Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Zoran Lutovac

Zoran Lutovac

Demokratska stranka

Govori

Uvaženi predsedavajući, uvažene kolege i koleginice poslanici, poštovani građani Srbije, pokušaću da se držim teme, neću držati motivacione govore, a tema je izbor predsednika Skupštine.

Kada pročitate biografiju dr Vladimira Orlića možete videti da je on naučni saradnik i da ima potencijal da vrlo brzo bude izabran i za višeg naučnog saradnika, što je u rangu vanrednog profesora na univerzitetu i to je za poštovanje. Ali, tu se podvlači crta, jer posle toga sledi politička biografija.

Politička biografija apsolutno ga ne kvalifikuje da vodi ovo mesto, međutim, naprednjaci su našli jedan izvanredan, originalan način kako da se učini taj izbor prihvatljivijim, a to je – nađete najiritantnijeg čoveka da ga predstavi i onda gospodin kandidat ispadne sjajan kandidat u odnosu na onog koji ga je predstavio. Originalno i čestitam vam na tome.

Što se tiče naših konsultacija koje su ovih dana predstavljene kao jedan napredak i kao indikator da bi sve moglo izgledati bolje, samo ću da demantujem ono što je rečeno u medijima, a to je da bila neka konstruktivna atmosfera i da je opozicija dobila sve što je tražila. Opozicija ništa nije tražila, niko ništa nije tražio, niti je bilo ko kome izlazio u susret. To su normalne konsultacije o načinu delovanja u okviru Skupštine Srbije i neko je izražavao želju da vodi ovaj ili onaj odbor. Neki su koji su konstruktivni dobili to što su tražili, a mi koji nismo konstruktivni nismo dobili. To uopšte nije ni merodavno, ni merilo za ono što bi trebalo da se dešava u ovom domu.

Kako je krenulo danas, jeste originalno, ali ne ukazuje na dobro. Ne ukazuje na dobro, jer vi umesto da prestavite kandidata krećete sa uvredama i samim tim unižavate i ovaj dom i poslanike i građane, a i samog kandidata.

Šta očekivati od gospodina Orlića? Jedino što bismo mogli očekivati, a što bi moglo da bude pozitivno jeste kopernikanski obrt da on potpuno promeni i politički stil i način komunikacije u odnosu na ono što je radio do sada.

Poštovani građani Srbije, mi nemamo razvijenu demokratsku političku kulturu niti parlamentarnu tradiciju. Ne baš toliko davno, naši su se preci okupljali ispod hrastova koje nazivamo zapisi ispod drveta, gde su raspravljali i donosili neke važne odluke. I kada samo dobili parlament nije u njemu baš demokratska rasprava bila, a vođe su pokušavale da ga pretvore u svoj servis i uglavnom im je to polazilo za rukom. U totalitarnim i u autoritarnim društvima parlament je potcenjivan i ponižavan, nazivan je brbljaonicom, tretiran kao tehnički servis totalitaraca i autokrata.

U demokratskim državama, to je najvažnija institucija. Od nas zavisi da li ćemo imati dvor bez kralja, u kojem dvorske lude kolo vode, ili ćemo imati pravi parlament. Da li ćemo u ovo zdanje ulaziti kao u kafanu ili ćemo ulaziti kao u hram, kao u hram demokratije?

Devolutivni parlament jedna je od poznatijih slika misterioznog umetnika Banksija, koja prikazuje raspravu u britanskom parlamentu i prodata je 2019. godine na aukciji u Londonu, za preko 11 miliona evra. Osim imena samog autora, sliku je atraktivnom učinilo to što na sedištima u britanskom parlamentu, na mestima zastupnika Donjeg doma sede šimpanze. Nažalost svih nas, veliki broj građana baš tako vidi naš parlament i pitanje je trenutka kada će se pojaviti neki srpski Banksi koji će nas tako naslikati.

Ili ćemo možda u liku Vladimira Orlića dobiti srpskog Džona Berkua i vratiti dostojanstvo parlamentu? Za one koji ne znaju, u britanskom parlamentu Berko je bio spiker, što bi bilo odgovarajuće našem predsedniku parlamenta, koji je, naravno, pripadao vladajućoj većini, ali je u parlamentu štitio instituciju parlamenta od stranačkih kolega iz Vlade Torijevaca. On nije dopuštao da članovi Vlade ponižavaju parlament, on je štitio poslanike opozicije od nadmenog i bahatog nastupa svojih stranačkih kolega iz vlade. Kako reče jedna novinarka, nije dopuštao da alfa mužjaci iz vlade gaze prava parlamentaraca. To je radio ne zato što je promenio stranu, ne zato što nije bio u dobrim odnosima sa premijerom Džonsonom, nego zato što je štitio parlament, a parlament čine poslanici, i poslanici vladajuće većine i poslanici opozicije.

