1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI
Odbor: Odbor za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku
Datum sednice: 11.05.2026.
Trajanje sednice: oko 1 sat i 48 minuta
Tema / naziv tačke dnevnog reda: Predstavljanje godišnjeg izveštaja Sekretarijata Energetske zajednice o napretku Republike Srbije u implementaciji propisa iz oblasti energetike za 2025. godinu
Predsedavajući: Dušan Bajatović
Broj prisutnih poslanika: na početku je navedeno devet, zatim deset članova ili zamenika članova Odbora
Učesnici van poslanika: Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice; Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike; predstavnici Ministarstva, Agencije za energetiku Republike Srbije i Republičke komisije za energetske mreže
Ko je koliko govorio (procena prema formuli 95 reči = 1 minut, bez pauza i tehničkih upadica):
Poslanici vladajuće većine: oko 20%
Poslanici opozicije: oko 13%
Član Vlade / gosti: oko 67%
Ukratko sa sednice:
Sednica je bila posvećena izveštaju Energetske zajednice, u kome je Srbija ocenjena kao jedna od najbrže napredujućih ugovornih strana, posebno u oblasti integracije tržišta električne energije, gasa, rezervi nafte, dekarbonizacije i usklađivanja propisa. Rasprava je, međutim, prešla i na šire političke teme: opozicija je kritikovala stanje u EPS-u, NIS-u, gasnom sektoru i troškove velikih energetskih projekata, dok su ministarka i poslanici vladajuće većine branili politiku Vlade i isticali rezultate reformi. Sednica je protekla uz povremene tenzije, naročito tokom izlaganja opozicionih poslanika, ali bez formalnog glasanja o izveštaju.
2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI
Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice
Predstavio je izveštaj kao izrazito povoljan po Srbiju, ocenjujući da je zemlja 2025. ostvarila najbrži napredak među ugovornim stranama Energetske zajednice. Posebno je izdvojio transponovanje paketa za integraciju tržišta električne energije, sertifikaciju Transportgasa Srbija, napredak u oblasti naftnih rezervi i mere u dekarbonizaciji. Ukazao je i na otvorena pitanja: sertifikaciju skladišta Banatski dvor, dodatne podzakonske akte, interkonektivne tačke, TEN-E regulativu i emisije sumpor-dioksida i azotnih oksida.
Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike
Istakla je da Srbija tri godine zaredom beleži značajan napredak u energetskim reformama, usklađivanju sa evropskim propisima i razvoju infrastrukture. Govorila je o rastu kapaciteta iz obnovljivih izvora, povećanju rezervi naftnih derivata, projektima gasnih interkonekcija, planiranim ulaganjima do 2035. i nastojanju da se zaštite građani i privreda od naglih cenovnih udara. U polemici sa opozicijom odbacila je tvrdnje o nestručnosti strateških dokumenata, korupciji u velikim projektima i neadekvatnom upravljanju energetikom.
Dejan Popović, predsednik Saveta Agencije za energetiku Republike Srbije
Ocenio je da je predstavljeni izveštaj najbolji izveštaj Sekretarijata Energetske zajednice kojem je prisustvovao. Naglasio je sinergiju institucija i energetskih subjekata kao ključni razlog napretka i istakao da su, prema njegovom mišljenju, najveći problemi već rešeni.
Boris Dumnić, predsednik Republičke komisije za energetske mreže
Pozitivno je ocenio izveštaj i postavio pitanja o tome da li Srbija može da postane elektroenergetsko čvorište Zapadnog Balkana i da li će energetska bezbednost u narednoj deceniji biti važnija od same cene energenata. Njegovo izlaganje bilo je usmereno na strateška i regulatorna pitanja.
Tatjana Marković Topalović, Srbija centar – SRCE, opozicija
Kritikovala je Strategiju razvoja energetike i Nacionalni energetski i klimatski plan, ocenjujući ih kao tehnički problematične i nedovoljno transparentne. Otvorila je pitanja troškova velikog solarnog projekta, spremnosti Srbije za CBAM, gasne elektrane u Nišu i gasovoda ka Severnoj Makedoniji. Njeno izlaganje izazvalo je prekid i polemiku sa predsedavajućim, koji je ocenio da se udaljila od teme sednice.
Dušan Nikezić, Stranka slobode i pravde, opozicija
Govorio je kritički o stanju energetskog sektora, posebno o EPS-u, proizvodnji struje i uglja, cenama električne energije, troškovima projekata Bistrica i solarnih elektrana, stanju u Srbijagasu i NIS-u. Postavio je pitanja ministarki o tome zašto država ne koristi pravo preče kupovine NIS-a, zašto nije prihvaćen predlog opozicije o preuzimanju kapaciteta NIS-a i zašto Srbija, po njegovoj oceni, nema stabilan dugoročni gasni aranžman.
Goran Nikolić, vladajuća većina
Branio je izveštaj i energetsku politiku Vlade, ocenjujući da opozicija iznosi demagogiju i političke optužbe. Naglasio je stabilnost snabdevanja, rezerve nafte i gasa, ulaganja u elektrodistributivni sistem, digitalizaciju brojila i smanjenje gubitaka. Njegovo izlaganje bilo je izrazito polemičko prema opoziciji.
Stanislava Janošević, vladajuća većina
Istakla je da sednicu vidi kao priliku da se konstatuju pozitivni rezultati Srbije u okviru Energetske zajednice. Pohvalila je napredak u dekarbonizaciji, diverzifikaciji snabdevanja gasom i lokalne konkurse za energetsku efikasnost. Kritikovala je opozicione komentare kao maliciozne i dovela u pitanje anonimno pozivanje na „stručnjake“.
Ivana Stamatović, Zdrava Srbija – Pokret socijalista, vladajuća većina
Podržala je pravac diverzifikacije energetskih izvora, ali je otvorila pitanje zaštite domaćeg tržišta u procesu povezivanja sa evropskim tržištem električne energije. Zatražila je jasniju komunikaciju prema građanima o tome kako će se očuvati stabilnost sistema, konkurentnost i cene za domaće potrošače.
Dušan Bajatović, predsednik Odbora, vladajuća većina
Vodio je sednicu, usmeravao raspravu i više puta intervenisao kada je ocenio da se diskusija udaljava od dnevnog reda. U odnosu prema opozicionim izlaganjima nastupao je polemički, ali je na kraju izrazio izvinjenje ako je bio grub i zaključio da je Odbor razmotrio izveštaj i dobio potrebna objašnjenja.
3. ZAKLJUČAK SEDNICE
Odbor je razmotrio godišnji izveštaj Sekretarijata Energetske zajednice o napretku Srbije u implementaciji propisa iz oblasti energetike za 2025. godinu. Dnevni red je usvojen sa deset glasova „za“, ali o samom izveštaju nije bilo formalnog glasanja. Kao otvorena pitanja ostali su dalji koraci u sertifikaciji gasne infrastrukture, posledice CBAM mehanizma, integracija tržišta električne energije, troškovi velikih energetskih projekata i politički spor oko upravljanja energetskim sektorom.