PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 11.12.2002.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

11.12.2002

Sednicu je otvorila: Nataša Mićić

Sednica je trajala od 11:00 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Nije rekao za vašu poslaničku grupu.
...
Socijalistička partija Srbije

Žarko Obradović

Čovek dođe i kaže, pljačkate kasu i onda nemate pravo na repliku. Dozvolite, neću mnogo, jer o ovome ćemo pričati, ova priča koju je pomenuo gospodin Jovanović će doći na dnevni red kada budemo imali predlog završnog računa budžeta za 2002. godinu. A po onoj narodnoj - držte lopova, najlakše je pričati o onome što nije predlog dnevnog reda. Današnji dnevni red je predlog završnog računa budžeta Republike Srbije za 2001. godinu. Inače, gospodine Jovanoviću, ako ne znate da vam kažem, sve ono što je predmet ili stavka sredstava SPS-a je nešto što smo traži, jer po Poslovniku ili odluci Administrativnog odbora sve mora da odobri gospođa predsednik Narodne skupštine Republike Srbije. Znači sve ono što smo dobili kao sredstvo, ima paraf gospođe predsednice Narodne skupštine. Ako vas to ne zadovoljava, ako je to problem, izvolite i recite zbog čega i na koji način i slično. Pustite priču, 2002. godina će doći. Pustite kako mi radimo u Skupštini, a to će građani reći, da niste tri puta menjali Poslovnik, da ne premeštate ove prenose sa programa na program da se ne vidi šta se priča. Građani Srbije to sve i onako znaju. Što se tiče troškova, mi učestvujemo onoliko koliko učestvujemo. Radimo u Skupštini onako koliko možemo, a građani Srbije će to oceniti. Sva sredstva moraju da idu uz prethodni paraf gospođe predsednice, pa ako nešto imate, izvolite, javite se gospođi predsednici. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Gospodine Obradoviću,  samo vas upozoravam da niste imali pravo na repliku, nego da vam je ovo prvo javljanje. Imate još sedam minuta. Nećete vi određivati po kom osnovu ste dobili reč.
Reč ima narodni poslanik Srđan Petrović, a vi nemate pravo na repliku.
(Vojislav Šešelj, s mesta: Kao šef.)
Kao šef možete, izvolite. Druga prijava za reč, u svojstvu predsednika poslaničke grupe.
...
Srpska radikalna stranka

Vojislav Šešelj

Ovde je pomenuto iz izlaganja raznih predstavnika DOS-ovske poslaničke grupe, mnogo podataka koji govore o trošenju budžetskog novca. Problem jeste u tome što vi imate te podatke, a nećete u izveštaju da nam podnesete. I to je trebalo, koliko je u Skupštini potrošeno i na koji način. To je trebalo ovde podneti, pa da znamo koliko je ko potrošio. Poslanička grupa SRS toliko i toliko, da li to treba da bude tajna, ili to treba da bude tajni adut da se izađe za govornicu i da se kaže onda kada nemate apsolutno nikakvih argumenata da pobijete našu kritiku. I još jednu stvar. Radikali su više radili. Vaši poslanici ne rade ništa i ni jedan amandman nisu pripremili, koliko se sećam. Mi prosto zasipamo sve zakonske projekte stotinama amandmana. To mora da se radi.
Drugo, ja sam ih naterao da rade mnogo više, jer ste ih ovde novčano kažnjavali do besvesti, pa da dodatnim radom i to nadoknade. Vi ste ovde uveli novčano kažnjavanje, a onda glumite dobrotvore. Znate, to je proklet novac. Vi mrzite onoga kome ste poklonili taj oteti novac. Neće nikome sreću doneti. Onaj ko je dobio taj novac neće mu biti srećan, to znajte i tu ste se dvostruko ogrešili, ali to nije bitno. Ovde je bitno ko je nalogodavac za isplatu. Vi isplaćujete taj novac. Pojavi se naš poslanik na blagajni i kaže daošao sam i ima taj i taj posao, imam poslaničku grupu, imam ovo, imam ono i šta znate, vi isplaćujete novac. Nije to nama novac na izvolte, pa svaki od nas koji uđe zagrabi. Vi isplaćujete po odgovarajućim kriterijumima koje ste sami propisali. Zašto to uopšte unosite u ovu raspravu?
Ovde je reč o raznim malverzacijama, o protivzakonitom trošenju budžetskih para za koje je odgovoran ministar Đelić. Pošto očigledno ministar neće da mi odgovara, idem dalje u toj kritici. General Radenko Dišović je bio angažovan u Republičkoj upravi javnih prihoda sa grupom penzionisanih oficira itendanata. Dobili su na raspolaganje državni auto, mobilne telefone za posao koji nikako nije smeo da se obavlja ugovorom o delu. Uopšte je to nedozvoljeno, apsolutno nedozvoljeno. Kada je Radović smenjen ili sam otišao, svi ovi penzionisani oficiri su odstranjeni i raskinuti su ugovori o delu, jer je nekome palo na pamet da za to može da se odgovora.
