PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 24.11.2005.

7. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

7. dan rada

24.11.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:15 do 01:40

OBRAĆANJA

...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Najmanje postoje dva razloga zbog kojih smo podneli amandman na član 8. Prvi razlog, uzmite Predlog zakona i pročitajte član 8, pa kažite koje bi posledice bile po bankarski sistem i po koncept ovog zakona ukoliko član 8. izbacite. Nikakve. Drugi, još krupniji razlog, nema ga u listu "Politika", nego ovo što ste napisali u članu 8, gospodine Dinkiću, ovo treba da bude u Zakonu o NBS. Nije mu mesto ovde. Ovo je član koji reguliše saradnju NBS sa regulatornim telima.
Vi čak u tekstu stavova 1. i 2. nemate ni reč banka. Znači: "NBS sarađuje sa stranim i domaćim regulatornim telima radi vršenja i unapređenja svoje kontrolne funkcije i obavljanja drugih poslova utvrđenih ovim zakonom." Kontrolna funkcija NBS prema bankama regulisana je ovim zakonom, ali takođe i Zakonom o NBS, u onom organizacionom delu itd.
Stav 2: "NBS može s telima iz stava 1. ovog člana razmenjivati podatke pribavljene u vršenju svoje kontrolne funkcije i obavljanju drugih poslova utvrđenih ovim zakonom." To je sve u Zakonu o NBS. Ovde nema nijedne obaveze za banku. Ovde se propisuje nešto što je ovlašćenje NBS u komunikaciji, saradnji, kako vi to kažete, sa regulatornim telima. Jedina kopča jeste "povodom kontrole".
Ovo prebacite u Zakon o NBS i neće biti nikakve greške. Kad stoji u zakonu o bankama, ovo nepotrebno opterećuje ovaj tekst. Ako NBS treba sa nekim da sarađuje i treba da nalazi pravni osnov za tu svoju saradnju, onda pravni osnov treba da nađe u Zakonu o NBS, a ne u zakonu o bankama. Vrlo prosto i jednostavno.
Znači, kompletan tekst člana 8. preselite u Zakon o NBS. Ovaj amandman možete slobodno da prihvatite, ne menja se vaš koncept zakona, kao što vidite, nego pokušavamo da rasteretimo ovaj tekst nepotrebnih stvari.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 9. amandman je podneo poslanik Živan Vladimirović.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Reč ima narodni poslanik Živan Vladimirović.
ŽIVAN VLADIMIROVIĆ. Dame i gospodo narodni poslanici, baš me iznenadilo što nije prihvaćen ovaj moj amandman. Podneo sam amandman na član 9. zakona o bankama, koji glasi: "Član 9. briše se". Vi znate naše opšte mišljenje o bankama i o bankarskom sistemu. Ministar se smeje, ali je ukinuo bivši Zavod za obračun i plaćanja u Prokuplju, u sedištu okruga, i ima velike zamerke od naroda Toplice.
Što se tiče domaćih banaka, znate i sami da su kompletno uništene, da same banke nisu krivci. Znate da su mnoge banke plasirale novac u našu privredu, nisu uspele da naplate svoja potraživanja od propalih preduzeća i kao nelikvidne su zatvarane. Tržište je prepušteno stranim bankama koje po enormnim kamatama plasiraju svoja sredstva ovde, uništavaju i ovo malo sirotinje što je ostalo u Srbiji.
Ljudi su prinuđeni da uzimaju kratkoročne kredite po velikim kamatama, a ne znaju na kraju šta ih čeka. Ovo reklamiranje na TV, gde se nudi jedna prevara, kada vide koliko narod treba da plati kamatu, vide da su potpuno upropašćeni.
Hteo bih jedno poslaničko pitanje da postavim u vezi sa privatizacijom, a odnosi se na jednu firmu koja je, po meni, neopravdano privatizovana i uništena. Naime, radi se o ŠIK "Kopaonik" iz Kuršumlije, gde je prilikom privatizacije pod istu kapu stavljena i jedna firma koja se zove "Kopaonik-zaštita".
Znači, potpuno neopravdano je ta firma stavljena pod šapu i uništena, pa bih pitao ministra za privredu i privatizaciju, pošto su ljudi dobijali tako kontradiktorne odgovore na pitanje da li su privatizovani ili nisu, sasvim dijametralno suprotne odgovore - da nisu privatizovani i da su privatizovani.
