TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 08.11.2005.

9. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

9. dan rada

08.11.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:05 do 18:00

OBRAĆANJA

Snežana Stojanović-Plavšić

G17 Plus
Član 101. – uvreda dostojanstva Skupštine, pošto se iznose neistine.
Zaista mi je teško da odgovaram nekome ko čita iz nekog priručnika nešto što mu je neko napisao. Stvarno nisam sklona takvoj vrsti rasprave. Volim da vodim raspravu kada čovek iznosi neke svoje lične argumente i kada poznaje materiju. Kada neko uzme i čita vam neki izveštaj, ne znam tačno čiji, u pet minuta navede pet hiljada pogrešnih informacija, dezinformacija, potpunih neistina, onda je teško da čovek na sve to odgovori, odnosno uvlači se u potpuno besmislenu igru.
Dakle, u takvoj igri neću dalje da učestvujem i ne želim na taj način da ovde razgovaramo.
Samo ću da vas podsetim da je "Evroaksis banka" jedna od banaka koje su osnovane u ono vreme, to je vreme pre 2000. godine, i da su tada rezerve koje su držane u njoj bile znatno višeg nivoa no što su bile kasnije.
Dakle, od 2000. godine pa do sada državne devizne rezerve koje se u toj banci drže su konstantno snižavane, odnosno njihov nivo je konstantno snižavan. Prosto nije bilo moguće u jednom momentu, a to su svi finansijski stručnjaci potvrdili, povući sav taj novac.
Po mom mišljenju, i najradije bih to uradila, nisam neki finansijski stručnjak, te banke koje ste vi formirali '90-tih godina, ne bih zaista imala mnogo sentimentalnosti prema tome. Ali, prosto, bilo je nemoguće, zato što su mnoga preduzeća iz Srbije poslovala na taj način i to je bio, kažu, način da se u ono vreme zaobiđu sankcije i da preduzeća iz Srbije posluju preko te banke.
To je vaša tvorevina, gospodo. Nemojte da pominjete "Evroaksis banku" kao nešto što ima veze sa Mlađanom Dinkićem, jer to prosto nije istina. Dakle, oko Nacionalne štedionice ste izneli bezbroj neistina, i što se tiče poslovnog prostora i svega ostalog.
Znači, ona je jedna od banaka koja je na konkursu dobila da vraća staru deviznu štednju. Takođe, ona je jedna od banaka koje su dobile, na osnovu toga, poslovni prostor ZOP-a.
Ali, Nacionalna štedionica je dobila samo 8,5% ukupnog poslovnog prostora, u odnosu na drugih 13 banaka, koje su, takođe, po konkursu dobile taj poslovni prostor, jer su preuzele ljude zaposlene u tadašnjem ZOP-u.
Dakle, ima još hiljadu stvari na koje mogu da odgovorim, ali zaista neću dalje da polemišem sa nekim tekstom. Mogu da polemišem samo sa čovekom koji ima argumente i koji zna šta hoće da kaže.
Zahvaljujem se i prekidam, dakle, polemiku, u ime svoje poslaničke grupe.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Gospodine Markoviću, pretpostavljam da želite repliku. Izvolite.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Pošto je gospođa govorila po Poslovniku, imam pravo na repliku.
Da završimo, ni ja više neću da polemišem, samo da iskoristim ova tri minuta da pročitam nekoliko podataka, nekoliko informacija, da podsetim – istinitih podataka, jer se radi o nalazima Narodnog pokreta za borbu protiv korupcije.
U izveštaju se kaže: – ''i tako Vuk Hamović i Vojin Lazarević postaju vlasnici 7.200 kvadratnih metara poslovnog prostora''. Prilikom dokapitalizacije Nacionalne štedionice, Vuk Hamović je postao najveći pojedinačni vlasnik. Tada su od bečke firme "Koprom", Hamovićeve povezane firme, primili ukupno 1,2 miliona dolara i 1,2 miliona evra na ime kupovine nekih poljoprivrednih proizvoda.
Istog dana Hamovićeve firme prodaju ta sredstva Nacionalnoj štedionici, koja opet ta sredstva prodaje "Atlas" banci i ''Sosijete ženeral'' banci. Ove dve banke isti dan vraćaju sredstva Nacionalnoj štedionici na ime dokapitalizacije, u korist Hamovićevih preduzeća. Nacionalna štedionica isti dan vraća sredstva na račun "Evroaksis" banke, banke Miloša Mirkovića.