Kako oni mogu da obavljaju poslove kontrole za Vladu i za Republičku upravu javnih prihoda, da to ministar odgovori ovde. Ako niste imali kadrova zašto niste raspisali konkurs, pa zaposlili kadrove. Državni činovnik radi po određenim zakonskim odredbama i mora da polaže i stručni ispit i mora da bude odgovoran za svaki delić svog posla. Ne može po ugovoru o delu neko da ta pitanja istražuje. Vi ste i uveli tu praksu, vi privatne policije formirate ugovorom o delu, obavljaju vam poslove.
Gospodine Jovanoviću, vi ste lepo ovde govorili koliko koja poslanička grupa košta Srbiju, ali ja kritikujem i Ministarstvo unutrašnjih poslova što ovde nije izneseno koliki su troškovi ličnog obezbeđenja pojedinih funkcionera, blindiranih džipova i policajaca koji vas prate. Dok vi niste došli na vlast državno obezbeđenje je imao samo predsednik Republike i u maloj meri predsednik Vlade. Ogroman broj vaših funkcionera sada ima lično obezbeđenje. Po kom osnovu? Ja nikada nisam imao državno obezbeđenje. Bio sam potpredsednik Vlade, a da ne govorim kao šef poslaničke grupe, to je bilo nezamislivo da šef poslaničke grupe ima državno obezbeđenje. Više je koštalo vaše državno obezbeđenje nego sve ono što su poslanici Srpske radikalne stranke za dve godine ovde zaradili i to je činjenica.
Ja vas kritirijum što toga nema u Izveštaju, pa da vidimo da li je negde previše potrošeno, da li je negde malo potrošeno, itd, ali kako vaši poslanici uopšte mogu da učestvuju u ovim skupštinskim troškovima kada ne pišu, ama nikada ne pišu amandmane. Oni dođu ovde, dignu ruke kada se glasa i to je sve. Lako je tako biti poslanik. Poslanički rad je crnački posao, od jutra do mraka. Svaki zakon mora da se prouči, da se konsultuju eksperti, stručnjaci itd. Ne može to sa neba da padne, stotine amandmana kada se podnose i šta vi hoćete time da dokažete. Da smo mi zloupotrebili budžetske pare. Ništa smešnije nisam čuo.
Dalje, što se tiče ove isiplate po ugovoru o delu za ove vaše falš kontrolore koji nisu smeli, ta isplata je takođe protivna propisima. Pošto se ti poslovi ne mogu obavljati preko ugovora o delu, nezakonito je korišćen taj državni novac i za taj novac ćete morati krivično da odgovarate.
Dalje, isplatama angažovani vojnih lica za poslove unutar Republičke uprave javnih prihoda počinjeno je krivično delo utaje poreza za razliku poreske stope koja se primenjuje kod ugovora o delu i one koja pripada za isplate plata iz rednovnog radnog odnosa. Oni nisu mogli da dobiju autorski honorar ili honorar za konkretan posao. Oni su radili posao koji mora državni službenik da radi u okviru svog radnog mesta, u okviru svog radnog odnosa. To je u nadležnosti nekih državnih službi. Ne može državna služba da ne radi svoj posao, a ugovorom o delu da se angažuje neko drugi da radi umeto nje. To je dvostruki trošak za državu. Tu je utaja između 700 hiljada i milion dianra. Tu je pribavljena korist, protivpravno pribavljena imovinska korist za one koji nisu kvalifikovani da rade taj posao, niti su takvi poslovi predviđeni Zakonom o kontroli i odgovarajućim pravilnikom. Sve je to potpuno protivzakonito.
Što se tiče tih vaših izveštaja, vi ni za jedno ministarstvo niste ovde naveli precizno za šta su pare trošene. Ajde ovo za plate, to valjda znamo za šta je trošeno, ali sve ostalo je moralo proći kroz određene specifikacije i sada pošto nemate nikakvog odgovora kažete da je i ranije tako bilo, ali što se tiče Srpske radikalne stranke mi smo uvek to kritikovali. Naći ćete vi u zapisnicima Odbora za finansije Vlade Republike Srbije, kojim sam ja predsedavao, takve vrste kritika. Objaviću te zapisnike kao knjigu. Sve ću objaviti, da bude transparentno, što bi rekao ministar Đelić. Može da kupi knjige za ministarstvo pa da uče iz tih knjiga, da ne moraju da angažuju penzionere, penzionisane oficire da obavljaju najdelikatniji državni posao. Gospodine ministre vi ste ovde napravili neko čudo neviđeno. Sledeće godine ova država će doći u situaciju, vi ste potrošili pare, naplaćene protivzakonito vašim Zakonom o ekstraprofitu, a sa jedne strane taj zakon je protivustavan i moraće kad tad da padne po Ustavnom sudu, ali vi ste kršili sam zakon kod određenih naplata. Sada će Vrhovni sud jednu po jednu presudu da donosi i te pare će morati da se vraćaju. Ne vredi to kada Zoran Đinđić kaže - nećemo izvršiti odluku Vrhovnog suda. Neka vlast će morati da izvrši, jer odluka Vrhovnog suda je neprikosnovena, pogotovo u slučajevima kada je očigledno da je na zakonu zasnovana. Nema odgovarajućeg argumentovanog priziva na tu presudu. Šta ćete onda da radite? Hoćete vi, Dinkić i Radović da pobegnete, a onda neko drugi ovde da vadi kestenje iz vatre. Šta ste vi smislili povodom toga, to me interesuje.
