21. sednica Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku

11.05.2026.

Odbor za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku se na sednici od 11. maja 2026. godine upoznao sa Godišnjim izveštajem Sekretarijata Energetske zajednice o napretku Republike Srbije u implementaciji propisa iz oblasti energetike za 2025. godinu.

Članovima Odbora Godišnji izveštaj predstavio je Artur Lorkovski (Artur Lorkovski) koji je istakao da mu je čast da po peti put predstavi izveštaj o napretku Srbije parlamentarcima. On je predstavio ključne poruke Godišnjeg izveštaja, aspekte napretka koje je Srbija ostvarila u 2025. godini, kao i korake koji predstoje na putu integracije Srbije sa EU. Lorkovski je naveo da je Srbija u 2025. godini ostvarila najbrži napredak od svih ugovornih strana, a broj završenih projekata pokazuje da je Srbija među zemljama koje se najbrže kreću i prva je uspela da transponuje Paket integracije eletroenergetskog sektora. Takođe, Srbija je ostvarila napredak u sektorima gasa i nafte, a Lorkovski je zahvalio svim akterima u Srbiji koji su ovaj napredak omogućili. On je detaljno predstavio napredak ostvaren u sektorima električne energije, tržišta gasa, održivosti snabdevanja električnom energijom, naftom i gasom, dekarbonizaciji i čistoj energiji, kao i napretku ostvarenom u oblastima energetske efikasnosti i zaštiti i proceni uticaja na životnu sredinu. Lorkovski je podvukao korake koje treba preduzeti za dalji napredak Srbije, posebno u pogledu usvajanja podzakonskih akata potrebnih za operacionalizaciju usvojenog u sektoru električne energije, sertifikacije operatora sistema skladišta gasa, rada na unapređenju snabdevanja naftom, imajući u vidu aktuelnu svetsku krizu, kao i dalji rad na zaštiti životne sredine i usklađivanju sa evropskim standardima.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović dala je ocenu Godišljeg izveštaja Sekretarijata Energetske zajednice o napretku Republike Srbije u implementaciji propisa iz oblasti energetike za 2025. godinu. Ona je navela da ovo redovno godišnje izveštavanje pokazuje da je Srbija jedina od ugovornih strana sa Energetskom zajednicom izvršila približavanje svog tržišta i njegovu integraciju sa evropskim tržištem i pre pristupanja zemlje EU, od čega imaju koristi energetski sistem Srbije, ali i energetski sistemi regiona i same EU. Ona je navela da je Srbija već treću godinu zaredom rastuća zemlja u pogledu razvoja energetskog sektora. Ona je istakla da se Srbija usklađuje, prati preporuke Evropske zajednice i Evropske komisije i izrazila zadovoljstvo što i jedni i drugi napredak Srbije prepoznaju. U 2025. godini i početkom 2026. godine učinjeni su značajni koraci u pogledu usklađivanja zakonodavnog okvira. Još 2023. godine prvi put smo diversifikovali snabdevanje gasom, značajno uvećali rezerve naftnih derivata, usvojili nove regulatorne okvire. Ona je dodala da je važno da ovakvim tempom nastavimo, posebno u sektoru obnovljivih izvora energije. U 2025. godini izvršena je dekarbonizacija i u regionu smo na prvom mestu sa učinkom od 83 odsto, što je najviši nivo usklađenosti, a jedina smo zemlja na Zapadnom Balkanu koja je spremna za spajanje svog sa sistemom električne energije EU, navela je Đedović Handanović. Ona je dodala da se radi dalje na gasnoj infrasturkturi, izgradnji gasnih elektrana, ulaganjima u sektor eletroenergetike, a osvrnula se i na situaciju u vezi sa NIS-om.

U raspravi koja je usledila, narodni poslanici, predstavnici AERS i Republičke komisije za energetske mreže razmenili su mišljenja i stavove o svim aspektima Godišnjeg izveštaja Sekretarijata Energetske zajednice o napretku Republike Srbije u implementaciji propisa iz oblasti energetike za 2025. godinu.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora dr Dušan Bajatović, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Ivana Stamatović, Dragana Radinović, Dragana Arsić, Stanislava Janošević, Tijana Davidovac, Nikola Radosavljević, Goran Nikolić, Miroslav Kondić, Vojislav Vujić, Dalibor Jekić, Dušan Nikezić i dr Tatjana Marković Topalović.

