TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 23.03.2004.

OBRAĆANJA

Milko Štimac

Uvaženo predsedništvo, poštovane kolege, čuli smo veoma iscrpno obrazloženje gospodina ministra o predlogu ovogodišnjeg budžeta. Ja ću da naglasim samo nekoliko osnovnih karakteristika ovog budžeta, poštujući i vaše vreme i trenutak i hitnost čitavog postupka donošenja budžeta.
Na prvi pogled, posmatrajući ovaj predlog budžeta, ono što se može izdvojiti kao njegova osnovna karakteristika, to je pravednost i ravnomernost. Naravno, ne apsolutno, radi se o idealima koje je teško dostići, kojima treba težiti, nego relativno, u odnosu na prethodne budžete. Podsetićemo se da je čitava poreska arhitektura kod prethodnog budžeta počivala na malim i srednjim preduzećima, upravo na onim subjektima koje je trebalo podsticati, na kojima je trebalo da počiva razvoj naše privrede, na advokatskim kancelarijama, zanatskim radnjama itd. Velikih uplatilaca u budžet praktično kao da nije ni bilo. Samo 0,8% budžeta činile su uplate od poreza na imovinu.
Tim pre valja naglasiti četiri nova kvaliteta ovog predloga. Prvi je kvalitativni obuhvat, pravi se veća razlika u kvalitetu poreske osnovice. Samo jedan primer: do sada je kvadratni metar stambenog prostora bio vrednovan isto, bez obzira da li se radi o prigradskim naseljima ili o Dedinju i Senjaku, u ovom predlogu dobijamo jednu progresivnu skalu.
Takođe, možemo očekivati u narednom periodu, o tome je bilo reči na samoj sednici Odbora, i donošenje zakon o igrama na sreću, što bi sa svoje strane trebalo da otvori dodatne prihode za budžet. Sledi kvantitativni obuhvat, proširenje poreske osnovice. Samo smanjenje stope je već dovoljna motivacija.
Kada se uz to doda kontrola, uvođenje fiskalnih kasa po utvrđenoj dinamici, uz nužnu prinudu zbog poreske evazije, dobija se praktično jedan mehanizam koji balansira između motivacije, kontrole i kazne.
Ova tri elementa su uravnoteženija. Odnos između dobiti od primene poreza i gubitka ukoliko uslede kazne zato što se on ne prijavljuje uravnoteženiji je i stimulativniji. To bi sve zajedno trebalo da da bolji kvantitativni obuhvat kod onih koji plaćaju porez, širu poresku osnovicu.
Sledi razvojna komponenta budžeta. Posebno bih izvukao odnos prema poljoprivredi. Ovaj budžet prvi put priznaje da smo poljoprivredna zemlja u kojoj od poljoprivrede ili poljoprivredne proizvodnje neposredno zavisi skoro jedna četvrtina bruto društvenog proizvoda. Dakle, izdvajaju se posebna namenska sredstva za poljoprivredu i u okviru tih sredstava posebno agrarni budžet.
Na to se nadovezuje upravo ova razvojna komponenta budžeta koja bi trebalo da nas približi onome što smo slušali i prilikom formiranja ove vlade, kada se radi o ekonomskom programu, a to je irski model, dakle selektivne državne intervencije, u smislu usmeravanja ili podsticanja onih privrednih aktivnosti u kojima imamo neke uporedne prednosti na svetskom tržištu.
Konačno, četvrti novi kvalitet koji ovaj budžet donosi, to je uloga države, ne samo kod razvojne komponente, kod podsticanja određenih delatnosti, nego takođe i kod razvoja finansijskog tržišta uvođenjem novih emisija obveznica, dakle zaduživanja države preko finansijskog tržišta, razvijene institucije državnog tržišta tim povodom, što bi trebalo da dovede do podizanja opštih investicionih performansi ovog tržišta.
To treba da nam omogući da opet, vezano za poljoprivredu, u veoma dogledno vreme uvedemo i terminske ugovore radi budžetskog rasterećenja finansiranja poljoprivrede.
Kao izvestilac Odbora za finansije, u ovom trenutku bih ovoliko rekao.

Emilija Krstić

| Predsedava
Zahvaljujem. Određujem pauzu do 15,00 časova.

(Posle pauze – 15, 25)

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad. Molim narodne poslanike da utvrdimo da li imamo kvorum za rad.

Konstatujem da je u sali prisutno 100 poslanika. Možemo da nastavimo rad. Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? Zakonodavni odbor, Miloš Aligrudić? (Ne.)

Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grpa žele reč? (Ne.)

Da li predstavnik Vlade želi reč? (Ne.)

Obaveštavam vas da su, saglasno članu 89. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine, do otvaranja zajedničkog načelnog pretresa prijave za reč u pisanom obliku, sa redosledom narodnih poslanika, podnele poslaničke grupe SPS, DS, G17 plus, DSS i SPO-NS. Ukupno 29 poslanika.

Dajem reč narodnom poslaniku Rajku Baraliću, a neka se pripremi narodni poslanik Milan Marković.

Rajko Baralić nije tu. Molim gospodina Milana Markovića. Nije tu.

Reč ima narodni poslanik Suzana Grubješić, a neka se pripremi narodni poslanik Goran Knežević.