Vi kažete kao minstar ili predsednik Vlade kaže da neće da poštuje odluku Vrhovnog suda. Mogu ja kao opozicionar da kritikujem Vrhovni sud. Izvršna vlast ne sme da kritikuje sudsku instancu, apsolutno ne sme. To je apsolutno nedozvoljivo. Dalje, zašto ste nema uopšte podnosili ovaj izveštaj o završnom računu za 2001. godinu? Šta ste hteli time da pokažete? Iz Izveštaja ne može ništa da se vidi, pa onda moraju razni ovdi da podnose neke druge papire. Uopšte nema nikakve svrhe da za ovo glasamo. Nema ovde ni kako su raspoređene donacije. Ima samo registrovano da su neke prispele. Vi mislite ako su stigle te donacije državi da ste vi sasvim slobodni da njima raspolažete. Vi ste neke donacije dobijali u tehničkim sredstvima, u robama i onda je to prodavano. Jel to moglo biti prodavano? Jel neka humanitarna pomoć mogla biti prodavana? Ima podataka da je prodavano. Ovaj završni račun nema nikakve svrhe da Narodna skupština usvaja. Ovaj završni račun mora da se vrati Vladi i ministru finansija i da nam sledeći put dostavi završni račun na 300 strana, u kome će sve stavke biti obrađene bar do onog nivoa do koga su obrađene u završnom računu za 2000. godinu.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Srđan Petrović, a sledeći prijavljeni za reč je narodni poslanik Stevan Gudurić.

Srđan Petrović

Poštovano predsedništvo, poštovane kolege poslanici, za početak interesantno je kako neki predsednici poslaničkih grupa smatraju svoje kolege poslanike činovnicima. Ovde smo malopre čuli da je Skupština troškovni centar i koliko ko troši. U jednoj situaciji taj gospodin zastupa poslaničku grupu, širu poslaničku grupu DOS Reforme, a u drugom trenutku samo poslanike svoje stranke. Da li su svi činovnici ili su samo poslanici njegove stranke činovnici, to ostaje da se proceni. Ja mogu da kažem da Demokratska stranka Srbije i njeni poslanici sebe ne smatraju činovnicima u Skupštini i na ovom aktuelnom zakonu, o kome danas raspravljamo, to može najbolje da se vidi. Zato ću za početak da podsetim na istorijat ovog zakona, kako je on išao u Skupštini.
Prošle nedelje smo dobili originalni zakon i Izveštaj za završni račun budžeta za 2001. godinu. Demokratska stranka Srbije je u svom predlogu za skidanje te tačke sa dnevnog reda tražila određenu dopunu i jedna dopuna je došla prošlog utorka. U samom originalnom tekstu budžeta, ono što je dobro i to ću prvo reći, to je pre svega nova metodologija koja je primenjena i u delu izveštaja dobar je deo sa platama, znači deo u kome su objašnjene plate. Plate jesu najveća stavka budžeta, negde oko 25,6% budžeta i to je ono što je bilo dobro, znači pre prošlog utorka, odnosno onda kada smo dobili taj prvi zakon o budžetu. To je sigurno i bolje nego što se radilo ranijih godina, ali nije dovoljno. Mi smo to videli i zato smo i tražili određene dopune.
U prvim dopunama od prošlog utorka urađeno je nešto po pitanju razdela budžeta Srbije. Data su i neka mala objašnjenja. To nas nije zadovoljilo. Danas dobijamo i drugu dopunu. Vi ste tek malo pre dobili te izveštaje, ja sam imao šansu da to gledam pola sata ranije. U njoj ima nekih novih elemenata, činjenica. To su donacije o kojima je juče govorio ministar Pitić. Ima jednog dela o Agrarnom budžetu. Druge stvari su uglavnom ostale iste kao u prethodnoj dopuni. Iz ovoga se vidi da Izveštaj o završnom računu budžeta za 2001. godinu konstantno dobija nove elemente, tako da bi vremenom, možda kroz nekoliko nedelja, približio se onome što treba da bude. Šta treba da bude, to će govoriti poslanici DSS-a, naročito u onom delu koji smatramo da je nedovoljan u Izveštaju za budžet za 2001. godinu. Ponoviću još jednom, plate su dobro urađene.
Druga stavka, posle plata, su subvencije za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja. O tome nećemo govoriti, jer to je naša nužnost, da se fiskalno finansiraju penzije.