Pošto te firme dobijaju određenu sumu iz budžeta Republike Srbije, to se odnosi i na Ministarstvo finansija, da je ta firma uništena, da su radnici razjureni. Međutim, dobijaju svoje prinadležnosti iz budžeta Republike Srbije, pa bi to trebalo da se vidi, da se ispita i da se pojasni pravo stanje stvari.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Radi ovih poslanika koji žele da komentarišu sa mesta pojedine odredbe i naše amandmane, podsećam da je ovo još uvek materija Glave I, Osnovne odredbe. Radi se o članu 9. koji ima naslov - Upravni postupak.
Vi ste ovde propisali načelo na način koji odgovara konsolidaciji brljotina iz prethodnog perioda od 2001. godine. Vi ste to uradili na taj način što želite da cementirate svoju, verovatno više političku nego pravnu, odluku o gašenju nekih banaka i želite da se obezbedite, zbog činjenice da stalno gubite u upravnim sporovima. Ne mogu tačno da se setim da li 11, 12 puta, koliko puta to se vraća. Način na koji ste to uradili je nedozvoljen. U suprotnosti je sa osnovnim načelima upravnog postupka i načelima koja važe za upravne sporove. Da krenemo redom.
U stavu 1. ste zapisali: "Narodna banka Srbije, u postupku utvrđenom ovim zakonom, vrši kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banaka i, na osnovu nadležnosti utvrđenih ovim zakonom (pa sada kada ste rekli bonitet i zakonitost poslovanja, vi ste na neki način odredili delokrug, a samim tim i nadležnost), rešava o pravima, obavezama i pravnim interesima lica." Kojih lica?
Sve što je vezano za upravni postupak i upravni spor u ovoj materiji je na relaciji Narodna banka Srbije i banka. Onda ne treba da stoji - lica, nego banka. Pitanje boniteta vi dižete na nivo zakonske norme. Pitanje boniteta, kao kvalitet poslovanja neke banke, kojoj omogućava da se ona tržišno verifikuje, vi dižete na nivo zakonske norme.
Znači, zakonitost poslovanja i ta kontrola u vezi toga radi se u upravnom postupku, ali ovo bonitet nisam baš nešto siguran, jer to treba da opredeli kakvo je stanje konkurencije na bankarskom tržištu i da se izrangiraju prema bonitetu, više kao poruka štedišama i komitentima, nego kao zakonska norma. Kao zakonska norma može ići samo nešto što je minimum. Kada ste već upotrebili reč bonitet, onda ne podrazumeva se samo minimum, nego sva merila i svi kriterijumi koji održavaju stanje jedne banke.
Dalje: "Na postupak iz stava 1. ovog člana shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije određeno." Ovim zakonom vi pravite nešto drugačije. I to suprotno principima koji važe i tu je problem. Onda kažete: "U postupku iz stava 1. ovog člana Narodna banka Srbije odlučuje rešenjem." Prihvatljivo.
Sledeći stav: "Rešenje iz stava 3. ovog člana je konačno." Prihvatljiv je stav, međutim, može u praksi da stvori odgovarajuću zabunu, jer verovatno ste u obavezi da obezbedite dvostepenost u postupku odlučivanja. Ako ne obezbeđujete dvostepenost, onda je upravni spor zagarantovan. Vi idete na tu varijantu.
Sledeći stav: "Protiv rešenja iz stava 3. ovog člana može se voditi upravni spor (to je ovo drugo, u skladu sa Ustavom, što propisujete), ali tužba protiv ovog rešenja ne može sprečiti ni odložiti njegovo izvršenje." To je dodatak koji je nedozvoljen. U Zakonu o upravnim sporovima tužba podneta Vrhovnom sudu, još uvek je on nadležan, dok se ne napravi taj upravni sud, ne odlaže izvršenje rešenja, ali postoji mogućnost da se traži privremena mera. Ovo što ste ubacili posle zapete je neprihvatljivo.
Dalje: "U upravnom sporu protiv rešenja iz stava 3. ovog člana sud ne može rešiti upravnu stvar za čije je rešavanje ovim zakonom utvrđena nadležnost Narodne banke Srbije." To je u suprotnosti i sa Ustavom i sa Zakonom o upravnim sporovima. Gospodine ministre, to ne može da stoji kao poslednji stav ovoga. Zašto? Zato što Vrhovni sud ili sutra upravni sud, koji bude nadležan za upravne sporove, moraće da reši meritorno neke stvari, zato što je Zakonom o upravnim sporovima propisano, pa posebna odredba, čini mi se da je 62. član Zakona o upravnim sporovima, kada upravni organ ne želi da sprovede i da otkloni nedostatke na koje je ukazao upravni sud.