Suzana Grubješić

G17 Plus
Dame i gospodo poštovani narodni poslanici, čuli smo ekspoze ministra finansija Mlađana Dinkića. Ja bih samo krenula od prioriteta koje je gospodin Dinkić pomenuo da će Ministarstvo u prvih 100 dana uraditi i potom bih malo komentarisala budžet i predloge zakona koje mi danas treba da usvojimo.
Kao prioritet broj jedan navedena je upravo izrada novog budžeta koji je redizajniran i, za razliku od onoga koji je predložila odlazeća vlada, antirecesioni.
Drugo, to je reorganizacija i modernizacija poreske uprave i carine, kako bi se pripremio teren za snižavanje poreza na plate i uvođenje poreza na dodatu vrednost i izbegla katastrofalna situacija kojom prete iz EU u vezi ukidanja preferencijala za izvoz, i to ne samo šećera već i druge robe.
Treće, to je reforma poreske uprave koja je u jednoj nezavidnoj situaciji, sa zastarelom opremom, opterećena birokratskim procedurama i korupcijom. Četvrto, nakon usvajanja budžeta sledi priprema paketa važnih poreskih zakona koje ćemo u najskorije vreme dobiti na razmatranje u parlamentu. To je najpre Zakon o PDV-u, čija bi primena počela od 1. januara 2005. godine.
Taj zakon je već u prethodnom sazivu skupštine podnet, ali nužne su brojne izmene da bi se taj zakon usvojio, a odlaže se njegova primena zato što je neophodno da se izvrše neodložne pripreme i u poreskoj administraciji i u privredi. Cilj uvođenja ovog zakona, samo da podsetim, jeste smanjenje učešća sive ekonomije u bruto društvenom proizvodu, koje se u ovom trenutku procenjuju na oko 30%.
U drugom kvartalu bi trebalo da bude usvojeno radikalno smanjivanje nameta na plate i donošenje zakona koji će uvesti red u rad osiguravajućih društava i formiranje nezavisne institucije koja će vršiti nadzor nad radom osiguravajućih društava.
Mi imamo obavezu da do 31. marta usvojimo novi budžet, jer tada ističe privremeno finansiranje. Ovaj budžet, kao što sam već rekla, ima razvojnu a ne recesionu komponentu. Na osnovu kojih parametara se to dokazuje? O tome je već ministar govorio, ja neću ići u detalje iz njegovog ekspozea. Pomenuću samo najbitnije činjenice.
U 2004. godini predviđen je rast bruto društvenog proizvoda od 4,3%. Prošle godine, 2003, rast bruto društvenog proizvoda je bio između 1,5% i 2,5%. U 2004. godini inflacija na godišnjem nivou se procenjuje na oko 8 - 9,5%, jer je u prva dva meseca ove godine bila 1,4%. Prošle godine inflacija je bila 7,8%.
Koje su, u stvari, razvojne komponente ovog budžeta? To su izdvajanja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, koja su tri puta veća nego što su bila prošle godine. Znači, za ovu godinu iznose 22,3 milijarde dinara. Za prošlu godinu sedam milijardi dinara. Od toga čist agrarni budžet je 18,8 milijardi dinara. Tu su subvencije za mleko, industrijsko bilje, stočarstvo, nove zasade šljiva, vinove loze, u iznosu od 5,9 milijardi dinara, podsticanje izvoza poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 600 miliona dinara.
Zatim, po prvi put u budžetu se javlja otkup pšenice za popunu robnih rezervi, u iznosu od dve milijarde dinara. Potom, regresiranje mineralnih đubriva i goriva, u iznosu od jedne milijarde; unapređenje kvaliteta proizvoda, stručne poljoprivredne službe itd.
Sledeća novina jesu krediti za poljoprivredu u iznosu od 3,8 milijardi dinara, i to kratkoročni i srednjoročni. Kratkoročni krediti će se davati iz budžeta na rok od 6 meseci do jedne godine za obrtna sredstva, i to uz veoma povoljnu kamatu od 3% na godišnjem nivou bez garancija i bez hipoteke.
Srednjoročni krediti će biti odobreni preko banaka iz garancijskog fonda na period od jedne do pet godina, i to uglavnom za mehanizaciju poljoprivrede, takođe sa veoma povoljnim kamatama.
Rast proizvodnje za 2004. godinu izgleda ovako. Industrijska proizvodnja - projekcije su da će porasti za 2%. U 2003. godini je bila manja za 3% od planirane. Poljoprivreda - planiran rast od 8%, što bi nas uz ostvarenje ovog rasta vratilo na nivo poljoprivredne proizvodnje iz 2002. godine. Građevinarstvo - predviđeni rast od 5%, trgovina 4%, saobraćaj i ostale delatnosti 4%.
Budžetski prihodi za ovu godinu su planirani u iznosu od 329,3 milijardi dinara, što je za 21,6% više nego u prethodnoj godini. Da podsetim, prošle godine budžetski prihodi su realizovani u iznosu od 271 milijarde dinara. Tu su još u stvari dve, četiri milijarde dinara storniranih prihoda koji su odlukom Vrhovnog suda vraćeni Kompaniji BK.
Budžetski rashodi su u prošloj godini bili 318 milijardi dinara, a ove godine su planirani da budu 374 milijardi dinara. Deficit je, dakle, 45,3 milijarde dinara, a prošle godine je bio 46,9 milijardi dinara, odnosno deficit za ovu godinu iznosi 3,6% u odnosu na bruto društveni proizvod, a prošle godine je bio 4%.
Ministar je naveo koji su izvori za finansiranje deficita. To su, pre svega, neto domaće finansije, znači, depoziti trezora kod Narodne banke Srbije i privatizacioni prihodi od prošle godine, državne obveznice, prihodi od privatizacije, i to pre svega od privatizacije državnih banaka, donacije budžetu od Evropske unije i krediti međunarodnih finansijskih institucija. To sve daje 15,7 milijardi dinara.
Ovaj budžet predviđa veće učešće javnih investicija. Znači, za prošlu godinu bilo je 17 milijardi dinara javnih investicija, odnosno 1,5% bruto društvenog proizvoda; za ovu godinu to je 32,4 milijarde dinara, odnosno 2,6% bruto društvenog proizvoda, što čini rast od 73%.
Novina u ovom budžetu jesu uštede, pre svega, u racionalizaciji troškova u državnoj upravi. To još ne znači da je otpočela ozbiljna reforma državne uprave, ali su neke uštede već učinjene, pre svega na stavkama kao što su službena putovanja 15%, naknade u naturi 13%, bonusi, nagrade 52%, usluge po ugovoru 8%, materijalni troškovi 8% itd.
Druga ušteda je učinjena u finansiranju državne zajednice Srbije i Crne Gore. Za 2003. godinu budžet državne zajednice iznosio je 59 milijardi dinara, a za ovu godinu je planirano 53,3 milijarde dinara, što predstavlja uštedu od 6 milijardi dinara.
Ta ušteda je učinjena u Saveznom ministarstvu za inostrane poslove, odnosno u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije i Crne Gore u inostranstvu.
Inače su u 2003. godini iskazani troškovi za celu Srbiju i Crnu Goru, za celu državnu zajednicu, a ove godine se išlo na teritorijalni princip, tako da su iskazani samo oni troškovi koje realno Srbija pravi.
O socijalnim davanjima ne bih išla u detalje, to je već obrazloženo, možda će neke moje kolege više reći o tome, hoću samo da kažem da pored razvojne komponente budžet ima i jaku socijalnu dimenziju. Znači, za fondove penzionog, zdravstvenog, socijalnog osiguranja, kao i za fond za nezaposlene, odnosno Nacionalnu službu za zapošljavanje, transferi su povećani, i to od 10%, koliko je recimo za penzioni fond, do 47%, koliko su povećani transferi za nacionalnu službu za zapošljavanje.
Ne bih išla više u detalje. Samo da napomenem, po prvi put su u budžetu povećani izdaci za društvene delatnosti, pre svega za naučno-istraživačke projekte transferi su veći za 40%; zatim za kulturne programe transferi su tri puta veći nego prošle godine, što znači, ne za Ministarstvo kulture, nego za kulturne programe.
Za obnovu Hilandara Ministarstvo je izdvojilo 1,3 miliona evra. Za održavanje Belog i Starog dvora izdvojeno je 50 miliona dinara.
Što se tiče prosvete, poštovaće se dogovorena dinamika oko povećanja cene rada u tri navrata i povećanja plata u skladu sa kolektivnim ugovorima.
Znači, sve preuzete obaveze, odnosno sva prava raznih socijalnih kategorija su zadržana u ovom budžetu i ukupni transferi fondovima, socijalnim fondovima iznose 79,3 milijarde dinara, što je mnogo veće od celokupnog deficita ovog budžeta. Toliko i hvala vam.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Zahvaljujem vam. Kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe, gospodin Vlahović.
...
Demokratska stranka

