DVANAESTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 27.05.2004.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DVANAESTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

4. dan rada

27.05.2004

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:30 do 00:00

OBRAĆANJA

Branislav Ristivojević

U jedan po noći povreda Poslovnika, famozni član 100, još  jednom. Ovo je već peti ili šesti amandman uvaženih kolega iz DS-a, a predlagača amandmana nema.
Predlagači amandmana podnose amandmane, pokušavaju da poprave ovaj zakon i navodno traže neke odgovore, navodno od predlagača, od ministra, a nisu tu ni da saslušaju te odgovore. Uvaženi kolega, gospodin Petrović, postavio je ovde pitanja i prigovara što ministra nema, a ministar kada dođe da mu odgovori, njega nema; evo, gde je, nema ga.
Ova priča se ponavlja celo veče, zato uvažena koleginica Lakićević-Stojačić i ne zna po kom amandmanu govori kada ne govori o svom, nego o tuđem amandmanu. Mislim da je to besmisleno. Mislim da bi stvarno trebalo predlagači uvažene kolege da budu ovde da obrazlože svoje amandmane i da saslušaju odgovore ministra. To bi bila prava stvar i to bio način kako ovde treba da se radi.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Replika, narodni poslanik Snežana Lakićević-Stojačić.
...
Demokratska stranka

Snežana Lakićević Stojačić

Demokratska stranka – Boris Tadić
Poštovana gospodo, ukoliko gospođa ministar ne sedi sve vreme na zasedanju, potpuno je opravdano da se i mi, saglasno našim sposobnostima, kondiciji, fizičkoj pripremi, koja je za razliku od vas u odličnoj formi, smenjujemo u ovom parlamentu. Samim tim, trudimo se da naizmenično učestvujemo u ovoj raspravi.
Dragi gospodine Ristivojeviću, omogućavam vam da mi ponovo replicirate i zahvaljujem vam se što ste me pomenuli, pa mi omogućili da vam odgovorim. Naravno da znam na šta se odnosi amandman, odnosi se na član 22. izimena i dopuna Zakona, i kaže - briše se; a briše se ono o čemu sam upravo govorila, briše se pravo na akreditaciju i uvodi imperativna mogućnost ministru da određuje sve, baš onako kako ona misli, sa diskrecionim pravom da niko drugi ne može da utiče na to.
Naravno da ste shvatili, zato i govorim, jer da ste ranije shvatili ne bi ovo stajalo u članu 22. izmena i dopuna ovog zakona. Isto tako, smanjena je koncentracija svakoga od nas, ali mislim da je elementarna pristojnost da slušate, jer sigurno da niko od članova DS-a, i GSS- a sa poslaničke liste DS-a, ne govori napamet, nego odgovorno stojimo iza svake reči izgovorene za ovom skupštinskom govornicom, braćeni jedini zaokruženi zakon koji je u potpunosti odgovorio izazovima reformi i usaglašen sa svim evropskim standardima, koje vi ove večeri pokušavate da srušite. Hvala lepo.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Milim da nastavimo dalje. Replika, ali vi ste izazvali repliku; izazvali ste repliku, nemate pravo na reč.
Da nastavimo dalje o amandmanima.
Molim sve poslanike da pokušamo da radimo po amandmanima, a da manje koristimo priliku za repliku i pitanja koja nisu bitna i značajna za ovaj zakon.
Da li se još neko javlja po članu 22? (Da.)
...
Građanski savez Srbije

Gašo Knežević

Demokratska stranka – Boris Tadić
U ovom predlogu izmena i dopuna Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja dosledno je izbačena reč "akreditacija". Ne znam pravi motiv, jer termin "akreditacija" se koristi i od strane sadašnje strukture ministarstva često, ali na drugim nivoima obrazovanja. Recimo, često se kaže, akreditacija fakulteta i tako dalje.
Ne znam zašto je na višem nivou dozvoljena upotreba strane reči, ako je strana, a na nižem nivou se toga libimo. Ili ćemo je isključiti ili nećemo. Akreditacija fakulteta je jedan postupak ocenjivanja vrednosti fakulteta, davanje licence, isto kao i akreditacija programa institucija drugih, i isti postupak. Prema tome, ne vidim uopšte čemu ovo dosledno izbacivanje pojma "akreditacija" iz pojama "osnova sistema".

