21. sednica Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo

23.02.2026.

Na sednici Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, održanoj 23. februar 2026. godine, razmotrene su sledeće tačke dnevnog reda:

Razmatranje Predloga zakona o potvrđivanju Sporazuma između Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i Ministarstva prosvete Narodne Republike Kine o međusobnom priznavanju potvrda, diploma i stepena stečenog visokog obrazovanja, u načelu, koji je podnela Vlada;
Razmatranje Informacije o radu Ministarstva prosvete za period oktobar – decembar 2025. godine;
Razmatranje Informacije o radu Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija za period oktobar – decembar 2025. godine i
Razmatranje Informacije o radu Ministarstva turizma i omladine (Sektor za omladinu) za period oktobar – decembar 2025. godine.
Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i Ministarstva prosvete Narodne Republike Kine o međusobnom priznavanju potvrda, diploma i stepena stečenog visokog obrazovanja, u načelu, koji je podnela Vlada, obrazložila je državna sekretarka Ministarstva prosvete Vesna Nedeljković.

Nakon diskusije, članovi Odbora predložili su Narodnoj skupštini da usvoji Predlog zakona, u načelu.

Informaciju o radu Ministarstva prosvete za navedeni period obrazložila je državna sekretarka Vesna Nedeljković, koju su, nakon rasprave, prihvatili članovi Odbora.

Članovi Odbora prihvatili su, nakon rasprave, Informaciju o radu Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija za period oktobar - decembar 2025. godine, koju je obrazložila državna sekretarka dr Marija Ignjatović.

Prihvaćena je i Informacija o radu Ministarstva turizma i omladine (Sektor za omladinu) za navedeni period, koju je obrazložila pomoćnica ministra za sport Ivana Antonijević.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora prof. dr Marko Atlagić, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: prof. dr Đorđe Pavićević, Vesna Đurišić, Goran Spasojević, Edin Numanović, Željko Rebrača, dr Lidija Šarac, Života Starčević, Nikola Lazić, Stojan Radenović, Zdravko Mladenović i Slađana Šušnjar.

Prisutni članovi

...

Đorđe Pavićević

Zeleno-levi front
...

Vesna Đurišić

Srpska napredna stranka
...

Goran Spasojević

Srpska napredna stranka
...

Edin Numanović

Stranka pravde i pomirenja
...

Željko Rebrača

Srpska napredna stranka
...

Lidija Šarac

Srpska narodna partija
...

Života Starčević

Jedinstvena Srbija
...

Nikola Lazić

Srpska napredna stranka
...

Stojan Radenović

Srpska napredna stranka
...

Zdravko Mladenović

Srpska napredna stranka
...

Slađana Šušnjar

Socijaldemokratska partija Srbije

Najvažnije sa sednice

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo

Datum sednice: 23.02.2026.

Trajanje sednice: približno 2 sata i 2 minuta (od 00:00 do 02:02)

Tema / tačke dnevnog reda:

Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma Srbije i NR Kine o međusobnom priznavanju diploma i stepena visokog obrazovanja (načelno)

Informacija o radu Ministarstva prosvete (oktobar–decembar 2025)

Informacija o radu Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija (oktobar–decembar 2025)

Informacija o radu Ministarstva turizma i omladine – Sektor za omladinu (oktobar–decembar 2025)

Predsedavajući: Marko Atlagić (predsednik Odbora)

Broj prisutnih poslanika: nije eksplicitno naveden, ali se iz glasanja vidi da je 11 glasova „za“ davano po tačkama (kvorum konstatovan).

Učesnici van poslanika: predstavnici tri ministarstva (državni sekretari i pomoćnica ministra); pored govornika pomenuti su i savetnica/načelnica i predstavnica sektora (bez zabeleženih izlaganja).

Ko je koliko govorio (procena po formuli 95 reči = 1 minut, bez pauza/kašlja):

Poslanici vladajuće većine: ~42,2%

Poslanici opozicije: ~17,9%

Članovi Vlade/gosti: ~37,8%

Poslanici – bez poslaničke grupe: ~2,1% (Edin Numanović)

Ukratko sa sednice: Odbor je bez većih proceduralnih sporova usvojio dnevni red i podržao predlog zakona o sporazumu sa Kinom o priznavanju diploma, kao i tri kvartalne informacije o radu ministarstava. Najviše tenzija i polemike izbilo je u objedinjеној raspravi o izveštajima, posebno oko visokog obrazovanja (autonomija univerziteta, izbori u zvanja, uloga inspekcije), dualnog obrazovanja, kao i oko tvrdnji o (ne)transparentnosti konkurasa u omladinskom sektoru i šire političkih kvalifikacija o protestima i „politizaciji“ obrazovanja.


2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Marko Atlagić (predsednik Odbora, vladajuća većina)
Vodio sednicu, predložio objedinjenu raspravu za tačke 2–4 i usmeravao tok diskusije. U raspravi je branio izveštaje ministarstava kao „problemski“ i korisno strukturisane, snažno podržao dualno obrazovanje i zalagao se za „transformaciju“ sistema, uz naglašavanje potrebe za jačom vaspitnom funkcijom i patriotskim obrazovanjem. U polemici sa opozicionim poslanikom koristio je oštar politički okvir (politizacija univerziteta, „blokaderi“, poruke o nacizmu, potreba za sankcijama za političko delovanje u ustanovama).