Aleksandar Vlahović

Demokratska stranka – Boris Tadić
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedniče Skupštine, DS neće glasati za predloženi budžet za 2004. godinu. Pokušaću da u najkraćem dam kritičku ocenu predloženog budžetskog projekta za 2004. godinu. Najpre da kažem da je veoma teško raspravljati o budžetu, a da prethodno nije dostavljen dokument koji se zove Memorandum o ekonomskoj politici.
Osnovne budžetske projekcije su urađene samo na osnovu dve, rekao bih, cifarske pretpostavke, a to jeste pretpostavka o rastu bruto društvenog proizvoda u 2004. godini i projektovana inflacija koja čak, takva kakva je data, nije definisana na preciznom nivou, nego u rasponu koji je veći od 1,5%.
Pri čemu ostaje nejasno zašto se nakon trogodišnjeg kontinuiranog smanjenja inflacije ulazi u sledeću godinu u kojoj se inflacija podiže za više od 2% u odnosu na ostvarenje u 2003. godini.
Kada kažem - Memorandum o makroekonomskoj politici, onda ne mislim samo na period 2004. godine, nova Vlada koja pretenduje da bude reformska mora da da svoj četvorogodišnji reformski ekonomski program, a da budžet za 2004. godinu bude samo prva faza u realizaciji tranzicione ekonomske politike.
Sve vreme sa ove govornice Vlada i ministar i, sa druge strane, poslanik koji je pre mene govorio, pokušavaju da sam budžet okarakterišu kao razvojni, a ja bih pre rekao da je budžet socijalni, pa sam čak u jednom trenutku, čitajući budžet, pomislio da se možda bliže novi vanredni parlamentarni izbori.
Zašto ovo govorim? Zbog toga što raste nivo tekuće potrošnje u odnosu na prethodni period. Taj veći nivo tekuće potrošnje se naročito ogleda u platama koje se direktno isplaćuju iz budžeta. Moram da kažem da je to veoma pogrešan način vođenja ekonomske politike u budućem periodu, jer će to, umesto da se utiče na smanjenje ukupne tražnje, direktno doprineti povećanju tražnje.
Poznato je da domaći robni fondovi nisu dovoljni da supstituišu povećanu tražnju i to će uticati na povećani spoljnotrgovinski deficit.
Zbog toga smatram da je budžet socijalni, ne zameram. Država je u ovom trenutku u takvom stanju u kome, između ostalog, socijalna komponenta budžeta mora da prevladava. S strane, veštim reklasifikacijama u budžetu neke pozicije su veštački podignute, pa se stvara prividna slika da je budžet razvojni.
Da vidimo kako izgledaju projektovane kategorije: prihodi, rashodi, budžetski deficit i predviđeno pokriće budžetskog deficita.
Najpre, želim da kažem da su budžetski prihodi potpuno nerealno optimistički visoko projektovani, na nivou 329 milijardi, ako imamo u vidu da su ukupni budžetski prihodi u prošloj godini bili 285 milijardi dinara, da su prihodi u prva tri meseca, bez obzira što se prvi kvartal ne može porediti sa drugim kvartalima, ali to stvara i daje jednu indikaciju, 68 milijardi; a samo te dve cifre dovoljno govore, sa projektovanom inflacijom, da je nemoguće ostvariti prihode od 329 milijardi.
Ovo zbog toga što će u ovoj godini izostati ključni fiskalni, reformski zakon, a to je porez na dodatu vrednost, koji treba da bude garant povećanog ubiranja budžetskih prihoda. Osim toga, fiskalizacija, odnosno uvođenje fiskalnih kasa je posao koji će se očigledno nastaviti tokom čitave ove godine i koji, takođe, neće doprineti proširenju poreske osnovice.
S druge strane, kada pogledate rashode, onda se jasno vidi da su neke kategorije potcenjene. Ne vidi se fondovski deficit. Kaže se da je ukupni budžetski deficit 45 milijardi dinara. Pri tome se prećutkuje da je deficit u Fondu penzionog i invalidskog osiguranja pet milijardi dinara, što je sveukupno 50 milijardi, a otvoreno se izražava sumnja, na osnovu jedne podrobne analize, da se u tom definisanom PIO fondu krije dodatni deficit od pet milijardi dinara. Sve zajedno, dolazimo do cifre od 55 milijardi budžetskog i fondovskog deficita.
Da li je izvršeno rasterećenje privrede? Ukidanjem poreza na fond zarada, tačno je, rasterećena je privreda u iznosu od približno osam milijardi i direktno je pogođena lokalna samouprava, jer to je direktni prihod koji lokalna samouprava ubira. Ali, kada malo bolje pogledate, videćete da se predviđa povećani iznos ubiranja tzv. akciznih prihoda.
Dame i gospodo narodni poslanici, akcizni prihodi se mogu ubrati od privrede ili od stanovništva. Znate šta se radi: na jednoj strani se slikovito prikazuje da dolazi do rasterećenja privrede, a suštinski se privreda dodatno opterećuje, jer dovoljno je pogledati nivo projektovanih budžetskih rashoda, pa shvatiti da nema ni govora o rasterećenju privrede u narednom periodu.
Pokrivanje deficita. Da li iko u ovoj sali veruje da je moguće u 2004. godini ubrati 300 miliona evra prihoda od privatizacije, od kojih će 220 miliona otići u budžet, a ostatak biti raspodeljen shodno Zakonu o privatizaciji? Ko iole poznaje četiri banke koje se nalaze u procesu privatizacije zna da je moguće ostvariti prihod samo kod jedne banke, ni približno onoliko koliko je planiran za pokrivanje budžetskog deficita, osim ako se ne želi brza privatizacija telekomunikacija, ili Naftne industrije Srbije, ili dela Naftne industrije Srbije. Ako se želi jedan transparetan postupak u skladu sa zakonom, neophodno je najmanje devet meseci da se taj proces završi. Prema tome, tih prihoda tamo nema.