I firma "Koprom" ima račun u "Evroaksis" banci. Tako je Hamović postao najveći pojedinačni vlasnik akcija, dok kupovine poljoprivrednih proizvoda nikada nije bilo, već je osnovni motiv bio kupovina akcija Nacionalne štedionice.
Država je vlasnik 36,7% akcija, a Mlađan Dinkić je centralni krivac što je Nacionalna štedionica postala većinsko vlasništvo privatnih firmi sa egzotičnih ostrva. Grčka ''EFG banka'', postala je sada većinski vlasnik. Nedavno je Nacionalna štedionica prodata sa 52 posto akcija.
Narodni pokret protiv korupcije smatra da ima mesta da specijalni tužilac za organizovani kriminal hitno pokrene krivični postupak protiv odgovornih za zloupotrebu u vezi sa osnivanjem i privatizacijom Nacionalne štedionice.
Moraju hitno vinovnici ove trange-frange afere sa državnim parama, ogromnim državnim parama, da se privedu prvo u UBPOK, a posle – zna im se mesto.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Hvala. Da li još neko želi reč o amandmanu na član 17? Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Nećete zameriti ako u komentaru ovog amandmana na član 17. stav 2. dohvatim i ove amandmane, pošto ima još dva-tri koja se tiču člana 17, samo su različiti stavovi u pitanju, ali to je ipak jedna celina.
Pre nego što krenem na to, zamolio bih ove iz poslaničke grupe G17 plus da odrede predstavnika da ode do Zemuna, do prostorija SRS, u hodniku imamo izložene knjige, pa kupite knjigu: "Šta uze levica da ne zna desnica".
Tu se nalazi stenogram Anketnog odbora povodom stare devizne štednje iz Savezne skupštine, mislim da je maj 1994. godine i tu je odgovor na sva pitanja šta je bilo sa starom deviznom štednjom i ko je odgovoran za staru deviznu štednju. Kada budete pročitali knjigu, izađite ovde i kažite da li tu ima SRS. Vašu neinformisanost poneki put ne možemo da tolerišemo.
Tamo je sve lepo napisano. I vaš prijatelj Dušan Vlatković se tamo preznojavao kada je objašnjavao šta je i kako je radio. No, da se vratimo na član 17. To je glava 2 – količinska ograničenja, tiče se raspodele kvota.
Nema tu neke velike principijelne razlike između kvota i kontigenata. U suštini, to se svodi na isto. Moram da kažem da ovo što ste naveli u stavu 6, gde kažete: "Vlada može da propiše bliže uslove za raspodelu kvota", u članu 17. i u svim drugim članovima koji se na neki način tiču toga, morate jasno da izrazite na najobjektivniji mogući način merila i kriterijume za raspodelu ovih kvota.
To vam pričam na bazi iskustva, jer sam imao i konkretnih problema, pošto sam 1998. godine radio ovaj posao. Kraj te godine završen je sa 1,4 milijardu maraka, kasnije su neki iz JUL-a to oteli i 1999. godine napravili samo 50 miliona, a nas su optužili da smo probili bilanse. To stoji u arhivama, videćete.
Vrlo lako može da se napravi dobar posao povodom ovoga, ukoliko postoje objektivni kriterijumi. Zapamtite ministre, ovde ima nečega, ali objektivnost fali. To mogu da vam kažem na bazi nekog svog ličnog iskustva.
Konkretno, amandman poslanika Lalića odnosi se na stav 2. gde se predlaže da se posle reči "kvota" doda tekst koji glasi – "prvo licima kojima ranije nije dodeljivana kvota" itd. A odmah da vam kažem, u praksi ovo može da bude promašaj.
Javi se čovek i dobije kvotu, a nikada nije radio taj posao. On obezbedi kvotu i proda je, da pojednostavim. Ali, može da se desi da onaj ko je ranije češće dobijao kvotu ostvari i monopol.