Vesna Nedeljković (državna sekretarka, Ministarstvo prosvete)
Predstavila sporazum sa Kinom: naglasila pravni okvir, obuhvat priznatih kvalifikacija, mehanizme saradnje i da nema dodatnih budžetskih obaveza. U odgovorima je isticala da će se priznavanje odnositi na uporedive nivoe kvalifikacija, dok bi se za neuporedive modele naknadno razvijali kriterijumi. U izveštaju o radu ministarstva naglasila je normativne aktivnosti (udžbenici, priprema izmena „krovnog“ zakona i pratećih), inkluziju (asistivna tehnologija, „Voli“), SPIRI sistem u visokom obrazovanju, inspekcijski nadzor i programe bezbednosti/prevencije nasilja. U polemici je branila rad inspekcije kao zakonski i nezavisan, podržala inicijativu o zabrani mobilnih telefona (uz napomenu da je predlog zakona „na mišljenju“), i ukazala na specifičnosti kontrole u visokom obrazovanju (po njenoj oceni – veoma „liberalan“ zakon i ograničene mogućnosti nadzora).

Đorđe Pavićević (član Odbora, Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, opozicija)
Kod sporazuma sa Kinom postavio pitanje o „nesimetričnim“ elementima sistema i tretmanu kvalifikacija koje nemaju ekvivalent u Srbiji. U objedinjеној raspravi kritikovao je obim i karakter izveštaja (posebno nauke – preširoko, omladine – kratko i „netransparentno“), a zatim otvorio više spornih tema: dinamiku i sadržaj reformi udžbenika, osnivanje Fakulteta srpskih studija (sporno mu je izdvajanje delova postojećih fakulteta i pitanja akreditacije/volje univerzitetskih tela i studenata), naučno-obrazovne centre i navode o netransparentnim aranžmanima, kao i o pravcu izmena u dualnom obrazovanju (ocenjuje ga kao loš koncept i „ćorsokak“). Ukazivao je i na, po njegovom viđenju, prenaglašenu orijentaciju ka Kini u odnosu na EU programe, tražio inspekcijsku reakciju u jednom konkretnom slučaju izbora u zvanje na univerzitetu, i tvrdio da su konkursi u omladinskom sektoru politički obojeni. U polemici je branio autonomiju univerziteta i osporavao političke kvalifikacije sagovornika.

Marija Ignjatović (državna sekretarka, Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija)
U uvodu je predstavila fokus ministarstva: uključivanje mladih istraživača, pripremu nagrađivanja „izvrsnih istraživača“, razvoj strategije 2026–2030, programe za startape i privredu (navela više poziva i modele privlačenja privatnog kapitala), institucionalnu transformaciju instituta i jačanje međunarodne konkurentnosti (Horizon projekti), bilateralne saradnje i infrastrukturne projekte (naučno-tehnološki parkovi i industrijski park). U replici je direktno odbacila tvrdnju da se favorizuje Kina, navodeći razmere finansiranja i naglašavajući da je većina bilateralnih saradnji u Evropi, uz objašnjenje zašto Kina može biti korisna za mobilnost i zajedničke projekte.

Ivana Antonijević (pomoćnica ministra, Ministarstvo turizma i omladine – Sektor za omladinu)
Predstavila aktivnosti: pripremu novog akcionog plana Strategije za mlade (konsultacije onlajn i u više gradova), evidenciju udruženja, istraživanje o položaju mladih, sprovođenje konkursa i finansiranje projekata (OCD i JLS), razvoj omladinskih centara i modela upravljanja (uz saradnju sa UNICEF-om), program „Prestonica mladih“ (obilasci gradova i uključivanje mladih), kao i međunarodne saradnje (Savet Evrope, RYCO, RCC, GIZ, IPA pripreme za „garancije za mlade“). Na kritike o netransparentnosti konkursa odgovorila je tvrdnjom da su procedure ozbiljne, da u komisijama učestvuju i eksterni/međunarodni akteri, te da su sprovedene revizije, uz poruku da javni govor treba da jača poverenje mladih u institucije.

Života Starčević (član Odbora, vladajuća većina)
Pohvalio sva tri izveštaja i posebno normativni rad u prosveti. Branio uvođenje SPIRI sistema i tvrdio da je obrazovni sistem „normalizovan“, uz oštru političku kritiku opozicije (povezivanje sa „destabilizacijom“ i „blokadama“). Snažno je podržao Fakultet srpskih studija, tumačeći kritike kao napad na „srpski“ identitet, i branio dualno obrazovanje kao modernizaciju i povezivanje sa privredom. U više navrata se vraćao na širi politički okvir (izbori, „blokaderi“, ideološke ocene).