Prisutni članovi

...

Ivana Stamatović

Zdrava Srbija
...

Dragana Radinović

Srpska napredna stranka
...

Dragana Arsić

Srpska napredna stranka
...

Stanislava Janošević

Srpska napredna stranka
...

Tijana Davidovac

Srpska napredna stranka
...

Nikola Radosavljević

Srpska napredna stranka
...

Goran Nikolić

Srpska napredna stranka
...

Miroslav Kondić

Srpska napredna stranka
...

Vojislav Vujić

Jedinstvena Srbija
...

Dalibor Jekić

Stranka slobode i pravde
...

Dušan Nikezić

Stranka slobode i pravde

Najvažnije sa sednice

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku
Datum sednice: 11.05.2026.
Trajanje sednice: oko 1 sat i 48 minuta
Tema / naziv tačke dnevnog reda: Predstavljanje godišnjeg izveštaja Sekretarijata Energetske zajednice o napretku Republike Srbije u implementaciji propisa iz oblasti energetike za 2025. godinu
Predsedavajući: Dušan Bajatović
Broj prisutnih poslanika: na početku je navedeno devet, zatim deset članova ili zamenika članova Odbora
Učesnici van poslanika: Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice; Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike; predstavnici Ministarstva, Agencije za energetiku Republike Srbije i Republičke komisije za energetske mreže

Ko je koliko govorio (procena prema formuli 95 reči = 1 minut, bez pauza i tehničkih upadica):
Poslanici vladajuće većine: oko 20%
Poslanici opozicije: oko 13%
Član Vlade / gosti: oko 67%

Ukratko sa sednice:
Sednica je bila posvećena izveštaju Energetske zajednice, u kome je Srbija ocenjena kao jedna od najbrže napredujućih ugovornih strana, posebno u oblasti integracije tržišta električne energije, gasa, rezervi nafte, dekarbonizacije i usklađivanja propisa. Rasprava je, međutim, prešla i na šire političke teme: opozicija je kritikovala stanje u EPS-u, NIS-u, gasnom sektoru i troškove velikih energetskih projekata, dok su ministarka i poslanici vladajuće većine branili politiku Vlade i isticali rezultate reformi. Sednica je protekla uz povremene tenzije, naročito tokom izlaganja opozicionih poslanika, ali bez formalnog glasanja o izveštaju.

2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Artur Lorkovski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice
Predstavio je izveštaj kao izrazito povoljan po Srbiju, ocenjujući da je zemlja 2025. ostvarila najbrži napredak među ugovornim stranama Energetske zajednice. Posebno je izdvojio transponovanje paketa za integraciju tržišta električne energije, sertifikaciju Transportgasa Srbija, napredak u oblasti naftnih rezervi i mere u dekarbonizaciji. Ukazao je i na otvorena pitanja: sertifikaciju skladišta Banatski dvor, dodatne podzakonske akte, interkonektivne tačke, TEN-E regulativu i emisije sumpor-dioksida i azotnih oksida.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike
Istakla je da Srbija tri godine zaredom beleži značajan napredak u energetskim reformama, usklađivanju sa evropskim propisima i razvoju infrastrukture. Govorila je o rastu kapaciteta iz obnovljivih izvora, povećanju rezervi naftnih derivata, projektima gasnih interkonekcija, planiranim ulaganjima do 2035. i nastojanju da se zaštite građani i privreda od naglih cenovnih udara. U polemici sa opozicijom odbacila je tvrdnje o nestručnosti strateških dokumenata, korupciji u velikim projektima i neadekvatnom upravljanju energetikom.

Dejan Popović, predsednik Saveta Agencije za energetiku Republike Srbije
Ocenio je da je predstavljeni izveštaj najbolji izveštaj Sekretarijata Energetske zajednice kojem je prisustvovao. Naglasio je sinergiju institucija i energetskih subjekata kao ključni razlog napretka i istakao da su, prema njegovom mišljenju, najveći problemi već rešeni.