Ministre, imao sam problema sa monopolom, bio sam i u Antimonopolskoj komisiji, izigravao nekog šerifa kao ministar, proganjao, pa sam se svima zamerio i umesto da gone onih 500 ljudi koje sam stavio na krivičnu prijavu, došle vaše demokrate pa one gonile mene, ali neću taj deo, to je u nekom postupku pa da se ne mešamo u rad nekih drugih organa. Znači, objektivni kriterijumi.
Dalje, na bazi tih objektivnih kriterijuma, na bazi nečega što uzima u obzir i kriterijum sezonu, jer se ne rade svi poslovi tokom cele godine, neki su sezonski, nešto je na režimu kvote pa je vezano za to itd.
Slažem se sa idejom raspisivanja oglasa, da se prijave zainteresovani, ali na početku današnje tačke dnevnog reda rekao sam vam da će biti veliki problem što ovaj zakon mora da se donese u paketu sa zakonom o deviznom poslovanju. Kasnije ste propisali neke rokove da neko iskoristi kvotu, godinu dana itd. Mi imamo sledeći amandman gde tražimo da to bude šest meseci. Verovatno ste shvatili da ga treba prihvatiti.
Ukoliko vi, kao ministar koji je ovlašćen za ovo, nemate uvid u platni promet koji je vezan za ovaj posao, onda nemojte da ga radite. Možete da mi pokažete tačku i stav i da mi kažete da ima, ali nema ministre, zapamtite.
Onaj ko konkuriše za kvotu mora da dokaže da je sposoban da taj posao uradi, da ne bi istrošio neko nepotrebno pravo i mora da dokaže da raspolaže tom robom, ukoliko je u pitanju izvozni posao. Moraju obezbeđenja, garancije, sve do tančina mora da postoji. Ako mislite da vam stav 6. ovog člana dozvoljava da podzakonskim aktom obezbedite, odnosno propišete dokumentaciju i dokaze kojima se dokazuje, grešite, ministre. Ovde se radi o kvoti. Sve mora da bude u zakonu.
Ukoliko toga nema u zakonu, onda vi i Vlada preuzimate veliku odgovornost, gde će svako moći da vas proziva da ste namerno kao kriterijum i merilo postavili nešto što odgovara Đoki, a kod ove robe – nekom drugom ili trećem.
Zato sam i rekao na početku, ovo se promenilo krajem 2000. godine. Došlo se sa tim kvotama, jer se računalo da su ranije kontigenti bili loši. Bili su godišnji, tromesečni, sve i svašta se dešavalo, pa je Boriša imao "fioku" za Sportsko društvo "Partizan", to znate, odnosno svi koji su radili spoljnu trgovinu znaju za taj posao. To je jedan od oblika spoljnotrgovinskog posla, gde se određuje količina i roba koja ima taj režim.
Da bi to bilo objektivno, i kako vi volite da kažete, transparentno, sve te uslove, kriterijume i merila morate da smestite u zakon. Samo neka tehnička pitanja ostavite za podzakonski akt. Ne znam da li ste me razumeli.
Zašto vam ovo pričam? Apsolutno sam svestan činjenice da ne možete u tančinu da propišete sve, jer postoji različita roba kojom se trguje. Za neku je potrebna garancija, za neku ispitivanje kvaliteta, pa dokaz o kvalitetu, dokaz o poreklu itd.
Verovatno znate, za sve poslove koji idu prema Rusiji traži se dobra dokumentacija o poreklu robe. Ne žele više Rusi da kupuju robu iz Srbije, a ona je poreklom iz Slovenije ili Hrvatske. Vraća se roba. Stoji na carini u Rusiji. Neće da prime takvu robu, jer ne prihvataju da se zloupotrebljava Sporazum između Ruske Federacije i Savezne Republike Jugoslavije o specijalnom režimu.
Znači, sve amandmane koje smo podneli, a tiču se člana 17. imaju za cilj da se naprave što objektivniji kriterijumi i u okviru kriterijuma, merila.
Znači, na bazi merila se utvrđuje neki prioritet. Jedno merilo, drugo merilo, kao svako bodovanje – bodovanje za stan, za platu, bodovanje za ovo, za ono.
Onaj ko se javi, da unapred zna šta ispunjava, koje uslove ispunjava, koliko će da dobije bodova i da li će na objektivan način da dođe do prioriteta, jer su svi ovi kontigenti ograničeni. Negde su stotine, negde su hiljade tona neke robe. Prihvatili ste princip tzv. robnih kvota. Hvala.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Hvala. Reč  ima ministar Parivodić. Izvolite.