Lidija Šarac (zamenica člana Odbora, vladajuća većina)
Fokusirala se na inkluziju i upotrebu robota „Voli“ u radu sa decom sa smetnjama u razvoju: tražila je informacije o obukama i planu širenja primene. U delu o omladini istakla je značaj kancelarija za mlade i dala sugestiju u vezi sa programom „Prestonica mladih“. Predložila je i zabranu mobilnih telefona u osnovnim školama, uz ograničenja u srednjim.

Edin Numanović (zamenik predsednika Odbora, bez poslaničke grupe)
Otvorio pitanje pravilnika u predškolskoj ustanovi u Prijepolju koji zabranjuje isticanje verskih simbola zaposlenima; naglasio da su nadležni sektori i inspekcija ranije ocenili spornu odredbu i naložili izmene, ali da suštinski član nije promenjen. Tražio je vremenski okvir i sledeće korake da pravilnik bude potpuno usklađen sa Ustavom i zakonima.

Zdravko Mladenović (član Odbora, vladajuća većina)
Branio ideju Fakulteta srpskih studija i šire tezu da su pojedini postojeći „glomazni“ fakulteti kandidati za reorganizaciju (primeri sa velikim brojem odseka). Pohvalio SPIRI i kritikovao politizaciju univerzitetskih sporova, posebno insistirajući na odgovornosti za javno izgovorene tvrdnje (polemika o tome da li se tragedije/incidenti smeju olako pripisivati korupciji bez sudskog ishoda). U završnici je tražio oštriji institucionalni odgovor na politizaciju u školama, navodeći primere iz obrazovnog sistema.


3. ZAKLJUČAK SEDNICE

Usvojeno: Odbor je većinom glasova predložio Narodnoj skupštini da prihvati Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma Srbije i NR Kine o međusobnom priznavanju diploma i stepena visokog obrazovanja (11 „za“).

Prihvaćeno: Odbor je razmotrio i prihvatio tri informacije o radu ministarstava za period oktobar–decembar 2025. (svaka sa 11 „za“) i najavio da će o tome podneti izveštaj Narodnoj skupštini.

Otvorena pitanja: U raspravi su ostale nerazrešene polemike o osnivanju Fakulteta srpskih studija, pravcu dualnog obrazovanja, ulozi inspekcije i autonomiji univerziteta, transparentnosti konkursnog finansiranja u omladinskom sektoru, kao i pitanje spornog pravilnika o verskim simbolima u predškolskoj ustanovi u Prijepolju.

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
01:21:47
Zdravko Mladenović
Srpska napredna stranka

Zdravko Mladenović

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Poštovani predsjedniče Odbora, uvaženi gosti iz ministarstava, nemam puno šta da dodam na diskusiju kolege Starčevića potpisao bih svaku reč ili skoro svaku. Imam nekoliko dopuna i jedno pitanje za Ministarstvo prosvjete. A prvo bih pitao šta je stvarno sporno u o-vu ovom Fakultetu za srpske studije? Samo ime, šta? Meni i dalje nije jasno, ja i posle dva izlaganja nisam...

ja i posle, posle dva izlaganja nisam shvatio šta je tu sporno. I sad, pazite ovako. To je sad neki moj lični stav. Dakle, smatram da bi pojedini fakulteti zaista trebali da se odvoje na više fakulteta. Imate taj, recimo, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu koji ima ne znam koliko departmana, sedamnaest hiljada studenata, čini mi se da ima samo taj jedan.

I na njemu imate i građevinarstvo i elektrotehniku i arhitekturu, i tako dalje, i tako dalje. Imate, recimo, Filozofski fakultet u Novom Sadu, ali ajde, kako da kažem, u samom nazivu Fakultet tehničkih nauka, okej, ima smisla da bude i građevinarstvo i arhitektura i elektrotehnika i tako dalje, ali smatram da je to preglomazno. Imate Filozofski fakultet u Novom Sadu i potpuno ista situacija sa Filozofskim fakultetom u Nišu, gde na fakultetu imate, recimo, germanistiku, hungarologiju, srpski jezik i književnost, slovakistiku, malo mi je rogobatan naziv, slavistiku i tako dalje, i tako dalje. I sad ovde, umjesto ovih sedamnaest odseka, vi praktično imate četrnaest odseka koji nikakve veze s filozofijom nemaju, a fakultet se zove filozofski. Već imaju veze sa filologijom.

Slična je situacija na Filozofskom fakultetu u Nišu, gde samo nemate odseke nego imate departmane. I isto tako najveći deo tih departmana su departmani koji se tiču jezika. Ne ono što bi zaista trebalo da bude predmet učenja ukoliko se fakultet zove Fi-filozofski Dakle, podržavam u potpunosti i dalje mi nije jasno šta je sporno. Podržavam u potpunosti, voleo bih i u Novom Sadu. Po istom principu, jer ne vidim neku veliku razliku između ova dva fakulteta.