Treća stvar o čemu ćemo govoriti, našta ćemo obratiti pažnju, to su subvencije u privredi, koje se tiču Agrarnog budžeta, koje se tiču saobraćaja. Ono što smatramo da je nedostatak u ovom tekstu zakona, to su posebni programi Vlade i u ovom tekstu zakona i u Zakonu o budžetu za 2003. godinu. Smatramo da je nedovoljno informacija dato. Ono o čemu ću ja govoriti i daću jedno rešenje kako mi vidimo da treba završni račun da izgleda, to su subvencije u privredi, u užem smislu. Znači, ono što je Vlada subvencionirala, pre svega našu industriju. Subvencije generalno iznose 17,53% budžeta i one, kao deo koji utiče na neki razvoj, na neku našu budućnost, nije samo vezano za plate, su vrlo bitne. Ovaj deo subvencija u privredi u užem smislu je oko 2,83% budžeta. Planirane su bile na nivou četiri milijarda dinara, a izvršene na nivou tri milijarde 606 dinara.
Znači, negde oko 90,17%, što iznosi 31,4% ukupnih subvencija koje je Vlada izdvojila za privredu. U Izveštaju, za razliku od plata koje opet pohvaljujem, koje su dae na šest strana, u Izveštaju imamo samo ko pola strane. Šta imamo od podataka? Imamo podatak za "Zastavu" od milijardu 133 miliona, RTB Bor za bruto plate, metalski kompleksi, SARTID, što sve zajedno čini milijardu 866 miliona dinara, što čini 50% te stavke budžeta - subvencije u privredi.
Kako bi to trebalo da izgleda po nama? Znači, trebalo bi da ima, prvo, zakonsku osnovu, da se da jedna kratka zakonska osnova - izdvajanje tih sredstava, da Vlada da jedinstvene kriterijume po kojima se ta sredstva dodeljuju i, na kraju, kriterijume distribucije. To je najbolje prikazati jednoj tabeli gde treba izdvojiti prvih sto izdataka u korisnicima i za stavku planirano i za stavku ostvareno. Ta tabela bi trebalo da ima sledeće elemente. Znači, pored naziva korisnika, koliko je dato sredstava tom određenom korisniku. Mi u ovom pregledu imamo samo za četiri - pet korisnika to dato. To je sigurno nedovoljno, jer je materija dosta važna. Drugi deo je koliko je tih sredstava dodeljeno za plate. Znači, koliko je od subvencija išlo u fond plata tih korisnika, za koji broj radnika. Slično tome, koliko je dato za otpremnine i koliko je radnika na taj način subvencionisano, kolika su bila osnovna sredstva održavanja i zamene opreme, koliko je od toga bilo ulaganje u obrtna sredstva, koliko je bilo za otplatu kredita. Ono što su opisni podaci, ono što treba Vlada da da opisno, a to je željeni i ostvareni efekat tih subvencija. Tu tabelu treba dati na drugim nivoima agregacije, znači, za grane, za ostatak korisnika koji nisu dati u tih prvih sto ili po vrsti subvencija. Na kraju, treba da dobijemo i jedan zaključak o efektima tih subvencija.
Ono što je takođe važno, pored subvencija, o čemu ću ja još govoriti, to su i investicije koje su izvršene na nivou od 20 miliona evra. 20 miliona evra je izdvojeno, a bila su planirana na nivou milijardu ipo dinara, odnosno izvršena milijarda i 200 miliona. Šta treba dati? Znači, slično kao za subvencije. Treba dati kriterijume kako su te investicije izdvajane. Važno je da li su to nasleđene investicije ili su tek novi započeti objekti, da li su investicije jednogodišnje ili višegodišnje, da li će se to nastaviti u narednim periodima, kriterijume distribucije, po granama, geografska zastupljenost tih investicija i još neki drugi važni ekonomski, pa i politički kriterijumi za investiranje. Ono što je važno, to je da se kaže koliki je udeo investicija bio posebnim programima. Takođe, tu je moguće dati određene tabele.
Mislim da su tabele odlična stvar da bi mogli na brz način da pregledamo šta je urađeno i da te tabele treba da se, kroz jednu dinamiku iz godine u godinu, onda je sa njima lakše to sve i porediti, slično kao što je dato za plate, na onih šest strana obrazloženja za plate. Druge moje kolege će govoriti o ostalim delovima subvencija. Toliko za sada.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Čedomir Jovanović, predsednik poslaničke grupe DOS-Reforma Srbije, drugo javljanje.
...
Demokratska stranka

Čedomir Jovanović

Gospođo Čomić, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, očekivao sam da će ova rasprava biti mnogo konkretnija, da će primedbe koje su bile tako bombastično najavljivane i kojima je sputavan uopšte početak rada parlamenta, biti argumentovane i opravdane. Ali, ništa od toga. Juče smo čuli kritike na račun Agrarnog budžeta, u najavi - šta je sa Agrarnim budžetom,  nisu jasne činjenice gde je taj novac trošen. Pominjane su donacije, pominjan je Republički fond zdravstvenog osiguranja, navodne nepravilnosti u poslovanju Ministarstva finansija. Ništa od toga.