Možete li to da zamislite u Srbiji? Teško je zamislivo, ali ako čovek napregne intelektualne potencijale koje ima, makar bili i skromni, može se i tako nešto zamisliti. A može li se ostvariti? Teško, baš teško, jer to podrazumeva i demokratsku političku kulturu, a ona se gradi godinama, decenijama, stotinama godina.

Poznato je poređenje demokratske političke kulture sa nadaleko čuvenom engleskom travom. Vrlo je jednostavno – zasadiš je, neguješ je i posle stotinak godina imaš uređen travnjak. Tako vam je to i sa političkom kulturom. Ponovnim uvođenjem višepartizma mi smo zasejali seme parlamentarizma, ali ga nismo negovali. Nismo ga čestito ni zalivali. Zalivali smo i negovali korov, a korov je uništio zasad.

Koliko juče u parlamentu Srbije smo mogli čuti od predsednika Skupštine – imamo većinu, ako je potrebno, izglasaćemo da je zemlja četvrtasta. To je duboko nerazumevanje parlamenta i parlamentarne demokratije. Suština parlamentarne demokratije nije da se sprovodi teror većine, nego da se usklađuju različiti interesi, da se prave kompromisi, da se uvažava manjina. Svi mi predstavljamo neke građane u ovom parlamentu i to predsednik Skupštine treba da ima stalno u vidu.

Da li je moguće u ovom sazivu parlamenta nadoknaditi sve što je propušteno?

(Predsedavajući: Molim za malo pažnje.)

Teško, jer ovaj je parlament opterećen činjenicom da je formiran posle neslobodnih i nepoštenih izbora, jer ne oslikava stvarno raspoloženje građana. Ja sam zahvalan profesoru Jankoviću što je o tome već pričao, pa ne moram ja da ponavljam.
Očigledno je da nije samo reč o demokratskoj političkoj kulturi, nego i o kulturi u kući i vaspitanju.

U Skupštini su predstavnici građana za koje su svojom voljom glasali na izborima mnogi građani. Neki građani su, međutim, glasali pod pritiskom i ucenama, neki su glasali u totalnom medijskom mraku.

Ovaj parlament stoga nije prava slika stvarnog raspoloženja građana, ali mi ćemo kao poslanici učiniti sve da sledeći saziv parlamenta bude stvarni odraz građanske volje koja će biti iskazana slobodno, bez pritisaka i na osnovu svima dostupnih važnih informacija, na osnovu kojih bi građani glasali.

Javni servis je tu od suštinskog značaja i ja sa ovog mesta pozivam urednike i novinare RTS-a da poštuju Ustav i zakone, da poštuju kodeks i vrate javni servis građanima. Pozivam ovaj saziv parlamenta da u REM izabere ljude od kredibiliteta i profesionalnog integriteta.

Ovo je Narodna skupština, a ne servis jednog čoveka, jedne partije, niti vladajuće većine. I u razvijenim demokratijama postoji tendencija da izvršna vlast pokušava da podvrgne svojoj volji parlament. Alfa mužjak, britanski premijer Džonson takođe je hteo da parlament bude njegov servis, ali to se nije desilo jer institucije postoje, jer postoje procedure, jer postoji demokratski poredak, jer postoje slobodni mediji, jer postoji slobodno javno mnjenje.

Dakle, svuda postoji sklonost izvršne vlasti da potcenjivački gleda na parlament, potpuno suprotno Ustavu i zakonu, ali u zemljama vladavine prava i političke kulture, tu je kud i kamo teže, gotovo nemoguće.

Izvinjavam se ako vam smetam.
Molim vas, predsedavajući, da se ne koristi telefon u sali.
Kad smo već kod telefona, predsednik Skupštine bi trebalo da ostavi mobilni telefon kod kuće, da mu šef stranke ne bude i šef u parlamentu, da mu javni interes bude iznad stranačkog, da strasti ostavi za privatan život, a da u parlamentu podstiče toleranciju.

Predsednik Skupštine bi trebalo da svojim ugledom i autoritetom štiti ovu najznačajniju instituciju, da joj vrati dostojanstvo. Videli smo jutros kako to izgleda. Dostojanstvo nije neka apstraktna intelektualna pokrivalica za uglađenost bez sadržaja. Dostojanstvo je nešto konkretno, vidljivo, gotovo opipljivo.

Ja se ovde nisam bavio niti ću se baviti likom budućeg predsednika parlamenta, bavim se i baviću se njegovim delima. I baš kao kad vaspitavate dete, ne bi trebalo da kritikujete njegovu ličnost, nego ono što pogrešno radi. Mogu se najneprijatnije istine izgovoriti i bez uvreda, bez primitivizma. Ne uzimajmo posao cirkusantima i zabavljačima. Živimo u vreme velikih izazova i biće nam potrebno mnogo mudrosti, staloženosti i odlučnosti da se suočimo sa njima. Može i na lep način da se kaže ono što se želi. Tome služi bogatstvo jezika. Tome služe ironija i sarkazam. U skladu s tim, završiću.