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Na član 23. amandman je podneo narodni poslanik Aleksandar Vlahović.
Odbor za prosvetu i predstavnik predlagača nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Ima reč narodni poslanik Aleksandar Vlahović.
...
Demokratska stranka

Aleksandar Vlahović

Demokratska stranka – Boris Tadić
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedavajući, dobro jutro.
Što se tiče amandmana koji sam podneo u ime poslaničke grupe DS-a na član 23, radi se o sledećem: amandman koji smo podneli vraća zakon, makar u ovom članu, u prvobitno stanje, a odnosi se na ponovno uvođenje opštih i posebnih nastavnih programa na osnovu kojih pojedine škole donose pojedinačne školske programe i na osnovu kojih se kasnije definišu pojedinačni nastavni planovi.
Zašto je ovo bitno? Ako ste primetili, u članu 23. je definisano da sem opšte osnove predškolskog programa, sve ostalo se bitno menja i definiše se na nivou nastavnih planova, te se potom školama omogućava donošenje pojedinačnih školskih programa. A podsetiću da su nastavni planovi vrlo striktno definisani i propisani, i da se gubi potpuna kreativnost, gubi se fleksibilnost koju je prethodni član zakona definisao, kada su se opšti i posebni školski programi za pojedine razrede upravo donosili.
Mi, gospodo, živimo u 21. veku, u kome je najvažnija vrednost, konkuretnost, kreativnost, fleksibilnost, mogućnost da pojedine škole definišu program, između ostalog i da se iskažu na tom posebnom polju. Ako idete sa krutom odredbom koja je jedinstveno definisanje nastavnih programa, a iza toga omogućujete školama da same pojedinačno donose školske programe, onda vas pitam, gde je međusobna konkurencija između pojedinih škola, gde je nametanje kvaliteta pojedinih škola, gde se nalazi kreativnost koje će pojedine škole pokazati i na taj način se preporučiti učenicima.
Ovo nas naravno ne čudi, imajući u vidu da je u uvodnom izlaganju objašnjeno da reforme predložene ovim zakonom u centar pažnje stavljaju nastavnika, a ne učenika, što smatramo da je potpuno pogrešno.
Jer stavljanje onoga ko je sredstvo i ko ima osnovni zadatak da nove generacije vaspita i da omogući razvijanje pojedinca, a ne razvoj jednog kolektivističkog duha, što je bila karakteristika svih prethodnih sistema obrazovanja, jeste nešto što je potpuno pogrešno i jeste nešto što ne može da bude u skladu sa modernim tendencijama, a maločas sam rekao, to su konkurencija, fleksibilnost, a pored konkurencije i fleksibilnosti i kreativnost.
To nas naravno ne čudi, imajući u vidu da je ovo potpuno u skladu sa predloženim ukidanjem petogodišnjeg licenciranja nastavnika, odnosno onih koji su tu da našu decu obrazuju. Bojim se da ćemo na ovaj način izgubiti mogućnost onog samog generišućeg kvaliteta u pojedinim školama, što je između ostalog bio temelj prethodnog zahteva zakona o obrazovanju, odnosno prethodno definisane reforme.
Još jednom kažem, ako ne prihvatimo postulat konkuretnosti, postulat fleksibilnost i isto tako mogućnost pojedinih učesnika i na ovom tržištu, a to je tržište znanja i tržište obrazovanja, da pokažu vlastitu kreativnost, onda na kraju nećemo imati ni kvalitet, i zato predlažemo da se član 23. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja briše, da bi se ova materija vratila u prethodno, prvobitno stanje. Zahvaljujem.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Da li još neko želi r eč? (Ne.)
Na član 23. amandman je podneo narodni poslanik Vojislav Milajić.
Odbor za prosvetu i predstavnik predlagača nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li se neko javlja za reč? (Da.)