Molim vas da se osvrnete na činjenice i da sa činjenicama pomognete formiranje kompletnog završnog računa za 2001. godinu, ukoliko ovaj nije kompletan. Kada smo već jednom povlačili završni račun za 2000. godinu, siguran sam da će ministar finansija prihvatiti zahtev da se povuče i ovaj završni račun, ako u nečemu nije dobar. Ali, ukažite na činjenice, recite na osnovu čega.
Ministarstvo unutrašnjih poslova svaka četiri meseca podnosi izveštaj osvom radu Odboru za odbranu i bezbednost, detaljan izveštaj, baš kao što i Ministarstvo poljoprivrede ili Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom može da izađe pred ovaj parlament i da kaže da su nadležni odbori usvojili njihov izveštaj o radu, po pravilu, jednoglasno, bez ijedne primedbe, bez ijedne sumnje. Oni koji su tada podržali Izveštaj o radu nadležnog ministarstva koje danas kritikuju, treba da kažu - mi smo kao poslanici, radeći u Odboru, podržali Izveštaj, čime su oduzete one mogućnosti koje Poslovnikom pretpostavljaju skupštinsku raspravu, ukoliko neki rad nije podržan i prihvaćen, međutim, danas smo uočili da smo tada pogrešili na osnovu tih, tih i tih činjenica.
Umesto toga, poslanici se čude zbog čega pričamo o troškovima parlamenta. Valjda smo dužni da pođemo od sebe, pa da onda, razgovarajući o sebi, damo za pravo da govorimo i o drugima. Ja govorim o poslaničkoj grupi DOS, govorim i o stranci kojom pripadam i dajem vama priliku da vi izađete sa činjenicama. Eto, kako je uradio gospodin, jedan od prethodnih govornika, koji je pomenuo lično obezbeđenje. Izvinite, zakonom su definisane okolnosti pod kojima osobe mogu dobiti lično obezbeđenje. Elementarno pravilo je da su to radnici MUP-a. Pošto sam konkretno pomenut, tačno je da imam lično obezbeđenje. Čudi me, u knjigama su pominjane njihove plate, u knjigama pojedinih stranaka, čak i ovde u skupštinskim raspravama, desetine hiljada maraka. Sada se odjednom javlja problem oko toga, navodno, da ne znaju. Oni koji su među nama najobavešteniji ne znaju gde je Japan u završnom računu budžeta za 2001. godinu, gde su knjige, dal su prestale da se štampaju i čitaju u Srbiji i sad ne znaju šta je sa našim obezbeđenjem.
Mi njih čuvamo od njih samih, odgovorni smo i za njih i za njihove postupke, a istovremeno moramo da odgovaramo i za sebe, štitimo se. Postavite to pitanje na Odboru za odbranu i bezbednost, dobićete vrlo kvalitetne odgovore. Ja sam na tako nešto spreman.
Što se tiče Skupštine, to je moralno pitanje, ne finansijsko. Moralno pitanje je da li 37 poslanika jedne opozicione stranke može da potroši više novca, nego 102 poslanika Poslaničke grupe DOS-a? Svakog meseca. To je moralno pitanje. Ako ste moralno devalvirani po tom pitanju, gubite pravo i da po svakog drugom pitanju tražite odgovore, jer ste nemoralna ličnost.
Što se tiče brige prethodnika, koji je pomenuo i Demokratsku stranku i DOS, ali ne samo njega, već i onih drugih, koji bi da razgovaraju o završnom računu, ali da to ne podrazumeva da neko njima ispostavi račun zato što su radili. E, to možda može negde drugde, ali u republičkom parlamentu, dok je nas poslanika koji mislimo na drugačiji način, toga neće biti.
Dakle, odgovorite da li je moralno da put od Hilandarske ulice do Skupštine mesečno košta 80 hiljada dinara? Tačno je da poslanik ima pravo da traži naknadu za utrošeno gorivo, ali je pitanje vrlo ozbiljno - da li ta naknada košta 80 hiljada dinara, kada idete od Hilandarske ulice do Skupštine Srbije?
Pošto ne mislim da treba toliko da se ponižavamo, znamo imena, i nemojte da rasprava ide dalje u tom pravcu. Izađite kao predstavnici stranaka, koji kritikuju završni račun i recite - nismo zadovoljni, Božidare Đeliću, gde su otišla sredstva iz donacija? Ali vas onda pozivam da okrenete završni račun i videćete da su sredstva iz donacija otišla u remont EPS-a. Sada EPS proizvodi više energije, nego što je to radio tokom prošlosti, uz manje troškove, obnovljeni su kapaciteti, i to je zajendičko dobro.
Znači, sredstva su otišla u EPS. Sredstva su otišla u socijalna davanja, sredstva su otišla u restruktuiranje privrede. Ko je - pa one koja je restruktuirana, u "Crvenu Zastavu", u "Sartid", otišla su u tržište rada, otišla su na univerzitet. Pogledajte rast plata.