Da vidimo da li je realno da se ubere četiri milijarde dinara od stanovništva, faktički, zadužujući se na finansijskom tržištu, istovremeno trošeći i poslednju rezervu koju država ima od ostvarenih prethodnih prihoda od privatizacije. Tih četiri milijarde prihoda, koji će se ubrati, biće direktan atak na smanjenje privatnog finansiranja. To su slobodna finansijska sredstva, koja se nalaze na finansijskom tržištu. Umesto da privatni investitori ta sredstva koriste za investiranje, država će ubrati četiri milijarde dinara i za šta ih iskoristiti? Za tekuću potrošnju.
Naročito je za mene diskutabilan način neto inostranog zaduženja, o čemu ću nešto kasnije govoriti, imajući u vidu da inostrano zaduženje od 9,5 milijardi dinara podrazumeva prethodni dogovor sa međunarodnim finansijskim organizacijama, koje, između ostalog, to zaduženje, odnosno te kreditne linije i obezbeđuju.
S obzirom da je politička koalicija koja je formirala Vladu imala različite ekonomske programe u svojoj predizbornoj kampanji, bilo bi interesantno pogledati kako budžet kao jedan osnovni instrument realizacije ekonomske politike odslikava ono što je najavljivano u predizbornoj kampanji? Veoma je teško definisati jedinstvenu ekonomsku politiku od strane četiri političke stranke koje su formirale političku koaliciju. Svaka je govorila da se radi o reformski, makar u ekonomskom delu, orijentisanim strankama. Svaka je govorila da je potrebno smanjiti tzv. državni intervencionizam u privredi, a pojačati stepen tržišne ekonomije. I naravno, bilo je tu jako puno obećanja, pogotovu obećanja koja su se odnosila na teren privatizacije, promenu koncepta, načina trošenja prihoda od privatizacije itd.
Da vidimo kako se to odslikava u predloženom budžetu. Prvo, u ovom budžetu nisam video nijedan ključni reformski zahvat, koji Vlada u prvoj godini svog mandata namerava da sprovede. Dva ključna reformska zahvata jesu restrukturiranje javne potrošnje, to jest smanjenje javne potrošnje i restrukturiranje javnih preduzeća.
Kao što sam maločas rekao, javna potrošnja se ne smanjuje, nego se, naprotiv, povećava. Ako to uporedite sa predlogom budžeta za ovu godinu, koji je prethodna Vlada uputila u novembru mesecu parlamentu, videćete da je javna potrošnja u ovom predlogu veća za čitavih osam milijardi dinara.
Ako želimo da zaista rasteretimo privredu, onda moramo smanjiti tekuću potrošnju u ukupnim budžetskim izdacima. Ako jedna vlada želi da bude reformska vlada, ili prezentira sebe kao reformsku vladu, i ako želi da obezbedi kontinuitet ekonomskih reformi, onda je ovo ključni potez, koji jeste bolan, jeste nepopularan, ali se mora uraditi ukoliko želimo da na kraju imamo jednu samoodržavajuću ekonomiju. Ako to ne uradi u prvoj godini, u drugoj godini su šanse za takav zahvat realno manje, pre svega iz političkih razloga, što vi, naravno, mnogo bolje znate od mene.
(Predsednik: Izvinite, gospodine Vlahoviću, da vas pitam, da li želite da sve vreme iskoristite?)
Da.
(Predsednik: Hvala vam.)
Što se tiče restrukturiranja javnih preduzeća, u budžetu zaista nisam video niti jednu poziciju koja direktno ili indirektno sugeriše da je Vlada spremna da se prihvati takođe, veoma odgovornog posla, a to znači odgušenja nelikvidnosti u srpskoj privredi.
Dve pozicije su simptomatične. Jedna, devet milijardi za Železničko-transportno preduzeće, tačnije 7,5 u predloženom budžetu u razdelu - Kapitalne investicije, plus milijardu i po koliko je potrošeno u prva tri meseca, ukupno negde oko devet milijardi.
I s druge strane, 2,1 milijarda za Tranzicioni fond, odakle su, kao što znate, finansirane otpremnine za one koji su ostali bez posla zato što su ekonomski i tehnološki višak.
Pozicija Tranzicionog fonda u prošloj godini je bila 7,5 milijardi dinara, odakle je realno finansiran iznos otpremnina za sva društvena preduzeća koja su u postupku restrukturiranja. Od 2,1 milijarde možete finansirati otpremnine za 12.000 radnika, ne više. Vi vrlo dobro znate koliki su ekonomski i tehnološki viškovi u javnim preduzećima, u EPS-u, u Železničko-transportnom preduzeću itd.
Postavljam pitanje, da li Vlada nije spremna da uđe u proces restrukturiranja javnih preduzeća ili je, možda, spremna da uđe, a ne želi da finansira otpremnine za one koji će biti ekonomski i tehnološki višak? Ono što definitivno jeste istina to je da u tim preduzećima radi mnogo više ljudi nego što je zaista potrebno da bi ta preduzeća bila dobra po svojoj ekonomskoj efikasnosti.
Sa druge strane, za preduzeće ŽTP planira se devet milijardi dinara i ova pozicija direktno ide za finansiranje platnog fonda. Dakle, nema restrukturiranja Železničko-transportnog preduzeća. Ako nema restrukturiranja Železničko-transportnog preduzeća, onda i dalje imamo jedan ključni zagušivač likvidnosti u srpskoj privredi, pa ja onda ne vidim kako će to privredna aktivnost na osnovu prethodno sprovedenih procesa da bude podignuta u narednom periodu.
Prethodna Vlada je bila kritikovana da se država previše meša, da jako puno učestvuje u privredi, a pogotovo u društvenoj privredi. Drugim rečima, bili smo kritikovani za iznos subvencija koje su korišćene za ona preduzeća koja su bila u postupku restrukturiranja.
Mi smo danas na ovoj govornici dobili potvrdu od ministra finansija da će u narednom periodu, uprkos drugačijoj priči u predizbornoj kampanji, nivo subvencioniranja biti još veći. Naravno, ja pozdravljam što se odustalo od mnogih predizbornih obećanja, jer to je dobro i to je apsolutno put kojim treba nastaviti restrukturiranje privrede, kao što pozdravljam što se odustalo od promene koncepta privatizacije ili pak načina trošenja privatizacionih prihoda, jer ti privatizacioni prihodi, ovoliki koliki su, a preoptimistički su, planirani su da se sliju kompletno u budžet.