Mislim na Filozofski u Nišu i na Filozofski u, u Novom Sadu i također bih hteo da (pauza) pohvalim uvođenje spirija. Smatram da je bilo potpuno besmisleno ovoliko batrganje oko toga da se spiri ne uvede na fakultete, odnosno da se ne primenjuje na fakultetima. Ako možemo u svim državnim ustanovama, u svim osnovnim i srednjim školama. Ne znam zašto bi fakulteti bili izuzeti od svega toga. Ja sam čak jedan tekst napisao gde sam pitao da li se to rektor univerziteta-- on to nije dobro pročito, nije to spirit, nije to duhTo je SPIRI, sistem za pripremu i izvršavanje, realizaciju i izveštavanja.

Ako sam dobro zapamtio, tako da, to bih u potpunosti pohvalio. Što se tiče, i oko toga je bilo mnogo reči ovde oko izbora profesorke, odnosno ne izbora profesorke Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Ja sad ne znam da li je tačna informacija da je nju na fak-na tom fakultetu zaposlila majka koja je bila dekan tog fakulteta. Ukoliko je to tačno, evo to možete da uzmete bilo koju državnu instituciju u ovoj zemlji i gde ne samo po prvom m-m-kolenu srodstvu, znači deca, roditelji, sestre, braća itd. Nego, ako bi neki direktor nekog, ne znam, turističke orga-organizacije u Bosilegradu zaposlio Sestrića i neko prijavi to Agenciji za sprečavanje korupcije, on je razrešen u roku od mesec dana.

To se vrlo efikasno u tom slučaju rešava. Opet kažem, ograđujem se, ne znam da li je tačno, vidim sada da je potvrda da je to tačno- Po meni je, po meni je to nešto što, a sad ću da vam kažem dodatak na ovo. Dakle, vi ste, ne vi lično, dakle, vaša vojska tamo na tom fakultetu je uradila nakon toga nešto što je, kako da vam kažem, najsramniji potez, verovatno. I kad bi došlo do glasanja na ovom odboru ovde, ja bih s dve ruke glasao zbog onog što s-što, što je tamo urađeno nakon tog ne izbora profesorke Jelene Klaut, a to je da ste vi, da su neki jel, njeni sledbenici izlepili ceo grad fotografijama svih članova Senata Univerziteta u Novom Sadu. Vi ste direktno stavili, malo je bilo što je linčovan gospodin Drid, nego ste morali da stavite i slike svih članova Senata Univerziteta u Novom Sadu i da kažete da su oni nedostojni i ovakvi i onakvi Nije o tome glasala Narodna skupština, nije o tome glasao Odbor za obrazovanje.

O tome je glasao Senat univerziteta koji je jedini nadležan za to. I tu treba da se stavi tačka. Ako ćemo mi sada da kukamo naredne tri godine zašto nije izabrana Jelena Klaut u-u-u zvanje vanrednog profesora, onda smatram da je potpuno promašena tema obrazovanja studenata ne samo na tom fakultetu, nego generalno. I konačno, a to sam, to sam pitao na jednoj plenarnoj sednici u okviru poslaničkog pitanja ispred poslaničke grupe „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane". S obzirom da stvarno smatram da mora da dođe vreme odgovornosti.

I tad sam pitao za jedan konkretan slučaj, a mi smo ovde imali da su pojedini prosvetni radnici izvršili zločin prema srpskom obrazovanju i stojim iza toga i mislim da nije teška reč. Imali smo vaspitačice koje su decu oblačile u krvave šake, izvodili ih na ulicu i tarali ih da viču „Pumpaj". Ja smatram da to ne sme da se završi na tome. Pokajala sam se i neću više, majke mi. Ne verujem.

Iskoristiće prvu sledeću priliku da uradi isto, ako ne i gore U Šapcu smo imali slučaj gde jedan učenik dolazi na nastavu. U pitanju su niži razredi osnovne škole. Četvrti razred je bio u pitanju. Jedan učenik dolazi, samo jedan dolazi na nastavu i učiteljica ga pita da li se stidi zato što dolazi u školu, jer nije kao druga deca koja su se, eto, priključila. Šta zna dete od, od jedanaest godina, o tome za šta se navodno bori neko na ulicama i tako dalje, i tako dalje.

To dete je došlo da uči i ta učiteljica nije imala pravo to da uradi. Prema tome, mislim da mora da se apeluje na direktore. Prosvetna inspekcija svakako da radi svoj deo posla, da ovo što se dogodilo u prethodnih petnaest meseci, ponavljam još jednom, zločin prema srpskom obrazovanju, da ne može da se desi da niko za to odgovoran je. Hvala vam najlepše
01:30:13
Marko Atlagić
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala. Dozvolite nekolike rečenice da kažem povodom ovih izveštaja. Poštovane koleginice i kol...Dobićete reč. Ovaj, dozvolite da kažem nekolike rečenice povodom ovih izveštaja, da kažem da su oni zaista ovaj, konkretni. Što se mene lično tiče, potpuno sam zadovoljan s njima.