Osnovno i srednje obrazovanje, nominalni rast 56%, realni 9%, više univerzitetsko obrazovanje, nominalni rast 50%, realni 5%. U pravosuđu rast 51%, realni 5%, nominalni i realni, pri čemu sudije imaju platu koju smo rekli da će imati.Da li je ona dovoljna, mislim da nije, mora biti veća, ali plata od 500 evra u 2002. godini je veliki uspeh. To je posledica naše finansijske poslovnosti, koja je zasnovana između ostalog i na čvrstim osnovama, utvrđenim budžetom za 2001. godinu.
MUP - to pitanje je postavljeno, pad zarada od 9%, ali je osnovica na osnovu koje su projektovane zarade bila veća, jer je MUP bilo posebno tretirano u budžetima iz 1999. i 2000. godine. Država je bila u drugim okolnostima, procena da se više mora uložiti u MUP, nego u obrazovanje. Ali na sreću, pošto se više ne gine i ne ratuje, možemo danas da gledamo u budućnost na drugačiji način.
Državni organi - realni porast za 6%. Znači, u svakom od ovih segmenata videćete da je budžetom iz 2001. godine omogućen prosečan realni porast, veći od standarda koji su uobičajeni za države u tranziciji. Ako pročitate poslednji broj "Ekonomista" videćete efekte takve vrste naše politike.
Pre nekoliko dana je bankrotirao "Junajted erlajns", drugi najveći avio prevoznik u svetu. Jugoslovenski aerotransport uspešno radi, servisira svoje dugove i postoji na tržištu avioprevoznika. Pre šest meseci je u jednom danu propao "Svis - AIR". JAT je i tada uspešno radio.
Pogledajte šta se dešava sa elektroprivredom - oni koji se raduju štrajku u EPS-u, danas su razočarani. Dogovorili smo se sa radnicima, poštujući elementarne principe tržišnog poslovanja. Svaki sat mora imati svoju vrednost, onaj ko radi neka dobije platu, neka ta plata bude zaslužena, a onaj ko ne radi, neka deli sudbinu neradnika.
To su principi koji su takođe sadržani u budžetu iz 2001. godine, koji nam takvu vrstu ponašanja omogućava. Francuska elektroprivreda je bankrotirala. Srpska nije, uprkos mnogim nastojanjima.
I tako, od stavke do stavke, videćete da je ovaj završni račun veoma precizan, detaljan. U onim situacijama u kojima vi mislite da nije, tražite odgovore, tu su ministri koji vam ih moraju dati, ali vodite računa o skupštinskim odborima, koji su odgovore dobijali periodično, o tome se razgovaralo, vrlo dobro znam da jeste.
Recimo, Odbor za ekonomske odnose sa inostranstvom je jednoglasno usvojio Izveštaj ministra Pitića, a onda nam se prošle nedelje "zaboo nož u leđa", posle dogovora oko dnevnog reda, posle očekivanog normalnog rada u parlamentu, zbog navodnih nejasnoća oko donacija. To je neodgovorno ponašanje i mislim da nema nikakve loše namere u tome što sam predložio, da počnemo od nas, da vidimo gde je ko, koliko je ko odgovoran, da li mi imamo tu moralnu čistotu, koja nam je potrebna, da bi drugi upirali prstom? Oni koji imaju, neka tako nešto rade, oni koji nemaju, neka znaju da je sve pažljivo zabeleženo i da mi na tome insistiramo.
Završni račun za budžet iz 2001. godine je završni račun za svakoga, pa i za nas. Oni koji ne misle da su činovnici, imaju potpuno pravo na tako nešto, ali moraju znati da treba da odgovaraju onima koji ih plaćaju. Ovo je račun za tu odgovornost, ili neodgovornost.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Za reč se javio narodni poslanik Dejan Mihajlov, predsednik Poslaničke grupe DSS.

Dejan Mihajlov

Poštovani predsedavajući, dame i gospodo uvaženi poslanici, puno reči o moralnoj čistoti, ali znate šta, svako priča o onome što mu nedostaje, tako da o tome ne bih komentarisao.
Polazim od onoga da ko hoće da se bavi moralom, neka ide u crkvu, i jednostavno, ako krenemo od te maksime jednog ovdašnjeg političara, ne možemo daleko da stignemo.
DSS je, s obzirom da ima dobru komunikaciju sa ministrom Đelićem, više puta insistirala i na svoj zahtev pre rasprave, prošle nedelje, o budžetu i o završnom računu, da se uspostavi kontakt sa Ministarstvom. Mi smo imali dobru komunikaciju sa Ministarstvom, i ministar Đelić je razgovarao, pokušao je da da obrazloženja na neke tačke i mi smo upravo, ne želeći da ga iznenadimo, prošle nedelje predložili da se ta tačka skine sa dnevnog reda, ne bi li mu dali priliku da on dopuni svoj završni račun.
