika preuzete energije, sezonske i dnevne dinamike, isporuke, mesta preuzimanja i načina merenja.
Ukoliko kojim slučajem ovakvo rešenje bude izglasano, odnosno ukoliko kojim slučajem ne bude bio prihvaćen amandman gospođice Nataše Jovanović, a zaista se nadam da hoće, prevashodno zbog građana Srbije na koje se ovo upravo i odnosi, mi ćemo imati situaciju sličnu onoj dosadašnjoj.
Građani Srbije biće kažnjavani zbog količine električne energije koju potroše, kao i zbog načina, odnosno vremena u kome troše tu električnu energiju.
Vi znate da su u nekadašnjem tarifnom sistemu postojale pogodnosti utoliko što je preko dana bilo intervala u kojima je električna energija bila obračunavana po jeftinijoj tarifi i da je od dolaska na vlast DOS-a to ukinuto, pa naši građani sada samo u noćnim satima mogu koristiti tu struju i struktura potrošene električne energije je otprilike 90% u višoj tarifi, koja je četiri puta viša, a samo oko 10% u nižoj tarifi.
Ovo treba povezati takođe i sa članom 8, koji govori o elektronskom bilansu i na koji sam već ukazao, gde se govori o potrebi za racionalnom potrošnjom energije. Po mišljenju SRS ovaj zakon ne treba da sadrži pojmove poput racionalnog trošenja energije.
Naši građani nisu mali, oni su u stanju da se staraju sami o sebi. Vrlo dobro znaju kada i koliko žele da troše energiju i bilo bi dobro da država jedanput počne da se ponaša odgovorno, da stvori takve uslove u društvu da se za električnu energiju, kao i za svaku drugu vrstu robe, proizvođač bori za to da korisnika, odnosno krajnjeg potrošača privoli, pa čak i na taj način što će da troši što više električne energije ...