Čak moram da ih pohvalim u onom smislu da su izveštaji prilagođeni onako kao što smo mi tražili, članovi odbora, da se problemski sagledavaju stvari, što smatram da je izuzetno dobro, jer smatram da bi tako i u budućnosti radili da bi neke stvari poticali da bi se bolje i dublje rešavali unutar vaspitanja i obrazovanja. Isto tako, pozdravljam ovo, izmene zakona, počevši osnovama sistema preko svih. Mislim, posle svega što nam se dešavalo zadnjih godinu i po dana u prosveti, ja ne bih tako rekao, nego dugi niz godina, da kažem, jer smo zanemarili zaista transformaciju vaspitanja u obrazovanje u neke savremene tokove pedagoške. Dakle, sada je vreme.Da zakonski regulišemo neke stvari koje su izuzetno otežavale proces vaspitanja i obrazovanja, bilo kada su u pitanju naši učenici, bilo kad su, kada su u pitanju studenti, profesori, roditelji i društvo u celini. Ukoliko taj zakonski okvir ne budemo rešili pod broj jedan, mislim da će rezultati biti, biti teže vidljivi nego što zaista jeste, ali ovaj situacija je sazrela da to radimo i drago mi je što Ministarstvo to potiče i s-smatram da to treba zaista što pre ovaj stav-stavljati na dnevni red, vršiti sve moguće da prođu procedure.

Dalje, ovde je rezerva pokazana kod dualnog obrazovanja. Mislim da ni-ni-niste u pravu kada ga na neki način ni pod ništa podaštavamo. Čak imamo predlog od jednog narodnog poslanika da se ukine, evo i danas ste čuli. Po meni kao čovek koji pedeset i tri godine radim u vaspitanju i obrazovanju i koji je po struci pedagog, ne samo istoričar, ja zaista smatram da je dualno obrazovanje najveći domet teorije i prakse u pedagoško, u istoriji pedagogije. To ne znači da nema drugih oblika.

Volio bih da mi neko kaže koji je bolji. Da li postoji neki bolji u praksi dokazani. Pogotovo sada eh, eh, ovaj vid sa trening centrima. To su izuzetne stvari, ali to ne znači da, da nemamo i druge oblike. Ovde se radi u stvari, ja mislim da u startu smo pogrešili neki, kada govorimo o dualnom obrazovanju, jer tu od, od, eh, tu se radi ustvari o načinu učenja, jer to je suština.

Dakle, uči se i u školi, a i u kompanijama k'o da budemo. Dakle, proces na dva mesta, to je suština. Dakle, mislim da tu, da to treba podržati i dalje, dalje usavršavati. Mi sad imamo, čini mi se, dvanaest regionalnih trening centara. Neki su završeni, neki su u izgradnji, gdje su najveći dometi savremene tehnologije.

Dakle, u tom smislu treba dalje težiti, ali to ne znači da i druge oblike ne treba obrazovanja, ja ga tako zovem, z-z, kroz rad. Ovdje jeste suština u jednoj riječi između tradicionalne teorije prakse i ove savremene, dualno. Ja vas molim da obratite pažnju, samo u jednoj riječi i u dva slova, a to je za. Šta to znači za? Ranije smo imali obrazovanje uz rad, a sada imamo za rad i kroz rad.

To je suština, kroz rad Dakle, to mijenja suštinu. Dozvolite još nekolike rečenice. Eh, (kašalj) kada smo, kada je u pitanju ovo inspekcijski rad, vidim da je i pitanje unapređivanje pojedinih profesora na fakultetu. Molim Vas odmah da kažem da je to pitanje miješanja politike, politike u obrazovanju. Ono se nikada po meni u istoriji prosvjete i školstva u Srbiji nije više miješano nego što se sada meša.

I to moramo prekinuti, strogo kažnjavati, strogo kažnjavati, pod cijenu otkaza. Ne može profesor fakulteta sazivati politički sastanke na fakultetu. Ljudi, to nikada nije u ovoj zemlji bilo. Jedan je sedeo ovdje, rekao sam mu profesore, nikada više nećete biti poslanik i neće da bude. I jednom ga ponovo sa svog fakulteta poziva.

Gdje su dekani? Tu moramo reda napraviti. Rektori? Tu mora reda da bude i kod direktora. Ja se zalažem za zaista, je li, u tom smislu da i direktor, odnosno rektor, bude pedagoški rukovodilac škole, a rektor univerziteta.

Kada su u pitanju univerziteti, mi imamo zastarjele univerzitete. Transformacija univerziteta mora biti i mi ćemo je provesti Transformaciju u smislu savremenosti. Ino-inovativne stvari moramo ovaj uvoditi. E, tu je sukob između profesora koji su za inovacije, to je uvek bilo u istoriji pedagogije, i oni koji nisu. Oni koji su za inovacije, to su prednji, oni koji nisu, to su zalutali u prosvjetu.

Ja Vam kažem, iz iskustva svog životnog i tu će, tu ćemo morati polarizaciju izvršiti, kao i polarizaciju u smislu bavljenja politikom. Profesore, izvolite politiku, ali ne na fakultetu. Ni-nešto nije sporno. Ne mislim, još sada stalno svaki dan imamo na pojedinim fakultetima sastanke, molim Vas nekakvih zborova. Znamo koje zborove forsirao i kako.

