SEDMO VANREDNO ZASEDANjE, 05.07.2005.

8. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

SEDMO VANREDNO ZASEDANjE

8. dan rada

05.07.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:05 do 18:25

OBRAĆANJA

...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Narodni poslanik Bojan Kekić.

Bojan Kekić

Socijalistička partija Srbije
Član 10. predloženog zakona kaže da agencija organizuje i sprovodi postupak privatizacije društvenog kapitala i postupak prodaje državnog kapitala u društvima za osiguranje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje.
Ovaj član zakona direktno utvrđuje ovlašćenje agencije i ako se podsetimo amandmana koje smo podneli na članove 3. i 6. bespredmetno je da postoji ovaj član, u situaciji kada osiguravajuća društva ne tretiramo kao finansijsku organizaciju, već kao privredna društva.
U okviru amandmana koji se tiču zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju detaljno ću obrazložiti šta u okviru zakona o osiguranju, a odnosi se na agenciju za osiguranje depozita, ne stoji, ako postoji pretpostavka, znači, napominjem ponovo, da osiguravajuća društva nisu finansijske organizacije.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na osnovu člana 136. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za finansije podneo je amandman na član 26.
Predstavnik predlagača prihvatio je ovaj amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na osnovu člana 136. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za finansije podneo je amandman na član 27, sa ispravkom.
Predstavnik predlagača prihvatio je ovaj amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na osnovu člana 136. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za finansije podneo je amandman na član 28.
Predstavnik predlagača prihvatio je ovaj amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na osnovu člana 136. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za finansije podneo je amandman na član 29.
Predstavnik predlagača prihvatio je ovaj amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na osnovu člana 136. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za finansije podneo je amandman na član 30.
Predstavnik predlagača prihvatio je ovaj amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Pošto smo završili pretres Predloga zakona u pojedinostima, da li predstavnik predlagača želi da da završnu reč? (Ne.)
Zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Pošto smo obavili pretres Predloga zakona u načelu i u pojedinostima, Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona u načelu, pojedinostima i celini.
Prelazimo na 11. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSIGURANjU (pojedinosti)
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Leila Ruždić-Trifunović, Vjerica Radeta, zajedno Sanja Čeković, Blagica Kostić, Staniša Stevanović i Milan Ninić, Vojkan Tomić, Ljubiša Đoković, Meho Omerović, Aleksandar Vlahović, Veroljub Arsić, Zoran Krasić, Nemanja Šarović, Bojan Kekić, kao i Vlada Republike Srbije.
Primili se izveštaj Odbora za finansije, kao i mišljenje Vlade Republike Srbije o podnetim amandmanima.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 140. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Narodni poslanici Vojkan Tomić i Meho Omerović podneli su amandman, u istovetnom tekstu, sa ispravkom, kojim predlažu da se posle člana 13. doda novi član 13a.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 35. amandman, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Leila Ruždić-Trifunović, Veroljub Arsić i Bojan Kekić.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman.
Da li neko želi reč?
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, čuli smo nekoliko replika. Ovaj novi predlog izmena i dopuna Zakona vezan je za sve dosadašnje diskusije. Svi ovi zakonski predlozi izgleda da se prave samo u svrhu kontrole jedne političke stranke nad kompletnim privrednim i ekonomskim tokovima u državi. Da su dobre namere te političke stranke, možda to ne bi bio problem, ali su iskustva sa tom političkom strankom, koja je nekada sebe nazivala ekspertskim timom, izuzetno loša.