Gospodin Đelić je to učinio u dva maha, tako da je najsavršeniji i najbolji završni račun od 1945. godine dva puta dopunjen, s tim što moram da kažem da je završni račun za 2000. godinu mnogo bolje urađen, nego ovaj za 2001. i da na taj način smatramo da ovaj račun bude još dodatno dopunjen.
Ove dopune koje sada imamo, nisu dobre i nisu dovoljne. One su prilično segmentarno, parcijalno obrađene i nisu dovoljan okvir da možemo adekvatno da raspravljamo o ovom budžetu.
Neko je tražio argumente, te argumente će i dobiti - šta u ovome ne valja. Suština rasprave o završnom računu u svim normalnim demokratskim državama je da ta rasprava traje i duže nego rasprava o budžetu. Raspravom o budžetu vi dajete određeno poverenje Vladi, da sprovodi svoju politiku, a završnim računom vi stavljate pod lupu sve što je ta Vlada radila, i u Francuskoj, Velikoj Britaniji, SAD, čitavi odbori postoje za završni račun, za javne račune, koji se bave samo ovom stavkom.
DSS će preložiti ovoj skupštini da pored ovog revizora, koga može da angažuje, da se formira poseban odbor za javne račune, koji bi se bavio samo javnim finansijama, i to je nešto što je neophodno, ako hoćemo da uđemo u red uređenih društava, država sa uređenim fiskalnim sistemom i kontrolom javnih finansija.
Budžetska inspekcija - ako govorimo o dometima budžetske inspekcije, ta budžetska inspekcija ima domet da utvrdi da li je nešto potrošeno u skladu sa zakonom i da li za to postoji ugovor, tako da je budžetska inspekcija verovatno, ili neko drugi utvrdio, da na 42. strani izveštaja možemo da vidimo da su rešenjem Vlade iz februara meseca 2002. godine utvrđeni iznosi za pokriće više izvršenih isplata na teret sredstava tekuće budžetske rezerve, u odnosu na postojanje rešenja Vlade.
Oni su februara meseca pokrili ono što su trošili tokom godine. Ja ne vidim ko je odgovorno lice iz ove budžetske inspekcije. Ako smo govorili o odgovornosti za nesavesno i neodgovorno trošenje sredstava, za zakonito trošenje sredstava, pokriveno odlukama, zašto se onda određena potrošnja pokriva tek februara 2002. godine, a ta trošenja su izvršena 2001. godine? Zašto se ne piše ovde ko je raspolagao i na koji način, i kolika su ta sredstva, i u čiju svrhu? To je, recimo, jedan nedostatak izveštaja. O tome će verovatno gospodin Đelić, ukoliko može, dati odgovor.
S obzirom da je ministar Đelić u razgovoru koji smo imali sa njim, više puta iznosio primedbe da on ne može da da odgovor za pojedina ministarstva, da mu ona ne dostavljaju odgovore, i mi ćemo pomenuti koja su to ministarstva i videćete da stotine i stotine miliona maraka ili eura su potrošene, a da mi u budžetu, da u završnom računu imamo samo jednu rečenicu gde se kaže kako je to trošeno.
Suština završnih računa je, da oni pokažu da li su pare trošene u skladu sa zakonom, da li su trošene racionalno, da li su trošene celishodno i da li su trošene efikasno i da li su neki rezultati postignuti sa utroškom tih sredstava. Malo toga se vidi iz ovog završnog računa i malo toga se vidi iz dopune koju smo mi ovde dobili.
Revizija o kojoj se puno priča i raspredaju se razne priče, ima za cilj, ne da otkrije celishodnost, racionalnost i efikasnost, već samo zakonitost. Mi ovde, pored zakonitosti kao telo koje glasa za budžet i koje bira Vladu, moramo da se bavimo i ovim drugim stavkama. Da bi se bavili racionalnošću, celishodnošću i efikasnošću kontrole, odnosno trošenja sredstava budžeta, mi moramo da imamo kompletan izveštaj, a to je, kako je svaki dinar trošen. Uzmite razdeo 6. dopune izveštaja, gde se kaže - za otplatu kredita utrošeno je 589 miliona dinara. Ne vidi se koje kredite, ko se zadužio, da li su stari krediti, novi krediti, kome i kako se mi razdužujemo, da li su to komercijalne banke, strane banke, Svetska banka ili ko drugi. Mislim da je jako važno ako se troši 600 miliona dinara da se zna na šta se troši.
Fond za razvoj Republike Srbije, utrošeno je 497, znači 500 miliona dinara. Ne vidi se kome i kako su otišle ove pare u Fond za razvoj. Ima raznih primedbi da se iz Fonda za razvoj finansiraju po partijskoj i drugim linijama, a mi hoćemo da vidimo kome i kako su otišle te pare.