I da ne zaboravim, molim Vas, bauk nacizma kruži Evropom godinama. Možda Vas nisu obavestili, a on se uvukao pomalo i kod nas u drugom obliku. Bauk nacizma, ne samo kroz istoriografiju. Vi koji pratite istoriografiju u svojoj struci, verovatno ste primijetili u istoriografijama i ne bi nam se dešavalo da profesor akademik, profesor univerziteta kaže, ovaj, da treba zabraniti glasanje osobama preko pedeset godina ili zabraniti prilaz gradovima nekim i tako dalje Ili pozivati, pozivati na, na uz, na bune na fakultetima. Uzmite sudbinu u svoje ruke.

Sa ekrana čujemo to. Znate čija, čija to glazinka bila? Ja sam skamenio kad sam u veče to ču-chuo i svi to znamoI niko neće da ne da poduzme, nego da kaže istinu o čemu se radi. Gazi se srpska zastava. Nikada to u istoriji nije bilo.

Napada se Srpska pravoslavna crkva, patrijarh se izrugava, srpsko pozorište, jel, matica srpska. Ljudi, šta je to među nama? Znate šta? Vaspitanje nam je na jako niskom stepenu. Zato se u budućnosti moramo založiti više za vaspitnu funkciju i patriotsko obrazovanje, a tu je problem ovo što su kolege naveli p-fakulteta društvenih nauka.

Tu moraju oni transformaciju doživeti. Mi iz d-društvene nauke uzimimo istoriju, izučavamo sedmog veka. To niko ne radi osim nas. Šta je sa Srbima pre sedmog veka? Šta je sa drugim narodima i nacionalnim manjinama, kako god hoćete, i-isto tako.

Dakle, moramo taj iskorak učiniti, ali nama će to biti teško. Znate zbog čega nemamo kadrova? Mi nemamo profesora klasičnih jezika. Ko će nam predavati tu istoriju? Nijedan profesor nemamo momentalno u Srbiji.

Nađite mi profesora pomoćne istorijskih nauka d-da zna arheologiju kao pomoćnu, latinski i staroslavenski, glagolicu, ćirilicu, osmanski, je li i tako dalje, da kada su jezici u pitanju, numizmatiku i tako dalje. Tu smo zaostali trista godina u odnosu na druge. Vidite gde smo mi to. Dakle, da ja ovo skratim, drago mi je izuzetno danas, što je pokrenuto mnogo problema koji se tiču čitavog sistema vaspitanja i obrazovanja i dobro je što ih pokrećemo svi sa različitih aspekata. To znači da ćemo na neki način to-to uspeti i riješiti.

Kada je u pitanju ova koleginica, mislim da se Kleut zove, tu ne smijemo pojedinačne stvari iznositi. Postoje organi fakulteta. Tačno je da mnogi profesori nemaju uslove da oni prođu sistemom glasa-glasanja i da univerzitet ima svoje organe i-i da oni to i da biraju u zvanja. Dakle, inspekcija postoji ona isto tako svoj posao vjerujem da, da obavi, ali baš kad je u pitanju ta kolegica, ona je u čistu politiku zadirala i to, to obično znate ko to poseže, onaj ko nema uslove. I Ovo Bakić nikad nije imao uslove za.

Zato je posezao. Ja ću vam, pošto mu jedan kolega ovdje sedi bio potpisnik u zvanje. Mene je pozdravio po jednom kolegi, prenio mi je pozdrav, kaže hvala profesoru Atlagiću što me stalno proziva deset godina. Da me nije prozivao, nikad ne bi vanredni profesor bio. Pitam ga zašto?

Homogenizao sam homogen fakultet napravio i izglasali, nikad me kaže, ne bi izglasali Eto i to je istina. I to su istine vidite. U stanju je da čitav fakultet pod noge stavi i-i tako dalje. Dakle, evo, ja ću završiti, ali eto, mislim da je dobro da i da-da sa različitih strana iznosimo probleme, ali po meni je jedan od najvećih vaspitanje. Vaspitanje naše dece, osnovne stvari, naša deca.

Nemaju osnovne stvari, vaspitne navike nikakve. To svi znamo i svi šutimo. Nije u pitanju samo kuća ovo što kaže što je jedan od faktora ima četrnaest faktora, ima ih i više. Sinhronizacija i faktori su zatajili. Nije sve u školi, nije sve u kući. Tu su i fizkultura, razne organizacije, kulturnoumačka društva i društvo u celini da ne ulazimo sad dalje. Dakle, ja podržavam ovaj ove izvještaje i mislim da su izvještaji dobri i da ste dobro to radili i svaki put pokušajte još više problemski šta je ono što se momentalno radi i što je problem jeli, tako da ide-ide u pozitivnom pravcu. Za reč se javio o-o-profesor Pavićević
01:41:30
Đorđe Pavićević
Zeleno-levi front

Đorđe Pavićević

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Je li Ja imam pet replika po ovome svi ste me, to jest ovde svi jedni onako, ha pa ne, ja stvarno ovaj ja ne znam ovde o čemu mi razgovaramo. Ja sam konkretno rekao šta je problem sa srpskim studijima. Ne ime, nego to što pokušavate da izmestite tri fakulteta, tri departmana iz jednog fakulteta, a i da napravite fakultet ljudi ono donesi-napravite to-to uopšte nije nikakav spor mimo volje ljudi na-tamo.