Boris Dumnić, predsednik Republičke komisije za energetske mreže
Pozitivno je ocenio izveštaj i postavio pitanja o tome da li Srbija može da postane elektroenergetsko čvorište Zapadnog Balkana i da li će energetska bezbednost u narednoj deceniji biti važnija od same cene energenata. Njegovo izlaganje bilo je usmereno na strateška i regulatorna pitanja.

Tatjana Marković Topalović, Srbija centar – SRCE, opozicija
Kritikovala je Strategiju razvoja energetike i Nacionalni energetski i klimatski plan, ocenjujući ih kao tehnički problematične i nedovoljno transparentne. Otvorila je pitanja troškova velikog solarnog projekta, spremnosti Srbije za CBAM, gasne elektrane u Nišu i gasovoda ka Severnoj Makedoniji. Njeno izlaganje izazvalo je prekid i polemiku sa predsedavajućim, koji je ocenio da se udaljila od teme sednice.

Dušan Nikezić, Stranka slobode i pravde, opozicija
Govorio je kritički o stanju energetskog sektora, posebno o EPS-u, proizvodnji struje i uglja, cenama električne energije, troškovima projekata Bistrica i solarnih elektrana, stanju u Srbijagasu i NIS-u. Postavio je pitanja ministarki o tome zašto država ne koristi pravo preče kupovine NIS-a, zašto nije prihvaćen predlog opozicije o preuzimanju kapaciteta NIS-a i zašto Srbija, po njegovoj oceni, nema stabilan dugoročni gasni aranžman.

Goran Nikolić, vladajuća većina
Branio je izveštaj i energetsku politiku Vlade, ocenjujući da opozicija iznosi demagogiju i političke optužbe. Naglasio je stabilnost snabdevanja, rezerve nafte i gasa, ulaganja u elektrodistributivni sistem, digitalizaciju brojila i smanjenje gubitaka. Njegovo izlaganje bilo je izrazito polemičko prema opoziciji.

Stanislava Janošević, vladajuća većina
Istakla je da sednicu vidi kao priliku da se konstatuju pozitivni rezultati Srbije u okviru Energetske zajednice. Pohvalila je napredak u dekarbonizaciji, diverzifikaciji snabdevanja gasom i lokalne konkurse za energetsku efikasnost. Kritikovala je opozicione komentare kao maliciozne i dovela u pitanje anonimno pozivanje na „stručnjake“.

Ivana Stamatović, Zdrava Srbija – Pokret socijalista, vladajuća većina
Podržala je pravac diverzifikacije energetskih izvora, ali je otvorila pitanje zaštite domaćeg tržišta u procesu povezivanja sa evropskim tržištem električne energije. Zatražila je jasniju komunikaciju prema građanima o tome kako će se očuvati stabilnost sistema, konkurentnost i cene za domaće potrošače.

Dušan Bajatović, predsednik Odbora, vladajuća većina
Vodio je sednicu, usmeravao raspravu i više puta intervenisao kada je ocenio da se diskusija udaljava od dnevnog reda. U odnosu prema opozicionim izlaganjima nastupao je polemički, ali je na kraju izrazio izvinjenje ako je bio grub i zaključio da je Odbor razmotrio izveštaj i dobio potrebna objašnjenja.

3. ZAKLJUČAK SEDNICE

Odbor je razmotrio godišnji izveštaj Sekretarijata Energetske zajednice o napretku Srbije u implementaciji propisa iz oblasti energetike za 2025. godinu. Dnevni red je usvojen sa deset glasova „za“, ali o samom izveštaju nije bilo formalnog glasanja. Kao otvorena pitanja ostali su dalji koraci u sertifikaciji gasne infrastrukture, posledice CBAM mehanizma, integracija tržišta električne energije, troškovi velikih energetskih projekata i politički spor oko upravljanja energetskim sektorom.