Dakle, nema one predizborne priče - odvojićemo prihode za nekakve razvojne fondove, pa ćemo da finansiramo projekte itd. Dobro je što se odustalo od tih predizbornih obećanja, jer na ovaj način je sačuvano finansijsko jedinstvo budžeta.
Ne želim puno da pričam o tome šta će za lokalnu samoupravu značiti smanjenje ubiranja iz poreza na fond zarada ili fond plata. O tome će pričati poslanici iz poslaničke grupe Demokratska stranka, ali svakako je nejasno na koji način će se nadomestiti ovaj iznos prihoda za koji će lokalne samouprave ostati uskraćene. Drugim rečima, nejasno je zašto se predizborno proklamovani princip decentralizacije u praksi, a budžet je ključna praksa i ključni instrument, zaista i ne sprovodi.
Kada pogledate dva ključna uporišta na osnovu kojih se tvrdi da je budžet razvojni, to je, po meni, Ministarstvo za kapitalne investicije i, sa druge strane, Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Što se tiče kapitalnih investicija, nivo finansiranja izgradnje novih i popravke postojećih puteva direktno iz budžetskih prihoda je manji nego što je bio prošle godine. Prošle godine smo imali predviđenih osam milijardi dinara, a ove godine imamo, čini mi se, 6,4 milijarde dinara.
Šta imamo? Imamo kredite Evropske investicione banke, kredite Evropske banke za obnovu i razvoj, koji su ugovoreni u prethodnom periodu, u prethodnoj godini. Nejasno je zašto je onda iznos predviđenih sredstava za rekonstrukciju puteva, na osnovu ugovorenih i odobrenih kredita, manji nego što je to moguće, a koliko je moguće pokazali smo prethodnim predlogom budžeta gde je nivo investicija bio veći za više od 2,5 milijarde dinara. Prema tome, nema tu velikih senzacionalnih investicija koje se nalaze u poziciji Ministarstva za kapitalne investicije. Postoje prethodno ugovoreni krediti koji su kao nasleđe ostavljeni novoj vladi i postoji budžetska pozicija koja je manja nego što je bila predviđena prošle godine.
Sa druge strane, agrarni budžet. Tačno je, on je značajno veći, ne tri puta, već dva puta, od onoga što je bilo predviđeno i realizovano u prethodnoj godini, u 2003. godini. Ali, da vidimo, vodi se priča o dve milijarde koje se izdvajaju za otkup pšenice. Ja bih da podsetim da robne rezerve otkupljuju viškove pšenice od poljoprivrednih proizvođača, a ne nekakav obavezni otkup koji sprovode robne rezerve i podsetiću da ovo nije prvi put da se pozicija u okviru budžeta definiše za otkup pšenice.
Tačno je da je prošle godine nivo tržišnih viškova bio značajno manji nego što smo mi to očekivali, nego što je država očekivala, zbog izuzetno sušne godine. Nije tačno da je u protekle tri godine niti jedan seljak, individualni poljoprivredni proizvođač ostao bez obećane cene koja je definisana za otkup pšenice.
Prema tome, da li ćete imati dve, tri, milijardu ili petsto, to zavisi od toga da li ćete imati tržišne viškove i zavisi od toga do koje mere ste spremni da idete za zaštitnom cenom. Voleo bih da vidim veoma brzo koja će to biti zaštitna cena za otkup pšenice i tek onda ćemo sklopiti kompletne karte.
Naravno, pozdravljam ovaj drugi deo povećanog agrarnog budžeta, ali bojim se da upravo zbog znatno manjih prihoda nego što je projektovano, koji će se ostvariti, da će prvo da strada agrarni budžet, kod ove dve milijarde nejasno definisane stavke za unapređenje kvaliteta poljoprivrednih proizvoda, ali to će naravno biti problem onoga ko bude realizovao ovaj budžet.
Za mene lično jeste zabrinjavajuća okolnost da ne postoji dogovor između Vlade i MMF-a. Naravno, nama MMF može da se sviđa ili ne sviđa, ali bez sporazuma sa MMF-om ne možemo očekivati da ćemo budžetski deficit pokrivati na način kako je predviđeno. Direktni efekti nepostojanja sporazuma jesu 7,5 milijardi dinara, koliko je Svetska banka opredelila iz tri tranše za pokriće budžetskog deficita, i to je nešto što neće postojati. Onaj preostali deo do 9,5 milijardi, razlika u makrofinansijskoj pomoći Evropske unije, takođe neće postojati.
Indirektno za projekte, za investicije ugovorena sredstva kod Evropske investicione banke, kod Evropske banke za obnovu i razvoj, Svetske banke za puteve takođe neće biti dodeljena. Indirektno u privatizaciji nemojte očekivati da će se ubrati bilo koji prihodi od privatizacije ukoliko nemate podršku MMF-a.
Ne zaboravite Pariski klub. Otpis je 51% plus 15%. Ovih 15% tri godine nakon prvobitnog otpisa od 51%, ali pod uslovom da se poštuje stendbaj aranžman sa MMF-om. Ako nema dogovora sa MMF-om, to je 700 miliona dolara novog opterećenja dugova za poreske obveznike Srbije.
Prema tome, uopšte ne bih tako olako prihvatao nepostojanje dogovora, jer čini mi se da će scenario na kraju biti, kada deficit bude značajno veći nego što ga je moguće pokriti (scenario nam je poznat iz 90-tih godina) - obratite se centralnoj banci za neto domaće zaduženje da biste pokrili taj deficit. Ali, bojim se da je to onda destabilizacija javnih finansija sa nesagledivim posledicama.
Da zaključim, budžet nije razvojni. Budžet jeste socijalni, uz značajno povećanje plata, što će uzrokovati značajno povećanje tražnje i povećanje spoljnotrgovinskog deficita. Budžet ne predstavlja rasterećenje za privredu. Od spektakularnih rasterećenja dobili smo dve milijarde novih opterećenja, a to je neto efekat uvećanih akciza i smanjenih poreza na zarade. Na kraju, budžet, ukoliko bude usvojen, a mi vas ispred poslaničke grupe DS upozoravamo, može i te kako negativno da utiče na stanje javnih finansija.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Predstavnik Vlade, ministar Dinkić.