A slobodno. Znači, vi se ovde setite autonomije univerziteta, a onda kada je Jelena Kleut u pitanju, ali ovde smo makar od troje govornika čuli radikalne ideje šta bi oni uradili sa univerzitetom, šta treba uraditi sa visokim obrazovanjem i tako dalje. Ljudi već hiljadu godina traje, više od hiljadu godina traje ta bitka. Nikad je politika nije pobedila, nećete ni vi.

Budite sasvim izvesni može-možete neko kratko vreme eh, to raditi, ali nikada u hiljadu i neš-, više od hiljadu godina, u stvari nešto manje od hiljadu. Eh,eh, Da, da. Eh, a nije, nije, nije uspelo, pa neće ni, Ne-ne-neće ni ove kolege ovde koje pretenduju na to da uređuju visoko obrazovanje. Ne m-ne mogu ni ja ni niko, nego to je jedan autonoman sistem eh, koji se bavi time čime se, eh, čime se bavi. I zaista eh, to što eh, radi za, eh zavisi od onih koje ste vi ovde nazivali i ovde i u medijima i svuda eh, teroristima, onima koji eh, uništavaju univerzitet i oni koji su ustvari, Eh, s jedne strane se opravdano i sto puta ću ponoviti, opravdano pobunili zato što onda kada su studenti izašli da eh, traže da se razreši jedan slučaj korupcije, da se razreši jedan slučaj korupcije, eh, bili pretučeni od strane batinaša koje je poslala stranka.

Znači, uključujući i gradske fun, to jest opštinske funkcionere. I ako eh, bauk nacizma kruži Srbijom, evo vam dobar primer za to. Eh, znači kada jedna politička organizacija koristi svoje članove kao paramilitarne jedinice, eh, to je nešto što je eh, rađeno onda kada je, eh, kada su nacističke stranke dolazile na vlast. Pogledajte malo, pročitajte malo, nije dovoljno da rapra-parafrazirate manifest Komunističke partije, pa da tu, eh, onda to zvuči ovako efikasno. Eh, znači, da, eh, efektno da bauk umesto komunizma, kažete nacizma, kruži, eh, kruži Srbijom.

Zaista imali smo demonstraciju toga ispred ove skupštine nekoliko, eh, nekoliko meseci. I eh, ne bih da uzurpiram, samo ću kratko što se tiče eh, omladine i tih konkursa. Ja bih, evo hoćete da vam pomenem neke organizacije, recimo, Klub studenata Ujedinjenih nacija koji ne postoji godinama, koji ima jednog zastupnika i koji redovno dobija novac, eh, na konkursu, recimo Eh, Evropski studentski forum, pa ovaj CERO, pa eh,eh, razne evro-EsfH, recimo, eh, razne druge organizacije koje uvek za isti projekat dobijaju, eh, novac i isti projekat koji se ne realizuje, u smislu eh, održavanja neke platforme gde jednom ili dva puta godišnje izađe. Ima mnogo slučajeva, kažem vam da eh, volim da pratim i volim da čitam to što se deša, eh što se eh, eh, eh, vi objavljujete na sajtu i nisam rekao da je u tom smislu netransparentno, nego da je obojeno, da eh, je politički obojeno u pravcu građenja neke političke infrastrukture
01:46:40
Marko Atlagić
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala. Samo nekoliko rečenice.

Jeste vi predsedavajući.- Jeste i vi i-i, i vi ste tri puta.

Dob-ićete reč. Polako.

Ima vremena, polako, niko se ne žuri. Polako. Sve ćemo raspraviti, cilj je da raspravimo sve. Ne da žurimo, polako. Ovo što je sada eh, rečeno maltene, ne samo da nije istina, nego to mogu i potvrditi svi građani.

Ne forsira nacističke ideje (kašalj) vladajuća stranka, nego obrnuto. Ja gospodina koji je to rekao, mogu uvjeriti, ne uvjeriti, građani su vidjeli da su upravo pucanje ispred ove skupštine nije bilo od vladajuće stranke, nego iz bloko, sa strane blokadera. I oni nacističke, ne samo ideje, nego i praksu koriste. I to je tačno, i rekli smo to na odb-o, na odboru, ja sam to rekao i to je tačno. Videćete u budućnosti još šta će se zbivati, kako će istina na vidjelo izići.

Nije po miliciju našu tukla, tukla vladajuća stranka, nego blokateri. Nisu građane tukli, nisu pržili, nisu bacali u Savu tražili. To su najcrnje stvari izgovorene od posle četrdeset i pete, zadnjih godinu i nešto dana. Zamislite u zastavu brisati noge u zastavu nacionalnu. To rade intelektualci, to radi taj univerzitet, vidite.

