1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI
Odbor: Odbor za odbranu i unutrašnje poslove
Datum sednice: 29. april 2026.
Trajanje sednice: oko 1 sat i 6 minuta
Tema / naziv tačke dnevnog reda: Davanje saglasnosti za privremenu primenu opšteg bezbednosnog sporazuma između Srbije i Izraela o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka u oblasti odbrane.
Predsedavajući: Milovan Drecun
Broj prisutnih poslanika: Na početku je konstatovano prisustvo 12 članova, odnosno zamenika članova Odbora.
Učesnici van poslanika: Marko Jovanović i Nebojša Nikolić, predstavnici Ministarstva odbrane.
Ko je koliko govorio:
Poslanici vladajuće većine: oko 25%
Poslanici opozicije: oko 57%
Član Vlade/gosti: oko 18%
Ukratko sa sednice: Odbor je raspravljao o sporazumu sa Izraelom kojim se uređuje zaštita tajnih podataka u oblasti odbrane. Predstavnici Ministarstva odbrane tvrdili su da je reč o pravnom okviru neophodnom za bezbednu saradnju i buduće projekte, dok su opozicioni poslanici problematizovali politički trenutak, hitnost postupka, moguću vezu sa nabavkama naoružanja i izostanak ministra odbrane. Rasprava je bila napeta, sa više međusobnih optužbi i prekidanja. Odbor je na kraju sa 10 glasova za prihvatio predlog da se Vladi da saglasnost za privremenu primenu sporazuma.
2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI
Milovan Drecun, predsednik Odbora, vladajuća većina
Vodio je sednicu, obrazložio proceduru i podsetio na zakonski osnov po kojem Vlada, uz saglasnost nadležnog odbora, može prihvatiti privremenu primenu međunarodnog ugovora. Tokom rasprave više puta je vraćao govornike na dnevni red i intervenisao kada je smatrao da se diskusija udaljava od teme.
Marko Jovanović, Ministarstvo odbrane
Predstavio je sporazum kao instrument za preciznije uređenje razmene i zaštite tajnih podataka između Srbije i Izraela u oblasti odbrane. Naglasio je da sporazum treba da omogući bezbedniju saradnju, uključujući odbrambenu industriju, sajber odbranu i opremanje Vojske Srbije. Na pitanja opozicije odgovarao je da privremena primena ne znači da se sporazum već primenjuje, već da bi počela tek posle saglasnosti Odbora.
Bogdan Radovanović, Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, opozicija
Doveo je u pitanje politički trenutak za zaključenje sporazuma sa Izraelom, imajući u vidu ratove i krize na Bliskom istoku. Tražio je konkretne odgovore o tome zašto je sporazum potreban ako domaći propisi već uređuju tajnost podataka, šta znači uzajamna zaštita, zašto se insistira na privremenoj primeni i da li sporazum ima veze sa mogućim poslovima sa kompanijom Elbit Systems i najavljenom fabrikom dronova.
Marinika Tepić, Stranka slobode i pravde, opozicija
Ocenila je da je tema politički veoma osetljiva i da je na sednici trebalo da bude prisutan ministar odbrane Bratislav Gašić. Tvrdila je da je sklapanje ovakvog sporazuma sa Izraelom u sadašnjem trenutku opasno po Srbiju i da se ne može tretirati kao običan tehnički ili tipski ugovor. Fokusirala se na političku odgovornost, geopolitičke posledice i kritiku trgovine oružjem u ratnim okolnostima.
Nebojša Nikolić, Ministarstvo odbrane
Branio je stav da ministar nije „pobegao“, već da su na sednicu poslati funkcionalni nosioci koji mogu stručno da objasne materiju. Naglasio je da Srbija slične sporazume ima i sa drugim državama i organizacijama, te da je cilj da saradnja i razmena podataka budu uvedene u pravne okvire. Odbacio je optužbe da se kroz sporazum prikriva koruptivna aktivnost.
Petar Bošković, opozicija
Podržao je kritike da Odbor nema dovoljno informacija o onome što stoji iza sporazuma. Naveo je da sam pravni okvir nije sporan, ali da su sporna pitanja potencijalnih nabavki, finansijskog obima, kriterijuma izbora partnera, industrijskih koristi i dugoročne tehnološke zavisnosti. Posebno je kritikovao to što, po njegovom mišljenju, Narodna skupština naknadno potvrđuje odluke umesto da ih kontroliše.
Slobodan Ilić, MI Snaga naroda prof. dr Branimir Nestorović, opozicija
Raspravu je usmerio ka pitanju spoljnopolitičkog svrstavanja Srbije u međunarodnim sukobima i bezbednosnoj situaciji na Kosovu i Metohiji. Tražio je odgovor da li se sporazum odnosi na celu teritoriju Republike Srbije, uključujući Kosovo i Metohiju. Predsedavajući je ocenio da pitanje izlazi iz okvira teme, dok predstavnici Ministarstva nisu dali poseban odgovor u transkriptu.
Mitar Kovač, MI – Glas iz naroda, opozicija
Podržao je sporazum kao okvirni akt koji tek otvara prostor za buduću saradnju. Smatrao je da Srbija ne treba da čeka „mirno vreme“ da bi razvijala odbrambene odnose i da sa Izraelom treba graditi strateško partnerstvo, uprkos problemu izraelskog priznanja Kosova. Naglasio je da se detalji vojne saradnje, ako su poverljivi, ne mogu iznositi na otvorenoj sednici.
Zoran Dragišić, vladajuća većina
Založio se za usvajanje sporazuma, ocenjujući ga kao okvirni i tipski dokument koji sam po sebi nema dalekosežne posledice. Istakao je da Srbija ima interes da razvija saradnju sa Izraelom, posebno zbog tehnološke razvijenosti te države u oblasti naoružanja i bezbednosne opreme. Geopolitičke kritike opozicije ocenio je kao pitanje koje nije predmet same tačke dnevnog reda.
Marko Milenković, vladajuća većina
Podržao je predstavnike Ministarstva odbrane i najavio glasanje za predlog. Njegovo izlaganje bilo je izrazito političko i polemičko, sa optužbama na račun opozicije i pohvalama vlasti i predsednika Srbije. Fokus mu je bio na odbrani politike vladajuće većine, a manje na sadržaju samog sporazuma.
Đorđe Stanković, Narodni pokret Srbije – Novo lice Srbije, opozicija
Govorio je pre svega o načinu vođenja rasprave i pravu opozicionih poslanika da iznesu stavove. Kritikovao je predsedavajućeg zbog toga što, prema njegovoj oceni, nije jednako reagovao na uvredljive nastupe poslanika vladajuće većine. Nije se detaljno bavio sadržajem sporazuma, već procedurom i atmosferom rasprave.
3. ZAKLJUČAK SEDNICE
Odbor je usvojio dnevni red, prethodno usvojio zapisnike sa 23. i 24. sednice, a zatim prihvatio predlog da se Vladi Republike Srbije da saglasnost da opšti bezbednosni sporazum sa Izraelom o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka u oblasti odbrane bude privremeno primenjivan do stupanja na snagu.
Predlog je prihvaćen sa 10 glasova za. U raspravi su ostala otvorena pitanja opozicije o hitnosti postupka, vezi sporazuma sa mogućim nabavkama iz Izraela, političkom trenutku i nivou parlamentarne kontrole.