Mlađan Dinkić

Hvala, gospodine predsedniče. Imajući u vidu da se ne radi o bilo kakvom poslaniku DS, već o prethodnom ministru za privatizaciju, imao sam obavezu da se ovom prilikom javim. Na osnovu drugih diskusija javljaću se, ali ne tako često. Čini mi se da poslanici imaju obavezu da govore građanima Srbije istinu. Istina podrazumeva da kada se barata sa ciframa, da se izgovaraju tačne brojke.
Vi ste ovde, gospodine Vlahoviću, nekoliko cifara, da li slučajno, da li namerno, ne ulazim u vaše motive, svesno slagali i rekli neistinu.
(Predsednik: Gospodine Dinkiću, molim vas, u ovom parlamentu se biraju reči. Moguće da je došlo do obmane, ali niko ovde ne laže. Hvala.)
Dobro, ukoliko se ne radi o neistini, onda se u svakom slučaju radi o nedostatku znanja iz matematike, jer ako je planirani agrarni budžet preko 20 milijardi, izvršenje je bilo sedam milijardi, da li je on samo dva puta veći? Koliko je 20 milijardi podeljeno sa sedam? Nije dva.
Dalje, ako govorite o tome da je tranzicioni fond bio 7,1 milijarda, zašto ne kažete istinu da nije isplaćena 7,1 milijarda, nego 5,4. Ako govorite konzistentno, morate govoriti ili o planovima ili o izvršenju. Vi ste, kada vam odgovara, govorili o planovima, kada vam odgovara - o izvršenju. Dakle, tranzicioni fond je izvršen sa 5,4 milijardi i tačno je da je ova vlada planirala 2,1 milijarde jer nema nameru, za razliku od vas, da otpušta ljude.
To što vi govorite o restrukturiranju železnice, šta je postignuto u restrukturiranju železnice tokom vašeg mandata? Da li su vam lokomotive u ispravnom stanju? U kakvom stanju su šine? Gde su potrošene te pare koje ste vi, navodno, investirali u restrukturiranje železnice u prethodne tri godine? Ako razgovarate sa privrednicima, ne može roba da se izveze u inostranstvo zato što naše železnice ne mogu to da ostvare, jer nemaju dovoljno lokomotiva. Ako ste potrošili pare u neke svrhe, a to nije dalo efekta, da li se to zove restrukturiranje ili arčenje državnih i narodnih para?
Kada govorite o karakteru budžeta i pre svega pominjete penzioni fond, onda je trebalo prethodno da se raspitate kod vašeg bivšeg ministra finansija, kako je prikazivao pozajmice koje je davao penzinom fondu i kud se delo 8,5 milijardi tih pozajmica, što nije prikazano transparentno u deficitu za prošlu godinu. Jer, deficit koji je javno iskazan je 43 milijarde, ali kada se uračuna pozajmica, koja bi prema svim pravilima odgovornog vođenja javnih finansija morala da uđe u deficit, deficit je zapravo prošle godine bio preko 50 milijardi dinara, ono što je vaša vlada ostvarila, odnosno 4,6% društvenog bruto proizvoda. Za razliku od vaše vlade, mi smo sve troškove stavili odmah sada u budžet.
Vi imate primedbu na penzioni fond. Što se tiče penzionog fonda, možemo govoriti samo o tome da je plan fonda penzionog osiguranja nerealan, a ne da je Vlada nedovoljno stavila transfera za penzioni fond. Jer, mi smo povećali transfere u odnosu na vaše izvršenje za 10%.
Ono što sam govorio u uvodnom izlaganju, mi ćemo uraditi reviziju penzionog fonda, da bismo videli da li se iz penzionog fonda finansiraju samo penzije ili i neki rashodi koji nemaju nikakvu funkciju sa penzijama. Čini mi se da ste neke stvari sakrivali, ali nadam se da će nakon revizije penzionog fonda javnost saznati kako se troše doprinosi koje naši građani plaćaju za penzije, koliko dobijaju penzioneri, a ko dobija milijarde drugih sredstava koja ne idu penzonerima.
Naravno, neće se to odnositi samo na penzioni fond, samo želim zbog javnosti da kažem da je ova vlada predvidela uredno izmirivanje svih penzija, ali smatramo da penzioni fond ima odgovarajuće troškove koji nemaju nikakve veze sa penzijama.
Govorite o tome da je cilj svake vlade da se smanji javna potrošnja, izrazili ste svoje razočaranje – zašto to ova vlada nije učinila. Želim da vas podsetim da čak i u odnosu na vaš deklarisani deficit, odnosno deficit Vlade koji je bio 4% društvenog proizvoda deklarisan, ovaj deficit je niži za 0,4% društvenog bruto proizvoda, ali moram još jednu stvar da kažem.
Vi sigurno znate, ako ne znaju ostali članovi poslaničkog kluba DS, šta ste radili sa javnom potrošnjom u poslednjih mesec i po dana pred izbore 2003. godine. Vi sigurno znate da je javna potrošnja eksplodirala od 20. novembra do kraja decembra meseca prošle godine, kada ste skoro 400 miliona evra privatizacionog prihoda potrošili za samo mesec i po dana. Zašto ste to potrošili?