Milan Parivodić

Gospodin Krasić govori o objektivnim merilima, koje je trebalo radi preciznosti, transparentnosti i zaštite od eventualnih pritisaka itd, ugraditi u zakon.
To uopšte ne vidim u vašim amandmanima. Toga nema. Da ste umeli da napišete, napisali biste. Vi to niste umeli da napišete, ne zato što ne znate da pišete, nego zato što je to nemoguće napisati.
Znači, ta odredba bi bila dužine celog zakona, jer bismo morali da predvidimo sve moguće varijetete, mogućnosti davanja kvota. Nemoguće je takvu odredbu napisati.
Mi smo se držali kriterijuma koji su prihvaćeni u EU i Svetskoj trgovinskoj organizaciji. Takođe ćemo se istih kriterijuma držati u podzakonskim aktima, potpuno istih.
Ukoliko te zemlje, sa mnogo snažnijom pravnom tradicijom, sebi dozvoljavaju taj stepen pravne nesigurnosti, tu pravnu nesigurnost ćemo, takođe, primeniti na nas.
Verujem da su to zemlje koje imaju mnogo veći stepen pravne sigurnosti od naše zemlje, njihovo iskustvo samo može da nam koristi i bolje je da primenimo ta rešenja, nego da izmišljamo svoja, ili da probamo da formulišemo odredbe koje je, u stvari, nemoguće formulisati.
Ponavljam, da ste mogli da ih formulišete, naveli biste ih u amandmanima, a niste. Toliko.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Replika gospodina Krasića.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
 Sada ste me stvarno razočarali. Video sam da uopšte ne shvatate ove stvari.
Ministre, evo o čemu se radi. Sada ću da vam pročitam šta ste vi napisali u stavu 2: "Kvote se dodeljuju prema redosledu prijema zahteva za dodelu kvota, u roku koji ne može biti duži od 15 dana od dana kada je podnosilac zahteva podneo propisanu dokumentaciju". Je l' tako?
Šta tražimo da se promeni?
U stavu 2. posle reči "kvota" dodaje se tekst koji glasi – "prvo licima kojima nisu ranije dodeljivane kvote".
Malopre sam vam rekao da se možda ovo što smo napisali zasniva na nekoj pravdi i pravičnosti, a da u praksi bude sa negativnim rezultatima. Ali, zato vam tvrdim da ovo što ste napisali znači da će ispred Ministarstva da dežura jedan, koji će da podnosi zahteve za svoju klijentelu i uvek će da ima hronološki datum pre bilo kog drugog.
(Milan Parivodić, sa mesta: Imaćemo malo kvota.)
Nemojte da menjate temu. Kažete – "imaćemo malo kvota". Malopre ste nas kritikovali kako nemamo objektivne kriterijume. Zašto sad menjate temu? Ako pričamo o žabama, da pričamo o žabama.
Kažem vam: objektivni kriterijumi; vi kažete: "imaćemo vrlo malo robe na režimu kvota". Imaćete malo robe na režimu kvote i kad postoje i kad ne postoje objektivni kriterijumi. Ja vam pričam o objektivnim kriterijumima.
Nisam vam rekao da ti objektivni kriterijumi treba da idu u sitna creva i da to bude u količini od 80 članova. Ne, nego sam vam rekao, dajte nešto objektivno kao načelo, kao princip, a merila unutar toga razradite podzakonskim aktom. Vi mene uopšte niste shvatili.
Rekli ste, u stavu 6: "Vlada može propisati bliže uslove za raspodelu kvota". Da li razlikujete šta je uslov, šta je način, merilo, kriterijum? To su različiti pojmovi, ministre.
Uslovi se propisuju zakonom. Pročitajte Ustav Republike Srbije. Princip na kome se zasniva naš Ustav, način ostvarivanja nekih prava i sloboda, može da se uredi zakonom.
Meni se sviđa vaša ideja da podzakonski akt donosi Vlada, a ne Ministarstvo, ali ne uslove, nego samo ta merila unutar kriterijuma.
U članu 17. napišite objektivne kriterijume, kada čovek pročita zakon, da kaže: da, traži se to, mogu to da ispunim.
(Milan Parivodić, sa mesta: Koji su to kriterijumi osim ovih koje ste naveli kao kriterijume?)
Gospodine ministre, mi smo opozicija. Nemojte od opozicije tražiti da vam piše zakone. To ne bi bilo logično. Mi smo napisali 10 zakona i dali ovde, vi kažete, ne mogu da dođu na dnevni red. Sada ste jedini ministre, koji kaže: e, napišite, pa ćemo da vidimo šta je. Nemojte tako.
Mi smo amandmanima pokušali malo to da popravimo. Jedan ste već prihvatili, kako ste malopre rekli, sa godinu dana na šest meseci. Znači da nismo baš toliki duduci da ne znamo ovu materiju. Znamo mi vrlo dobro ovu materiju.
Hteo sam da vam pomognem, da vam ukažem, zbog vas, zbog Vlade, zbog carine, zbog onih koji će da se nađu u redovima. Nekada su ljudi posao završavali, imali agencije koje dođu, nekog svog tamo proguraju kroz šalter, on dobije pečat i prvi završava posao.
Nismo još došli kod naoružanja. Nismo došli kod režima dozvole. Svaki režim spoljnotrgovinskog projekta ima nekih svojih specifičnosti, pa se tačno zna zašto je nešto na režimu slobodno, zašto je nešto kvota, a zašto je dozvola.
Svaki od tih oblika pojedinačno ima svoju premisu, ima svoje opredeljenje zašto je tamo. Niste stavili da bude slobodno, nego ste rekli za neke količine, neku robu – ići će na kvote. Zašto? Postoji interes države da se ne ugroze bilansi. Gde postoji režim dozvole? Gde su opasne stvari, naoružanje, itd. Znači, ima nekih principa.
Samo smo hteli u okviru kvote da vam skrenemo pažnju, dajte što objektivnije kriterijume, bez obzira da li će biti pet proizvoda, 10, 20, ili 200 na režimu kvota. Hvala.
...
Srpska radikalna stranka

Stefan Zankov

Srpska radikalna stranka | Predsedava
Ima reč ministar Parivodić. Izvolite.