Da zaključim, ako bude izabran Vladimir Orlić, on ne može neprijatno da iznenadi. Hvala vam.
Uverljive izraze, član 109, ako gospodin koji se javio, gospodin poslanik, ne razume metafore, ne razume bogatstvo našeg jezika, ako sve shvata bukvalno, to je njegov problem. Ali s druge strane on izgovara neistinu, da je neko nešto tražio, pa mu je udovoljeno. Nismo mi tražili potpredsedničko mesto, mi smo se kandidovali, 35 poslanika je potpisalo kandidaturu i nismo tražili da je dobijemo, nego da se glasa. Ja sam lično tražio da se glasa pojedinačno i prozivkom. Prema tome, nemojte da obmanjujete građane Srbije i poslanike u ovom parlamentu.
Dakle, gospodin Jovanov, koji je sve vreme pričao, razgovarao, ništa nije slušao, odjednom tumači i od jednom čovek tumači i sve zna šta sam ja rekao.

Dakle, konsultacije, normalno je da se odvijaju konsultacije gospodine, šefe poslanika SNS. U vreme DS, radikali, vi niste bili radikal, vi ste tada bili DSS i bili ste mladi, možda se i ne sećate, radikali su vodili odbore za Kosovo i Metohiju, za poljoprivredu i druge neke odbore. Dakle, to je bila praksa.

Druga stvar, što se tiče profesionalne biografije gospodina Orlića, pošto niste slušali, ja sam pohvalio njegovu profesionalnu biografiju, rekao sam da je ona u redu, ali sam imao primedbe na političku biografiju, prema tome, molim vas sledeći put slušajte ili se ne javljajte.

Što se tiče kandidature za potpredsednika, ponoviću još jednom, nismo mi ništa tražili, nego po Poslovniku sa 35 poslanika kako stoji u Poslovniku, kandidovali mene za potpredsednika Skupštine. Mi smo, dakle, niko nama nije, nama je saopšteno da vi imate neke kandidate i to je u redu, vi imate kandidate, to je u redu, ali 35 poslanika ove Skupštine je predložilo nekog drugog, i mi nismo tražili da to mora da bude, da moram da budem izabran.

Ne, ja sam tražio lično da se glasa, da se glasa prozivkom, da ne moram da budem izabran. O tome se radi, dakle, nemojte da obmanjujete građane Srbije, niko ništa nije tražio, pa ste nam vi udelili. Niste vi nama ništa udelili, nismo mi ništa tražili, mi smo se kandidovali, a vaše je da tu kandidaturu prihvatite ili ne prihvatite, da glasate za ili da glasate protiv.

Druga stvar, što se tiče otimanja o kojima ste govorili, otimanja poslaničkih mesta, prihvatam kritiku, otimani su mandati radikalima i davani naprednjacima i mislim da je to greška.
Najpre, da odgovorim na ono što ste rekli da je DS uzimala radikalima i davala naprednjacima. Ne, to je bila otimačina unutar radikalne stranke, a DS je pogrešila što je učestvovala u toj otimačini i nije bila nepristrasna i nije se pozivala na sud na zakone.

Dakle, nikad ništa nije uzimala DS od radikala i davala naprednjacima, nego je trebala da bude nepristrasna i da se drži isključivo zakona. Mi kada pogrešimo mi kažemo – pogrešili smo, ne branimo ono što je pogrešno.

Druga stvar, ja sam zapanjen sa kojom strašću vi branite zemunski klan, njihovo pravo na slobodu. Ja sam dirnut, prosto. I poređenje zemunskog klana i Belivukovog klana je ne primereno. Zemunski klan je bio protiv držane, Belivukov klan je bio državni klan. Belivuk ima člansku kartu SNS i očekuje da mu sudi njegova partija.

Što se tiče treće stvari koju ste pomenuli, to su Mađari. Molim vas, vaša briga o nacionalnim manjinama, samo to nemojte, molim vas. Da ne pominjemo po ko zna koji put te nacionalne patrole koje će kontrolisati, jezičke patrole, koje će kontrolisati da li neko govori srpski ili ne.

Ja sam prvi koji je uveo u partijski sistem Odbor za nacionalne manjine, pisao i naučno i u politici se borio za prava nacionalnih manjina i nemojte nama da govorite o tome. Zalagao sam se ne samo da budu nacionalne manjine prisutne u parlamentu, nego i u izvršnoj vlasti i to je bilo na sajtovima i SVM-a i drugih stranaka nacionalnih manjina.