Prvo, to su raznorazni rashodi budžeta, to je povraćaj 2,4 milijarde "BK kompaniji", da li je to bilo podsticanje privrede ili je bila javna potrošnja koja je neosnovana? Dakle, ako ste zbog izbora, želeći da dobijete izbore, išli u prekomernu javnu potrošnju kakva nije zapamćena u cele tri godine, ono što ste potrošili u tih mesec i po dana, kako imate uopšte bilo kakvog moralnog prava da sada govorite novoj vladi, koja mora da preuzme prava po osnovu većeg finansiranja penzija, da treba odmah, u prvih nekoliko meseci, da skrati i smanji javnu potrošnju?
Naravno, način da se javna potrošnja smanji jeste da se poveća proizvodnja i društveni proizvod, pa da se onda njeno apsolutno učešće, koje ostaje isto, relativno smanji. Dakle, nije realno očekivati, nakon ekspanzije koju je prethodna vlada uradila u javnoj potrošnji, kada je spiskala, moram reći, tih 400 miliona evra na javne rashode, da se sada u jednom kratkom roku to nadomesti smanjenjem u ovoj godini.
Međutim, ova vlada će trajati duže od godinu dana i u sledećoj godini mi ćemo ići, nakon povećanja društvenog proizvoda, na relativno smanjenje javne potrošnje u društvenom bruto proizvodu.
Takođe, što se tiče lokalne samouprave, mislim da ni tu niste izneli činjenice, već ste improvizovali. Čini mi se da sam bio potpuno jasan u uvodnom izlaganju, ukidanje poreza na fond plata nadomeštava se povećanjem učešća lokalnih samouprava u porezu na plate sa pet na 30%, jer imamo dva poreza na plate, porez na neto plate i porez na bruto plate. Ukida se porez na bruto plate, a u porezu na neto plate učešće lokalne samouprave u prihodovanju se povećava sa 5% koliko je danas, na 30%, čime se anuliraju ti efekti.
Za one lokalne samouprave kod kojih se ti efekti ne anuliraju, povećava se učešće u porezu na promet, a za one lokalne samouprave kod kojih su ti efekti veći, to su pre svega razvijeni gradovi, tu se učešće u porezu na promet smanjuje, kako bi efekat ukidanja poreza na fond plata dao neutralne efekte za lokalnu samoupravu.
Moram da kažem, samo u slučaju jednog grada ova kalkulacija je dala efekte koji ne idu u korist toj lokalnoj samoupravi, a to je grad Kragujevac. Obećavam da će Ministarstvo finansija iz tekuće rezerve tokom godine tu razliku u Kragujevcu kompenzirati. To je jedan jedini grad koji je zaista u ovoj matematici oštećen za nekih 40-tak miliona dinara.
Što se tiče robnih rezervi i primedaba da je Vlada dve milijarde dinara namenila otkupu pšenice, ne znam kako predstavnici prethodne vlade uopšte imaju moralnog prava da o tome govore, kada su doveli zemlju u situaciju da ostane bez pšenice u robnim rezervama, i da to dovede do povećanja cene hleba i ugrozi standard stanovništva.
Ne bi došlo do povećanja cene hleba da je bilo dovoljno pšenice u robnim rezervama, a ako je bilo dovoljno, postavlja se pitanje zašto je ona izvezena u sušnoj godini, kada je rod bio loš i kada se znalo da će cene na tržištu skočiti? Da li je Vlada imala dogovor s nekim lobijima da izvezu po jednoj ceni a da posle primoraju da se uvozi po višoj ceni? U svakom slučaju, cenu su platili odmah građani, i to kroz cenu hleba.
Neću govoriti o posledicama rada Vlade, vezano za poljoprivredu, gde smo dobili sankcije Evropske unije zbog malverzacija u reeksportu šećera. Takođe, neću govoriti o tome da je stavka manja, vezano za finansiranje puteva, kao što ste rekli, već je 2,5 puta veća. To je vezano i za vašu primedbu oko znanja matematike i za izlaganje ovde, gde možda i svesno niste koristili svoja matematička znanja u koja ipak ne sumnjam.
I konačno, kada govorimo o dogovoru između Vlade i MMF-a, morali biste biti iskreni. Ako biste bili, onda biste građanima Srbije rekli da nijedan aranžman sa MMF-om nije sklopljen od avgusta meseca prošle godine.
Na osnovu vašeg izlaganja moglo se zaključiti da navodno Srbija ima kontinuitet u aranžmanima sa MMF-om. Naprotiv, onog momenta kada ste smenili prethodnog guvernera nestali su aranžmani sa MMF-om i nijedna tranša nije povučena nakon završetka pregovora u julu mesecu prošle godine. Dakle, od jula meseca do današnjeg dana nijedna tranša nije povučena.
Za razliku od vaše vlade koja je prekinula odnos sa MMF-om, ova vlada će taj odnos vratiti u stari tok i do kraja juna ćemo povući dve tranše od MMF-a. To što plašite poslanike i građane da će nova vlada izgubiti pomoć Evropske unije, kako da shvatim - da li želite dobro ovoj zemlji ili ne? Ja vam garantujem, to će i vreme pokazati, imaćemo, za razliku od vaše vlade, i vraćen odnos sa MMF-om, i da ćemo nastaviti normalnu saradnju sa Evropskom unijom, Svetskom bankom i drugim finansijskim organizacijama.
Na kraju, ovaj budžet jeste razvojni, bez obzira što se vi trudite da pokažete da nije. Koliko je vaš budžet bio razvojni pokazao je pad industrijske proizvodnje u prošloj godini, a koliko je ovaj budžet razvojni pokazaće suprotne tendencije koje će, ubeđen sam, biti ostvarene ove godine. Hvala. (Aplauz.)