Izađe za ovu govornicu jedan moj kolega i kaže – najbolja reforma bankarskog sistema, 29 banaka je zatvoreno, ubijeno, uništeno; nekoliko hiljada ljudi je ostalo bez posla; poslovni prostor tih banaka preuzele su druge banke bliske ekspertskom timu, zauzele na nekakav prilično neobjašnjiv i sumnjiv način.
Sada se postavlja pitanje šta je sledeće na redu. Sledeća na redu su društva za osiguranje. Posle banaka ona imaju najveći kapital u državi. Određena osiguravajuća društva čak imaju i neki blagi monopol na tržištu, zahvaljujući ranijem vođenju i uređivanju društvenog, ekonomskog i uopšte finansijskog tržišta.
Sada je potrebno da neko iskoristi taj ranije stečeni monopol, privatizuje ta osiguravajuća društva onako kako njemu odgovara i, ako je moguće, strpa još koju paricu u džep. Videćemo gde bi to završilo, na nekom ostrvu sigurno; to ostrvo je sigurno u nekom okeanu itd, gde će kasnije, kada padne sa vlasti, polako da troši taj novac, ukoliko stigne da pobegne iz zemlje.
Član 35, na koji sam podneo amandman, reguliše sledeću materiju: ″Predmet privatizacije je društveni, odnosno državni kapital u društvima za osiguranje. U postupku privatizacije može se prodati imovina ili deo imovine društva za osiguranje, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.″
Postavlja se pitanje – koji zakon reguliše privatizaciju državnog i društvenog kapitala? Prvo isti ti koji su učestvovali u izradi Zakona o privatizaciji nisu izjednačili na najbolji način društveni i državni kapital, a trebalo je, to je jedno nasleđe koje nam nije bilo potrebno. Trebalo je izjednačiti potpuno uslove pod kojima se prodaje društveni i državni kapital. Osim toga, postavlja se pitanje čiji je to društveni kapital i koja je razlika između društvenog i državnog kapitala.
″Postupak privatizacije kapitala iz stava 1. ovog člana rešenjem pokreće Ministarstvo.″ Tu jeste problem, koje ministarstvo? Koje je nadležno ministarstvo za ovo? Da li Ministarstvo za privredu i privatizaciju? Da li Ministarstvo finansija? Kako se zakoni pišu i ko je ovlašćen predstavnik predlagača, ja bih rekao da je nadležno Ministarstvo finansija.
Sada dolazimo do najzanimljivijeg stava: "Agencija za osiguranje depozita osnovana posebnim zakonom organizuje i sprovodi postupak privatizacije kapitala iz stava 1. ovog člana". Koja je to agencija? Agencija za osiguranje depozita.
Evo, već drugi dan raspravljamo o toj agenciji, i šta smo utvrdili šta je sve ta agencija? Znači, prvo, bavi se osiguranjem depozita građana. Navodno, radi u njihovom interesu. U ranijim diskusijama videli smo da je to, pre bi se reklo, šarena laža. Počinje da se ponaša kao banka u svom obavljanju posla, tako što može da kupuje hartije od vrednosti koje emituje NBS, koje emituje Republika Srbija, može da kupuje hartije od vrednosti uz saglasnost NBS i drugih banaka i država, znači, da ostvaruje prihode i profite.
Može da vodi stečaj banke, može banku koja je trenutno nelikvidna, a u postupku je likvidacije, svesno i namerno da ošteti, tako što će njen stečajni upravnik, koga agencija imenuje, da uzme kredit od te iste agencije, verovatno pod nepovoljnijim uslovima, nego što bi uzeo od neke druge banke.
Sada još agencija za osiguranje depozita, koja ima jedan vrlo popularan, rekao bih, naziv, koji joj više odgovara – Agencija za osiguranje depozita, likvidaciju i stečaj banaka, agencija za osiguranje depozita, osnovana posebnim zakonom, organizuje i sprovodi postupak privatizacije društvenog i državnog kapitala u osiguravajućim društvima. Ona čak može, pod određenim uslovima predloženim ovim zakonom, da upravlja nekim osiguravajućim društvima.
Da li je ta agencija svemoćna? Šta je ona? Da li je agencija za osiguranje depozita? Da li je agencija za likvidaciju banaka? Da li je agencija za privatizaciju? Da li je agencija za osiguravajuća društva?
Postavlja se pitanje čemu onda Zakon o privatizaciji? Nesporno, zakon je loš, treba da se promeni. Nema volje skupštinske većine da se taj zakon promeni i da se odredbe tog zakona, koji je loš, promene. Ali, sada imamo paralelne druge zakone, koji su još gori od tog Zakona o privatizaciji. Tako da ne treba da pričate o signalima iz Evropske unije kako su vam reforme ovde dobre, pre bi se reklo da su to neki dimni signali.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Demokratska stranka – Boris Tadić | Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? Za reč se javio narodni poslanik Bojan Kekić. Izvolite.