Mi imamo problem kao što imate vi. Mi imamo problem sa onim legendarnim džipom. Tri puta Vrhovni sud poništava rešenje MUP i oni neće da vrate. Više vole Vilijema Vokera, koji je taj džip dao teroristima, nego pravni poredak Republike Srbije.
Mi smo ponovo pokrenuli tužbu i sada očekujemo da napokon Vrhovni sud sam meritorno reši i da propiše koja je obaveza i prvostepenog i drugostepenog organa u pogledu vraćanja.
Vrhovni sud u ovim sporovima gde ste vi gasili ove banke, pokretali postupke itd, ako posle deset puta vas upozorava, doduše ne mogu da kažem konkretno za vas, pošto je sada drugi čovek guverner Narodne banke, jer on je nadležan za to i on ne želi da otkloni nedostatke, već uporno istrajava, pa jedanput stečaj, drugi put likvidacija, pa tako dalje, mora da se autoritet suda poštuje.
Ako se autoritet suda ne poštuje, onda nemate pravni poredak i kraj priče. Vi sada ubacujete kao zakonsku normu, sud može da ceni zakonitost, ali ne može da meritorno reši. To vam je zabranjeno. To ne može da stoji u ovom članu ovog zakona. Ako ovo stoji u ovom članu ovog zakona, onda vam uopšte ne treba Zakon o upravnim sporovima.
Znači, to što predstavlja vaš zahtev, vaš interes, vaše viđenje kako treba da se reši ova situacija u suprotnosti je sa pravnim poretkom Republike Srbije. Moram da vam kažem i kada se bude menjalo nešto u našem pravnom poretku, ovaj stav povodom upravnih sporova je nepromenljiv, zato što je to standard. Ne možete vi zbog navodno nekog vašeg standarda da menjate neke standarde koji postoje stotinama godina. Ne možete da menjate.
Morate negde da kažete - ovo je svetinja, tu se ne ide. Privatna svojina je svetinja, ne možemo da navalimo. Upravni sud sa svojim odlukama koje imaju svoju težinu takođe je svetinja, te odluke moraju da se poštuju. Znači, vraćam se na stav 1 - zakonitost poslovanja, u redu je i treba da se vrši kontrola u upravnom postupku, ali bonitet je na granici.
Kontrola boniteta u onom delu gde vi minimalne standarde za ocenu boniteta pretvarate u zakonom propisane obavezne uslove koje mora banka da ispuni, to možete da kontrolišete. To je onda već zakonski uslov, nije bonitet. Bonitet jeste kvalitet, razgraničenje po kvalitetu, po sigurnosti, po kapitalu, po izbegavanju rizičnih plasmana, po obezbeđenju potraživanja. Taj bonitet koji se utvrđuje je vrlo značajan za Narodnu banku Srbije, za ostale banke, za pravna lica, za građane.
Ne možete bonitet da stavite kao suvu zakonsku normu. Da li je ova klasa, druga klasa, treća klasa, ne možete. Zašto? Zato što taj bonitet nije minimalan zakonski uslov za poslovanje. U tom smislu se ogledaju ove naše dve temeljne intervencije povodom ovog člana.
Naravno, predložili smo brisanje i skrećem vam pažnju na ocenu boniteta i na mogućnost vođenja upravnog spora, odnosno ograničavanja suda kako će da reši u upravnom sporu. U ovom zakonu, u ovom članu ograničenje se daje suprotno osnovnim načelima koja važe za upravni postupak i za upravni spor.
Morao je Zakonodavni odbor povodom ovoga da interveniše, ako utvrđuje celinu pravnog poretka i usaglašenost predloženih zakona sa pravnim poretkom. On je morao da interveniše jer su na ovaj način prekršene pre svega odredbe Ustava Republike Srbije koje se tiču ustavnosti i zakonitosti, gde je propisano da je žalba zagarantovana i ukoliko se ne dozvoljava žalba zakonom može da se propiše da se protiv konačnih upravnih akata vodi upravni spor, ali ne možete ovim zakonom da propišete kakva će biti odluka suda.