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Zahvaljujem.
Ima pravo na repliku gospodin Vlahović - kao i nagoveštaj povrede Poslovnika.
...
Demokratska stranka

Aleksandar Vlahović

Demokratska stranka – Boris Tadić
Gospodine predsedniče, gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, osnov za moje javljanje je povreda Poslovnika, član 100. i naravno replika na prethodno izlaganje.
Naime, u članu 100. se kaže da su narodni poslanici dužni da poštuju dostojanstvo Narodne skupštine, da se obraćaju jedni drugima sa uvažavanjem. Gospodin ministar nije narodni poslanik, ali pretpostavljam da se to odnosi na sve učesnike u radu parlamenta.
(Predsednik: Gospodine Vlahoviću, ovde se ne radi o povredi Poslovnika, na to sam opomenuo, taj član se isključivo odnosi na poslanike. Izvolite, iskoristite pravo na repliku.)
Zahvaljujem. I dalje ostajem pri tome da je došlo do povrede odredaba člana 100, a sada ću iskorititi svoje pravo na repliku.
Prvo što želim da kažem jeste da tema današnje Skupštine nije rasprava o poverenju prethodnoj vladi. Prethodna vlada je imala raspravu u oktobru - novembru prošle godine i ona je, između ostalog, zbog svoje hrabrosti da realizuje reformske procese platila svoju cenu na prethodnim izborima.
Tema današnje Skupštine jeste predloženi budžet za 2004. godinu. Meni je veoma žao ako se bilo kakva konstruktivna kritika shvata i pokušava da prezentira u formi nekakve eventualne sreće opozicionih poslanika ukoliko izostane podrška Svetska banke, MMF-a ili Evropske unije. Naravno, to nije tačno, pa upravo zbog toga odgovorno i upozoravamo, da se to ne bi desilo, da je neophodno izvršiti promenu predloga, jer da je sve u redu zašto MMF nije dao već zeleno svetlo na predloženi budžet o kojem mi danas raspravljamo.
Poznato je da je budžet ključni zakonski dokument jedne vlade u jednoj godini. Izražavam svoje nezadovoljstvo što danas pred poslanicima sedi samo ministar finansija gospodin Dinkić i niti jedan drugi ministar koji bi trebalo da obrazlaže svoj resor. (Aplauz).
Ono što sam u svom izlaganju rekao i dalje mislim i pri tome ostajem. Gospodin ministar je na jedan indirektan način to i potvrdio, što znači da je nivo sredstava u tranzicionom fondu daleko manji nego što je bio u prošloj godini, najmanje za duplo, mereno sa izvršenjem, mada statistika govori da je poželjno porediti plan sa planom i plan sa izvršenjem plana, a ne plan sa izvršenjem prethodnog plana iz prethodne godine; zbog toga sam poredio plan sa planom, a evo pristajem i da poredim plan sa izvršenjem - baš me interesuje koliko će biti izvršenje na kraju godine, između ostalog i na ovoj poziciji.
(Predsednik: Gospodine Vlahoviću, vreme je isteklo.)
Završiću brzo.
Dakle, vrlo jasno sam rekao da kada je u pitanju penzioni fond prepoznaje se deficit penzionog fonda. Pri tome ostajem. Ne govorim o tome da li je u prethodnom periodu bilo kakvog pogrešnog upravljanja. O tome će reč dati budžetska inspekcija, i zaista bih voleo da što pre stigne izveštaj budžetske inspekcije i da već jednom tu temu raspravimo i da o njoj posle ne pričamo.
I sasvim na kraju, i te kako imamo moralno pravo da pričamo o svemu ovome jer vama je, gospodo poslanici, poznato da se prava iz budžeta zakonski stiču. To ne može da bude odluka Vlade, niti odluka ministra. Prema tome, ako je došlo do povećanja prava u poslednjem kvartalu prošle godine, ta povećana prava su imala svoje utemeljenje u zakonima koje je ovaj parlament usvojio. Hvala vam.