(kašalj) Deo ljudi unutra. Deo profesora, jesu zalutali, oni ne znaju gde su.
01:48:25
Đorđe Pavićević
Zeleno-levi front

Đorđe Pavićević

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Nije bilo.
01:48:26
Marko Atlagić
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Oni u normalnim uslovima nikada ne bi predavali ni u predškolskim ustanovama. Oni se čude gdje su došli. Nisu zato. Prema tome, vladajuća stranka, eh, eh, ne, ne brinite vi za nju. Evo, ja vam kažem, gospodine Pavićević, otvoreno vam kažem, nikada više nećete biti narodni poslanik.

Ne zato što ja to ne želim. Ja čak, ja čak bih želio jer mi je takva opozicija dobrodošla nikakva. Zbog toga, zbog toga što nikada niste pokušali bar da se približite istinu, nego stalno kontrirate ono što reče Starčević inverzno, perverzno, gore dole, sve zamenu teza. Dakle, zamislite od vas profesora univerziteta uništi, ukinuti dualno obrazovanje. Pa objavite to širom sveta, dobićete Nobelovu nagradu.

Dakle, izvinjavam se samo ovaj Šarčeviću, izvolite.
01:49:29
Života Starčević
Jedinstvena Srbija

Života Starčević

Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija
Hvala.

Hvala predsedavajući. Eh, maločas smo mogli da čujemo i evo ja po prvi put mogu da kažem da se u potpunosti slažem sa profesorom Pavićevićem, šta je rekao da nikada politika neće pobediti na univerzitetu. S tim što profesor Pavićević govori kao da je eh, Buda, kao da je eh, poppečitelj, a ne političar koji se intenzivno politikom bavi na fakultetu. I ja mu kažem da neće pobediti, kao što znam da eh, blokaderi koji sastanče na plenumima po fakultetu ne tihuju i neee, bave se eh, spiritualnim i duhovnim uzdizanjem, već vode čistu destruktivnu politiku koju vi definišete po ovde u parlamentu, ovde na ovom eh, Odboru za obrazovanje. I vi i ostale vaše kolege, eh, se ne bavite politikom, ne bavite prosvetom i ne bavite se eh, obrazovanjem, već se uglavnom i isključivo bavite politikom i zato se slažem s vama politika, odnosno vi nikada nećete pobediti ni na fakultetu ni na univerzitetu.

Hvala.
01:51:01
Marko Atlagić
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala. Mladenović, izvolite.
01:51:05
Zdravko Mladenović
Srpska napredna stranka

Zdravko Mladenović

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Vrlo kratko ću ovaj. Vrlo kratko ću. Meni je, meni je n-neverovatna lakoća izricanja termina da je za novosadsku tragediju kriva korupcija. Neverovatna lakoća. Kako vi to pet puta ovaj kažete kao da je to aksiom neki matematički ili je to dokazao neko.

I ovde je najveći problem to što eh, niste vi jedini. Ma mnogo onih koji na univerzitetu, na predavanju studentima pričaju konkretno, recimo o tom doga, ili ne, ne o tom događaju, nego čega god da se dohvate, oni pričaju da je u Srbiji rasprostranjena korupcija, da je najbolji primer za to pad nadstrešnice na stanici u Novom Sadu i tako dalje i tako dalje. Sudski proces je u toku. Ne vode ga. Vode ga ljudi koji, kojima je to u opisu posla.

Još uvek nismo dobili dokaze. Nikakve. Mi ovde pričamo o dokazima, ne o tome šta je neko negde rekao. Dokazi ne postoje još uvek. Ne znam, možda će se u istrazi nešto pojaviti, ali tako olako izreći pet puta na ovom odboru, ko zna koliko puta na predavanjima.

Meni je skandalozno. Druga stvar, takođe imate, upotrebili ste baš termin paramilitarne formacije. Koje rade šta? Su linčovale nekog dekana, te paramilitarne formacije? Nisu.

Neke druge formacije su linčovale dekana Drida.

Kako se one zovu

Nemojte molim vas. Stvarno mislim da treba da eh, svako od nas nosi neku odgovornost za izrečenu reč. Tako da smatram da treba zaista da se čuvamo u interesu istine, ne bilo čega drugog. Treba da se čuvamo toga da ne iznosimo paušalne ocene tek tako zato što je to u ovom trenutku popularno i zato što će to doneti neke političke poene. Vašoj političkoj opciji neće doneti ništa i vi nećete svakako na sledećim izborima preći cenzus.

Pa zato što s-zato što vi sve vreme, vi sve vreme ovde pretvarate Pa ne, ali vi ste na Odboru za obrazovanje pričali o korupciji na železničkoj stanici u Novom Sadu i pričali ste o palami, o paramilitarnim formacijama koje rade ne znam šta. Evo ja vas pitam samo mi odgovorite. Kako se samo, evo samo molim vas da mi odgovorite kako se zovu formacije koje su linčovale dekana Drida u dve rečenice u dve reči. Evo to mi, molim vas, odgovorite. Hvala najlepše
01:54:21
Marko Atlagić
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala. Šarac Lidija.

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 07.04.2026, 16:00