Bojan Kekić

Socijalistička partija Srbije
U članu 35. Predloga zakona, u postojećem članu 243. amandman se odnosi na brisanje stavova 2, 3, 4. i 5. U stavu 1. se ne osporava da osiguravajuća društva treba da se privatizuju. Naime, Zakonom o privatizaciji je predviđeno da Agencija za privatizaciju ima ovlašćenja da promoviše, inicira, sprovodi, kontroliše postupak privatizacije.
Takođe, članom 16. Zakona o privatizaciji predviđeno je da se postupak privatizacije pokreće inicijativom nadležnog organa, subjekta privatizacije. Dalje, istim članom je propisano da se inicijativa za privatizaciju dostavlja organizacijama sindikata koji deluju u subjektu privatizacije, kao i da se zaposleni o tome obaveštavaju na način utvrđen ovim aktom. Inicijativa za privatizaciju se, shodno navedenom članu Zakona o privatizaciji, dostavlja Agenciji za privatizaciju.
Međutim, članom 243. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju predviđeno je da se postupak privatizacije u društvima za osiguranje pokreće rešenjem ministra, a postupak za sprovođenje privatizacije kapitala društva za osiguranje poverava se agenciji za osiguranje depozita. Ovakvim rešenjem povređuje se član 85. Ustava Republike Srbije, kojim je definisano da je svojina osnov upravljanja i učešća u odlučivanju.
Država bi prema ovom rešenju preuzela prava koja, sa jedne strane, imaju društva za osiguranje, a sa druge strane, prava koja pripadaju akcionarima, te bi na taj način dobila ovlašćenja koja joj ne pripadaju. Država može da prodaje samo svoje akcije, ali ne i tuđu imovinu.
Za koji trenutak će biti Zakonodavni odbor i sigurno će on utvrditi da li postoji suprotnost sa Ustavom i zakonom, ali napominjem, kao i prošli put kada sam govorio o agenciji za osiguranje depozita, osnovni postulat celokupne rasprave o izmenama Zakona o osiguranju jeste odgovor na pitanje da li osiguravajuća društva predstavljaju finansijsku organizaciju.
S obzirom na to da je agencija za osiguranje depozita predstavljena pre svega od ljudi koji se bave finansijama, mogu da kažem i strukom, sigurno da je na možda malo mudriji, odnosno više pravno-teorijski zasnovan način mogao i ovaj zakon da bude usaglašen sa Zakonom o bankama i svim ostalim pozitivno-pravnim propisima.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Demokratska stranka – Boris Tadić | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 35. amandman u istovetnom tekstu podneli su narodni poslanici Vojkan Tomić i Meho Omerović.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 36. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Sanja Čeković, Blagica Kostić, Staniša Stevanović i Milan Ninić.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman.
Da li neko želi reč? Da, reč ima narodni poslanik Milorad Buha.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, moramo se posle agencije za osiguranje depozita vratiti i na ovaj zakon, s obzirom da on omogućava takođe privatizaciju društvenog i državnog kapitala društava koja obavljaju određene poslove od opšteg interesa.
Milim da i ovim zakonom izbegavamo NBS kao centralnu monetarnu instituciju, koja bi morala biti uključena u sve ove poslove. Zašto se to čini? To znaju samo predlagači ovog zakona, a s obzirom da znamo ko su predlagači ovog zakona, znamo da iza svih ovih aktivnosti stoji grupacija G17 plus, za očekivati je da će biti zloupotreba, bez obzira što se na čelu te centralne monetarne institucije nalazi predstavnik G17 plus, ali je očito da je ovo jedan način zaobilaženja institucije bez koje ne mogu da prođu ovi poslovi privatizacije koji su bitni i vitalni.
Prigovara se predstavnicima Srpske radikalne stranke da se opstruiše reforma. Ovo jeste reformski zakon, ali sam predlagač u ovom slučaju zaobilazi centralnu monetarnu vlast koju ne može obići. Agencija za osiguranje depozita nema podatke koji su relevantni za poslove privatizacije. Znači, ona će prodavati nešto za šta ne zna koliko vredi, niti zna postupak i način prodaje.
U samoj agenciji ima 30 zaposlenih radnika koji rade na poslovima osiguranja i ništa više. Znači, nemaju mogućnosti da obavljaju ove poslove. U centralnoj monetarnoj instituciji zaposleno je daleko više stručnih, kvalitetnih ljudi, koji se bave ovom problematikom, koji imaju sve relevantne podatke za poslove privatizacije i čudno je da se ta institucija zaobilazi.
Dalje, agenciji se daju određena prava koja ne proizilaze iz odredaba zakona o agenciji za osiguranje depozita, znači, jednim lex specialis zakonom, jer ovo jeste lex specialis u odnosu na lex generalis; znači, generalni zakon, zakon o agenciji ne omogućava ono što omogućava ovaj specijalni zakon. U ovom slučaju radi se o specijalnom zakonu. Opet jedna čudna zakonska odredba, koja jednostavno dovodi, pre svega, nas u zabludu, ako znamo ko iza svega stoji, a plašimo se da će doći do zloupotreba. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Demokratska stranka – Boris Tadić | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Da.)