Vojislav Milajić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, članom 23. Predloga zakona regulišu se nadležnosti nacionalnog saveta i ovlašćenje i nadležnosti ministra.
Nadležnosti i ovlašćenja nacionalnog saveta svode se na to da propisuje osnove predškolskog programa, nastavne planove i programe osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja i osnove vaspitnog programa, a programe završnih i maturskih ispita, posebne programe u oblasti i predškoslkog vaspitanja i obrazovanja, stručnog osposobljavanja i obuke, na predlog saveta, propisuje ministar.
Dosledno programu SRS i amandmanima koje je uložila Srpska radikalna stranaka, amandmanom na član 23. SRS je predložila da se programi završnih i maturskih ispita ukinu. Ovde je bilo primedbi da ocene nisu iste u Pirotu, u Beogradu ili u Subotici, što može da ima istine. Međutim, ta neravnomernost ocenjivanja i znanja koja postoje između škola ne može da se ispravi završnim ili matruskim ispitom. To sigurno završni ni maturski ispit neće ispraviti.
Primedbe da maturski ispit za srednje škole predstavlja proveru znanja takođe, jer provera znanja za srdnjoškolce samo može biti u procesu rada. Znači, znanje koje imaju oni će pokazati u procesu rada, a ne na maturskom ispitu. Što se tiče gimnazijalaca, oni završavaju gimnaziju da bi studirali. Oni će svoje znanje koje su stekli, gimnazijsko znanje, pokazati na fakultetu. Sigurno neće maturski i završni ispit ispraviti tu nelogičnost da nisu isti kriterijumi ocenjivanja u Pirotu, Beogradu ili u nekom drugom gradu u Srbiji.
Što se tiče organa koji učestvuju u donošenju planova i programa obrazovanja i vaspitanja, predlagač je ukazao na to da je izvršena decentralizacija, da je donošenje školskih programa prepušteno školskim odborima, a školske odbore biraju organi lokalne samouprave. Samim tim što školski odbori donose školske programe, stvara se neujednačenost kriterijuma, i ta decentralizacija koja se vrši u stvari ne predstavlja ništa nego stvaranje velikih razlika od škole do škole. Ništa se neće tu postići spuštanjem na nivo lokalne samouprave, da lokalna samouprava određuje školske odbore koji će zatim usvajati školske programe.
Zavodi predstavljaju stručne organe koji treba da pomognu savetima i Ministarstvu prilikom utvrđivanja planova i programa, a samim tim konkretno i programe završnih i maturskih ispita. To su stručna tela koja formira Vlada. Stvara se dvojstvo izvršne vlasti. S jedne strane imate Ministarstvo kao izvršnu vlast u okviru Vlade, i imate zavode kao stručna tela koja formira direktno Vlada. Nejasno je zbog čega se dupliraju ti organi, zašto zavode formira Vlada, kada bi logično bilo da ih formira Ministarstvo.
Ako je Ministarstvu potrebna stručna pomoć, logično bi bilo da Ministarstvo formira zavode i, u Predlogu zakona kako je navedeno, centar za strateški razvoj, centar za razvoj programa i udžbenika, centar za profesionalni razvoj zaposlenih, centar za stručno i umetničko obrazovanje i druge centre koji se mogu osnivati ako se nađe za shodno.
Pored toga, nacionalni savet kao telo koje bira Skupština, znači telo koje je odgovorno zakonodavnoj vlasti, ima pravo da formira i bira svoje komisije i stručna tela, koja će opet pomagati savetu prilikom donošenja planova i programa obrazovanja i vaspitanja.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Gospodine Milajiću, isteklo vam je vreme.