Ako Vrhovni sud Srbije danas, a sutra taj upravni sud ima ovlašćenje da reši određenu stvar, ne možete da mu uskratite to pravo, jer imamo upravo ove nenormalne situacije, gde državni organ ne želi da sprovede odluku suda i sve čini da osujeti sprovođenje odluke suda. Kao što ste videli, ne ulazim u to da li je odluka suda ispravna, da li je odluka guvernera Narodne banke ispravna. Samo govorim o onome što stoji u našim propisima, a što mora da obavezuje i guvernera i Vrhovni sud i sve nas obavezuje u krajnjem smislu da moramo da poštujemo odluku suda.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 9. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milomir Minić i Jovan Todorović.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 9. amandman je podnela poslanik Ljiljana Nestorović.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Reč ima narodni poslanik Meho Omerović.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Meho Omerović

Samostalni poslanik
Moja koleginica Ljiljana Nestorović podnela je amandman. Ona danas nije tu, proslavlja sa svojom porodicom svoju krsnu slavu Mratinjdan, pa ovom prilikom njoj, njenoj porodici i svima koji slave ovu slavu čestitam od srca.
Na član 9. Predloga zakona, koji govori o upravnom postupku, predložili smo amandman da se stav 6. briše, sa jednim jedinim i veoma prostim obrazloženjem, a to je da je ovaj predlog zakona u stavu 6. u suprotnostima sa načelima i odredbama Zakona o opštem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima.
Naime, Zakonom o opštem upravnom postupku propisano je da se protiv prvostepenog rešenja može isključiti žalba i to tako da rešenje postane konačno, pod uslovom da se obezbedi druga vrsta zaštite. Predlog zakona u tom smislu pravilno je uputio prethodnim članovima na vođenje upravnog spora protiv konačnog rešenja NBS, ali je u poslednjem 6. stavu navedenog člana ograničio nadležnost suda.
Da vidimo šta Vlada, odnosno resorni ministar kaže u obrazloženju kada odbija ovaj naš amandman. "Amandman se ne prihvata iz razloga što odredbe stava 6. člana 9. nisu u suprotnosti sa Ustavom, niti sa Zakonom o opštem upravnom postupku i Zakonom o upravnim sporovima". To je netačno iz prostog razloga jer ograničavanje nadležnosti suda je suprotno zakonu i Ustavu.
"To znači (ukoliko bi se amandman prihvatio) da bi sud bio obavezan da primenjuje sve materijalne odredbe Zakona o bankama, koje su specifične, usko stručne i kombinuju ekonomske, računovodstvene i pravne veštine". Dakle, ministar Dinkić tvrdi da sud nije stručan da primenjuje materijalno pravo koje obuhvata odredbe Zakona o bankama i druge podzakonske akate koji su usko stručni i specifični.
Ako bi se ovakav kriterijum primenio na neku drugu oblast, recimo intelektualnu svojinu, ginekologiju, telekomunikacije, onda sudovi, po mišljenju gospodina Dinkića ne bi imali šta da rade.
Sada dolazimo u još jedan problem, tri stuba vlasti, zakonodavna, izvršna i sudska. Mi smo do sada imali priliku i praksu gospodina Dinkića da čak i ovaj najviši zakonodavni organ, koji se zove Skupština Republike Srbije, omalovažava preteći nam da će uvoditi privremene mere kao u JAT-u i to je bilo njegovo ponašanje, njegov manir ophođenja prema poslanicima.
Međutim, sada verovatno bez znanja gospodina Koštunice, jer sumnjam da bi predsednik Vlade, koji je čuveni legalista, prihvatio da se jedan ovakav odnos primenjuje na treću granu sistema koja se zove pravosuđe. Naprosto oduzima se na ovaj način sudskoj vlasti pravo da radi svoj posao.
Mislim da sam bio dovoljno jasan u obrazloženju zašto ovaj amandman treba prihvatiti. U suprotnom nama nije potrebno nezavisno sudstvo, u suprotnom imaćemo samo ministra finansija, odnosno predstavnike Vlade, koji će biti poslednja instanca u svemu što ima veze sa NBS i finansijskim organizacijama.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
 Ukoliko ne može da se usvoji naš amandman zato što je sveobuhvatan, onda ovaj amandman, mislim da je identičan sa amandmanom SPS-a, to su ista rešenja, morao bi da se usvoji. Ako Vlada neće da usvoji, a verovatno da neće, onda pozivam poslanike i kažem da ste dužni da poštujete Ustav Republike Srbije, a da bih vas ubedio šta znači poštovanje Ustava Republike Srbije moram da vam kažem da prva definicija, prva rečenica koja se primenjuje kada je u pitanju upravni spor jeste da sud vrši ocenu zakonitosti konačnih upravnih akata.
Ako je rešenje guvernera NBS povodom nekog pitanja, aspekta, zakonitosti rada i poslovanja, osnivanja rada i poslovanja neke banke, konačni upravni akt, onda zakonitost ceni Vrhovni sud Srbije. Na ovaj način vi ste zabranili Vrhovnom sudu Srbije da ceni zakonitost konačnog upravnog akta.