Bojan Kekić

Socijalistička partija Srbije
S obzirom da se dosta priča o ovom predloženom zakonu, moram reći da me malo čudi što nije saopštena strategija razvoja banaka i osiguravajućih društava, jer ako se strategijom razvoja osiguravajućih društava tvrdi da će "Dunav" kao najveće osiguravajuće društvo i jednim delom osiguravajuće društvo DDOR Novi Sad biti ta državna, odnosno društvena osiguravajuća društva, odnosno preduzeća, onda sigurno u predloženim rešenjima teksta zakona (a to se odnosi pre svega na akcije radnika) treba da dođe do određenih izmena.
Predloženo je, odnosno tako stoji, da zaposleni imaju pravo na naknadu iz kupoprodajne cene ostvarene prodajom kapitala iz člana 243. stav 1. predloženog teksta. Ništa sporno.
Prema članu 42. Zakona o privatizaciji predviđeno je da se u subjektu privatizacije deo kapitala prenosi zaposlenima u akcijama, i to bez naknade, za svaku punu godinu radnog staža u subjektu privatizacije, najviše do 35 godina radnog staža.
U predloženom tekstu predviđa se da zaposleni imaju pravo na naknadu koja iznosi 200 evra u dinarskoj protivvrednosti za svaku punu godinu radnog staža u subjektu privatizacije. Pojam naknade podrazumeva da radnici ne dobijaju akcije na koje su ovlašćeni radnici u drugim preduzećima. Samim tim, oni nemaju akcije koje mogu da prodaju po tržišnim uslovima ili koje mogu zadržati i učestvovati u dividendi preduzeća i time sticati i ostvarivati određena upravljačka prava.
Ono što je takođe bitno, dakle, ako se bude izvršila brza privatizacija osiguravajućih društava, pre svega mislim na ZOIL "Dunav" i na osiguravajuće društvo DDOR Novi Sad... Tu ću izneti nekoliko uporednih pokazatelja koji govore o bruto premijama u hiljadama evra. U 2003. godini u Srbiji i Crnoj Gori je bila 384 miliona dinara, a u isto to vreme u Hrvatskoj je bila 805 miliona dinara, u Sloveniji je bruto premija 1.279 miliona dinara.
Ako pogledamo broj stanovnika u milionima, ako računamo da je Srbija i Crna Gora 10,5 miliona, Hrvatska 4,39 miliona, a Slovenija 2 miliona, računajući apsolutno privatizaciju ako se ostvari kod ZOIL "Dunav" i osiguravajućih društava kao što je DDOR Novi Sad, dolazimo u situaciju da ćemo pre svega izvršiti privatizaciju tržišta, odnosno da ćemo ostaviti širok prostor za osiguravajuća društva koja će doći i izvršiti privatizaciju, pre svega tržišta u Republici Srbiji i Crnoj Gori.
Ako se na ovo doda da će "Vojvođanska banka" biti privatizovana, dolazimo u situaciju – jer je ta banka godinama bila razvojna banka Vojvodine, sa raznim kreditima koje je dala, a koji se odnose na hipoteke koje su date privrednim društvima – da će stranci doći u vlasništvo poljoprivrednog zemljišta.
Uz obećanje ministra finansija da će ovaj zakon, odnosno kroz uredbu Vlade Republike Srbije, ili kako je rečeno, da će sva ta dugovanja takvih preduzeća biti otkupljena od strane agencije za osiguranje depozita, smatram da uz određenu kontrolu, pre svega ove skupštine, možemo sprečiti da vojvođanska zemlja ode u privatne ruke, ali ne u privatne ruke naših građana, nego u privatne ruke stranih državljana.