Fond za tranziciju, utrošeno 732 miliona dinara, nema ni jedne jedine reči gde su otišle te pare. To su sve odgovori, odnosno to su sve pitanja na koje smo tražili odgovore, na žalost, nismo ih dobili. Meni je žao da, oni koji su tražili, konkretna pitanja, nisu sada tu, da ih čuju, pa da posle možda naknadno dopune odgovore. Bilo je puno primedbi na izveštaj o radu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, najvodno je dostavljen izveštaj kako je utrošen agrarni budžet. Uzmite, recimo, zdravstvena zaštita životinja, od planiranih 800 miliona, potrošen je 281 milion, skoro 282 miliona, ili 35,2%.
Veliki interes naše države je da se upravo u ovoj oblasti, u zdravstvenoj zaštiti životinja, uloži ne 800, nego mnogo više para. Jedan od razloga zašto mi ne izvozimo meso je upravo taj što mi nemamo dovoljnu zdravstvenu zaštitu. Ovo je veliki interes naše države, da se ovde ulaže. Potrošeno je 35,2% sredstava, okrenite sledeću stranu gde ide obrazloženje zdravstvene zaštite životinja, to je ovo dopunjeno i gde se kaže - usvojeni program mera sprovođenja zdravstvene zaštite životinja i godišnja naredba vezana za dijagnostikovanje zdravstvenog stanja životinja, isplata štete za uništenje grla, realizovani su sa 35,2%.
Znači, oni samo prepisuju ono što se nalazi, ne pišu ni kako, ni zašto, zašto je manje realizovano, ko je odlučio da se manje realizuje, zašto je tako odlučeno i čija je odgovornost.
Znači, svega toga nema ovde, a govorimo upravo o racionalnosti, celishodnosti i efikasnosti. Da li je slučaj da se agrarni budžet ostvaruje u manjem iznosu od planiranog, u situaciji kada mi hoćemo, da upravo poljoprivreda bude ta pokretačka snaga, pravi način da se ta poljoprivreda razvije, i da li je to efikasna Vlada koja ne ulaže u poljoprivredu i koja smanjuje agrarni budžet. To ćete videti u rebalansu za 2002. godinu, da se upravo otimaju pare od poljoprivrede i prebacuju nekim drugima. Da li se tako radi u jednoj zemlji, ako vi hoćete da pokrenete poljoprivredu? Naravno, da se ne radi i tu govorimo o odgovornosti.
Idemo dalje, moram ovako da koristim dopunski izveštaj, jer smo ga dobili tek jutros oko 10 sati, Ministarstvo za privredu i privatizaciju, sredstva za posebne namene izvršena su u iznosu od 41,90 miliona dinara i to je sve. Koje su posebne namene i kako su izvršena, o tome ni reči nema.
Ministarstvo rudarstva i energetike, rashodi za subvenciju u privredi izvršeni su u iznosu od 3 milijarde 600 miliona, ni reči više od toga, gde su potrošene 3 milijarde 600 miliona dinara.
Ministarstvo saobraćaja i telekomunikacija, tu posebno treba da se zadržimo, bilo je priče ovde, čuli smo i u "Snjissearu"...(ne razume se), o svim ostalim svetskim kompanijama koje propadaju, a naš saobraćaj cveta. Utrošeno je, ovako ide rečenica, sredstva za programe u saobraćaju izvršena su u iznosu od 9 milijardi 689 miliona. Taj iznos je u odnosu na budžet povećan za oko milijardu dinara. Ako se setimo svih priča, o asfaltiranjima puteva, autoputeva, svih afera koje su bile vezane za asfaltiranje puteva po Srbiji, mi dolazimo u situaciju da je 9 milijardi i 600, skoro 10 milijardi... (Milka Marinković, s mesta: kojih afera?)
Ja bih vas zamolio da mi omogućite da nastavim dalje.
Dolazimo u situaciju da je 10 milijardi dinara potrošeno iz Ministarstva za saobraćaj, da se ne vidi, da li je to otišlo za drumski saobraćaj, vazdušni, vodeni ili železnički, da se ne vidi koliko je puteva urađeno, da li su to lokalni, regionalni, auto-putevi ili ostali putevi, da se ne vidi koje su to firme radile, kakvi su bili tenderi, kakvi su bili oglasi, po kojim cenama je rađeno. To je 10 milijardi dinara, a mi ovde govorimo o skoro 400 miliona maraka ili 200 miliona eura, i ovde neko govori ili nam zamazuje oči nekim izveštajima.
Mi hoćemo izveštaj gde je utrošeno 400 miliona maraka, o tome ovde nema ni reči.
Ministarstvo urbanizma i građevina, za programe obnove utrošeno je 3 milijarde 046 miliona, nema ni reči, samo za programe obnove. Koji su programi? Govorimo o 3 milijarde dinara, o 100 miliona maraka, a to nisu male pare za situaciju u kojoj se naša država nalazi. Ako listamo dalje, dopunjeno je ovo za donacije, a ja na žalost nisam stigao da pogledam, jer mi je to jutros stiglo, ali idemo dalje, ima tu još mnogo toga što se pokušava odgovoriti.