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
01:37:35
Dušan Nikezić
Stranka slobode i pravde

Dušan Nikezić

Stranka slobode i pravde
Hvala vama.
01:37:42
Artur Lorkovski

Artur Lorkovski

direktor Sekretarijata Energetske zajednice
Hvala vam najlepše uvaženi predsedavajući. Izveštaj je pokrenuo diskusiju, što samo potvrđuje koliko je, su važne odluke u vezi sa energetikom i politikom energije ne samo u zemlji, već i u kontekstu regionalne saradnje i evropskih integracija. To je relevantno za građane i za sigurnost zemlje.

Veoma mi je drago što je ova prezentacija imala za rezultat dugu diskusiju danas. Zato što želim da ponovim da to svedoči o značaju rada koji obavlja ministarstvo, ali i sekretarijat. Dopustite mi da ponovo istaknem da je izveštaj zasnovan na nepristrasnom, objektivnom i transparentnom načinu metodologiji i da odražava precizno napredak koji je postignut tokom izveštajnog perioda od strane Srbije. U slučaju napretka koje je ostvarila vaša zemlja, postoji puno razloga koje sam nastojao da objasnim na koje vaša zemlja treba da bude ponosna kad je reč o napretku, ali postoje određeni elementi koji tek treba da se reše i veoma jasno ukazujemo na praznine, jazove koje treba rešiti u godinama koje predstoje. Ali opšte uzev slika koju sam danas predstavio potvrđuje da je Srbija zemlja koja najbrže napreduje u evropskim integracijama i zato sam veoma zadovoljan i, i poslanici Srbije treba takođe da budu zadovoljni i zbog toga.

Dva pitanja su mi direktno postavljena. Jedno je praktičnije prirode, drugo je više teorijske. Prvo pitanje odnosilo se na to da li Srbija može da igra ulogu kao hab čvorište za električnu energiju u regionu. Moram da priznam da Srbija je oduvek igrala ulogu regionalnog haba čvorišta za električnu energiju. Činjenica da ste razvili veoma dobru saradnju u električnoj energiji i trgovinu sa Mađarskom sa Slovenijom je dobar dokaz upravo toga.

Na žalost, CeBA mehanizam je pogodio poslovni model koji se nalazi u osnovu takve saradnje. Tako da Srbija danas jedna od zemalja koja je najpogođenija u regionu kada je reč o CeBA mehanizmu za određivanje cene ugljenika na granicama iz dva razloga. Prvi je taj što vaš koeficijent emisije je izuzetno visok zbog proizvodnje iz uglja, proizvodnje energije, a i kao drugo otvorenost prema trgovini sa državama članicama Evropske unije je tu relevantna. Samo jednu brojku bih vam dao. Trgovina sa državama članicama Evropske unije opala je za dvadeset i pet procenata zbog CeBAm počev od januara 2026.

godine, tako da to ima značajan uticaj na funkcionisanje i trgovinu između Srbije i država članica Evropske unije, ali sa druge strane smo zabeležili još jedan fenomen u regionu, a to je da električna energija, koja je predmet trgovanja unutar regiona Tržište električne energije u Severnoj Makedoniji i u Crnoj Gori rastu, čak se udvostručavaju u odnosu na početak ove godine. Zašto? Zato što električna energija koja je proizvedena u regionu, uglavnom u hidroenergetici, nije mogla da se plasira van regiona. Zato je ta električna energija zatvorena u regionu, zaglavila se i zato se intenzivno trguje njome unutar regiona. Time je nastala situacija da je cena opala na veleprodajnom tržištu u regionu, dok su cene u zemljama Evropske unije na stabilnom nivou ostale.