Da budem precizniji, samo ste dali jedan aspekt ocene da se sud eventualno u svojoj presudi izjašnjava: tužba se usvaja, tužba se odbija.
Zakon o upravnim sporovima predviđa drugačiju mogućnost odlučivanja. Ako izuzmemo mogućnosti da rešenjem odlučuje, a tiče se pitanja postupka, sud ukoliko usvoji tužbu u upravnom sporu, pod uslovima propisanim Zakonom o upravnim sporovima, ovlašćen je da reši odgovarajuću upravnu stvar.
Šta iz oblasti bankarskog poslovanja može biti upravna stvar? To je centralno pitanje. Upravna stvar može biti da li su ispunjeni uslovi prilikom osnivanja, da li su ispunjeni uslovi za rad, da li su ispunjeni uslovi u pogledu poslovanja banke, ali upravna stvar ne može biti bonitet banke. Bonitet banke je jedan vrednosni kriterijum koji ne može da bude zakonska norma. O tome se radi.
NBS je ovlašćena da preduzima mere prema određenoj banci, pa ima onih preventivnih i ima onih represivnih mera koje se završavaju sa rešenjem kojim se nešto nalaže, oduzima dozvola, gasi banka itd. To jesu konačni upravni akti, ali ne možete vi ovim zakonom da zabranite sudu da vrši kontrolu zakonitosti konačnog upravnog akta. Vi to radite ovde da biste pokazali da niko ništa ne zna, sve po pitanju zakonitosti rada banaka je u nadležnosti guvernera, u nadležnosti ministra finansija, nema tu mesta za sudsku vlast.
Sudska vlast je ovlašćena da kontroliše zakonitost. To njeno pravo niko ne može da uskrati. Ne možete vi ovim zakonom ovo da uradite. Odmah ću da vam kažem, i da prođe ovaj član kako ste zamislili, svi koji rade u većima za upravne sporove Vrhovnog suda ima da primene Zakon o upravnom sporu i da rešavaju ove stvari. Sve sudije, sva veća, zato što njih obavezuje Zakon o upravnim sporovima, a ovaj zakon o bankama ih obavezuje samo u onom delu gde cene zakonitost rešenja guvernera.
Da li je guverner bio ovlašćen, da li je utvrdio da li su ispunjeni uslovi za primenu neke mere, da li je ispunio kontrolu u skladu sa zakonom o bankama. Ni oni neće da prihvate i primene član 9. u ovom delu koji ste vi opisali. Zašto? S puno prava ima da konstatuju, primenjuje se, prilikom donošenja odluka Vrhovnog suda u Veću za upravne sporove, odredba člana 9. Zakona o bankama stav 6.
Mislim da je to poslednji stav kojim pokušavate da zabranite sudu da odlučuje. Sami će da vas dezavuišu. Onda će opet neko pametan da se nađe u Narodnoj banci, pa će da kaže, sud je pogrešio, nije bio ovlašćen i nije imao u vidu stav 6. i vi se opet posle krijete iza Narodne skupštine i iza svoje većine ovde koja je izglasala nešto što ne može da stoji u zakonu. Eto, ne može, kao što Narodna skupština ne može da donese odluku da je zemljina kugla četvrtasta, tako ni ovo ne može da se ubaci, što je napisano u stavu 6.
Sada, da li ste legalisti ili niste legalisti, da li ste patriote, da li ste izdajnici, da li ste ovakvi, da li ste onakvi, razmislite, ovaj amandman usvojite, da bi ovo što se danas predlaže kao zakon, makar na nešto ličilo i bilo usaglašeno sa pravnim poretkom. Utuvite jedanput u glavu, rešenja koja su sadržana u Zakonu o upravnim sporovima su na nivou načela, opšteprihvaćenih načela koja važe za upravne sporove.
Menjajte ustav, radite šta god hoćete, verovatno 99% rešenja iz Zakona o upravnim sporovima nećete smeti da menjate. Ne može da se menja. Vi sada pokušavate na mala vrata drugim zakonom da izmenite, da dezavuišete Zakon o upravnim sporovima. Uhvatili ste se ćoravog posla. To je nemoguće da se uradi.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
 Hvala vam. Da li još neko želi reč? (Ne.)
Ustav menja ova skupština, molim vas, ne vi i mi.
Na član 10. amandman je podneo poslanik Boban Vojinović.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Izvolite, gospodine Vojinoviću.