Takođe, moram da napomenem da je Srbija jedina zemlja koja ne ostvaruje koristi od razvoja povećanja trgovine. Ako uzmete u obzir dakle promet, da je pao za jedaneset procenata promet na berzi električne energije, tu vidite da postoje barijere između Srbije i drugih zemalja u regionu i to je zaključak koji bih ja izneo iz nedavnih dešavanja, odnosno trendova. Da budem kratak u odgovoruVi ste preduzeli odvažne i progresivne odluke time što ste se opredelili za trgovinu i saradnju sa državama članicama Evropske unije, ali istovremeno nekako ste stvorili uska grla za trgovinu sa zemljama unutar regiona i sada uticaj mehanizma CEBAM tačno pokazuje, pokazuje da je to nešto što je potrebno poboljšati u godinama koje predstoje, kako bi ne samo države članice Evropske unije, već i drugi u regionu, u drugim u regionu mogli biti potencijalno tržište za plasiranje električne energije proizvedene u Srbiji. Kada je reč o drugoj stvari koja je pomenuta, ovo je čisto teorijsko jedno pitanje o tome kako da se upravlja trouglom toga da imamo sigurnost, priuštivost i konkurentnost energije. Ne možete uvek da imate sva tri aspekta ispunjena, maksimalno možete da imate dva.

I doista, danas paradigma je takva da se traži sigurnost snabdevanja energijom. I takođe, na osnovu vaših diskusija, ako pođemo od toga, vi ste potvrdili koliko je vaša zemlja zavisna od uvoza kada je reč o energentima, ne samo električne energije, energentima, kada je reč o nafti i gasu. Tako da iz moje perspektive i prema mojoj oceni, strategija da se ulaže u domaću električnu energiju, u domaću proizvodnju i tu možete da imate ugalj, nuklearnu energiju ili obnovljive izvore energije. Nuklearna energija je sada tema diskusije u vašoj zemlji, ali je to jedna duž-dugoročnija perspektiva. U mojoj zemlji nuklearne energije program je počeo pre deset godina i očekujemo za petnaest godina da ćemo imati nuklearnu elektranu, tako da je to dugoročni jedan proces.

Tako da to ne odgovara karbonizaciji. Na duži rok nije toliko relevantno za vašu zemlju kada je reč o smanjenju emisija, kad govorimo o nuklearnoj energiji. Kad konačno gledano, da. Dakle, imamo, treba da se forsira proizvodnja domaće energije, tu imate obnovljive izvore energije i to je dobro. Uspostavili ste, uspostavili ste, imate već kapacitete hidroelektrana koji su porasli za dvadeset procenata u prvim mesecima 2026.

godine zbog izuzetno deb-obre hidroenergetike, hidrologije, ali opet niste uspeli da plasirate van zemlje zbog CEBAM mehanizma, tako da su ti kapaciteti ostali u regionu i nismo mogli, niste mogli da ostvarite korist od trgovanja tom energijem-energij-energijom i da dobijete prihode od toga. Tako da je jedini način koji je izvodljiv jeste ta strategija da imate više energije koja se proizvodi unutar zemlje i to zahteva kombinaciju dobrih investicija u obnovljive izvore energije, u solarnu energiju, energiju vetra, zajedno sa većom elektrifikacijom sistema Elektrifikacija najviše sektora grejanja, hlađenja tih sistema i elektrifikacije transportnog prenosnog sistema. I to je jedina strategija kojom možete da mudro odgovorite na taj trougao između priuštivosti, sigurnosti i konkurentnosti. Ali je to čisto jedno teoretsko pitanje. Ono bi zahtevalo adekvatno usklađivanje sa domaćim okolnostima u zemlji.

I Nacionalni energetski i klimatski plan, ministarka je govorila o tom veoma dobrom dokumentu koji se upravo odnosi na realizaciju takvih rezultata. Hvala vam najlepše
01:47:34
Dušan Bajatović
Socijalistička partija Srbije

Dušan Bajatović

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS) | Predsedava
Gospodine Lorkovski, kako bi trebalo da izgleda ova sednica ovo bi trebalo da je kraj. Znači, pogledali smo izveštaj, dobili smo određena objašnjenja. Ja se izvinjavam i kolegama iz opozicije ako misle da sam bio grub, ali biće još sednica i ako je sednica završena, samo vama koleginice, ako smem da kažem informaciju o ceni, al' neću pred svima da ne zloupotrebljavam svoj položaj, da ne biste grešili. Sad ću da vam kažem. Poštovane kolege, hvala vam svima.

Hvala još jednom gospodine Lorkovski. Hvala svim članovima Odbora. Svako dobro. Hvala vam.

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 20.05.2026, 15:34